EDEN OD NAJGOLEMITE HRISTIJANSKI PRAZNICI - VOSTANOVEN VO 335 G., PO
IZGRADBATA NA CRKVATA NA HRISTOVOTO VOSKRESENIE VO ERUSALIM
Za vreme na svoeto vladeewe vo Rim, carot Maksentij izvr{uva{e golemi nedela spre-
ma narodot: gi gone{e i gi ma~e{e ne samo hristijanite tuku i svoite neznabo`ci gi
ubiva{e, im gi graba{e imotite, gi sramote{e blagorod-
nite semejstva, `iveej}i bes~esno. I na celiot grad mu
be{e te`ok i odvraten zaradi negovoto svirepo nasils-
tvo i razvraten `ivot. Zatoa Rimjanite tajno mu isprati-
ja molba na carot Konstantin, koj{to toga{ so majka mu
Elena prestojuva{e vo Britanija, molej}i go da dojde i da
gi izbavi od ovoj nasilnik. Konstantin najprvo mu na-
pi{a na Maksentij, prijatelski sovetuvaj}i go da pre-
stane so nasilstvata. No ovoj ne samo {to ne go poslu{a
carot i ne se popravi tuku stana u{te polo{, i se krena
protiv samiot Konstantin, ne sakaj}i toj da bide ram-
no~esen so nego kako car, iako Konstantin be{e izbran za
car od vojskata, a Maksentij samovlasno stapi na car-
skiot prestol vo Rim. Toj be{e omrazen od narodot, na
negova strana bea samo nekolkumina velmo`i, na koi{to
im ima{e veteno golemi darovi i mnogu po~esti; Konstantin pak, be{e pro-
glasen za car po `elba na site.
Koga slu{na deka Maksentij ne se poprava, tuku pravi u{te pogolemi zlodela,
Konstantin ja sobra svojata vojska i trgna protiv nego. No gledaj}i deka silata
na negovata vojska ne e golema, i imaj}i gi predvid zlite lukavstva na svojot pro-
tivnik, carot Konstantin zapo~na da se somneva vo svojot uspeh. Znae{e deka
Maksentij ima proleano mnogu krv zaradi gatawe, i deka ima zaklano mnogu deca,
devojki i trudni `eni kako `rtvi na demoni, za da gi smilostivi svoite la`ni
bogovi na koi se nadeva{e. Znaej}i go i toa deka na carot Maksentij mu pomaga gole-
ma demonska sila, Konstantin po~na da Mu se moli na Ediniot Bog Koj vladee so
neboto i so zemjata, a Kogo Go po~ituva celiot hristijanski rod, za da mu podari pobe-
da nad nasilnikot. I dodeka toj usrdno se mole{e, napladne mu se javi na neboto Krst
Gospodov izobrazen so yvezdi - bleska{e posilno od sonceto, a na nego be{e napi-
{ano: ‘So ova pobeduvaj!’ Ova go vidoa i site vojnici, me|u koi be{e i vojvodata Ar-
temij (koj podocna ma~eni~ki postrada za Hrista od Julijan), i se voshitija. Pove}eto
od niv sepak se ispla{ija, oti za neznabo{cite izobrazuvaweto na krstot vo ona
vreme be{e znak za nesre}a i smrt; so smrt na krst sa kaznuvaa samo razbojnicite i
zlostornicite, ta ottamu vojnicite se pla{ea deka vojnata }e im donese nesre}a.
Premin, Krstovden 2005
Krstot ni e daden na ~eloto kako znak, isto kako {to na Izrailot
mu e dadeno obrezanieto; za{to so nego nie vernite se izdvojuvame
i se raspoznavame od nevernite.(Sv. Jovan Damaskin)
JTVT ISJTUPTLSTUPWEFO
I samiot car Konstantin
be{e vo golemo nedoumenie.
No nemu no}ta vo son mu se ja-
vi Gospod Hristos, i povtorno
mu go poka`a znakot na Krstot
{to mu be{e poka`an toj den,
i mu re~e: „Napravi izobrazba
na ovoj krst, i naredi da se no-
si pred vojskata, pa }e go pobe-
di{ ne samo Maksentij tuku i
site tvoi neprijateli.”
Carot im go raska`a na
vojvodite svoeto videnie, vik-
na ve{ti zlatari i im naredi
od zlato, biseri i skapoceni
kamewa da napravat krst kako
onoj {to mu se prika`a. Osven
toa, $ zapoveda na celata svoja
vojska, sekoj vojnik na oru`je-
to {to go nosi, na {lemot i na
{titot, da go izobrazi znakot
na krstot.
Zlo~estiviot Maksentij,
otkako dozna za Konstantino-
viot pohod vo Italija, smelo
izleze so rimskata vojska protiv velikiot Konstantin. Carot Konstantin naredi pred
polkovite na negovite vojnici da se nosi znakot na Krstot. I koga se sudrija so Maksen-
tij, ovoj be{e sovladan so silata na ^esniot Krst, i pogolemiot broj od negovite vojni-
ci bea ubieni, a samiot Maksentij se vdade vo beg. Gonet od carot Konstantin, toj se
upati preku mostot na rekata Tibar, {to samiot go ima{e izgradeno, no vo toj mig
mostot so silata Bo`ja se urna, i bedniot nasilnik potona vo rekata zaedno so svoite
vojnici kako drevniot faraon, a rekata se ispolni so kowanici, kowi i oru`je.
Velikiot Konstantin pak, pobedonosno vleze vo Rim, i narodot go pre~eka so
mnogu radost i po~esti. I carot Mu voznesuva{e golema blagodarnost na Boga Koj so
silata na ^esniot i @ivotvoren Svoj Krst mu ja podari pobedata vrz nasilnikot. Vo
spomen na taa preslavna pobeda, vo centarot na Rim, na visok kamenen stolb toj izgradi
Krst i na nego napi{a: ‘So ovoj spasonosen znak gradot e osloboden od nasilni~kiot
jarem.’
Vo edna druga prilika, Konstantin vode{e vojna protiv Vizantijcite, ~ij{to
mal grad Vizant go ima{e osnovano nekojsi Grk Vizas vo vremeto na judejskiot car
Manasij, narekuvaj}i go spored svoeto ime. Konstantin ve}e be{e dvapati pobeduvan od
Vizantijcite, i se nao|a{e vo golema nevolja.
5Premin, Krstovden 2005
Q P C F E V W B
Edna ve~er, koga gi krena svoite
o~i kon neboto zdogleda re~enica ispi-
{ana so yvezdi, koja{to glase{e vaka:
‘Povikaj Me vo denot na tvojata maka i
}e te izbavam, i ti }e Me proslavi{‘
(Ps. 49, 15). Ispla{en, toj povtorno gi
krena o~ite kon neboto i zdogleda, kako i
porano, Krst na neboto, izobrazen od
yvezdi, a okolu nego napi{ano: ‘So ovoj
znak }e pobedi{‘. Posle toa, koga vo
bitkata pred vojskata be{e nosen Krstot,
Konstantin gi pobedi neprijatelite i go
osvoi gradot Vizant. I tretpat, dodeka
Konstantin be{e vo vojna so Skitite na
rekata Dunav, nemu povtorno na neboto mu
se javi spasonosnoto oru`je, i povtorno
pobedi, kako pred toa.
Otkako ja pozna so toa silata na
raspnatiot na krst Hristos i po-
veruva deka e Toj edinstveniot
vistinski Bog, Konstantin se
krsti vo Negovo-
to ime, so svojata maj-
ka Elena, koja{to
potoa kako mnogu bo-
goqubiva so golemo
bogatstvo ja isprati
vo Erusalim, tamu da
go bara ~esniot Krst
Gospodov. Koga dojde
vo Erusalim, cari-
cata gi obikoli Sve-
tite mesta, gi is~isti od idolskite pa-
gan{tini, i gi iznese na svetlina ~esnite
mo{ti na mnogubrojni svetiteli. Toga{
vo Erusalim patrijarh be{e Makarij, koj-
{to caricata ja do~eka kako {to prilega.
A bla`enata carica Elena, sakaj}i da go
pronajde skrieniot od strana na Evreite
`ivotvoren Krst Gospodov, gi povika si-
te Evrei i gi zamoli da $ go poka`at
mestoto kade {to be{e sokrien Krstot
Hristov. A koga tie po~naa da odrekuvaat
deka ne znaat, caricata im se zakani so
izma~uvawe i smrt. Toga{ tie $ poka`aa
eden starec po ime Juda , velej}i deka toj
mo`e da $ go otkrie na caricata ona {to
go bara, bidej}i e sin na zna~aen prorok.
No Juda, iako mnogu izma~uvan, odbiva{e
da go poka`e mestoto kade {to be{e
skrien Krstot Gospodov.
6 Premin, Krstovden 2005
Toga{ caricata naredi da go frlat
vo dlaboka dupka. Otkako pomina vo nea
nekoe vreme, Juda veti deka }e ka`e {to
znae. Koga go izvadija od dupkata, toj gi
odvede na edno mesto kade {to ima{e golem
rid, prekrien so zemja i kamewa, na koj{to
rimskiot car Adrijan ima{e izgradeno
hram na bo`icata Venera, a vo nego
postavil idol. Caricata Elena naredi da
se urne idolskiot hram, a zemjata i kamewe-
to da se raskopaat i da se trgnat. I koga pa-
trijarhot Makarij se pomoli na toa mesto,
se razlea prekrasen miris, i vedna{ kon
istok se poka`aa Hristoviot Grob i
Golgota, i vo nivna blizina pronajdoa tri
zakopani krsta, a potoa i klincite so
koi{to Gospod bil zakovan na Krstot. I
dodeka bea vo nedoumenie koj od trite pro-
najdeni krstovi e Hristoviot, vo blizinata
pominuva{e mrtove~ka povorka. Toga{
patrijarhot Makarij im naredi na onie {to
go nosea mrtovecot da zastanat, pa site
krstovi eden po eden gi polo`uvaa vrz
mrtovecot. I koga go polo`ija Hristoviot
Krst, mrtovecot vo istiot mig voskresna, i
so silata na Bo`estveniot Krst Gospodov
o`ivea. Caricata so radost go primi
Krstot, mu se pokloni i go celiva{e, zaed-
no so nejzinata carska pridru`ba. A ne-
koi, koi{to zaradi bolest ne mo`ea da go
vidat i da go celivaat ^esniot Krst, se
molea makar oddaleku da im se poka`e za da
go vidat. Toga{ patrijarhot Erusalimski
zastana na edna viso~inka i go podigna
Krstot poka`uvaj}i mu go na narodot.
A narodot izvikuva{e: 'Gospodi pomiluj!'
Taka zapo~na praznikot na Vozdvi`enieto
(podignuvaweto) na ~esniot Krst Gospodov.
Ova vozdvi`enie na ^esniot Krst se slu~i
pribli`no kon krajot na maj 326 godina. Vo
335 g. pak, be{e osvetena crkvata na
Hristovoto Voskresenie, i ottoga{ e
vostanoveno praznikot na ova Vozdvi`enie
na ^esniot Krst da se slavi sledniot den,
odnosno na 14 (27) septemvri.
Caricata Elena zede za sebe del od
~esniot Krst Gospodov, kako i svetite
klinovi so koi na nego be{e prikovano
teloto Negovo, a Krstot go polo`i vo
srebren kov~eg i mu go predade na patri-
jarhot Makarij da go ~uva za idnite
pokolenija. Potoa zapoveda na Svetite
mesta vo Erusalim da se izgradat crkvi,
i toa najprvo da se podigne crkva na
Voskresenieto na na{iot Gospod Isus
Hristos, na mestoto kade {to bea najdeni
Gospodoviot Grob i ^esniot Krst.
Potoa zapoveda da se podigne crkva vo
~est na Uspenieto na Presveta
Bogorodica vo Getsimanija, kade {to se
nao|a{e Nejziniot grob. Po ova izgradi
u{te osumnaeset crkvi, i otkako gi
ukrasi so sekakvo blagolepie, se vrati
vo Vizantija nosej}i so sebe del od
`ivotvornoto drvo na Krstot Gospodov
i svetite klinovi so koi{to nekoga{
be{e prikovano teloto Hristovo.
Po nejzinoto vra}awe vo Vizantija, hris-
toqubiviot car Konstantin napravi tri
golemi krsta, spored toa kako mu se javu-
vaa vo bitkite: prviot vo Rim, koga go
sovlada Maksentij, vtoriot vo Vizant,
koga go zazede gradot, i tretiot na reka-
ta Dunav, koga gi pobedi Skitite. Od
skapocen materijal napravi tri krsta i
na niv so zlatni bukvi napi{a:
, ili: ‘Isus Hristos pobeduva’.
7
j s-
hs-
L S T U P W E F O
j s- hs-NJ- KA-