PRIJEDOR - Predsjednik Vlade

Republike Srpske Milorad Dodik

rekao je u petak u Prijedoru da }e

Vlada, zajedno sa op{tinom Prije-

dor, nastojati da u najhitnijoj pro-

ceduri rije{i imovinsko-pravne pro-

bleme Tvornice keksa i srodnih pro-

izvoda "Mira#, ~iji je ve}inski vla-

snik zagreba~ki "Kra{#.

- [to prije treba rije{iti pro-

blem "Mirinog# zemqi{ta u indu-

strijskoj zoni Svale, kod Prijedora,

i tako stvoriti uslove "Kra{u# da

pro{iri proizvodne kapacitete - iz-

javio je Dodik. Premijer je pozdravio

poslovnu politiku i rezultate pri-

jedorske "Mire#, te namjeru wenog

rukovodstva da promovi{e dobru po-

slovnu orijentaciju.

Pravni zastupnik "Kra{a# Ma-

rica Vidakovi} rekla je novinari-

ma da je premijeru Srpske ovom pri-

likom uru~en pisani prijedlog o mo-

gu}im na~inima kako da se obe{teti

"Kra{# u nastalom imovinsko-prav-

nom sporu.

Od 106.000 kvadratnih metara

zemqi{ta u proizvodnom pogonu na

Svalama, koje je ugovorom iz 2003. go-

dine Vlada Srpske vratila "Kra{u#

u okviru 30 odsto dr`avnog kapita-

la Tvornice keksa i srodnih proiz-

voda "Mira# Prijedor, za 40.000 kva-

drata naknadno se ispostavilo da su

izuzeti.

Vidakovi}eva smatra da je do iz-

uze}a "Mirinog# zemqi{ta do{lo

pod veoma sumwivim okolnostima, za

koje ni Vlada Srpske nije znala pri-

likom sklapawa ugovora sa "Kra{om#

prije tri godine, te da su na tih 40.000

kvadratnih metara ve} bili izgra|e-

ni ~vrsti i stabilni objekti. Ona je

naglasila da je "Kra{# podnio vi{e

krivi~nih prijava i sudskih tu`bi

protiv biv{eg rukovodstva "Mire#,

ali da nijedan postupak kod nadle-

`nih sudskih organa nije pokrenut.

Predsjednik Uprave "Kra{a# Ne-

nad Vido{evi} rekao je da }e "Mira#

da se bori za ve}u prisutnost na tr-

`i{tu BiH, a potom i na tr`i{ti-

ma Srbije i Crne Gore i Makedoni-

je.

Na~elnik op{tine Prijedor Mar-

ko Pavi} izjavio je da u ~iwenici da

je Prijedor rijetka op{tina sa pozi-

tivnim deviznim bilansom velikih

zasluga ima i "Mira#, s obzirom na to

da je tre}i izvoznik na podru~ju op-

{tine.

Prema wegovim rije~ima, ova fa-

brika je sa "Novim rudnicima Qubi-

ja# i preduze}em "Lipa-drvo# dokaz

sigurnosti i pouzdanosti stranih ula-

gawa u Prijedor.

U teku}oj godini menaxment "Mi-

re# planira da proizve-

de oko pet hiqada tona

keksa i srodnih proizvoda, od ~ega je

60 odsto namijeweno izvozu. "Kra{#

je u prijedorsku "Miru#, koja danas

zapo{qava 580 radnika, u protekle

tri godine ulo`io vi{e od sedam mi-

liona evra u investicije, socijalni

program i izmirivawe zate~enih du-

gova.

Poslije fabrike "Mira#, premi-

jer Dodik je posjetio i prijedorsku

Ciglanu, gdje je razgovarao sa ste~aj-

nim upravnikom Du{anom Kova~evi-

}em.

- U Republici Srpskoj postoji ne-

{to {to se zove ste~ajna mafija, ko-

ja poku{ava da razvali svako predu-

ze}e. Prijedorska Ciglana je dobar

primjer da postoje i qudi koji `ele

da osposobe proizvodwu i za{tite

radnike - istakao je predsjednik Vla-

de Republike Srpske, tvrde}i da Ci-

glanu vodi ste~ajni upravnik koji ne-

ma namjeru da rasproda i likvidira

imovinu ovog, nekada va`nog privred-

nog kolektiva u Potkozarju.

Prema Dodikovim rije~ima, dogo-

voreno je da se uradi prijedlog izmje-

ne i dopune Zakona o ste~ajnom po-

stupku, u kojem bi radnici ~ija su pred-

uze}a u ste~aju bili u najvi{em pri-

oritetu obaveza. Ste~ajni upravnik

"Prijedorke# Du{an Kova~evi} na-

glasio je da je ciq posjete premijera

Srpske da se na|e rje{ewe za podiza-

we ovog preduze}a "iz mrtvih#, odno-

sno da se prona|e strate{ki partner

i zapo~ne sa proizvodwom crijepa.

Broj 10.984, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIII www.glassrpske.com

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

13. i 14. maj 2006.

PREMIJER SRPSKE POSJETIO PRIJEDORSKE KOLEKTIVE

"MIRA" KONA^NO PRODISALA

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

SAD USD 1 1.503468 1.514504 1.532927V. Britanija GBP 1 2.840197 2.872841 2.900504[vajcarska CHF 1 1.247463 1.262152 1.273951Japan JPY 100 1.353755 1.381626 1.409010Australija AUD 1 1.164255 1.177572 1.191961Kanada CAD 1 1.358789 1.375988 1.391124Danska DKK 1 0.259067 0.262337 0.265232Norve{ka NOK 1 0.248492 0.251894 0.254406EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.206185 0.208733 0.211198Hrvatska HRK 100 26.412316 26.910154 27.407992Srbija i Crna Gora CSD 100 2.131211 2.233779 2.308812Slovenija SIT 100 0.799864 0.816119 0.832511Turska TRY 1 1.040508 1.078781 1.127217

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 13.5.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

~lanica HVB Grupe

Nova

Banjalu~ka

Banka

Predsjednik Vlade istakao da prijedorsku

Ciglanu vodi ste~ajni upravnik, koji nema

namjeru da rasproda i likvidira imovinu

ovog preduze}a

Premijer Srpske Milorad

Dodik izjavio je prilikom po-

sjete prijedorskoj Ciglani da

je stawe u ovom kolektivu re-

zultat kriminalne privatiza-

cije, koja je "promovisala ban-

du koja je budza{to kupovala

dru{tveni kapital i raspro-

davala poslovne prostore i sve

{to je imala na zalihama, a ra-

dnike slala na ulicu i usmje-

ravala ih prema vlastima#.

- Nemogu}e je da se odavde

izvozi glina i crijep pravi

500 kilometara daleko, a da ga

mi potom kupujemo. ^uo sam

podatak da je ova firma vo|e-

na da bi propala, a ne da bi

uspjela - rekao je Dodik.

¥ D. B.

POSQEDICE PRIVATIZACIJE

Preduze}a kupovana budza{to

INCIDENT U TESLI]U

Napadnut

odbornik

NDS-a

TESLI] - Odbornika Narodne de-

mokratske stranke u Skup{tini op-

{tine Tesli} Sini{u [ajinovi}a ju-

~e je u popodnevnim ~asovima u krugu

tesli}kih komunalnih preduze}a "Rad#

i "Komunalac# napao Ranko Ninkovi},

poznatiji kao Kizo.

Nakon {to ga je Ninkovi} verbal-

no napao, [ajinovi} je otr~ao do por-

tirnice preduze}a u namjeri da pozo-

ve policiju. Tamo ga je Kizo sustigao

i udario u lice.

- Oti{ao sam kod portira kako bih

pozvao policiju, jer je napad bio iz po-

liti~kih razloga. Me|utim, portir je

odbio da pozove policiju, a - u me|u-

vremenu - Kizo je uletio u portirni-

cu i udario me. Ja sam potom otr~ao

prema automobilu kako bih napad pri-

javio policiji - izjavio je za "Glas

Srpske# Sini{a [ajinovi}, koji je za-

poslen u Preduze}u komunalnih dje-

latnosti "Rad#, i dodao da ga je Kizo

sustigao kod automobila, sjeo mu u kri-

lo i desnom nogom stao na ko~nicu, dok

je jednom rukom pridr`avao volan ka-

ko ne bi krenuo.

- Ja sam automobilom krenuo i ta-

ko ga vukao sve dok se nije na{ao na

zemqi. Vidio sam wegove noge pod au-

tomobilom i zako~io kako bih vidio

{ta je s wim. Na kraju, oti{ao sam u

policiju, jer sam se pla{io da nije te-

`e povrije|en - ka`e [ajinovi}.

On tvrdi da je Kizo, koji je ~lan So-

cijalisti~ke partije, bio pod dejstvom

alkohola. Izvje{taj o ovom doga|aju

Policijska stanica Tesli} dostavi}e

Okru`nom tu`ila{tvu u Doboju.

Kako smo saznali u ovoj policij-

skoj stanici, Ranko Ninkovi} je od ra-

nije poznat kao lice koje je sklono

pravqewu prekr{aja iz oblasti jav-

nog reda i mira. ¥ M. S.

\Tre}i izvoznik u prijedorskoj op{tini: Premijer Dodik u jednom od proizvodnih

pogona

"

Mire"

NEDJEQNI DODATAK

¥ D. BULI]

13. i 14. maj 2006.NOVOSTI

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Tomo MARI], v.d. glavnog i odgovornog urednika Rajko RADOVANOVI], v.d. direktora

AKCIONARSKO DRU[TVO

@IVIMO u vr-

emenu ~uda u kojem je

razum pred pani~nim

povla~ewem.

Ova misao veli-

kog srpskog pisca

Borislava Peki}a

postala je, na`alost,

slika na{e svako-

dnevice. Taman smo

pomislili da se `i-

vot u Trebiwu vra-

tio u kolote~inu, nove bombe

podmetnute pod policijske au-

tomobile upozoravaju da krimi-

nalci nisu rekli posqedwu ri-

je~.

Tako najve}i grad na jugu

Srpske opet li~i na Belfast.

Jedino pitawe bez odgovora je: ko

je sqede}i?

Eksplozije u ovom, ali i dru-

gim gradovima Srpske pokazuju

samo jedno: odlu~nost policije

da krene u bitku protiv krimi-

nala bi}e duga i `estoka. Bi}e

to bitka nad bitkama.

Jo{ neke su vo|ene, dodu{e

sa promjenqivim uspjehom. Iscr-

pquju}i pregovori o ustavnim

promjenama koji su se vodili mje-

secima i na kraju do`ivjeli fi-

jasko, sa~eka}e izgleda neka bo-

qa vremena.

Ako je suditi prema izjavi

britanskog ambasadora u Bosni

i Hercegovini Metjua Rajkrof-

ta, ona }e do}i tek poslije okto-

barskih izbora. Do prijeko po-

trebnog kompromisa, kako ka`e

on, osta}e i daqe "dejtonski sta-

tus kvo#.

Do tada, izgleda da nam ne

ginu novi, jednako te{ki i na-

porni razgovori o reformi po-

licije u Bosni Hercegovini. Na-

rodna skup{tina usvojila je u

srijedu jedinstven stav upakovan

u Preporuku o modelu budu}ih

policijskih struktura. A on je ja-

san: nadle`nosti se moraju raz-

grani~iti, a nijedna odluka, na

bilo kojem nivou, ne}e mo}i da

se donese bez saglasnosti Repu-

blike Srpske.

Me|unarodni zva-

ni~nici, koji ovu re-

formu navode kao je-

dan od kqu~nih uslo-

va za pridru`ivawe

Evropskoj uniji, sta-

vi}e "na tas# i ovaj

odgovor Republike

Srpske.

Jedno je me|utim

sigurno, a to se mo-

glo i{~itati ve} iz

prvih reakcija, da je "Narodna

skup{tina pokazala da `eli

da na~ini korak naprijed u re-

formi policijskih snaga u Bo-

sni i Hercegovini#. Ovaj put

name}e se kao jedini ispravan.

Da li }e biti i jedini, zna}e-

mo ubrzo.

Nekako u sjenci politi~-

kih tema, ekonomija je ostala

u zape}ku. Sve je mawe vijesti

o privrednim uspjesima, novom

zapo{qavawu, ulagawima...

Proizvodwa, bez koje nam na-

pretka nema je zamrla, sindi-

kati ukazuju na katastrofalne

posqedice privatizacije, sve

~e{}e otkaze, bezna|e... I mno-

gi se pla{e da se tu krug ne za-

tvara.

Ne miri{e ba{ sve na pot-

punu propast. Ministar pri-

vrede, energetike i razvoja Mi-

lan Jeli} re~e krajem pro{le

sedmice da bi nekada{wi gi-

gant, Rafinerija nafte Brod

uskoro mogao da stane na noge.

Za dva mjeseca bi}e poznat

eventualni kupac ovog strate-

{kog preduze}a, a koliko bi

to zna~ilo za privredu Srpske

i Bosne i Hercegovine, vaqda

je svima jasno.

Da jo{ ima nade, dokazali

su i vlasnici vinarije Vukoje,

dobri doma}ini iz Trebiwa.

Medaqa za medaqom na broj-

nim me|unarodnim sajmovima

za vrhunski kvalitet, ulazni-

ca su za probirqivo evropsko

tr`i{te.

Eto recepta za uspjeh. I mi

"vranca# za trku imamo... ¥

NA KRAJU SEDMICE

I MI

"

VRANCA"

ZA TRKU IMAMO...

BAWA LUKA - Sudsko vije}e

trojice, kojim je predsjedavao su-

dija @elimir Lepir odbacilo, je

u petak sporazum o priznawu kri-

vice optu`enima za vi{e te{kih

kra|a automobila Dra`enu Samar-

xi}u (33) zvanom Slovenac i @eli-

miru Kne`evi}u (25) zvanom @eka.

- Vije}e smatra da je predlo`e-

na kazna za Samarxi}a od tri go-

dine, a za Kne`evi}a od godinu i

po dana zatvora preblaga, imaju}i

u vidu te`inu krivi~nih djela i

ukupnu vrijednost ukradenih auto-

mobila - obrazlo`io je sudija

@elimir Lepir.

Samarxi} i Kne`evi} uhap-

{eni su u oktobru pro{le godine

u akciji "Ekskalibur#, koju je iz-

velo bawolu~ko Okru`no tu`ila-

{tvo, u saradwi sa policijom Cen-

tra javne bezbjednosti Bawa Luka.

Oni su optu`eni da su "organizo-

vali udru`ewe koje je imalo ciq

vr{ewe te{kih kra|a motornih

vozila visoke i sredwe klase#.

Poslije odbijawa sporazuma,

predmet }e biti upu}en u redovan

postupak, a glavni pretres }e bi-

ti zakazan u predvi|enom zakon-

skom roku.

Branilac optu`enog Samarxi-

}a bio je iznena|en ovakvom odlu-

kom sudskog vije}a.

- Smatram da je Vije}e postu-

pilo nezakonito, jer oni nemaju

pravo da odbiju sporazum na taj na-

~in. Sporazum je u okviru zakona

i ~ini mi se da se Vije}e ve} opre-

dijelilo za kaznu, jer su na sudu iz-

javili da je kazna mala - rekao je

advokat Goran Ne{kovi}.

On je dodao da je Vije}e odlu-

ku donijelo bez dokaza, jer kod wih

postoji samo optu`nica, a ne i do-

kazi odbrane. Ne{kovi} smatra da

je ovo dovoqan osnov za izuze}e

ovog sudskog vije}a i isti~e da }e

isti sporazum ponovo predlo`i-

ti. ¥ O. M.

PODVU^ENO

BAWA LUKA - Usvajawem

nacrta zakona o izmjenama i do-

punama Zakona o zapo{qavawu

i Zakona o evidencijama u obla-

sti rada i zdravstvenog osigu-

rawa u ~etvrtak je, u ve~erwim

~asovima, prekinuta 34. redovna

sjednica Narodne skup{tine Re-

publike Srpske.

Nastavak sjednice, na kojem

}e biti razmatrano preostalih

devet ta~aka dnevnog reda zaka-

zan je za utorak, 16. maja, sa po-

~etkom u 12 ~asova.

Obrazla`u}i nacrt Zakona

o zapo{qavawu, ministar rada

i bora~ko-invalidske za{tite

Bo{ko Tomi} rekao je da se wi-

me preciznije defini{e status

nezaposlenog lica.

- Nezaposlenim licem sma-

tra se lice od 15 do 65 godina ̀ i-

vota, koje ni po kojem osnovu ni-

je radno anga`ovano, a koje je

prijavqeno na evidenciju neza-

poslenih i koje aktivno tra`i

zaposlewe - pojasnio je Tomi}.

Ministar Tomi} je naglasio

da je veoma zna~ajna izmjena ko-

jom se uvodi rok od 60 dana, to-

kom kojih se nezaposleno lice

koje tra`i posao mora javiti Za-

vodu za zapo{qavawe.

Zakon uvodi i dvojni status

nezaposlenih lica, a to su li-

ca koja predstavqaju aktivnu

ponudu radne snage i lica koja

se na evidenciju Zavoda prija-

vquju radi ostvarivawa drugih

prava.

- Oni kojima radni odnos

prestaje po osnovu ste~aja ili

likvidacije preduze}a, a kojima

su doprinosi za nezaposlenost

upla}eni iz sredstava socijalnog

zbriwavawa ili drugih izvora,

ima}e pravo na nov~anu nakna-

du od 20 odsto prosje~no ispla-

}ene neto plate u Republici

Srpskoj - potvrdio je Tomi}.

On je dodao da upravqa~ke

strukture Zavoda za zapo{qa-

vawe Republike Srpske smatra-

ju da se ovim mjerama mo`e obu-

hvatiti oko 2.000 lica godi{we.

Poja{wavaju}i izmjene i do-

pune Zakona o evidencijama u

oblasti rada i socijalnog osigu-

rawa, ministar rada i bora~ko

invalidske za{tite je kazao da

je wihov ciq da se u Republici

Srpskoj obezbijedi kvalitetni-

ja i efikasnija obrada stati-

sti~kih podataka u ovim obla-

stima.

Nacrtom zakona predla`e

se da se osim evidencija o neza-

poslenim licima koja tra`e za-

poslewe vodi evidencija i o ne-

zaposlenim licima koja ne tra-

`e zaposlewe, a kojima je prija-

va Zavodu uslov za ostvarivawe

nekih socijalnih prava.

Nacrtom zakona predvi|ene

su i rigoroznije kazne za prekr-

{aje odgovornim licima, ako ne

vode a`urno evidencije koje za-

kon propisuje.

Prije prekida sjednice usvo-

jen je i nacrt Zakona o porezu na

dobit, kojim se uskla|uje sistem

oporezivawa pravnih lica sa

evropskim principima i stan-

dardima i harmonizuju propisi

iz ove oblasti u BiH.

Predlo`enim zakonskim

rje{ewem predvi|eno je da je-

dinstvena stopa oporezivawa do-

biti ostane deset odsto, {to je

~ini konkurentnom na me|una-

rodnom nivou i podsticajnom za

inostrana ulagawa. Predvi|eno

je, tako|e, da primjena ovog za-

kona po~ne 1. januara 2007. go-

dine.

U nastavku sjednice razma-

tra}e se, izme}u ostalog, infor-

macijama o prenosu ovla{}ewa

sa Republike Srpske na zajed-

ni~ke organe BiH i informaci-

jama o postupawu Ministarstva

unutra{wih poslova po izvje-

{tajima Glavne slu`be revizi-

je javnog sektora Republike Srp-

ske o obavqenim kontrolama po-

slovawa za 2003. i 2004. godinu.

¥ G. DAKI]

PREKINUTA 34. SJEDNICA NARODNE SKUP[TINE SRPSKE

ZAKON ZA SUVI[NE RADNIKE

2

Prije prekida sjednice usvojen je i nacrt Zakona

o porezu na dobit, kojim se uskla|uje sistem oporezivawa

pravnih lica sa evropskim principima i standardima

i harmonizuju propisi iz ove oblasti u BiH

Predlo`ene kazne preblage

Pi{e Radenko KUPRE[AK

BAWA LUKA - Novoime-

novani ambasador Srbije i Cr-

ne Gore u BiH Grujica Spaso-

vi} u petak je posjetio Bawu

Luku, gdje je sa rukovodstvom

Republike Srpske razgovarao

o unapre|ewu ekonomske sarad-

we, posqedwim politi~kim do-

ga|ajima i vi{e drugih aktu-

elnih tema.

Spasovi} je, u odvojenim su-

sretima, razgovarao sa pred-

sjednikom Republike Srpske

Draganom ^avi}em, premije-

rom Miloradom Dodikom i

predsjednikom republi~kog

parlamenta Igorom Radoji~i-

}em.

^avi} i Spasovi} su zajed-

ni~ki konstatovali da je za sta-

bilnost regiona od izuzetne

va`nosti unapre|ewe diplo-

matskih, ekonomskih i poli-

ti~kih odnosa izme|u Srbije i

Crne Gore i BiH, saop{teno je

iz kabineta predsjednika Re-

publike Srpske.

Potrebno je raditi na da-

qem unapre|ewu me|usobne sa-

radwe u svim oblastima, a po-

sebno u oblasti privredne sa-

radwe i ja~awa ukupnih eko-

nomskih veza - konstatovano je

u razgovorima premijera Dodi-

ka sa novoimenovanim ambasa-

dorom Srbije i Crne Gore u

BiH.

Dodik je upoznao Spasovi-

}a sa stavovima Vlade o pita-

wima ustavnih promjena, re-

forme policije, a razmijewe-

na su mi{qewa i o drugim ak-

tuelnim pitawima u Republi-

ci Srpskoj i BiH.

Poslije razgovora sa pred-

sjednikom republi~kog parla-

menta Igorom Radoji~i}em,

Spasovi} je izjavio da se raz-

govaralo o posqedwim poli-

ti~kim doga|ajima u BiH, re-

formi policije, saradwi sa

Tribunalom, neuspjehu ustav-

nih promjena...

- Slo`ili smo se da je neo-

phodna potpuna saradwa sa Ha-

{kim tribunalom i da tu nema

nikakve dile-

me - rekao je

a m b a s a d o r

Spasovi}.

Upitan ka-

ko gleda na tu-

`bu BiH pro-

tiv Srbije i

Crne Gore, on

je odgovorio

da spor nije ni

trebalo da do-

|e do suda i da

za wegovo

okon~awe po-

stoje tri rje-

{ewa:

- Da se sud

u Hagu proglasi

nenadle`nim,

da prihvati ili

da odbaci tu-

`bu. Nijedna presuda nije do-

bra za me|usobne odnose Srbi-

je i Crne Gore sa BiH i mi-

slim da se spor mogao rije{i-

ti na neki drugi na~in - rekao

je Grujica Spasovi}.

Igor Radoji~i} je najavio

da }e delegacija Narodne skup-

{tine Republike Srpske kra-

jem maja posjetiti Narodnu

skup{tinu Srbije.

¥ G. DAKI]

AMBASADOR SRBIJE I CRNE GORE U BiH GRUJICA SPASOVI] U BAWOJ LUCI

JA^E VEZE STABILNIJI REGION

Nijedna presuda Me|unarodnog suda pravde

po tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore ne}e

biti dobra za me|usobne odnose Srbije i Crne

Gore sa BiH, ocijenio je Grujica Spasovi}

\Grujica Spasovi}: Oko saradwe sa

Ha{kim tribunalom nema nikakve

dileme(Snimio R. OSTOJI])

[EKOVI]I - Iako je za

petak, 12. maj, najavqen dola-

zak privremenog upravnika

Privredne banke Srpsko Sa-

rajevo Tobi Robinson u {eko-

va~ku fabriku "Mermer#, ka-

ko bi se na licu mjesta uvjeri-

la da se wena odluka o izmje-

{tawu svih ma{ina iz obje-

kata ovog preduze}a, koji su

pod hipotekom, po{tuje, to se

nije dogodilo.

Umjesto we kontrolu i po-

pis ma{ina preduze}a koje je

optere}eno dugovima i kama-

tama na ranije uzeti kredit

iz Privredne banke, obavili

su predstavnik Privredne

banke Srpsko Sarajevo i sud-

ski izvr{ilac vlaseni~kog

suda.

- Svi smo o~ekivali da do-

|e Tobi Robinson, ali, posao

su zavr{ili weni qudi i fa-

brika je i daqe pod wenim

obezbje|ewem. Radnici }e, naj-

vjerovatnije, nastaviti i da-

qe da rade - rekao je predsjed-

nik Upravnog odbora "Mer-

mera# Radomir Peri}.

U "Mermeru# od 25. apri-

la, kada se prvi put sa obez-

bje|ewem pojavila Tobi Ro-

binson, vlada vidna pometwa

i neizvjesnost. Direktor fa-

brike @arko Vla~i} podnio

je ostavku koju mu je Uprav-

ni odbor usvojio, a na toj

funkciji osta}e dok mu se ne

na|e zamjena po raspisanom

konkursu.

¥ B. M.

POPISANA IMOVINA FABRIKE

"

MERMER" [EKOVI]I

Robinsonova nije do{la

LAGOS - Skoro 200 qudi po-

ginulo je ju~e u eksploziji nafto-

voda u predgra|u Lagosa, najve}eg

grada u Nigeriji, saop{tila je po-

licija, a prenose agencije.

Komitet Crvenog krsta naveo

je da je naftovod eksplodirao pri

poku{aju kra|e sirove nafte, kada

se zapalilo 500 obli`wih kaniste-

ra, koji su bili puni goriva. Kra-

|e goriva ili sirove nafte ~este

su u Nigeriji, prenosi "Beta#.

- Mogu se vidjeti le{evi, ne-

ki su potpuno spaqeni... Procje-

wujemo da je poginulo izme|u 150

i 200 lica - rekao je policijski

zvani~nik u Lagosu Emanuel Ade-

bajo.

Oko 50 nagorelih le{eva, ko-

ji se ne mogu identifikovati, pro-

na|eno je u blizni naftovoda. Na

tom mjestu vide se cijevi, iskopa-

ne iz pijeska i na wima tragovi bu-

{ewa. Naftovod, koji je u vlasni-

{tvu dr`avnog preduze}a, prola-

zi ispod povr{ine pla`e Inga-

be, u zalivu Lagosa.

Na licu mjesta nalazi se vi{e

desetina policajca i slu`benika

Crvenog krsta. ¥

EKSPLOZIJA NAFTOVODA U NIGERIJI

Poginulo 200 qudi

BAWA LUKA - Konkurs za

podno{ewe prijava kandidata za

upra`weno mjesto direktora po-

licije Republike Srpske zatvo-

ren je u petak.

- Rok je produ`en do srijede

samo za prijave poslate po{tom

- izjavio je za na{ list predsjed-

nik Nezavisnog odbora za izbor

direktora policije Republike

Srpske Ilija Luki}.

Prema wegovim rije~ima, do

petka su pristigle ~etiri prija-

ve, ali na kovertama nema imena

po{iqalaca, tako da jo{ nije po-

znato ko se sve kandidovao.

- Odlu~ili smo na sjednici

Odbora da u petak, 19. maja, u de-

set ~asova otvorimo pristigle

prijave kandidata, a zatim da se

dogovorimo kada }emo sa wima

obaviti i razgovor - dodao je Lu-

ki}.

Sastanku Nezavisnog odbora

prisustvovali su i predstavnici

Policijske misije Evropske uni-

je, koji su dali nekoliko sugesti-

ja i mi{qewa u vezi sa usagla-

{avawem izbora kandidata.

Procedura izbora novog di-

rektora policije pokrenuta je po-

slije ostavke Dragomira Andana

na tu funkciju 7. aprila.

¥ V. J.

IZBOR DIREKTORA POLICIJE REPUBLIKE SRPSKE

Prijavqena ~etiri kandidata

13. i 14. maj 2006. NOVOSTI

3

BAWA LUKA - Dok u Visokom prekopavaju brda i plani-

ne, kako bi dokazali postojawe piramida, dotle u Bawoj Luci

piramide ni~u kao gqive poslije ki{e.

¥ Tekst i foto Haxi Du{an BORKOVI]

FOTO-VIJEST

®N

VO

"A

LT

ER

" - S

TU

DI

O

TREBIWE - Budu}i da se

zbog vi{egodi{we zapu{te-

nosti op{ta bolnica u Trebi-

wu na{la u nezavidnom polo-

`aju, dogovoreno je da na~elni-

ci bolni~kih odjeqewa zajed-

no sa rukovodstvom ove zdrav-

stvene ustanove naprave opera-

tivne planove, kako bi se ta-

kvo stawe prevazi{lo.

Ovo je glavni zakqu~ak iz-

veden u petak prilikom po-

sjete Trebiwu republi~kog

ministra zdravqa i socijal-

ne za{tite Ranka [krbi}a i

predsjednika Samostalnog

sindikata radnika u zdravstvu

i socijalnoj za{titi Zdenka

Stupara.

[krbi} i Stupar su raz-

govarali sa direktorom tre-

biwske bolnice doktorom

Brankom Butulijom, kao i sa

rukovodiocima zdravstvenih

ustanova op{tina Isto~ne

Hercegovine o aktuelnim

problemima u zdravstvu, sa

posebnim osvrtom na stawe u

zdravstvenim ustanovama ju-

ga Srpske.

Dogovoreno je da se u~ini

sve {to se mo`e kako bi se

poboq{alo trenutno stawe,

kako bi se nabavila oprema

koja nedostaje i kako bi se ko-

na~no u potpunosti vratilo

povjerewe gra|ana u zdrav-

stvene ustanove.

- Mi smo dio novca zajed-

no sa Fondom zdravstvenog

osigurawa ve} obezbijedili,

a u toku su razgovori sa vi{e

banaka da dio novca ulo`imo

u bolnice gdje je stawe naj-

kriti~nije - naglasio je mini-

star Ranko [krbi}.

On je objasnio da je jedna

od banaka spremna da dodije-

li povoqan kredit za opre-

mawe {est bolnica u Repu-

blici Srpskoj, me|u kojima

je i trebiwska bolnica.

Posebna tema razgovora

bila je kako da se iskoriste

sredstva koja cure mimo bol-

nica i prelijevaju se u pri-

vatnu praksu, jer kako je re-

kao ministar [krbi}, samo

pla}eni doktor u bolnici ne-

}e prije kraja radnog vreme-

na - tr~ati da radi privat-

no.

¥ M. BE[TI]

MINISTAR ZDRAVQA RANKO [KRBI] POSJETIO TREBIWE

BOLNICAMA POTREBAN OPORAVAK

Dio para koje }e biti usmjerene za sanaciju zdravstvenih

ustanova i kupovinu nove opreme ve} je obezbije|en,

a u toku su i pregovori sa nekim bankama o dodjeli

povoqnog kredita za iste namjene

SARAJEVO - Sa svakom no-

vom rundom pregovora Bosna i

Hercegovina je sve bli`e fi-

nalizaciji prijedloga teksta

Sporazuma o stabilizaciji i

pridru`ivawu Evropskoj uniji.

Ovakvu ocjenu iznio je u pe-

tak na konferenciji za novi-

nare glavni pregovara~ BiH sa

Evropskom unijom Igor Davi-

dovi} i istakao da se u drugoj

tehni~koj rundi pregovora raz-

govaralo o slobodnoj trgovini

izme|u BiH i Evropske unije,

te da je na ove pregovore do{ao

brojan pregovara~ki tim iz

Brisela.

- Diskusija se odvija na eks-

pertskom nivou, raspravqa se o

tehni~kim detaqima svakog po-

jedina~nog pitawa o kojem se

pregovara. Predstavnici Evro-

pske unije imaju razumijevawa

za na{e argumente. Tako|e i

na{ tim ima razumijevawe za

sva pitawa koja treba da usa-

glasimo, kako ona o kojima se

usagla{avamo, tako i ona o ko-

jima nismo uspjeli da se usagla-

simo - kazao je Davidovi}.

On je dodao da je BiH ponu-

dila listu koncesija o kojoj }e

se daqe pregovarati sa prego-

vara~kim timom Evropske uni-

je i naglasio da su napravqene

i precizne analize o tome ko-

liki }e biti gubici u buxeti-

ma po osnovu carinskih prili-

va, kao i svi drugi aspekti po-

sqedica u svim varijantama.

- Na bazi tih analiza ura|e-

na je i zavr{na varijanta kao i

na{a ponuda pregovara~kom ti-

mu Evropske komisije - konsta-

tovao je Davidovi} i dodao da

je pregovara~ki tim pripremio

izuzetno izbalansiran koncept

i prijedlog liste koncesija.

[ef Odjeqewa za Balkan u

Direkciji za pro{irewe

Evropske unije Dirk Lange is-

takao je da se sve vi{e ulazi u

sr` pregovora, te da slijede

konkretniji razgovori o pre-

laznim periodima za pojedine

oblasti.

- Dobili smo od BiH ~itav

niz informacija, ukqu~uju}i

wihove prijedloge i preporu-

ke u vezi sa industrijskim, po-

qoprivrednim, ribqim i dru-

gim proizvodima. Pregovaramo

o glavnoj temi, a to je libera-

lizacija tr`i{ta i od BiH o~e-

kujemo da ~ujemo wihove stavo-

ve o tom pitawu - rekao je Lan-

ge.

On je dodao da se vode

ozbiqne pripreme i za sqede-

}u rundu zvani~nih pregovora,

koja bi trebalo da se odr`i 13.

i 14. juna. Uobi~ajena je praksa

da se na ratifikaciju sporazu-

ma, ukoliko bude i potpisan,

obi~no ~eka po dvije godine, jer

to moraju ratifikovati i par-

lamenti zemaqa ~lanica Evrop-

ske unije, podsjetio je Lange.

Nakon potpisivawa sporazuma

stupa privremeni, prelazni

sporazum, koji ostaje na snazi

tokom perioda ratifikacije.

- Ne bih naga|ao koliko }e

pregovori sa BiH trajati i ka-

kav }e wihov ishod biti. [to

se ti~e potpisivawa, po{tova-

}e se procedura koja je va`ila

i za druge zemqe koje su u{le u

Evropsku uniju - konstatovao je

Dirk Lange.

Komentari{u}i informa-

cije koje je dobio o reformi

policije, Lange je kazao da se

Evropska komisija i daqe pri-

dr`ava osnovna tri principa

koji su doneseni krajem pro{le

godine i koji su su{tinski za

uspostavqawe Direkcije za re-

formu policije.

- Sve nadle`nosti u vezi

sa zakonskim i buxetskim pi-

tawima i u vezi sa policijom

moraju biti na dr`avnom ni-

vou. Ne smije biti bilo kakvog

politi~kog uplitawa u opera-

tivni rad policije. Funkcio-

nalne, lokalne, policijske

oblasti moraju biti formira-

ne na osnovu jasnih tehni~kih

kriterijuma, koji su va`ni za

rad policije - podvukao je

Dirk Lange i skrenuo pa`wu

da se krajem ovog mjeseca Di-

rekcija za reformu policije

treba ponovo sastati, kako bi

nastavila rad na ovom progra-

mu.

¥ @. DOMAZET

TEHNI^KA RUNDA PREGOVORA BiH SA EVROPSKOM UNIJOM

Predstavnici Evropske unije imaju razumijevawa

za na{e argumente, kao {to i na{ tim ima razumijevawe

za sva pitawa koja treba da usaglasimo, naglasio

je Davidovi}. O~ekujemo da ~ujemo stavove BiH

o liberalizaciji tr`i{ta, rekao je Lange

BAWA LUKA - Gra|ani Ba-

we Luke od sada }e mo}i svako-

dnevno da razgovaraju sa poslani-

cima Narodne skup{tine Repu-

blike Srpske i da im saop{te

svoje brige.

Naime, ju~e je gradona~elnik

Bawe Luke Dragoqub Davidovi}

uru~io kqu~eve kancelarije za

ove namjene predsjedniku Narod-

ne skup{tine Igoru Radoji~i}u.

Kancelarija se nalazi u centru

grada u ulici Veselina Masle-

{e 25.

Na ovom mjestu gra|ani }e po-

slanike mo}i da pitaju sve {to ih

zanima i da sa wima razgovaraju

o svojim problemima. Radoji~i}

je istakao da }e uskoro napravi-

ti raspored de`urstava poslani-

ka i odrediti vrijeme kada }e oni

mo}i da prime gra|ane.

- Gra|ani vi{e ne}e morati

poslanike da zaustavqaju na uli-

ci ili da ih tra`e u kancelari-

jama wihovih stranaka. Sada }e o

svemu {to ih interesuje mo}i da

ih pitaju na ovom mjestu - nagla-

sio je Radoji~i} i dodao da }e gra-

|anima na raspolagawu za sada

biti 13 narodnih poslanika iz

Bawe Luke.

On je obe}ao da }e u toku idu-

}e sedmice sa poslanicima biti

dogovoreni svi detaqi o radu ove

kancelarije.

- Ideja nije nova, ali sada smo

je kona~no sproveli i u djelo.

Ovakve kancelarije postoje u jo{

nekoliko gradova, a poslao sam

dopis svim na~elnicima op{ti-

na u Republici Srpskoj, u kojem

je zatra`eno da obezbijede pro-

stor za ove namjene - ka`e Rado-

ji~i}.

Gradona~elnik Bawe Luke

Dragoqub Davidovi} je rekao da

je Skup{tina grada poslanicima

dodijelila kancelariju na neo-

grani~eno kori{}ewe.

- Kancelarija je vlasni{tvo

grada i mi }emo preuzeti brigu o

wenom odr`avawu. Drago nam je

da je ova lokacija veoma pristu-

pa~na gra|anima, {to nam je i bio

ciq - rekao je Davidovi}.

Narodni poslanik Nada Te-

{anovi} istakla je da }e otvara-

we ove kancelarije mnogo zna~i-

ti gra|anima, ali i poslanici-

ma.

- Sada }emo gra|anima biti

bli`i, kako bismo zajedno raz-

motrili neka pitawa i rije{ili

wihove probleme i nadamo se da

}emo im mo}i pomo}i - rekla je

Nada Te{anovi}.¥ N. T.

OTVORENA KANCELARIJA ZA SASTANKE GRA\ANA I NARODNIH POSLANIKA

Vlast u susret narodu

\Dirk Lange i Igor Davidovi}: Razgovori

o slobodnoj trgovini

^lanovi Samostalnog sin-

dikata zdravstvenih radnika

upoznali su u petak ministra

Ranka [krbi}a sa ostvare-

nim i neostvarenim pravima

radnika, a kako je izjavio

predsjednik ovog sindikata

Zdenko Stupar, sada je najva-

`nije omasovqewe sindika-

ta, koji je u stalnom kontak-

tu sa Ministarstvom zdravqa

i Fondom zdravstvenog osi-

gurawa Republike Srpske.

Te{ka materijalna situ-

acija zdravstvenih radnika,

primjena poreza na dodatnu

vrijednost, neispla}ene pla-

te i regresi i dugovawa zdrav-

stvenim ustanovama - teme su

na kojima insistira sindikat

- naglasio je Stupar, podsje-

}aju}i da je Sindikat zatra-

`io da revizija u|e u sve

zdravstvene ustanove. Ako

smo 60 godina i bili ~uvari

socijalnog mira i kao bran-

{a sa najkvalifikovanijim

kadrom, sada se nalazimo na

dru{tvenom dnu - ocijenio je

Zdenko Stupar.

SINDIKAT ZDRAVSTVA

Nova kancelarija: Mjesto za izno{ewe proble-

ma i korisnih prijedloga (Snimio M. [UKALO)

KORAK BLI@E SPORAZUMU

B

PETROVO - Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodopri-

vrede Republike Srpske dodijeli}e op{tini Petrovo 30 hiqada ma-

raka za sanaciju i isu{ivawe plavnog poqoprivrednog zemqi{ta.

Ovo je potvrdio ministar poqoprivrede Slaven Peki}, koji je u

petak zajedno sa poslanikom Narodne skup{tine Republike Srpske

Veselinom Poqa{evi}em posjetio op{tinu Petrovo. ¥ S. L.

¹ ¹ ¹

PRIJEDOR - Ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite Repu-

blike Srpske Bo{ko Tomi} kazao je u petak u Prijedoru da je 13.000 ne-

zaposlenih, koliko ih ima na podru~ju ove op{tine, veliki i da se po

osnovu programa zapo{qavawa volontera, koji je Vlada pokrenula, mo-

`e zaposliti dodatan broj mladog visokoobrazovanog kadra. ¥ P. [.

¹ ¹ ¹

PREMA pisawu federalne {tampe, glavni tu`ilac Ha{kog tri-

bunala Karla del Ponte potpisala je drugu izmijewenu optu`nicu pro-

tiv biv{eg komandanta Glavnog {taba Armije BiH Rasima Deli}a.

Isti izvor navodi da nova optu`nica Deli}a tereti za zlo~ine

koji su bili dio optu`bi wegovog prethodnika Sefera Halilovi}a,

kao i za one za koje odgovornost nije dokazana na su|ewu oficirima

Armije BiH Enveru Haxihasanovi}u i Amiru Kuburi.

To, kako se navodi, ukqu~uje ~etiri ta~ke optu`bi za kr{ewe za-

kona i obi~aja ratovawa, odnosno ubistvo, silovawe i okrutno postu-

pawe.

U detaqe su, ka`e se, opisani i zlo~ini koji su se dogodili od ju-

na 1993. do septembra 1995. godine nad hrvatskim i srpskim civilima

i vojnicima. ¥ G. K.

UKRATKO

13. i 14. maj 2006.DOGA\AJI

4

BAWA LUKA - Povodom 12.

maja, Dana Vojske Republike Srp-

ske i Tre}eg pje{adijskog puka, ko-

ji ba{tini wen identitet i vojno

nasqe|e u Oru`anim snagama BiH,

delegacije najvi{ih organa BiH i

Republike Srpske polo`ile su ju-

~e vijence na spomen-kosturnice

na bawolu~kim grobqima.

Na Spomenik borcima Ota-

xbinsko-odbrambenog rada na

grobqu "Sveti Pantelija# vijen-

ce su polo`ili predstavnici srp-

skog ~lana Predsjedni{tva BiH,

ministar odbrane BiH Nikola Ra-

dovanovi}, predstavnici Zajedni~-

kog {taba i Operativne komande

Oru`anih snaga BiH generali Mi-

ladin Miloj~i} i Mirko Tep{i}.

Sjenima `rtava poklonili su

se i predsjednik Narodne skup{ti-

ne Republike Srpske Igor Radoji-

~i}, ministar rada i bora~ko-in-

validske za{tite Bo{ko Tomi},

vr{ilac du`nosti direktora po-

licije Nijaz Smajlovi}, visoki

oficiri Vojske Republike Srp-

ske i delegacije bora~kih katego-

rija Srpske.

Vijenci su polo`eni i na Spo-

men-kosturnicu i spomenik 12 be-

ba na Novom grobqu i Spomenik

borcima Narodnooslobodila~kog

rata u centru grada.

Vijenci su, tako|e, polo`eni i

u garnizonima Prijedor, Derven-

ta, Doboj, Sokolac, Pale, Bijeqi-

na i Bile}a.

U bijeqinskom garnizonu Oru-

`anih snaga BiH u petak je

obiqe`en Dan Vojske Republike

Srpske i 15. mehanizovane brigade,

javila je Suzana Ra|en - Todori}.

Cvije}e je polo`eno u spomen-

sobi ove jedinice, gdje se ~uvaju

fotografije i podaci o poginu-

lim borcima Otaxbinskog rata sa

podru~ja Semberije, Posavine i

Majevice, kao i o borcima koji su

poginuli na drugim rati{tima u

BiH, a ~ije su se porodice nasta-

nile u Bijeqini.

Brane Gajevi} izvijestio je da

je u crkvi Svetog proroka Ilije u

Sokocu, povodom Dana Vojske Srp-

ske, slu`en parastos poginulim

borcima Otaxbinskog rata.

Pripadnici 3. pje{adijskog pu-

ka Oru`anih snaga BiH, koji ba-

{tini tradiciju Vojske Srpske,

predstavnici Bora~ke organiza-

cije Dokovs iz Isto~nog Sarajeva

polo`ili su vijence na Central-

ni spomenik poginulim borcima

i na Vojni~ko spomen-grobqe u So-

kocu i posjetili Spomen-sobu.

Na centralnom spomeniku u

Sokocu upisana su imena vi{e od

1.200 poginulih boraca sa podru~-

ja sarajevsko-romanijskog regiona,

a na Vojni~kom spomen-grobqu

sahraweno je vi{e od 900 poginu-

lih boraca. ¥ M. XEPINA

OBIQE@AVAWE DANA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE

SJE]AWE NA HEROJEU Bawoj Luci, Prijedoru, Derventi, Doboju, Sokocu, Palama,

Bijeqini i Bile}i odata po~ast poginulim borcima

\ Polagawe vijenaca u Bawoj Luci: Sje}awa

ne blijede (Snimio M. [UKALO)

BAWA LUKA - Radnici ba-

wolu~kog ~vora "@eqeznica Repu-

blike Srpske# obiqe`ili su u pe-

tak krsnu slavu, Svetog Vasilija

Ostro{kog.

Kao i svake godine, centralno

mjesto okupqawa bilo je spomen-

obiqe`je ispred `eqezni~ke sta-

nice u Bawoj Luci, na kome su ugra-

virani likovi 25 `eqezni~ara ko-

ji su `ivote polo`ili na braniku

Republike Srpske.

Poslije parastosa koji su slu-

`ili sve{tenici Bawolu~ke epar-

hije, cvije}e su polo`ili rodbina

i radne kolege.

Minutom }utawa i vijencima,

poginulima su odali po~ast i pred-

stavnici Saveza dobrovoqnih dava-

laca krvi Bawa Luka.

Poslije polagawa cvije}a i

paqewa svije}a, u restoranu

`eqezni~ke stanice za porodice

poginulih prire|en je ru~ak, kome

je prethodila skromna, ali pa`we

vrijedna koverta sa pedesetak ma-

raka, koju je ~lanovima porodica

podijelio predsjednik Bora~ke or-

ganizacije Jelenko [ukalo.

- Eto, do~ekasmo da se i nas ne-

ko sjeti! Ovo nam je jedini poziv

u godini. Hvala im - kazuje stari-

na Borislav Meqnik u svoje, i u

ime supruge Katarine. Borislav

i Katarina su do{li iz Li{we

kod Prwavora da zapale svije}e

za tridesetdvogodi{weg sina

Adama, koji je poginuo na Ozrenu

posqedwe, za wih najnesre}nije

godine rata.

Sa wima su do{li k}er Eva i

zet Dobrivoje Kr{i}.

Ovom tu`nom, ali ponosnom

skupu prisustvovala je i Sandra

Mikanovi}. Zajedno sa stricem

\ur|em, do{la je da polo`i svje-

`e ubrano cvije}e na spomen-

obiqe`ja oca Bore, koji je 1994.

godine juna~ki poginuo na doboj-

skom rati{tu.

Sandra je zavr{ila sredwu

hemijsku i planira da upi{e fi-

lozofski fakultet. Mla|a Nata-

{a je drugi razred sredwe tehni~-

ke. Primaju porodi~nu invalid-

ninu i penziju, a zahvalne su i

gradskim vlastima Bawe Luke na

stipendiji za {kolovawe.

Skupu na ̀ eqezni~koj stani-

ci prisustvovao je doratni ot-

premnik vozova, a poslije te-

{kog rawavawa poslovo|a Ni-

kola Joki}. Prije rata radio

je u ^elincu.

- Poslije rawavawa na

Trebavi, kad mi je kroz stomak

prosviralo pet metaka, mislio

sam da od mene nema ni{ta -

kazuje Joki}, koga je Bog ipak

pogledao i ostavio, a invalid-

ska komisija prekomandovala

na lak{e radno mjesto.

Stari `eqezni~ar Novo

Salami} u Jajcu je 1992. godi-

ne izgubio brata Mirka. Svjestan

je da brata ne mo`e vratiti, ali

mu godi da se okupe porodice po-

ginulih i zajedno sjete svojih naj-

milijih.

- Svi nas razumiju, ali niko

kao mi izme|u sebe - kazuje Novo.

Humanost ̀ eqezni~ara i ovaj

put se pokazala na djelu.

¥ M. MIHAJLOVI]

SVETI VASILIJE OSTRO[KI, KRSNA SLAVA @EQEZNI^ARA REPUBLIKE SRPSKE

KARTA ZA HUMANOST Borislav i Katarina su do{li iz Li{we kod Prwavora

da zapale svije}e za tridesetdvogodi{weg sina Adama,

koji je poginuo na Ozrenu posqedwe, za wih najnesre}nije

godine rata

OTAXBINSKA LISTA

Na spomen-obiqe`ju ispred

stanice ugravirana su likovi sa

imenima 25 poginulih boraca

`eqezni~kog ~vora Bawa Luka.

Na toj otaxbinskoj listi su:

Dragan Beri}, @eqko Bucalo,

Du{ko Bawac, Slobodan ]up,

Qubi{a Dowak, Miroslav Dra-

gani}, Veselinko \aji}, Ranko

Gaji}, Radenko Golemovi},

@eqko Jovanovi}, Milorad

Keser, Adam Meqnik, Boro

Mikanovi}, Vlastimir Mika-

novi}, Dragoqub Mileti},

Ranko Pej~i}, Qubo Pepino-

vi}, Rajko Plav{i}, Bogdan

Popovi}, Mirko Salami},

Dragan Savanovi}, Vlado Sre-

di}, Zoran Staki}, Qubi{a

Trivi} i Gostimir Zari}.

\Spomen-obiqe`je: Sje}awe na poginule

BAWA LUKA - Komemorativ-

ni skup povodom smrti profesora

Predraga Radi}a odr`an je u petak

na Ekonomskom fakultetu u Bawoj

Luci. Komemoraciji je prisustvo-

vao veliki broj profesora i stude-

nata, kao i brojni prijateqi i sarad-

nici pokojnog Predraga Radi}a.

- Kao grom iz vedra neba pogo-

dila nas je vijest da je iznenada pre-

stalo da kuca veliko i plemenito sr-

ce izuzetnog profesora i na{eg

iskrenog prijateqa Predraga Radi-

}a, na{eg dragog Pede - rekao je de-

kan Ekonomskog fakulteta Stanko

Stani}.

Trajnim odlaskom na{eg Pede,

nastavio je Stani}, najvi{e je pogo-

|ena wegova porodica, ali i mnogo-

brojni prijateqi, kolege profeso-

ri i nau~ni radnici, studenti i svi

koji su imali ~ast da ga poznaju.

- Profesor Radi} svoju pleme-

nitost pokazivao je na svakom kora-

ku. Sav prihod od kwige "Adaptiv-

no planirawe - teorija i praksa#, ko-

ju je pro{le godine objavio Ekonom-

ski fakultet, profesor Radi} po-

klonio je studentima - rekao je Sta-

ni}. Wegov odlazak iz ovozemaqskog

`ivota, dodao je Stani}, predstavqa

veliki gubitak za studente i sve ~la-

nove Ekonomskog fakulteta, dru-

{tvenu zajednicu i posebno wegovu

porodicu.

- Opra{tamo se u ovom tu`nom

trenutku od po{tovanog profeso-

ra, neumornog kulturnog i politi~-

kog radnika, a iznad svega umnog i

dobrog ~ovjeka. Hvala mu za sve do-

bro {to nam je u~inio i ostavio kao

trajnu vrijednost. Neka mu je vje~na

slava i hvala - rekao je na kraju Stan-

ko Stani}. ¥ D. M.

KOMEMORACIJA POVODOM SMRTI PREDRAGA RADI]A

\Ekonomski fakultet:

Opro{taj od profesora

Stalo plemenito srce

SAHRANA

Komemorativni skup bi}e odr-

`an u subotu, 13. maja, u Banskom

dvoru u Bawoj Luci u 11 ~asova, a

sahrana }e se obaviti istoga dana

na bawolu~kom grobqu "Sveti Pan-

telija# u 13 ~asova. Od svog biv{eg

profesora Predraga Radi}a opro-

sti}e se predsjednik Republike

Srpske Dragan ^avi} i kolega sa

Ekonomskog fakulteta, ministar

spoqnih poslova BiH Mladen Iva-

ni}. Organizacioni odbor za sa-

hranu poziva sve gra|ane, simpati-

zere, prijateqe i po{tovaoce li-

ka i djela pokojnog Predraga Radi-

}a da do|u na posqedwi ispra}aj i

odaju po{tu ovom velikom ~ovjeku.

^ELAREVO - Mje{tane

^elareva, Ba~ke Palanke i

drugih mjesta u ravnoj Ba~koj

iznenadila je smrt dugogo-

di{weg gradona~elnika Ba-

we Luke, istaknutog pri-

vrednika, velikog prijate-

qa i uvijek dragog gosta,

Predraga Radi}a.

Biv{i direktor Pivare

^elarevo Mirko Stupar,

dana{we "Karlsberg Srbi-

ja#, koja je u kumovskim odno-

sima sa "Bawalu~kom piva-

rom#, bio je {okiran kada je

saznao za smrt velikog pri-

jateqa, biv{eg saradnika i

kuma "^elareva# Predraga Ra-

di}a.

- Ne mogu da vjerujem da

vi{e nema na{eg Pe|e, qutog

Kraji{nika koji je volio svo-

je sunarodnike u ovom dijelu

Ba~ke, koji je uvijek rado do-

lazio u na{u ravnicu i kao

gradona~elnik Bawe Luke, di-

rektor "Bawalu~ke pivare#,

poslovni prijateq ba~kopa-

lana~ke Sladare "Maltineks#

i drugih privrednih kolekti-

va u ovom dijelu Vojvodine -

ka`e Stupar.

Sara|ivali smo, ka`e on,

na visokom nivou i u ratu i u

miru. Bio nam je drag kao

privrednik i prijateq, od

koga smo imali uvijek ne{to

novo da nau~imo.

- Svaki wegov dolazak

me|u prijateqe bio nam je

drag. Zahvaquju}i wemu us-

postavili smo i prijateqske

odnose sa bawolu~kom mje-

snom zajednicom Lau{ - re-

kao je Stupar. Stupar ka`e da

je smrt Predraga Radi}a ne-

nadoknadiv gubitak za Bawu

Luku i za sve koji su ga pozna-

vali. On je ovim putem poro-

dici Radi} prenio izraze du-

bokog sau~e{}a.

¥ P. D.

NA VIJEST O SMRTI BIV[EG

GRADONA^ELNIKA BAWE LUKE

Tuga u Ba~koj

BAWA LUKA - Republi~ki

Sindikat medija i grafi~ara po-

dr`ao je u petak borbu protiv

rada na crno, koji je posebno

rasprostrawen u ovoj grani i na-

javio o{tru sindikalnu akciju

s ciqem za{tite prava novina-

ra, grafi~ara i svih radnika ko-

ji su anga`ovani u medijima.

Republi~ki odbor Sindika-

ta zakqu~io je poslije sjednice

u Bawoj Luci da se rad na crno

u medijima mo`e sprije~iti ili

bar svesti na razumnu mjeru uz

ve}e anga`ovawe Sindikata,

Vlade, inspekcijskih slu`bi,

kao i svih nadle`nih dr`avnih

institucija.

- Zabriwava podatak da je u

medijima "na crno# anga`ovano

120 novinara. Ciq Sindikata je

da natjeramo poslodavce da pri-

jave radnike i da omogu}e uslo-

ve za sindikalno organizovawe,

naro~ito u privatnim medijima

- rekao je novinarima predsjed-

nik ovog sindikata Sekul Po-

povi}.

On je pozvao novinare da se,

ukoliko su wihova prava ugro-

`ena na bilo koji na~in, obra-

te ovom sindikatu, koji je, kako

je rekao, uvijek spreman da im

pru`i podr{ku, ali ~esto nije

u mogu}nosti da to u~ini zato

{to nemaju informacije o qudi-

ma koji su anga`ovani "na cr-

no#, odnosno ne znaju wihova

imena.

Granski sindikat je, smatra

Popovi}, u~inio mnogo na sin-

dikalnom organizovawu radnika,

tako da je u ~etiri privatna me-

dija osnovan sindikat.

Dodao je da }e zaposleni ima-

ti ve}a prava poslije usvajawa

novog granskog kolektivnog ugo-

vora, koji nudi ve}i obim prava,

u odnosu na prethodni ugovor ko-

ji je usvojen davno, prije osam

godina. ¥ M. M.

SINDIKAT MEDIJA I GRAFI^ARA

Novinarima boqa za{tita

TAJNO I JAVNO

Odgovaraju}i na novinar-

sko pitawe kako Sindikat ne

mo`e da za{titi novinare ko-

ji su anga`ovani "na crno#,

ako se ti qudi redovno pot-

pisuju prilikom obavqawa

svakodnevnih poslova i nisu

nikakva tajna, Popovi} je re-

kao da bi sve bilo mnogo jed-

nostavnije ukoliko bi Sindi-

kat i inspekcija uspjeli da

prilikom kontrole dobiju

stvarne podatke o zaposleni-

ma. Ali, ka`e on, zaposleni u

medijima, umjesto da sami pri-

jave rad "na crno#, ~esto "bje-

`e i kroz prozor#, samo da za-

dr`e posao.

DOBOJ - Zavr{etkom radova na iz-

gradwi perona i nadstre{nica, pothod-

nika i prate}ih sadr`aja, u stanici Do-

boj u petak je na sve~an na~in obiqe`ena

krsna slava "@eqeznica Republike Srp-

ske# Sveti Vasilije.

Istakav{i da je neposredno pred rat

`eqezni~ki ~vor bio najve}i u Bosni i

Hercegovini i drugi po veli~ini u Ju-

goslaviji, vr{ilac du`nosti general-

nog direktora "@eqeznica Republike

Srpske# Dim{o Todorovi} rekao je da

su tada kroz Doboj dnevno prolazila 74

putni~ka i devedeset teretnih vozova.

On je napomenuo da je trebalo da pro-

|e gotovo {est decenija pa da se u ovom

~voru realizuje zna~ajan projekat i da

se u funkciju stave peroni.

- Vrijedno je ista}i da je ukupna vri-

jednost izvedenih radova, ukqu~uju}i i

izgradwu postrojewa za predgrijavawe

putni~kih garnitura i postrojewa za

probu ko~nica, oko tri miliona maraka.

Cijeli projekat finansiran je vlastitim

sredstvima, poslove projektovawa uradi-

lo je Gra|evinsko preduze}e "Obnova# iz

[amca, a radove izvela kompanija "In-

tegral in`iwering# iz Lakta{a - rekao

je Todorovi}.

Zajedno sa veleqepnom stani~nom

zgradom, ~ija se obnova i dogradwa ovih

dana privodi kraju, a koja se finansira

kreditima Evropske investicione ban-

ke od 1,1 milion maraka, novoizgra|eni

peroni su garancija vi{eg nivoa bezbjed-

nosti i jo{ adekvatnije usluge putnici-

ma, podvukao je Todorovi}.

Pomo}nik ministra za saobra}aj Ma-

rinko Biqanovi} ~estitao je

`eqezni~arima radne uspjehe i krsnu

slavu.

- Republika Srpska nastoja}e, kao i

do sada, da obezbje|uje novac kojim se

omogu}ava redovno obavqawe `eqezni-

~kog saobra}aja - rekao je Biqanovi},

koji je i otvorio novoizgra|ene objek-

te. Ovoj sve~anosti prisustvovali su boj-

ni gosti, me|u kojima i generalni sekre-

tar Me|unarodnog ̀ eqezni~kog komite-

ta Tomas Lajmgruber.

Povodom krsne slave, u petak su po-

lo`eni vijenci i cvije}e u Spomen-so-

bi poginulim `eqezni~arima u prote-

klom ratu. ¥ Sl. P.

BAWA LUKA - Predstavnice

Privredne komore Vojvodine i Tu-

risti~ke organizacije Zrewanina,

Dragica Samarxi} i Marica Kosa-

novi}, boravile su u petak u Bawoj

Luci, gdje su sa predstavnicima ko-

morskog sistema i turisti~ke pri-

vrede regiona Bawa Luka i Repu-

blike Srpske razgovarale o mogu}-

nostima ja~awa me|usobne saradwe.

Prema rije~ima Dragice Samarxi},

koja je na funkciji sekretara Udru-

`ewa turizma i ugostiteqstva Pri-

vredne komore Vojvodine, statisti-

ka pokazuje da najve}i broj dolaza-

ka i no}ewa u Vojvodini ostvaruju

turisti iz Bosne i Hercegovine.

- Me|utim, smatramo da sarad-

wa u oblasti turisti~ke privrede

mo`e i treba da bude obostrano

uspje{nija, ~emu }e, nadamo se, do-

prinijeti, pored ostalog, i u~e{}e

hotelsko-ugostiteqskih i turisti~-

kih organizacija i agencija iz Voj-

vodine na Sajmu turizma u Bawoj

Luci. Mislimo da Vojvodina mo`e

da u oblasti turizma ponudi zna~aj-

ne i lijepe sadr`aje, kako za omla-

dinski i |a~ki turizam, tako i za

poslovni svijet, jer smo u hotelijer-

stvu dostigli dosta visok nivo - ka-

zala je Dragica Samarxi}. Ona je

podsjetila i na niz zna~ajnih mani-

festacija u Vojvodini, na koje }e

biti pozvana, pored ostalih, turi-

sti~ka preduze}a i organizacije iz

bawolu~kog regiona i {ire.

Predsjednik Turisti~ke orga-

nizacije op{tine Zrewanin Mari-

ca Kosanovi} kazala je da se u okvi-

ru turisti~ke ponude ove op{tine

poseban naglasak daje manifesta-

ciji "Dani piva#, u okviru koje se

ovog qeta odr`ava i Sedmi me|una-

rodni sajam preduzetni{tva.

¥ M. M{.

DELEGACIJE VOJVODINE U BAWOJ LUCI

Turizam most saradwe

SVE^ANOST U DOBOJU

Stanica u novom ruhu

13. i 14. maj 2006. OGLASI

5

13. i 14. maj 2006.EKONOMIJA/DRU[TVO

6

ZAPOSLENI u mini-

starstvima u Vladi Repu-

blike Srpske do 22. maja

moraju sa~initi spisak ne-

potrebnih dozvola i in-

spekcijskih mjera, koje op-

tere}uju poslovawe u pri-

vredi.

To je neophodno radi

analize koju }e po~etkom

juna obaviti republi~ki

Savjet za regulatornu re-

formu, kako je predvi|eno

reformom regulative u

Srpskoj.

Ovo je u petak rekao se-

kretar u Ministarstvu za

ekonomske odnose i koor-

dinaciju Branislav @ugi},

poslije prezentacije pro-

grama regulatorna anali-

za efekata propisa "Gi-

qotina propisa#, koja je

odr`ana u Privrednoj ko-

mori.

Regulativnom refor-

mom u Srpskoj bi}e smawen

broj nepotrebnih propisa

koji optere}uju poslovawe

preduze}a i privredu uop-

{te, a kona~an ciq je ot-

varawe Registra svih po-

trebnih dozvola za pri-

vrednike.

- Rok za uspostavqawe

pomenutog registra i regi-

stra inspekcijskih mjera je

septembar i na ovom mjestu

bi}e sadr`ane sve potreb-

ne dozvole i propisi neo-

phodni privrednicima da

zapo~nu posao i dobiju in-

formacije o djelatnosti

koju `ele da obavqaju - do-

dao je @ugi}.

On je naglasio da se od

privrednika ne}e mo}i

tra`iti dokumentacija ko-

ja nije sadr`ana u registru,

niti }e za privatnike bi-

ti obavezno dostavqawe

dozvola i inspekcijskih

mjera koje ne budu obuhva-

}ene registrom.

- Vlada Srpske je u{la

u program analize efekata

regulative propisa koji se

odvija u dva pravca - obja-

snio je @ugi} i istakao da

se novi propisi donose na

bazi analize efekata za

privrednike i wima se uk-

lawaju propisi koji su za-

starjeli.

- Program reforme re-

gulative ni{ta bitno ne

mijewa, jer smo i do sada

ukazivali na probleme s

kojima se susre}emo u pri-

vredi. Zaposleni u mini-

starstvima treba samo da

izvade primjedbe privred-

nika iz ladica i po~nu da

ih rje{avaju - rekao je pred-

sjednik Privredne komore

Mladen Mi}i}.

Prema Mi}i}evim ri-

je~ima, mo`e se o~ekivati

da "giqotina# doprinese

boqim rezultatima i da se

zapo~ne {to kvalitetnije

i konkretnije da se radi.

¥ D. TRI[I]

U PRIVREDNOJ KOMORI PREDSTAVQEN PROGRAM REFORME REGULATIVE

"GIQOTINA" ZAVODI RED

Regulativnom reformom u Republici Srpskoj

bi}e smawen broj nepotrebnih propisa,

koji optere}uju poslovawe preduze}a

i privredu uop{te

\Prezentacija u Bawoj Luci: Bi}e smawen broj nepotrebnih

propisa (Snimio H. D. BORKOVI])

BROD - U petak se navr{i-

lo 14 godina od prvog masovnog

egzodusa u Bosni i Hercegovi-

ni, kada je srpsko stanovni{tvo

iz brodske op{tine bilo

prisiqeno da napusti svoje do-

move.

Razlog za to je bila agresi-

ja Hrvatske vojske iz pravca

Slavonskog Broda i zdru`ene

hrvatsko-muslimanske paravoj-

ne jedinice sa podru~ja op{ti-

ne Bosanski Brod.

Vi{e od 15 hiqada qudi,

`ena i djece u kilometarskim

kolonama, sa zave`qajima u ru-

kama, krenulo je tada na put spa-

sa, preko planine Vu~ijak i

Podnovqa, na Ozren i druge

slobodne teritorije.

Stariji qudi, koji su sli~-

nu sudbinu do`ivjeli i u Dru-

gom svjetskom ratu bje`e}i

ovim putem od usta{a, umira-

li su i 1992. tokom povla~ewa

pred neprijateqem. Sahraweni

su uz puteve, bez grobnih

obiqe`ja i bez sve{tenika.

Nakon {to je srpska vojska

u oktobru 1992. godine oslobo-

dila ovo podru~je, otkriveni

su brojni tragovi zlo~ina.

Prona|eni su mnogi le{e-

vi civila pored puteva, na

wivama i u bunarima, otkrive-

ne su brojne masovne grobni-

ce...

Za vrijeme okupacije u

brodskoj op{tini spaqena su i

opqa~kana sva srpska sela, za-

paqene i minirane crkve, kape-

le, parohijski domovi, oskr-

navqena grobqa, opqa~kana

preduze}a, uni{ten sto~ni

fond. Po tome se brodska op-

{tina ubraja u one koje su pre-

trpjele najve}a ratna razarawa.

Obimna dokumentacija i do-

kazi o stravi~nim ratnim zlo-

~inima, koji su tokom 1992. go-

dine po~iweni nad Srbima u

Bosanskom Brodu, uru~ena je

Ha{kom tribunalu.

Pre`ivjeli logora{i su

ve} svjedo~ili pred me|unarod-

nim sudom pravde, ali jo{ ni-

jedan zlo~inac nije izveden

pred lice pravde. Ostaje nada da

istina ne mo`e biti skrivena

i da }e kad tad iza}i na vidje-

lo.

¥ N. IVANOVI]

GODI[WICA MASOVNOG EGZODUSA SRBA IZ BRODSKE OP[TINE

UMIRALI U KOLONAMA

LOGORI

Srbi koji nisu uspjeli iza-

}i na slobodne teritorije za-

vr{ili su u jednom od 10 lo-

gora, koliko ih je odmah na po-

~etku rata bilo formirano u

samom Brodu. Kroz te logore

pro{lo je oko dvije hiqade

qudi, `ena i djece s podru~ja

brodske, derventske, oxa~ke i

drugih posavskih op{tina.

Vi{e od 15 hiqada qudi, `ena i djece bilo je

prisiqeno da napusti svoja imawa, ku}e i imovinu,

bje`e}i pred Hrvatskom vojskom i paravojnim

muslimansko-hrvatskim jedinicama

REZULTATI istra`iva-

wa, koje je sproveo Savez de-

fektologa Republike Srpske,

pokazali su da sve vi{e mla-

dih sredwo{kolskog uzrasta

pije alkohol.

Istra`ivawe pod nazivom

"Zloupotreba alkohola kod

u~enika sredwo{kolskog uzra-

sta i mogu}i modeli prevenci-

je# sprovedeno je me|u 1.447 u~e-

nika tre}ih i ~etvrtih razre-

da pet sredwih bawolu~kih

sredwih {kola.

Prema rije~ima predstav-

nika Saveza defektologa Gro-

zdana Jankovi}a, ispitanici

su svrstani u pet kategorija.

- U prvoj su oni koji ne pi-

ju alkohol, u drugoj oni koji su

alkohol probali, a u tre}oj

oni koji piju u tolerantnim

granicama. U ~etvrtu i petu

kategoriju spadaju visokori-

zi~ne grupe, odnosno oni koji

su na granici da zloupotre-

bqavaju alkohol i oni koji to

ve} ~ine. Istra`ivawe je po-

kazalo da se, u odnosu na 2002.

godinu, broj visokorizi~nih

pove}ao za 50 odsto, a broj u~e-

nika koji zloupotrebqavaju al-

kohol ve}i je za dva puta - re-

kao je Jankovi}.

Prema wegovim rije~ima,

to zna~i da je me|u u~enicima

broj onih koji spadaju u ~etvr-

tu i petu kategoriju i kojima

je neophodan preventivni tret-

man sa 10,6 odsto u 2002. godi-

ni porastao na 17,6 odsto, od-

nosno sa 102 na vi{e od 200

u~enika.

- Sada je preventivna po-

mo} potrebna svakom petom is-

pitanom u~eniku, dok je 2002.

godine pomo} trebao svaki de-

veti ispitanik. Osim toga,

prije ~etiri godine djeca su

po~iwala da alkohol piju sa

14 ili 15 godina, a sada je ta

granica pomjerena na 10 do 13

godina - istakao je Jankovi}.

On je dodao da, na`alost,

dru{tvo za sada nije pokazalo

interes za razvoj efikasnog si-

stema za{tite mladih od alko-

holne zavisnosti.

- To podrazumijeva uvezi-

vawe vaspitno-obrazovnog si-

stema sa sistemom zdravstva, so-

cijalne za{tite i nevladinim

sektorom. Samo udru`enim sek-

torskim djelovawem, odnosno

razvojem dr`avne strategije za-

{tite mladih od alkoholne za-

visnosti mogu}e je do}i do re-

zultata. Osim toga, istra`i-

vawa o alkoholizmu mladih su

rijetka, a za razliku od drugih

zemaqa, kod nas nema ta~nih po-

dataka o broju u~enika alkoho-

li~ara - naglasio je Grozdan Jan-

kovi}. ¥ S. Mi.

ISTRA@IVAWE O MLADIMA I ALKOHOLIZMU

Sa ~asova na kapqicu

\Dru`ewe s ~a{icom: Sve vi{e mladih qudi

odaje se alkoholu

GLAMO^ - Predstavnici

humanitarne organizacije Svje-

tski luteranski savez poklo-

nili su u petak 10 {poreta na

~vrsto gorivo povratnicima u

Glamo~.

To su povratnici koji su od

istog donatora pro{le godine

dobili gra|evinski materijal

za obnovu ku}a.

Nakon zavr{etka prve fa-

ze obnove, predstavnici Svjet-

skog luteranskog saveza odlu-

~ili su da {poretima nagrade

one koji zaista `ive u ob-

novqenim ku}ama. Naime, u

Glamo~u nije rijetkost da nakon

obnove ku}e ostaju zakqu~ane,

jer kod mnogih "povratnika# ne

postoji prava namjera da se vra-

te.

Predstavnici donatora is-

ti~u da ciq ovakvih akcija i

jeste da se nagrade oni koji za-

ista `ive u obnovqenim ku}a-

ma i najavquju da }e ovakvih ak-

cija biti i ubudu}e.

¥ R. M.

GLAMO^

[poreti povratnicima

BAWA LUKA - Privredna ko-

mora Republike Srpske u petak je

na prigodnoj sve~anosti u Bawoj

Luci dodijelila specijalnu pla-

ketu Vinariji "Vukoje# iz Trebi-

wa, koja je do sada, na me|unarod-

nim i drugim sajmovima osvojila

preko 50 zlatnih medaqa i drugih

sajamskih priznawa za kvalitet

vina.

Predsjednik republi~ke Pri-

vredne komore Mladen Mi}i} je

podsjetio da je Vinarija "Vukoje#

nedavno dobila i priznawe u tra-

dicionalnom izboru najuspje{ni-

jih preduze}a Republike Srpske

za pro{lu poslovnu godinu.

- Najnovije priznawe, koje je

Privredna komora dodijelila

ovom izuzetno uspje{nom porodi~-

nom preduze}u u oblasti proizvod-

we vrhunskih vina, smatramo kru-

nom uspjeha na sajmovima u zemqi

i inostranstvu. To se posebno od-

nosi na uspjeh na 12. me|unarod-

nom sajmu vina u Zagrebu, gdje se

Vinarija "Vukoje#, u konkurenci-

ji proizvo|a~a iz mnogih zemaqa

Evrope i svijeta, okitila zna~aj-

nim priznawima. Osvojila je zlat-

nu medaqu za vino "vranac vukoje#

i srebrnu za vino "{ardone vuko-

je# - rekao je Mi}i}.

On je dodao da dr`ava treba

zna~ajnije da podsti~e ovakvu i

druge vidove proizvodwe.

Prema rije~ima menaxera Vi-

narije Radovana Vukoja, Podrum

"Vukoje# bavi se ograni~enom

proizvodwom vrhunskih vina i al-

koholnih pi}a ve} 25 godina. On

izdvaja priznawe francuskih eno-

loga, koji su "`ilavku vukoje# uvr-

stili u svjetsku kartu vina u Bor-

dou.

¥ M. M{.

BROJNA PRIZNAWA VINARIJI

"

VUKOJE"

\Mladen Mi}i} i Radovan Vukoje: Specijalna

plaketa Vinariji (Snimio H. D. BORKOVI])

Vina zlatom oki}ena

AGENCIJA

"

PRAJM KOMUNIKEJ[N"

Kvalitetniji odnosi

s javno{}u

UDRU@EWE poqo-

privrednika u Bosni i Her-

cegovini zatra`ilo je u pe-

tak od Savjeta ministara

BiH da za{titi doma}e

proizvo|a~e mlijeka i

o{tro reaguje na poteze su-

sjednih dr`ava, koje raznim

barijerama, vancarinskim

i neinstitucijalnim mjera-

ma spre~avaju slobodnu tr-

govinu.

Predsjednik ovog udru-

`ewa Ranko Baki} je izja-

vio kako je u Hrvatskoj po-

ja~ana prqava medijska kam-

pawa, ~iji je ciq diskred-

itovawe proizvo|a~a mli-

jeka u BiH, a posebno "Mli-

jekoprodukta# iz Kozarske

Dubice, najve}eg izvozni-

ka.

- Nekome smeta {to je

BiH izvezla u Hrvatsku

mlijeko i mlije~ne proiz-

vode u vrijednosti 3.931.000

maraka. U isto vrijeme, ne

smeta im {to je Hrvatska u

BiH izvezla mlije~ne pro-

izvode vrijedne 9.330.000

maraka. Zato i poku{avaju

da podlim trikovima u~vr-

ste pozicije na doma}em tr-

`i{tu i diskredituju bo-

sanskohercegova~ke proiz-

vo|a~e mlijeka - istakao je

Ranko Baki}.

¥ M. M{.

AGENCIJA "Prajm

komunikej{n# organizova-

}e drugu edukativnu konfe-

renciju o odnosima s javno-

{}u "Proaktiv 2006#, koja

}e se odr`ati od 25. do 25.

maja na Kozari.

U saop{tewu ove agen-

cije navodi se da }e i ove,

kao i pro{le godine "Pro-

aktiv 2006# okupiti ugled-

ne predava~e i stru~wake

iz oblasti odnosa s javno-

{}u, koji }e predstaviti

najnovije trendove, znawe,

vje{tine i metode rada.

- Ciq konferencije je-

ste promocija odnosa s jav-

no{}u, kao neophodne fu-

nkcije menaxmenta u na{im

preduze}ima i organizaci-

jama i uspostavqawu pro-

fesionalnih standarda u

kvalitetnoj komunikaciji

sa javno{}u - navodi se u

dopisu.

U Agenciji "Prajm ko-

munikej{n# o~ekuju da }e

skupu na Kozari prisustvo-

vati veliki broj portparo-

la, slu`benika za odnose sa

javno{}u, kao i predstav-

nika brojnih privrednih i

neprivrednih organizaci-

ja iz BiH, ali i zemaqa u

okru`ewu. ¥ M. X.

UDRU@EWE POQOPRIVREDNIKA U BiH

Podli trikovi protiv

mqekara

13. i 14. maj 2006. POLITIKA

7

ISHOD skup{tinske ras-

prave o informaciji o toku re-

forme policije u Bosni i Her-

cegovini podijelio je poslani-

ke republi~kog Parlamenta na

tri strane.

I dok predlaga~i usvojene

Preporuke o modelu budu}e po-

licijske strukture u BiH - Srp-

ska demokratska stranka, Savez

nezavisnih socijaldemokrata i

Partija demokratskog progre-

sa - isti~u da ona nije destruk-

tivna, poslanici mawih parti-

ja su, i tokom rasprave, ali i ka-

snije, izrazili neslagawe i iz-

nijeli niz primjedbi na wen

tekst.

Tre}a strana su poslanici

iz stranaka sa sjedi{tem u Fe-

deraciji, koji su zahtijevali da

Skup{tina u potpunosti podr-

`i nastojawa i rad Direkcije

za reformu policije u BiH.

Usvajawem preporuke, Na-

rodna skup{tina Republike

Srpske propustila je priliku

da jasno iska`e svoj stav o ovom

pitawu i doprinese stabiliza-

ciji situacije, smatra vojno-po-

liti~ki analiti~ar iz Bawe

Luke Gostimir Popovi}.

Umjesto toga, nagla{ava on,

republi~ki Parlament je samo

otvorio novi prostor za pod-

metawa i spekulacije, koji }e

zagovornici ideje jedinstvene

policije sada jo{ vi{e poku-

{ati da iskoriste.

- Ta famozna preporuka ni-

koga ne obavezuje, ve} se na je-

dan na~in mole Savjet

ministara i Direkci-

ja da postupaju u skla-

du sa stavovima Skup-

{tine. Osim toga, naj-

bitnije stvari, poput

prijedloga izgleda

buxeta, policijskih

podru~ja i nadzora nad

policijom, potpuno su

nejasne - veli Popo-

vi}.

On obja{wava da u

preporuci nije defi-

nisana jasna podjela

nadle`nosti oko fi-

nansirawa policij-

skih snaga, a da sam

~lan koji se ti~e bux-

eta izaziva mno{tvo

nedoumica.

- Sada se pojavio

termin policijsko po-

dru~je, koji se ne mo`e

podvesti ni pod jedan

organizacioni termin. Pored

toga, uveden je taj termin, a BiH

se sastoji od Republike Srpske

i Federacije. Kao da se neko

stidi da to pomene ili je u

pitawu ne{to drugo, mnogo go-

re - ocjewuje Popovi}.

Civilni nadzor nad poli-

cijom, koji se pomiwe u prepo-

ruci, dodaje Popovi}, jo{ uvi-

jek je nepoznat institut i nije

primijewen ni u jednoj dr`avi.

- U ta~ki kojom se ure|uje

neophodan obavezan stepen par-

lamentarnog nadzora nad poli-

cijom nejasno je kakav je to ni-

vo parlamenata koji obuhvata-

ju pojedina policijska podru~-

ja. Postavqa se pitawe koji bi

parlament bio nadle`an za po-

licijsko podru~je koje je dije-

lom u Republici Srpskoj, a di-

jelom u Federaciji BiH - upozo-

rava Popovi}.

Prijedlog da sjedi{te poli-

cijskih snaga u BiH bude u Ba-

woj Luci je nepotreban, smatra

Popovi}.

Dovoqno je, dodaje on, pogle-

dati sa kakvim rezultatom djelu-

je Uprava za indirektno opore-

zivawe.

¥ @. MARKOVI]

VATROGASCI

- Jasno precizirawe uloge

i nadle`nosti Ministarstva

unutra{wih poslova pri no-

voj strukturi policijskih sna-

ga, kako pi{e u preporuci, vr-

lo lako mo`e da se pretvori u

to da se ovla{}ewa republi~-

kog MUP-a svedu na "protivpo-

`arnu za{titu#. Tako ovo i sva

druga nejasna pitawa {irom

otvaraju vrata ukidawu polici-

je Republike Srpske na mala

vrata - zakqu~uje Popovi}.

VOJNO-POLITI^KI ANALITI^AR GOSTIMIR POPOVI]

O REFORMI POLICIJE

BI]E NOVIH PODMETAWARepubli~ki parlament je samo otvorio novi prostor

za spekulacije, koji }e zagovornici ideje jedinstvene

policije sada jo{ vi{e poku{ati da iskoriste,

ka`e Gostimir Popovi}

\Gostimir Popovi}:

Skup{tina propustila

{ansu da jasno

iska`e svoj stav (foto-arhiva)

BR^KO - Dvodnevna raspra-

va o informaciji gradona~elni-

ka Br~kog Mirsada \ape, sa sa-

stanka u Guwi, u Hrvatskoj, 7. i

8. aprila ove godine, i o ostavci

~lana Vlade distrikta, koja je

potom uslijedila, pokazala je

ozbiqnost ovog pitawa i prvi

put u Skup{tini se otvoreno raz-

govaralo o svim propustima u ra-

du izvr{ne vlasti.

U izvje{taju pred poslani-

cima, gradona~elnik je istakao da

je ciq pomenutog sastanka bio

da se sagledaju operativni plano-

vi Vlade i prioriteti Kancela-

rije supervizora.

Prema wegovim rije~ima, re-

zultat sastanka bio je da su poje-

dina odjeqewa Vlade dobila cr-

vene i `ute kartone i upozorewa

za propuste. Zbog veoma lo{ih

ocjena, koje je dobilo Odjeqewe

za stru~ne i administrativne po-

slove, wegov {ef Mihajlo Jovano-

vi} je podnio ostavku.

Ve}ina poslanika se zapita-

la za{to gradona~elnik, s obzi-

rom na to da je odgovoran za rad

Vlade, koju je sam birao, nije stao

iza svojih podre|enih. Tako|e,

poslanici su se zapitali i da li

je ostavka podnesena pod priti-

skom.

Odnosno, kako govoriti o od-

govornosti ~lanova Vlade, a ne

govoriti o odgovornosti ~ovjeka

koji predvodi taj tim. Iako su

svi diskutanti zauzeli stav da se

u ciqu poboq{awa rada izvr-

{ne vlasti moraju u~initi kon-

kretni potezi, bo{wa~ki posla-

nici su smatrali da se svi pro-

blemi moraju rje{avati u Skup-

{tini i da Kancelarija super-

vizora nema ovla{}ewa za pote-

ze koje je preduzela u Guwi.

Predsjednik Poslani~kog

kluba Srpske demokratske stran-

ke Ratko Stjepanovi} rekao je da,

"umjesto da se bavimo neozbiqno-

{}u rada Vlade, wenom neodgo-

vorno{}u i na~inom da se to pre-

vazi|e, ovdje se postavqa pitawe

za{to je to pokrenula Kancela-

rija visokog predstavnika#.

- Pitawe je za{to to nije ura-

dila skup{tinska ve}ina ili gra-

dona~elnik, kome je to stawe bi-

lo poznato. Dignitet distrikta

time nije naru{ila Kancelari-

ja visokog predstavnika, nego vi

- istakao je Stjepanovi}.

Poslanik Stranke demokrat-

ske akcije Ahmet Dervi{evi} re-

kao je da razumije stav pozicije,

koja `eli da "spusti loptu#.

- Prvi put se desilo da pod

pritiskom opozicije pozicija po~-

ne otvoreno da pri~a o lo{em ra-

du Vlade. Za lo{e rezultate izvr-

{ne vlasti najodgovorniji je gra-

dona~elnik i logi~no je da on iza-

|e sa konkretnim prijedlogom

rje{ewa - kazao je Dervi{evi}.

Skup{tina distrikta nije

prihvatila prijedlog SDS-a da se

od gradona~elnika zatra`i da

podnese ostavku ili da se pokre-

ne inicijativa o wegovoj smjeni,

te da se pripremi izmjena Zako-

na o izvr{noj vlasti kako bi se

~lanovima Vlade omogu}ila ve-

}a samostalnost u dono{ewu od-

luka. Skup{tinska ve}ina je, me-

|utim, uputila poruku Kancela-

riji supervizora za Br~ko da pre-

stane sa dosada{wom praksom

kontrole vlasti u distriktu.

¥ M. \UR\EVI]

SKUP[TINA DISTRIKTA BR^KO PORU^ILA

KANCELARIJI SUPERVIZORA

DOSTA JE UPLITAWA

Skup{tinska ve}ina je uputila poruku Kancelariji

supervizora za Br~ko da prestane sa dosada{wom

praksom kontrole vlasti u distriktu

DEMOKRATSKI POKRET

SRPSKE

Propu{tena

prilika

NARODNA skup{tina Re-

publike Srpske propustila je

{ansu da nedvosmislenim i ja-

snim stavom obezbijedi Vladi

da uspje{no nastavi reformske

procese, bez ugro`avawa insti-

tucija republi~kog Ministar-

stva unutra{wih poslova, sa-

op{tio je u petak Demokratski

pokret Srpske.

- Nejasnim formulacijama,

kao {to su policijska podru~ja,

sjedi{te policijskih snaga,

znamewe i sli~no, ostavqen je

prostor za razli~ita tuma~ewa,

tako da nije dat doprinos da se re-

forma policije jasno razvija -

navodi se u saop{tewu. Klub po-

slanika Deposa na posqedwoj

sjednici republi~kog parlamen-

ta nije glasao za preporuke u ve-

zi sa reformom policije i kon-

kretna rje{ewa kojima se usa-

gla{avaju politi~ka voqa i or-

ganizaciona struktura BiH sa sa-

vremenim standardima, dodaje se

u saop{tewu.

¥ D. Mo.

DUBI^KI ODBOR

DEMOKRATSKE

STRANKE SRPSKE

Koqan~i}

predsjednik

KOZARSKA DUBICA -

Za prvog predsjednika Op{tin-

skog odbora Demokratske stra-

nke Srpske u Kozarskoj Dubi-

ci izabran je Du{an Koqan~i},

privatni preduzetnik.

Ovo su u srijedu odlu~ili

~lanovi Prve op{tinske kon-

ferencije ove stranke u op{ti-

ni Kozarska Dubica.

Du`nost potpredsjednika

Op{tinskog odbora DSS-a po-

vjerena je Ani Kne`evi}, dok

}e na ~elu sedmo~lanog Izvr-

{nog odbora biti Mladen Dra-

ga{. Izbornoj konferenciji

prisustvovali su tako|e pred-

sjednik stranke Predrag Kova-

~evi} i generalni sekretar Zo-

ran Doj~inovi}.

¥ M. B.

STRANA^KA HRONIKA

BAWA LUKA - Srpska de-

mokratska stranka `eli da po

svaku cijenu onemogu}i Vladu

Srpske u borbi protiv organizo-

vanog kriminala, izjavio je u pe-

tak u Bawoj Luci vr{ilac du-

`nosti sekretara Sekretarijata

Saveza nezavisnih socijaldemo-

krata Rajko Vasi}.

On je naglasio da ova parti-

ja ̀ eli da u startu devastira ulo-

gu specijalnog tu`ioca i pozvao

SDS da odgovori za{to staje na

stranu organizovanog kriminala.

- Ta stranka je idejni tvorac

organizovanog kriminala. Sada

joj se, me|utim, sva vrata zatva-

raju i ovo {to se sada doga|a

predstavqa silazak SDS-a sa po-

liti~ke scene. Niko i ni{ta ne

mo`e da zaustavi promjene koje

je pokrenula Vlada Republike

Srpske - istakao je Vasi} na kon-

ferenciji za novinare.

On je podvukao da SNSD ~vr-

sto stoji iza kabineta premije-

ra Milorada Dodika.

Vasi} je naveo da je Stranka

demokratske akcije u cijeloj si-

tuaciji posebna pri~a. Mogu}-

nost wenog uskra}ivawa podr-

{ke republi~koj Vladi, on je na-

zvao primitivnim poku{ajem i

sitno~ar{ijskim poslom.

- Unitaristi~ki blok, koji

najve}i poligon ima u pojedi-

nim sarajevskim medijima, po-

kazuje jasan smjer kojim `ele da

Bosna i Hercegovina ide. Do-

bar dio tog bloka zala`e se, ne

za ukidawe, ve} za potpuno

uni{tewe Republike Srpske -

rekao je Rajko Vasi}.

Odgovaraju}i na pitawe za-

{to niko ne pote`e odgovor-

nost srpskih ministara u Savje-

tu ministara za odluku o formi-

rawu Direkcije za reformu po-

licije, Vasi} je rekao da je ta od-

luka usvojena sa dobrom namje-

rom, ali da se problem javio ka-

snije.

¥ @. M.

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

SDS silazi sa scene

13. i 14. maj 2006.SRBIJA I CRNA GORA

8

BEOGRAD - Ameri~ki i

britanski ambasadori u Sr-

biji i Crnoj Gori, Majkl

Polt i Dejvid Gauen, izjavi-

li su u petak da su vlasti

SCG odgovorne za ispuwewe

me|unarodnih obaveza prema

Ha{kom tribunalu.

Na pitawe novinara ka-

ko komentari{u izjavu srp-

skog premijera Vojislava

Ko{tunice da je za dovr{e-

tak saradwe sa Ha{kim tri-

bunalom odgovoran on li~-

no, ali i "pokoji i u Brise-

lu i Va{ingtonu#, Polt je

rekao da je odgovornost za

ispuwewe me|unarodnih oba-

veza SCG - "odgovornost Sr-

bije i Crne Gore i wenog ru-

kovodstva#.

Gauen je kazao da je odgo-

vornost za pronala`ewe Rat-

ka Mladi}a i Radovana Ka-

raxi}a "ovdje - u Srbiji i Cr-

noj Gori#. Britanski amba-

sador je izrazio nadu da }e

"vrlo brzo# pri~a biti pri-

vedena kraju, naglasiv{i da

je jasno da to mo`e "samo# da

uradi Vlada Srbije.

- Ohrabren sam izjavama

ministara da }e Mladi} usko-

ro biti prona|en i izru~en

Tribunalu u Hagu - rekao je

Gauen i dodao da je od su{tin-

ske va`nosti da to bude ura-

|eno.

Polt i Gauen su u Centru

"Sava# prisustvovali otva-

rawu trodnevne ELTA kon-

ferencije, namijewene stru~-

nom usavr{avawu nastavni-

ka engleskog jezika.

Srbija i Crna Gora tre-

ba da gradi jaku i stabilnu

demokratiju koja zaslu`uje

mjesto u EU i Natou, ali we-

nim liderima u ovom trenut-

ku nedostaje vizija, izjavio

je ameri~ki ambasador u Be-

ogradu Majkl Polt.

On je agenciji Rojters re-

kao da je potrebno da najvi{i

zvani~nici poka`u hrabrost,

odlu~nost i inicijativu.

- Lideri u Srbiji i Crnoj

Gori moraju da artikuli{u

i da djeluju na jakoj, reali-

sti~noj viziji budu}nosti, bu-

du}nosti u Evropskoj uniji i

Partnerstvu za mir - rekao je

on i dodao da u ovom trenut-

ku ne vidi tu viziju.

Zemqa bi, prema wegovoj

ocjeni, trebalo da bude "li-

der na Balkanu, uzor prospe-

riteta i kqu~na zemqa za re-

gionalnu stabilnost#, rekao

je ameri~ki ambasador. ¥

AMERI^KI I BRITANSKI AMBASADORI U SCG MAJKL POLT I DEJVID GAUEN

BEOGRAD SNOSI ODGOVORNOSTDejvid Gauen o~ekuje da }e

"

vrlo brzo" pri~a

o hap{ewima biti privedena kraju, naglasiv{i

da je jasno da to mo`e

"

samo" da uradi Vlada Srbije

PRED REFERENDUM U CRNOJ GORI

Na spisku 490

hiqada bira~a

PODGORICA - Kona~an broj gra-

|ana u Crnoj Gori koji }e imati pravo

da glasaju na referendumu 21. maja, pre-

ma najavama iz nadle`nih organa, mo-

`e biti i 490 hiqada.

Do ~etvrtka nave~e je broj bira~a

iznosio oko 484 hiqade, ali Upravni

sud Crne Gore nije donio sve presude

na tu`be u vezi sa bira~kim spiskom,

pa se o~ekuje pove}awe za jo{ nekoli-

ko hiqada.

Na prvim vi{estrana~kim izbori-

ma u Crnoj Gori, u decembru 1990. go-

dine, bira~ko tijelo je iznosilo 402.905.

Dvije godine kasnije oko 429 hiqada, a

u novembru 1996. godine vi{e od 448 hi-

qada.

Na parlamentarnim izborima u ma-

ju 1998. godine moglo je da glasa vi{e

od 457 hiqada, a 2002. godine 458.399

gra|ana. ¥

BEOGRAD - Posla-

ni~ki klub G17 plus nije

do{ao do konkretnog sta-

va o spornim pitawima, o

tome Glavni odbor odlu-

~uje u subotu. Jedna od te-

ma rasprave na Glavnom

odboru bi}e prijedlog

predsjednika stranke Mi-

roquba Labusa za izlazak

stranke iz Vlade.

Iako se ve} danima u

javnosti naga|a kako }e

se Poslani~ki klub G17 u

Skup{tini Srbije podi-

jeliti na one koji su za

Labusa i na one koji su za

potpredsjednika stranke

Mla|ana Dinki}a, posli-

je jo{ jednog sastanka u

Skup{tini dva lidera su iza-

{la zajedno, zagrqena.

Labus je prenio da je s

Dinki}em dogovoreno da za

sada ne daju izjave.

- Predsednik Poslani~-

kog kluba vas je obavestio. Do-

|ite u subotu, tada }e biti od-

lu~eno. Mi smo civilizova-

ni qudi, {to god da se desi, u

subotu ne}e biti krvi - ka`e

Labus. ¥

RASKOL U G17 PLUS

BEOGRAD - Predsjednik Srbije Bo-

ris Tadi} u petak je u telefonskom raz-

govoru prenio generalnom sekretaru Na-

toa Japu de Hop [eferu zabrinutost

zbog lo{e bezbjednosne situacije na Ko-

sovu i zbog u~estalih napada na Srbe,

wihovu imovinu i spomenike.

Kako se navodi u saop{tewu iz Pred-

sjedni{tva, Tadi} je u razgovoru sa [e-

ferom, koji je ju~e boravio na Kosovu,

o{tro osudio te napade i zatra`io da

me|unarodne vojne snage poja~aju bez-

bjednost na Kosovu i time omogu}e za-

{titu qudi, wihovih domova, crkava i

manastira.

- Predsednik Srbije je posebno na-

glasio da je bezbednost jedan od kqu~-

nih faktora opstanka Srba na Kosovu

i Metohiji, isti~u}i da je prvi ~ovek

Natoa mogao i li~no da se uveri u te-

`ak polo`aj Srba i drugih nealban-

skih nacionalnih zajednica - pi{e u

saop{tewu. ¥

TELEFONSKI RAZGOVOR

TADI] - [EFER

Ugro`eni

kosovski Srbi

BEOGRAD - Ekonomista i biv{i mini-

star za privredu i privatizaciju Aleksan-

dar Vlahovi} ocijenio je u petak da bi Sr-

bija za 10 godina mogla da dostigne ekonom-

sku poziciju koju sada ima Slovenija i kon-

kurentnost drugih evropskih zemaqa.

- Tajna formula za ekonomski razvoj je

privla~ewe direktnih stranih investicija i

nastavak privatizacije, koji }e donijeti no-

ve tehnologije, menaxment i otvoriti nova tr-

`i{ta - kazao je on na {estom samitu Srbi-

je i Crne Gore.

Vlahovi} je istakao da je neophodno re-

strukturisawe dr`avnih preduze}a i priva-

tizacija kroz efikasan bankrot, uz posve}e-

nost Vlade na smawewe javne potro{we.

- Kqu~no pitawe je obaveza Vlade Srbi-

je da bude politi~ki posve}ena i odgovorna

u ispuwewu me|unarodnih obaveza - rekao je

Vlahovi}. ¥

ALEKSANDAR VLAHOVI] O EKONOMSKOM RAZVOJU SRBIJE

Decenija do Slovenije

KOSOVSKA MI-

TROVICA - U selu Rud-

nik kod Srbice ve}a gru-

pa djece je u petak ujutro

kamenovala autobus kojim

se Srbi iz Osojana prevo-

ze do Kosovske Mitrovice,

prenijeli su agenciji Be-

ta srpski izvori sa Koso-

va.

Me|u putnicima nema

povrije|enih. Na autobu-

su sa oznakama Ujediwenih

nacija, koji je imao i prat-

wu, pri~iwena je materi-

jalna {teta.

To je drugi put ove ne-

djeqe da autobus koji Sr-

be iz Osojana prevozi do

Mitrovice i nazad bude ka-

menovan na istom mjestu.

Policija je iza{la na

mjesto incidenta i obavqa

uvi|aj. ¥

SELO RUDNIK KOD SRBICE

Kamenovan autobusZDRAVQE

Zdravstveno stawe dvojice srp-

skih mladi}a, koji su u ~etvrtak

te{ko raweni kada je nepoznati

napada~ otvorio na wih vatru iz au-

tomatskog oru`ja, i daqe je te-

{ko, potvrdila je Tanjugu aneste-

ziolog u mitrovi~koj bolnici dr

Milena Cvetkovi}.

- Wihovo stawe je zasad stabil-

no, {to se ti~e vitalnih funkci-

ja, ali se komplikacije mogu o~e-

kivati i oni su i daqe `ivotno

ugro`eni - kazala je dr Cvetkovi}.

\Labus i Dinki}: Nema

sva|e?

Odluka u subotuOdluka u subotuOdluka u subotuOdluka u subotuOdluka u subotuOdluka u subotuOdluka u subotuOdluka u subotuOdluka u subotuOdluka u subotu

13. i 14. maj 2006. SVIJET

9

PARIZ - Najnovija turne-

ja ameri~kog potpredsjednika

Dika ^ejnija, koji ina~e rijet-

ko putuje, izazvala je razli~i-

ta reagovawa, pogotovo {to za

wega ka`u da "ima ve}u vlast

nego {to je ikada imao jedan

potpredsjednik, ali voli da vla-

da iz sjenke, ne pokazuje se mno-

go ni u inostranstvu, ni u Ame-

rici#.

Tokom pro{lonedjeqne

blic turneje, kada je stigao od

Litvanije preko Kazahstana do

Hrvatske, ^ejni se, zapravo,

"malo pojavqivao, govorio

kratko, ali prijete}i. I osta-

vio je za sobom, ako se tako mo-

`e re}i, diplomatski po`ar,

ocijenio je komentator pari-

skog radija RFI.

- Nikad, osim mo`da na sa-

mom po~etku hladnog rata, 40-

ih godina pro{log vijeka, poli-

ti~ari velikih sila nisu govo-

rili tako izrazito prijete}im

tonom, a po ^ejnijevim rije~i-

ma bi ispalo da Va{ington za-

uzima prema Rusiji stav jo{

agresivniji nego bilo kada u

toku hladnog rata - zakqu~io

je komentator RFI.

U Viqnusu su se oko ^ejni-

ja okupili predstavnici dr`a-

va izme|u Baltika i Crnog mo-

ra iz biv{eg sovjetskog bloka

i novih dr`ava koje su bile dio

Rusije, kao {to su Ukrajina i

Gruzija. On je "odatle naredao

osude i prijetwe Rusiji, i za

kr{ewe qudskih prava i izda-

ju demokratije, za prijetwe su-

sjedima, za politiku ucjew-

ivawa dr`ava naftom i gasom

i, uop{te, za `equ Rusije da se

vrati na me|unarodnu scenu kao

neka nova sila#, nabrojao je

RFI.

Sli~ne optu`be su ponovqe-

ne i u Kazahstanu, odakle je ̂ ej-

ni pozvao ovu naftom bogatu dr-

`avu da se odvoji od Rusije - ta-

mo je ina~e preko polovine sta-

novni{tva ruskog porijekla - i

ulo`i pare u izgradwu naftovo-

da koji bi zaobilazio Rusiju i

povezao ovu dr`avu direktno sa

ameri~kim saveznicima.

U Moskvi su reakcije u me-

dijima o{tre, a na zvani~nom

nivou ne{to mawe - ka`e se za

^ejnijeve izjave da su ner-

azumqive. Putin, ina~e, ne re-

aguje na prijetwe. U medijima

se, me|utim, ocjewuje da ovo Va-

{ington objavquje novi hlad-

ni rat Rusiji. Neki komentato-

ri otvoreno upore|uju ^ejni-

jev govor sa ^er~ilovim govo-

rom iz 1946, kada je prvi put

upotrijebio izraz "gvozdena za-

vjesa#, objavquju}i po~etak

hladnog rata.

I zapadni komentatori sa

umjerenim tonom konstatuju da

se poja~alo rivalstvo izme|u

Rusije i Amerike u postsovjet-

skom prostoru na istoku Evro-

pe. Uzrok je - navodi RFI - ame-

ri~ka agresivnost, koja ide do

samih granica Rusije, u Ukraji-

ni, Bjelorusiji, Gruziji i cen-

tralnoj Aziji. Dolazak Natoa

na te granice izaziva opravdan

strah u Rusiji. A ono {to je no-

vo u Putinovoj politici je da

on daje otpor ovoj politici i

dovodi u pitawe ameri~ku do-

minaciju u tim regionima, i to

sve uspje{nije.

Drugi razlog, po nekima i

prvi, jeste energija. Rusija je

konsolidovala i spasila svoj

energetski sektor koji je 1990-

ih godina gotovo bio pre{ao u

ruke zapadnih kompanija i sada,

koriste}i rast cijena nafte i

gasa, na taj na~in izlazi na

svjetsku scenu - naveo je RFI,

a i "Figaro# je ocijenio da je

pitawe energije u centru novog

hladnog rata sa Rusijom. ¥

MOSKVA - Ruski mini-

star odbrane Sergej Ivanov

izjavio je u petak da su pri-

jetwe sa kojima se Rusija suo-

~avala tokom hladnog rata

"dje~ja igra# u pore|ewu sa

izazovima sa kojima se danas

suo~ava, me|u kojima je i

{irewe oru`ja za masovno

uni{tewe, prenosi Beta.

Ivanov je, kako prenosi

Itar-Tass, rekao da teroristi

nastoje da na sve na~ine pri-

bave oru`je za masovno

uni{tewe. Ruski predsjednik

Vladimir Putin je u obra}awu

naciji prije dva dana naglasio

da zemqa mora da oja~a vojne

kapacitete za odbranu.

Ministar odbrane je pono-

vio Putinove navode da }e Ru-

sija i daqe nastojati da razvi-

ja program nuklearnog naoru-

`awa.

- Rusiji su potrebne stra-

te{ke nuklearne snage. Mi }e-

mo ne samo o~uvati sve tri

komponente na{ih nuklearnih

snaga, ve} }emo ih i poboq{ati

- rekao je Ivanov.

POGOR[AVAWE ODNOSA RUSIJE I SJEDIWENIH AMERI^KIH DR@AVA

DIPLOMATSKI PO@AR JO[ se nije smi-

rilo stawe u Iraku,

gdje svakodnevno gine

na desetine ameri~kih

vojnika, ali i lokal-

nog stanovni{tva, a

situacija oko Irana

postaje sve napetija.

Dok politi~ari i

svjetski mo}nici sa-

stan~e od Va{ingto-

na, Wujorka, Brisela,

tra`e}i na~in da na-

tjeraju Teheran na poslu{nost,

dotle cijena nafte na svjet-

skom tr`i{tu vrtoglavo ra-

ste, prijete}i da eskalira i

naraste, kako prognoziraju po-

jedini iranski zvani~nici, na

~ak 120 dolara za barel.

Analiti~ari ka`u da je su-

kob oko iranskog nuklearnog

programa izbio zato {to ve-

like svjetske sile smatraju da

je wegov ciq proizvodwa atom-

skog oru`ja, dok Teheran upor-

no tvrdi da se on razvija u mir-

nodopske svrhe, odnosno za

proizvodwu elektri~ne ener-

gije.

Bilo kako bilo, glavnu ri-

je~, kao i u Iraku, ima Ameri-

ka, sa svojim evropskim save-

znicima.

Ameri, Britanci, Francu-

zi i Nijemci pritiskaju Sa-

vjet bezbjednosti Ujediwenih

nacija da izglasa rezoluciju

po kojoj }e se, ako Teheran ne

bude poslu{an, mo}i primije-

niti sankcije, pa ~ak i vojna

sila, kao {to je to bilo u slu-

~aju Iraka.

Mo`da bi im to i po{lo za

rukom da se ovakvom "naredbo-

davnom# stavu ne protive Ki-

na i Rusija, koje su uporne u

zagovarawu diplomatskog rje-

{ewa.

Kinu u tome nije pokole-

bao ni stav zamjenika ameri~-

kog dr`avnog sekretara Rober-

ta Zelika da bi stav Pekinga

o iranskom nuklearnom pro-

gramu, suprotan stavu SAD i

Evropske unije, mogao da bude

test za kinesko-ame-

ri~ke odnose.

Ne smije se zabo-

raviti ni ~iwenica

da su Kina i Rusija

najve}i ekonomski

partneri Irana, po-

gotovo u vojnoj i te-

{koj industriji.

I dok se Ameri-

kanci "trude svim

silama# da prekinu

iransko oboga}iva-

we uranijuma, dotle wihov

glavni saveznik, britanski

premijer Toni Bler, "muku mu-

~i# kako bi sa~uvao, dobro mu

uzdrmanu, fotequ. Naime, po-

slije katastrofalnog poraza

na nedavnim lokalnim izbori-

ma, laburisti su Bleru, kao

glavnom krivcu, dali rok od

tri mjeseca da ode sa ~ela vla-

de. Me|utim, po svemu sude}i,

to ne}e biti nimalo lako, jer

je britanski premijer odbacio

i samu pomisao na tu ideju, jer

bi to, kako ka`e, "nanijelo ve-

liku {tetu dr`avi#.

Za to vrijeme, na drugom

kraju Evrope, ruski predsjed-

nik Vladimir Putin nema ta-

kvih problema. On je u obra-

}awu naciji jasno stavio do

znawa da }e Moskva raditi na

ja~awu nuklearnog i konven-

cionalnog naoru`awa i vojnih

snaga, jer samo na taj na~in mo-

`e parirati Sjediwenim Ame-

ri~kim Dr`avama, koje grade

"vojnu tvr|avu#. Poru~io je da

}e Rusija, iako ima 25 puta

mawi vojni buxet od Amerike,

uvijek biti spremna da se su-

protstavi svakome ko poku{a

da na wu vr{i pritisak.

Putin je, ne pla{e}i se re-

akcije "svjetskih policajaca#,

najavio da }e Moskva uskoro

naru~iti dvije nuklearne pod-

mornice opremqene novim in-

terkontinentalnim balisti~-

kim raketama "bulava# i da }e,

bez osvrtawa na Zapad, Rusija

krenuti novim kursom.

Kojim? To zna samo Putin. ¥

Kad se foteqa zadrma

SVIJET IZBLIZA

Pi{e @aklina

MIJATOVI]

Komentator uzroke vidi u rivalstvu izme|u Rusije

i Amerike u postsovjetskom prostoru na istoku Evrope

i u energetici, te smatra da

"

verbalna ofanziva u svim

pravcima govori vi{e o slabosti, nego o snazi sile"

PRIJETWE

SU\EWE Adolfu Ajhmanu,

po mi{qewu direktora Pri-

vrednog predstavni{tva Re-

publike Srpske u Izraelu

Ariea Livnea, velika je is-

torijska tajna, ali i pri~a bez

kraja.

Svjetski analiti~ar i hu-

manista Arie Livne specijal-

no za "Glas Srpske# prisje}a se

rada na Ajhmanovom procesu i,

gledaju}i fotografije s wim,

otkriva koliko je Ajhman bio

nepokolebqiv odbijaju}i da

prizna istinu koju je odnio u

grob.

- Imao je 55 godina kada mu

je bilo su|ewe. Ja sam bio na-

dle`an za filmsku doku-

mentaciju wegovih zlo~ina.

Imao sam priliku da pri~am sa

wim.

Film koji smo napravili

kao dokumentaciju o wegovim

zlo~inima prikazan je prvo we-

mu. On je trebao da potvrdi da

se to mo`e prikazati kao doku-

ment na sudu, ali je odbio.

Rekao je da tu nema ni jedne

jedine ta~ke gdje se on po-

javquje kada daje nare|ewa

i sli~no. To je ta~no, to su

montirane slike, na kojima

se, pored ostalog, vide i vo-

zovi i Jevreji, pa ~ak i ja,

ali to nema veze sa wim.

Tako da film nije ni

prikazan.

S obzirom na to da sam

radio na Ajhmanovom pro-

cesu, re}i }u jednu stvar

{to se ti~e shvatawa naci-

sti~kih ratnih zlo~ina:

imam te`ak osje}aj koji me

nikada ne}e napustiti.

Su|ewe Adolfu Ajh-

manu se ra~una kao najve}i

proces koji je odr`an u vezi

sa nacisti~kim ratnim zlo-

~inima.

Ajhman je bio va`na li~no-

st u ma{ineriji uni{tavawa,

ali on nije bio u prvoj garni-

turi, u kojoj su bili Hitler i

wegovi najbli`i saradnici. On

je bio nadle`an za organizo-

vawe prevoza Jevreja u Au{vic

i druge logore za istrebqewe.

Interesantna mi je bila

posjeta wegovom stanu u Budi-

mpe{ti. Ajhman nikada nije

htio priznati ni{ta. On je

rekao da je bio vrlo mali ~in-

ovnik u cijeloj toj aparaturi,

koji je, u stvari, samo izvr{a-

vao nare|ewa, {to naravno ni-

je istina. Adolf Ajhman je bio

mnogo vi{e od toga.

Wemu je, nema sumwe, sli-

jedila smrtna kazna. U Izraelu

nema smrtne kazne, to je bio

specijalni sud koji je imao pra-

vo su|ewa na smrt. Ajhman je

osu|en na smrt i spaqen.

Mo`e biti da je ta~na pri~a

koja je procurila u javnost da je

Ajhman 48 sati prije smrti

rekao: po{tedite mi `ivot i

oda}u vam najve}u tajnu 20. vi-

jeka, a to se odnosilo na Hitle-

rov zavr{etak. Znate dobro da

razni kwi`evnici tra`e sen-

zacije.

Ajhman je, mislim, ostao do

kraja potpuni nacista, koji je

skroz vjerovao u tu stvar.

Poku{avao je dokazati da on

nije kriv.

¥ Pripremila N. S. @ERAJI]

(U ponedjeqak u "Glasu

Srpske#: Srpska pravoslavna

crkva, Srbi i Jevreji)

UZ DAN POBJEDE NAD FA[IZMOM (2)

AJHMANOVA TAJNA DO GROBA

Ajhman nikada nije htio priznati ni{ta. On je rekao

da je bio vrlo mali ~inovnik u cijeloj toj aparaturi,

koji je, u stvari, samo izvr{avao nare|ewa, {to naravno

nije istina. Adolf Ajhman je bio mnogo vi{e od toga

\ Arie Livne

(Snimio M. [UKALO)

XAKARTA - Iranski pre-

dsjednik Mahmud Ahmadinex-

ad izjavio je u petak da se we-

gova zemqa ne pla{i vojne

intervencije SAD i ocije-

nio da je napad malo vjerova-

tan.

- Napad SAD je malo vjero-

vatan jer oni znaju da je Islam-

ska Republika Iran jaka

zemqa - rekao je Ahmadinexad

poslije susreta sa vode}im mu-

slimanskim liderima u Indo-

neziji.

Ahmadinexad, koji boravi u

vi{ednevnoj posjeti Indonezi-

ji, dodao je da propaganda jakih

rije~i iz Va{ingtona ne}e upla-

{iti iranski narod, prenio je

AP.

U razgovoru sa musliman-

skim liderima, iranski pred-

sjednik je ocijenio da je svaki

mladi musliman "atomska bom-

ba#, zato {to je svaki od wih

vjernik i nosi qubav prema pro-

roku Muhamedu.

Upitan {ta treba da se do-

godi da bi se zapo~eli razgovo-

ri sa Va{ingtonom, Ahma-

dinexad je rekao da je Iran spre-

man da otvori dijalog "sa bilo

kim#.

- Ali, ako neko uperi oru-

`je u va{e lice i ka`e vam da

morate da govorite, {ta }ete

vi da uradite - upitao je iran-

ski predsjednik i dodao da, ako

je nuklearna tehnologija lo-

{a stvar, za{to je onda posje-

duju zapadne zemqe. ¥

POZIV

BE^ - Generalni sekre-

tar Ujediwenih nacija Kofi

Anan pozvao je u petak u Be-

~u SAD na uspostavqawe di-

rektnih pregovora sa Iranom

o nuklearnom programu.

- Va`no je da SAD do|u

za pregovara~ki sto i pri-

dru`e se evropskim dr`ava u

potrazi za rje{ewem - kazao

je on na konferenciji za

{tampu povodom odr`avawa

samita Evropske unije, La-

tinske Amerike i Kariba.

Ne bojimo se Amerike

MAHMUD AHMADINEXAD

\Mahmud Ahmadinexad: Ne vjerujem u napade

UKRAJINSKI

PREDSJEDNIK

U POSJETI POQSKOJ

Pomirewe nad

grobovima

VAR[AVA - Zvani~na po-

sjeta ukrajinskog predsjednika

Viktora Ju{~enka Poqskoj do-

nosi pomirewe nad grobovima

`rtava masakra ukrajinskih ci-

vila 1945. godine u selu Pavlo-

koma na jugoistoku Poqske.

Ju{~enko i predsjednik Po-

qske Leh Ka~iwski zajedno }e

u subotu odati po{tu i po-

qskim i ukrajinskim `rtvama

zlo~ina, ali pomirewe nad gro-

bovima spremaju da naru{e mla-

di radikali iz nacionalisti~-

ke Svepoqske omladine. U Pa-

vlokomi je poqska partizanska

Zemaqska armija, zajedno sa mje-

{tanima, ubila 360 Ukrajina-

ca u znak odmazde za to {to su

ukrajinski partizani prije to-

ga pogubili 11 Poqaka. ¥

DUBAI - Jedan od

vode}ih qudi terori-

sti~ke mre`e "Al-Ka-

ida#, koji je pobjegao iz

ameri~kog vojnog zatvo-

ra u Avganistanu, zatra-

`io je od muslimana da

izvedu napade u Evropi

u znak osvete zbog ob-

javqivawa karikatura

proroka Muhameda u

evropskim listovima,

objavqeno je u petak na

internetu.

Na veb-sajtu koji ~e-

sto koriste islamski

ekstremisti postavqen

je video-snimak na ko-

jem ~ovjek identifiko-

van kao Abu Jahja el Li-

bi poziva muslimane da

"po{aqu rijeke krvi#

niz ulice gradova Dan-

ske, Norve{ke i Fran-

cuske, prenio je Rojters.

Najprije u Danskoj,

a potom u jo{ nekim

evropskim dr`avama,

ukqu~uju}i Norve{ku

i Francusku, objavqene

su karikature koje su

izazvale gwev i masov-

ne demonstracije u

islamskom svijetu, na

kojima je poginulo vi{e

od 50 qudi.

Vjeruje se da je Libi

pseudonim za Libijca

Muhameda Hasana, koji

je s jo{ trojicom pripad-

nika "Al-Kaide# pobje-

gao pro{le godine iz va-

zduhoplovne baze SAD u

Bagramu i za kojima se

jo{ traga. Za analiti-

~are je on uticajni mi-

litantni propovjednik

islama, vi{e poznat po

obuci boraca nego po

u~e{}u u borbama. ¥

POZIV MUSLIMANIMA ZA

NAPADE U EVROPI

"Al-Kaida" tra`i osvetu

SABOR RUSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

U DIJASPORI

Jedinstveni u vjeri

MOSKVA - Delegati ̂ etvrtog sabora Ruske

pravoslavne crkve u dijaspori, koji se odr`ava

u San Fransisku, ve}inom glasova usvojili su re-

zoluciju u kojoj se preporu~uje ponovno us-

postavqawe veza sa crkvom u Rusiji, ~ime bi

bio prevazi|en 80-godi{wi raskol sa Moskov-

skom patrijar{ijom, prenijeli su moskovski me-

diji.

Crkva, koju su osnovali emigranti iz Rusi-

je i koja ima pribli`no 400 eparhija, prekinu-

la je odnose sa crkvom u otaxbini, nakon {to je

patrijarh Sergej 1927. godine javno podr`ao so-

vjetsku vlast, {to je decenijama ostala glavna

prepreka za uspostavqawe odnosa sa mati~nom

crkvom.

Odredba usvojene rezolucije podrazumijeva da

sve{tenici iz dijaspore i iz otaxbine mogu da

slu`e zajedno, ali bi, prema stavu delegata, crkva

u dijaspori trebalo da zadr`i sopstvenu admini-

strativnu upravu. Kona~nu odluku o ujediwewu

donije}e Arhijerejski sabor, koji }e biti odr`an

od 15. do 19. maja. Ponovni kontakti dvije crkve

bili su uspostavqeni poslije smjene vlasti u Ru-

siji 1991. godine, a zbli`avawu su doprinijele i

posjete arhiepiskopa crkve u dijaspori. ¥

13. i 14. maj 2006.OGLASI

10

ISTO^NO SARAJEVO

- Tempirana bomba na|ena je

u petak u Isto~nom Novom

Sarajevu. Paklena ma{ina

bila je ostavqena pored kon-

tejnera za sme}e ispred Do-

ma staraca, a nedaleko od

Osnovne {kole "Sveti Sa-

va# u Kara|or|evoj ulici.

Ujutro oko devet ~asova de-

aktiviran je satni mehani-

zam, koji je bio postavqen na

dva kilograma eksploziva.

- O tempiranoj bombi

obavijestio nas je nepoznati

mu{karac oko 1.45 ~asova.

Policija je odmah iza{la na

lice mjesta i pored kontej-

nera za sme}e u blizini Do-

ma staraca prona{la plat-

nenu {arenu vre}icu u kojoj

se nalazila eksplozivna na-

prava. Pripadnici Speci-

jalnog deminerskog tima i

Eufora, uz prisustvo poli-

cije koja je obezbje|ivala

ovaj prostor, deaktivirali

su satni mehanizam i uklo-

nili eksploziv - rekla je za

na{ list portparol Centra

javne bezbjednosti Isto~no

Sarajevo Danka Te{i}.

Ona nije mogla da preci-

zira na koliko ~asova je bio

tempiran satni mehanizam i

kome je tempirana bomba bi-

la namijewena. Mo`e samo

da se naga|a koje bi posqe-

dice izazvala eksplozija, da

na vrijeme nije sprije~ena.

Danka Te{i} je naglasi-

la da je od trenutka dojave o

postavqawu eksploziva pa

sve do wegovog deaktivira-

wa policija obezbje|ivala

lice mjesta i blokirala ovaj

dio naseqa.

U petak ujutro ne{to

prije osam ~asova zatekli

smo policajce koji su blo-

kirali saobra}aj i prolazak

stanovni{tva od naseqa Do-

briwa ~etiri do Kara|or-

|eve ulice, gdje je bio posta-

vqen eksploziv.

- Na sre}u, ni{ta se ni-

je dogodilo, ali je moglo bi-

ti sva{ta - rekao je jedan od

policajaca.

Tu`ilac Okru`nog tu-

`ila{tva Isto~no Sarajevo

Zorica \ur|evi} je na{em

listu rekla da nema infor-

macija o tome na koliko ~a-

sova je bio tempiran satni

mehanizam.

- Svi ti podaci svakako

}e biti predmet daqe istra-

ge i vje{ta~ewa, ali u ovom

trenutku ni tu`ila{tvo ne-

ma dodatnih informacija

van onih koje je saop{tila

policija - kazala je tu`ilac

Zorica \ur|evi}.

Tu`ilac je u petak nare-

dila blokadu terena, kao i

pretres Osnovne {kole "Sve-

ti Sava#. Ina~e u~enici pri-

je podne nisu imali nastavu.

¥ @. DOMAZET

13. i 14. maj 2006. CRNA HRONIKA

11BAWA LUKA

Povrije|en

Neboj{a

Telebak

BAWA LUKA - Neboj{a

Telebak (35) iz Bawe Luke

te{ko je povrije|en u petak

oko devet ~asova u bawolu~-

koj ulici Mi{e Stupara,

kod broja ~etiri, saznajemo

u Centru javne bezbjednosti

Bawa Luka.

Telebaka, koji je pje{a-

~io, udario je "reno klio#

(814- K - 852), za ~ijim vola-

nom je bio S. R. iz Bawe Lu-

ke. Telebaku je povrije|ena

glava i hitno je preba~en u

Klini~ki centar, gdje je za-

dr`an na lije~ewu na Neuro-

lo{kom odjeqewu. ¥ V. J.

BERKOVI]I

Albanci

iza brave

BERKOVI]I - Polici-

ja je u no}i izme|u ~etvrtka

i petka uhapsila ~etvoricu

Albanaca koji su ilegalno

poku{ali da pro|u kroz

Berkovi}e ka Stocu.

^etvorica ilegalaca, od

kojih najmla|i ima 17 godi-

na, nisu imala odgovaraju}a

dokumenata. ¥ @. J.

BAWA LUKA - Iz u{}a

rijeke Turjanice u Vrbas u

Kla{nicama, u ~etvrtak oko

14 ~asova izvu~en je le{ nepo-

znatog mu{karca. Okru`ni tu-

`ilac u Bawoj Luci Tatjana

Ninkovi} izjavila je u petak

za "Glas Srpske# da je porodi-

ca identifikovala tijelo Mi-

lutina Vukovi}a (32) iz Kola

kod Bawe Luke, koji je 25. apri-

la oko 22.15 ~asova sko~io sa

bawolu~kog Zelenog mosta u

Vrbas.

O~evidac tog doga|aja bio

je O. J, kojem je Vukovi} dao

nov~anik sa dokumentima. On

je brzo pozvao policiju, ali

nije uspio da sprije~i Vuko-

vi}a da sko~i u nabujalu rije-

ku.

¥ D. D - V. J.

BIJEQINA - Po nared-

bi Osnovnog suda, bijeqin-

ska policija je pretresla

stanove i druge prostorije

koje koriste M. R. (42), te P.

S. (17) i R. S. (17) iz Bije-

qine. Akcija je izvedena i

na osnovu operativnih sa-

znawa o licima koja se bave

krivi~nim djelima neovla-

{}ene proizvodwe i prome-

ta oru`ja ili eksplozivnih

sredstava, te trgovinom qu-

dima.

Kako je saop{tio Cen-

tar javne bezbjednosti Bije-

qina, prilikom pretresa

prona|ene su tri automat-

ske pu{ke, jedna poluauto-

matska, oko 170 metaka raz-

li~itih kalibara, 77 centi-

metra sporogore}eg {tapi-

na, falsifikovana nov~ani-

ca u apoenu od 20 evra, vi{e

tableta nepoznatog porije-

kla, za koje se sumwa da pri-

padaju medicinskim droga-

ma, te drugi predmeti koji

ukazuju na kriminalne rad-

we trgovine qudima.

Protiv ova tri lica pod-

nesen je izvje{taj nadle-

`nom tu`ila{tvu.

Bijeqinska policija,

zbog osnova sumwe da je po-

~inio krivi~no djelo kri-

votvorewa novca, tako|e je

podnijela izvje{taj Tu`i-

la{tvu BiH i protiv ~etr-

deset{estogodi{weg B. S.

iz Bijeqine.

¥ S. R. T.

GRADI[KA - Sabina

Mitri} (46) osu|ena je na go-

dinu i devet mjeseci zatvora

zbog dva ~edomorstva. Ova-

kvu presudu izrekao je u pe-

tak sudija Osnovnog suda Gra-

di{ka Branimir Maleti}.

Tako je poslije {est mje-

seci zavr{en ovaj proces.

Sabina Mitri} prvi put

je saslu{ana 28. decembra

pro{le godine, kada je pri-

znala da je ubila svoje dvi-

je mu{ke bebe.

Mitri}eva je 18. januara

2001. godine u svojoj ku}i u

selu Brezik Laminci rodi-

la `ivo mu{ko dijete iz

vambra~ne veze sa Elfadom

Malko~em. Poslije poroda,

ona je rukama zadavila bebu

i stavila je u najlonsku vre-

}icu, pa zakopala iza ku}e.

Na isti na~in usmrtila je i

drugo mu{ko dijete, koje je

rodila 10. aprila 2005. godi-

ne, ~iji je otac tako|e Mal-

ko~.

Sabina Mitri} majka je

jo{ troje `ive djece, ro|e-

na je u Prwavoru, razvedena

je i ima zavr{ena ~etiri

razreda osnovne {kole, a na-

stawena je u Gradi{ci u se-

lu Brezik Laminci.

Iznose}i socijalnu sli-

ku `ivota Sabine Mitri},

branilac, koji je odre|en po

slu`benoj du`nosti Niko-

la Struni}, na su|ewu je tra-

`io bla`u vrstu kazne.

¥ B. V.

BAWA LUKA - Svjedok

optu`be Milan Gali} izja-

vio je u petak u bawolu~kom

Okru`nom sudu da mu je Sla-

vi{a Koprena (30), ina~e

brat wegove supruge, u avgu-

stu 2004. godine rekao da za-

jedno sa poznanicima namje-

rava da opqa~ka vozilo "Raj-

fajzen banke#.

- Slavi{a mi je pri~ao

da ima prijateqe u "Rajfaj-

zen banci# i u Sforu. Pla-

niraju da to iskoriste i

opqa~kaju vozilo ove banke.

Rekao sam mu: "[ta ako vas

uhvate?#. Odgovorio mi je da

je za to djelo mo`e dobiti

pet, a maksimum deset godi-

na zatvora - kazao je Gali},

koji se nalazi na privreme-

nom radu u Austriji.

Gali} je ispri~ao da je

Koprena od 2000. do 2004. go-

dine koristio wegovu ku}u u

Bawoj Luci.

- Bio sam u Austriji ka-

da sam 1. decembra na tele-

viziji vidio da je opqa~ka-

no vozilo "Rajfajzen banke#.

To sam doveo u vezu sa mojim

{urjakom Koprenom. Kad

sam do{ao ku}i u kupatilu

sam zatekao gomilu policij-

skih i vojnih uniformi i

tri-~etiri pu{ke. To je ka-

snije Koprena odvezao - is-

takao je Gali} pred sudskim

Vije}em kojem je predsjeda-

vao @elimir Lepir.

On je naglasio da govori

istinu i da nema razloga da

optu`i Koprenu. Naveo je da

ne `eli da nevini qudi bu-

du osu|eni.

- Spreman sam da se pod-

vrgnem detektoru la`i. Za-

kleo sam se u Sudu, a kunem

se i sa svoje troje djece da

govorim istinu - istakao je

Milan Gali}.

Koprena je rekao da Ga-

li} ne govori istinu "iz we-

mu znanih razloga#, te da ga

optu`uje zbog "jedne me|e#.

Optu`nicom se Silviju

[obotu (29) i Slavi{i Ko-

preni (30) stavqa na teret da

su iz automobila "Rajfajzen

banke# opqa~kali dva mili-

ona i 47 hiqada maraka. Raz-

bojni{tvo je po~iweno 1. de-

cembra 2004. godine, oko

13.30 ~asova na putu Bawa

Luka - Kne`evo, u Jasenovom

dolu kod Bawe Luke.

¥ M. DIZDAR

Slavi{a mi je pri~ao da ima prijateqe

u

"

Rajfajzen banci" i u Sforu. Planiraju da to iskoriste

i opqa~kaju vozilo ove banke, izjavio je Gali}

PLANIRAO PQA^KU?

U ISTO^NOM NOVOM SARAJEVU UKLOWENA TEMPIRANA BOMBA

Sabina Mitri}: Priznala ubistva

(foto-arhiva)

DEMINERI BR@I OD SATAPripadnici Specijalnog deminerskog tima i Eufora

deaktivirali su satni mehanizam koji je bio postavqen

na dva kilograma eksploziva, rekla je portparol

Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo Danka Te{i}

Bomba nije eksplodirala: Mjesto gdje je ostavqena

"

paklena ma{ina"

BAWA LUKA

Identifikovano tijelo

DOPIS

Tu`ilac Miodrag Buka-

rica predao je sudskom Vije-

}u dopis policije Beograda,

koji je dostavqen bawolu~-

koj policiji, u kojem navodi

da su uhapsili me|unarodnu

grupu od devet lica osumwi-

~enih za razbojni{tva, raz-

bojni~ke kra|e, neovla{}e-

nu proizvodwu i promet

opojnih droga i druga djela.

Bukarica je rekao da je u

dopisu navedeno da su peto-

rica osumwi~enih u bjekstvu,

a da su me|u wima Silvio

[obot i Slavi{a Koprena.

NA SU\EWU SILVIJU [OBOTU I SLAVI[I KOPRENI SVJEDO^IO MILAN GALI]

BIJEQINSKA POLICIJA PRIJAVILA TRI LICA

Otkriveno oru`je

SABINA MITRI] OSU\ENA NA GODINU I DEVET

MJESECI ZATVORA

Ra|ala, pa davila bebe

SARAJEVO - U nastavku

glavnog pretresa, u predme-

tu koji se u Sudu BiH vodi

protiv Dragoja Paunovi}a,

optu`enog za ratne zlo~ine

na podru~ju Rogatice 1992.

godine, u petak je dodatno sa-

slu{an Armin Ba`dar.

Kao pre`ivjeli svjedok

strijeqawa na Duqevcu kod

Rogatice, Ba`dar je 21. apri-

la ove godine sa predstavni-

cima Suda BiH prisustvovao

rekonstrukciji doga|aja na

tom lokalitetu, koji se desio

15. avgusta 1992. godine i opi-

sao tada{wa zbivawa.

Tokom dodatnog saslu{a-

wa svjedok je potvrdio sve

{to je rekao prilikom prvog

pojavqivawa pred ovim su-

dom. Detaqno je opisao spro-

vo|ewe 27 Bo{waka, me|u

kojima je bio i on, sa lini-

je gdje su bili `ivi {tit do

mjesta strijeqawa.

- Paunovi} je u trenutku

strijeqawa od mene bio uda-

qen sedam metara i bio je sa

moje desne strane - kazao je

Ba`dar.

Kao dokazni materijal

sud je uvrstio zapisnik o re-

konstrukciji doga|aja, foto-

dokumentaciju rekonstruk-

cije i skicu mjesta doga|aja.

Nastavak su|ewa Drago-

ju Paunovi}u odr`a}e se 23.

maja, za kada je najavqeno iz-

no{ewe zavr{nih rije~i tu-

`ila{tva i odbrane u ovom

predmetu. ¥ V. Bu.

PROCES DRAGOJU PAUNOVI]U

Svjedok ponovio pri~u

DOWA SLATINA KOD [AMCA

Samoubistvo bombom

[AMAC - Mje{tanin Dowe Slatine S. R. (37) izvr-

{io je u petak ujutro oko {est ~asova samoubistvo ru~nom

bombom, saop{tila je dobojska policija.

Wegov le{ je na|en u {upi koja se nalazi pored poro-

di~ne ku}e u Dowoj Slatini. [ta je navelo S. R. da podig-

ne ruku na sebe, osta}e tajna. ¥ S. P.

DOBOJ - Na lokalnom putu u Gorwem Klakaru, op{ti-

na Brod, u ~etvrtak oko 19 ~asova B. P. (49) iz Gorweg Kla-

kara, voze}i "golf#, udario je P. J. (48) iz istog naseqa,

saop{tio je Centar javne bezbjednosti Doboj.

Po{to je od udara automobila pao, P. J. je, ipak, uspio

da ustane i pobjegne u obli`wu {umu.

Prema policijskom saop{tewu, za to vrijeme B. P. je

iz automobila uzeo pu{ku i ispalio nekoliko metaka u

pravcu P. J. i potom je oti{ao sa mjesta doga|aja, ostavqa-

ju}i "golf# i pu{ku. Izvr{en je uvi|aj, a rasvjetqavawe

slu~aja je u toku. ¥ Sl. P.

NAPADNUT MJE[TANIN GORWEG KLAKARA KOD BRODA

Udaren autom, ga|an pu{kom

BILE]A - Od svih poslova,

bile}kim preduzetnicima je, iz-

gleda, najdra`e ugostiteqstvo i

trgovawe. Bile}a je prepuna ka-

fi}a i prodavnica, koji ni~u na

svakom koraku, pogotovo du`

glavne gradske ulice.

Prema podacima Odjeqewa

za privredu i dru{tvene djelat-

nosti, u ovoj op{tini ima 155

samostalnih radwi i 60 privat-

nih preduze}a, iako na tom pod-

ru~ju, prema procjenama, `ivi

mawe od 15.000 stanovnika.

Uzme li se u obzir da u Bi-

le}i ima jo{ i {est radwi u

oblasti profesionalne djelat-

nosti, poput agencija i sli~no,

to zna~i da na svakih 60 stanov-

nika do|e po jedna samostalna

radwa ili privatno preduze}e.

Sve bi bilo druga~ije da ve-

}ina ovih radwi i preduze}a za

osnovnu djelatnost nisu izabra-

li trgovinu i ugostiteqstvo. U

wima je zaposleno svega oko 600

Bile}ana, u prosjeku ne{to vi-

{e od dva i po radnika po jednom

privatnom preduze}u, odnosno

samostalnoj radwi.

Uz sve to, kupovna mo} sta-

novni{tva je veoma slaba. Bi-

le}ka industrija je sasvim po-

sustala, a uo~i Otaxbinskog ra-

ta imala je blizu 3.500 zaposle-

nih, dok je u ostalim djelatnosti-

ma radilo jo{ oko 600 qudi.

Osim toga, oko 1.100 radni-

ka propalih biv{ih bile}kih

dr`avnih preduze}a vi{e ne ide

na posao i godinama ne prima

platu. U me|uvremenu, na`alost,

nisu uspjeli da obezbijede bilo

kakvo drugo zaposlewe.

I pored toga, Bile}a je pre-

puna kafi}a i prodavnica.

- Zbog slabe kupovne mo}i

stanovni{tva, ne cvjetaju ru`e

svim privatnim trgova~kim i

ugostiteqskim radwama. Zbog

toga je pro{le godine trajno za-

tvoreno 19 trgovina, a sa radom

je prestalo i devet ugostiteq-

skih i 14 samostalnih zanatskih

radwi u ovoj op{tini - isti~e

vr{ilac du`nosti na~elnika

Odjeqewa za privredu i dru-

{tvene djelatnosti op{tine Bi-

le}a Milivoje Radovanovi}.

Dok jedni zatvaraju zbog

mawka posla, drugi se nadaju da

}e se upu{tawem u trgova~ke

ili ugostiteqske vode domo}i

kakve-takve zarade. Tako je pro-

{le godine u Bile}i otvoreno

10 trgova~kih, 12 zanatskih i

10 samostalnih radwi iz obla-

sti ugostiteqstva. Naj~e{}e je

rije~ o istim poslovnim pro-

storima koje vlasnik, kome po-

sao krene po zlu, poslije zatva-

rawa izda drugome. Ne pro|e

mnogo, a tu ponovo "nikne# ka-

fi} ili trgovina.

¥ [. ALEKSI]

VE]INA BILE]ANA SE ODLU^UJE ZA BAVQEWE TRGOVINOM I UGOSTITEQSTVOM

13. i 14. maj 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

12

Bile}a: Pro{le godine zatvoreno 19 trgovina i devet kafana

U Bile}i je pro{le godine otvoreno 10 trgova~kih,

12 zanatskih i 10 samostalnih radwi iz oblasti

ugostiteqstva. Naj~e{}e je rije~ o istim poslovnim

prostorima koje vlasnik, kome posao krene po zlu,

poslije zatvarawa izda drugome

NE VIDE DAQE OD - KAFI]ANE VIDE DAQE OD - KAFI]ANE VIDE DAQE OD - KAFI]ANE VIDE DAQE OD - KAFI]ANE VIDE DAQE OD - KAFI]ANE VIDE DAQE OD - KAFI]ANE VIDE DAQE OD - KAFI]ANE VIDE DAQE OD - KAFI]ANE VIDE DAQE OD - KAFI]A

VLASENICA - Pored re-

gionalnog puta koji od Zvorni-

ka, preko Capardi, vodi ka [e-

kovi}ima i centralnim kraje-

vima regiona Bira~, ki{nih

majskih dana zatekli smo neko-

liko mje{tana sela Dobri}, ka-

ko privode kraju izgradwu vo-

dovoda za svoje selo i obnavqa-

ju ~esmu krajputa{icu, ranije

zvanu Topuzovica.

Ime je, pri~aju mje{tani,

vjerovatno dobila po nekad

omiqenom oru`ju ratnika, ko-

ji su poslije bojeva i hajdu~ije

okrepqewe nalazili u hladnoj

i bistroj vodi podno Bijelih

stijena.

- Odlu~ili smo da za tride-

setak ku}a na{eg sela dovede-

mo kvalitetnu vodu za pi}e.

Uzeli smo stvar u svoje ruke i

bez i~ije pomo}i tridesetak ku-

}a }e rije{iti vjekovni pro-

blem - pri~a nam, prekidaju}i

{alovawe budu}e ~esme, pede-

setsedmogodi{wi Qubi{a Ba-

{i}, obradovan slu~ajnim su-

sretom sa novinarima.

Qubi{a ka`e da je glavna

kapta`a vodovoda za Dobri} sa-

zidana dvadesetak metara iznad

~esme. Udru`eni mje{tani su

prikupili pet hiqada maraka,

pa }e uskoro voda procuriti

slavinama u Dobri}u.

- Vodovod smo gotovo zavr-

{ili, a nekoliko nas se dogo-

vorilo da obnovi-

mo nekad poznatu

Topuzovicu, ne bi

li od na{eg rada

imali koristi i

mnogobrojni put-

nici namjernici

{to prolaze ovim

krajem. Ali, nas za

ovo mjesto ve`u

uspomene. To nam

je u mladosti bilo

omiqeno mjesto za

okupqawe, po ko-

jem je na{e selo

bilo poznato -

pri~a Qubi{a.

Od svih Do-

bri}ana, dodaje,

najvredniji u ob-

novi stare ~esme

pokazali su se ro-

|aci Zdravko, Ra-

domir i Tihomir

Lazi}.

- Op{tina nam

je dala samo papir

da mo`emo gradi-

ti vodovod. Sve

ostalo smo kupili svojim para-

ma i gradili svojim rukama -

veli Zdravko Lazi}.

Sre}an, kao i wegove kom-

{ije, {to je voda iz Topuzovice

ve} potekla, Lazi} veli da se u

slavinama seoskih doma}insta-

va prve kapi o~ekuju ovih dana.

- Voda je odli~nog kvalite-

ta. Ranije se ~ak pri~alo da je

i qekovita. Sada }e se i mno-

gobrojni putnici koji prolaze

ispod Bijelih stijena u to mo-

}i uvjeriti - re~e nam na kraju

Qubi{a Ba{i}.

¥ Z. JOVANOVI]

SLO@NI DOBRI]ANI ODLU^ILI DA U SVOJE SELO DOVEDU VODU

USPOMENE POKRAJ STARE ^ESME

\Vrijedni Dobri}ani: Obnavqaju staru Topuzo-

vicu

Qubi{a Ba{i}: Sve uradili sami

SOKOLAC - Na~elnik

op{tine Sokolac Dragan Cvi-

jeti} ugostio je maturante ko-

ji su u prethodne ~etiri godi-

ne pokazali odli~no znawe.

Uru~uju}i prigodne po-

klone, na~elnik Cvijeti} ~e-

stitao je mladim sugra|anima

na uspjehu koji su postigli i

po`elio im da i u nastavku

{kolovawa budu uzor svojim

vr{wacima.

- Iz na{e sredwe {kole

uvijek su izlazili dobri u~e-

nici, koji su i na fakulteti-

ma pokazivali zavidno znawe.

Nadam se da }ete i vi nastavi-

ti tu tradiciju. Na{a `eqa

je da se, po sticawu fakultet-

ske diplome, vratite u svoj

grad, jer se na vama zasniva bu-

du}nost ove op{tine - rekao

je Cvijeti}.

On je naglasio da }e op-

{tina Sokolac i idu}e {kol-

ske godine stipendirati stu-

dente sa svog podru~ja.

Od ukupno 21 maturanta

odlika{a, ~etvoro ih je ipak

najboqe. U kwi`icama su sve

petice tokom {kolovawa ima-

le Jelena Koprivica, Tijana

Ma~ar, Tawa [uka i Duwa Ra-

jak.

U ime 42. generacije matu-

ranata Sredwe {kole Soko-

lac i wihovih profesora, na

prijemu je zahvalio direktor

{kole @arko Kova~evi}.

- Ovo je prvi put da pred-

stavnici lokalne vlasti orga-

nizuju jedan ovakav skup. Dra-

go nam je {to nismo zabora-

vqeni i {to je nagra|en trud

na{ih |aka - rekao je Kova~e-

vi}. ¥ B. G.

NA^ELNIK OP[TINE SOKOLAC SA NAJBOQIM MATURANTIMA

\ Na~elnik op{tine sa |acima: Nagrade za petice

Pokloni odlika{ima

U kwi`icama su sve petice tokom {kolovawa imale Jelena

Koprivica, Tijana Ma~ar, Tawa [uka i Duwa Rajak

BILE]A

Molitve u

crkvama

BILE]A - Na dan Svetog

Vasilija Ostro{kog, u petak, u

crkvi posve}enoj tom svecu u

bile}koj kasarni slu`ena je li-

turgija i pomen srpskim borci-

ma poginulim i nestalim tokom

Otaxbinskog rata.

Na zidovima te crkve ispi-

sana su imena 136 poginulih i

nestalih boraca bile}kog kra-

ja.

Molitva je slu`ena i u cr-

kvi Svetog Vasilija Ostro{kog

u Bogda{i}ima, oko osam kilo-

metara od Bile}e, gdje su se oku-

pili vjernici iz tog i susjednih

sela Bijele Rudine i Podgorja,

kao i u~enici mjesnog ~etvoro-

razrednog odjeqewa bile}ke

Osnovne {kole "Petar Petro-

vi} Wego{#.

Crkva u Bogda{i}ima je na

privremenoj listi nacional-

nih spomenika Bosne i Herce-

govine.

U petak je slu`ena litur-

gija i u sabornom bile}kom hra-

mu Svetog Save u centru grada.

¥ [. A.

ROGATICA - Zaposleni u ro-

gati~kom Domu zdravqa ju~e su

skromno obiqe`ili 12. maj, Dan me-

dicinskih sestara.

Dvadeset i pet medicinskih se-

stara ove zdravstvene ustanove oku-

pilo se na kafi i "~a{ici# razgo-

vora kod novog direktora \ure Iko-

ni}a.

Dan medicinskih sestara bio je

prilika da radnici rogati~kog Do-

ma zdravqa razgovaraju o svakodnev-

nim poslovima i aktivnostima.

- Medicinske sestre su desna ru-

ka qekarima. Wihova predusretqi-

vost i qubaznost doprinosi kvali-

tetnijem pru`awu zdravstvenih

usluga i odnosima izme|u qekara i

pacijenata - zakqu~ili su radnici

Doma zdravqa u Rogatici. ¥ S. M.

DOM ZDRAVQA ROGATICA

Proslavili praznik

BILE]A - Zbog ki{a posqed-

wih mjesec dana, mnogi poqopri-

vrednici na podru~ju bile}ke op-

{tine jo{ nisu priveli kraju pro-

qe}nu sjetvu brojnih kultura, pr-

venstveno krompira.

Zbog ~estih ki{a, mnogi bile}-

ki ratari odustali su od sjetve ja-

rih `itarica, jer su za to odavno

pro{li rokovi. Zbog toga su na svo-

jim parcelama, umjesto `ita, odlu-

~ili da zasade krompir i druge vr-

ste povr}a, ali im vremenske pri-

like ni to ne dozvoqavaju.

Bile}a je vjerovatno me|u dvi-

je-tri op{tine u Srpskoj sa najkra-

}om brazdom, jer je procijeweno da

}e ovoga proqe}a u tom kraju biti

zasijano samo oko 200 hektara.

Kako sada stvari stoje, svi su

izgledi da }e ta brazda biti jo{

kra}a jer, zbog prevelike vlage, ra-

tari ne mogu na svoje wive. Osim to-

ga, oni se pribojavaju da }e, posli-

je obilnih padavina, nastupiti su-

{a, kako naj~e{}e biva u tom kra-

ju, pa ni od onoga {to su do sada

uspjeli da zasiju ne}e biti ni{ta.

Isti~u da zbog su{e, koja re-

dovno nastupi u drugoj polovini ju-

na, vi{e i nema koristi sijati.

Mnoge wive po kr{evitim bi-

le}kim selima su odavno zapu{te-

ne i pretvorene u livade, na koji-

ma je ponajvi{e korova. Oni koji su

ih obra|ivali ili vi{e nisu me|u

`ivima ili su onemo}ali, a wiho-

vi nasqednici pobjegli u svijet.

Nezasijanih parcela }e, izgleda,

biti jo{ vi{e. ¥ [. A.

BILE]A

Ki{e skratile brazdu

NE VIDE DAQE OD - KAFI]A

Marqivi mje{tani ni na ~iju pomo} sa strane nisu

mogli da ra~unaju. Sve je, vele, plod wihove voqe

i upornosti

PRAZNIK Svetog Vasili-

ja Ostro{kog ^udotvorca sve-

~ano je obiqe`en u Trebiwu,

Bijeqini, Fo~i i drugim gra-

dovima u Hercegovini.

U crkvi u Mrkowi}ima, po-

dignutoj na temeqima wegove

rodne ku}e, svetu arhijerejsku

liturgiju slu`io je episkop za-

humsko-hercegova~ki i primor-

ski Grigorije, uz saslu`ewe

sve{tenstva eparhije.

U prigodnoj besjedi vjerni-

cima iz Popovog poqa, Trebi-

wa i Qubiwa, koji su se po li-

jepom i sun~anom vremenu oku-

pili oko hrama podignutog pri-

je deset godina, i u hladu najve-

}e hercegova~ke ko{}ele, za ko-

ju predawe ka`e da je iznikla

kad se budu}i ~udotvorac ro-

dio, episkop Grigorije je pod-

sjetio na ovog velikog branite-

qa pravoslavqa, koji je jedno

vrijeme proveo u manastiru

Tvrdo{.

U Tvrdo{u je bio vladika

zahumski, potom je bio na ~elu

isto~nohercegova~ke eparhije,

sa sjedi{tem u okolini Nik-

{i}a, gdje je obnovio i pro{i-

rio manastir Ostrog. U Ostro-

gu wegove netrule`ne mo{ti

po~ivaju ve} gotovo tri i po vi-

jeka, zbog ~ega je sveti Vasili-

je bio i ostao jedan od najpo-

{tovanijih svetiteqa Srpske

pravoslavne crkve, naro~ito u

Hercegovini i Crnoj Gori.

Praznik Svetog Vasilija

Ostro{kog i Tvrdo{kog ̂ udo-

tvorca sve~ano je obiqe`en i

u ostalim hramovima Srpske

pravoslavne crkve. Posebno

sve~ano bilo je u manastiru Os-

trog, do koga su se automobili-

ma i autobusima uputili broj-

ni vjernici iz Isto~ne Herce-

govine, koji ime svetog Vasi-

lija nikad ne izgovaraju bez

"slava mu i milost#.

U Sabornom hramu u Trebi-

wu svetu liturgiju slu`io je

protojerej stavrofor Ratko

[ipovac, dok je u qubiwskom

selu Mi{qen, u kome je, tako-

|e, nekad slu`bovao ovaj sveti-

teq, svetu liturgiju slu`io

protojerej stavrofor Drago

Cvijanovi}.

Praznik i rijetko lijep dan

ovog proqe}a u Hercegovini, u

svim prilikama okupio je po-

prili~an broj vjernika.

Svetom arhijerejskom li-

turgijom, koju su slu`ili epi-

skop zvorni~ko-tuzlanski go-

spodin Vasilije i episkop ame-

ri~ko-kanadske mitropolije no-

vogra~ani~ke gospodin Longin,

te lomqewem slavskog kola~a

obiqe`en je praznik Sveti Va-

silije Ostro{ki, krsna slava

istoimenog manastira u Bije-

qini.

Obno{ena je litija sa iko-

nama na ~elu sa ^asnim krstom

oko manastira, nakon ~ega je

ovogodi{wi kum Krsne slave

Milan Lazarevi} iz Bijeqine

sa vladikom Vasilijem prelo-

mio krsni hqeb.

- Okupqeni u duhu zajedni-

{tva vjere pradjedovske i bo-

`anske qubavi, slavimo Oca

nebeskoga preko wegovih sve-

tih. Neka Gospod molitvama

svetom Vasiliju Ostro{kom

udovoqi sve va{e molbe, `eqe

i stremqewa. Svi zajedno moli-

mo se za otaxbinu na{u Repu-

bliku Srpsku, da nam je niko ne

otme. Molimo se za one koji su

je stvorili. Molimo se jedni za

druge da u duhovnoj qubavi iz-

rastamo u iskrenoj nelicemjer-

noj bo`anskoj qubavi jedni sa

drugima, rekao je vladika Va-

silije.

Episkop Longin je rekao da

se vjera pravoslavna sastoji u

tome da je Hristos svojim vas-

krsewem pobijedio smrt i pre-

obrazio samu prirodu smrti,

tragediju nad tragedijama, u

vje~ni `ivot.

- To je vjera pravoslavne cr-

kve i tu vjeru su imali bezbroj

na{ih svetaca. Tom vjerom je

`ivio i sveti Vasilije Ostro-

{ki ~iji spomen danas prosla-

vqamo. Tom vjerom svi mi nala-

zimo lijeka svojoj du{i i tije-

lu. Zato i dolazimo u manasti-

re da se ovdje na izvoru ~iste

vode napijemo i da vi{e ne `ed-

nimo - rekao je episkop Longin.

Vladika Vasilije je jeromo-

naha Petra, nastojateqa mana-

stira Svetog Vasilija Ostro-

{kog u Bijeqini odlikovao ~i-

nom sin|ela. Manastir Sveti

Vasilije Ostro{ki u Bijeqi-

ni otvoren je na dana{wi dan

2001. godine i za pet godina

svog postojawa postao je duhov-

no sredi{te Bijeqine i Sem-

berije.

¥ S. R. TODORI]

@. JAWI]

PROSLAVA PRAZNIKA SVETOG VASILIJA U GRADOVIMA [IROM REPUBLIKE SRPSKE

Arhijerejsku liturgiju u Mrkowi}ima slu`io je episkop

zahumsko-hercegova~ki i primorski Grigorije,

a u Bijeqini episkop zvorni~ko-tuzlanski

gospodin Vasilije

13. i 14. maj 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

13

Bijeqina: Lomqewe slavskog kola~a

Mrkowi}i u Popovom Poqu: Vjernici pod

ko{}elom

ZVORNIK - Odbornici

Skup{tine op{tine Zvornik

u petak su na 11. redovnoj sjed-

nici usvojili Odluku o izmje-

nama i dopunama Odluke o gra-

|evinskom zemqi{tu.

Prema zakonu, objasnio je na-

~elnik Odjeqewa za prostorno

ure|ewe op{tine Zvornik Dra-

gan Jevti}, pomenutu odluku je

neophodno usaglasiti sa drugim

odlukama Skup{tine op{tine,

kao {to su odluke o usvajawu i

sprovo|ewu plana parcelacije

naseqa Ekonomija i Ulice.

- Od sada }e se, u slu~aju iz-

gradwe novih objekata na mjestu

zgrade koja ve} jeste ili }e bi-

ti poru{ena, pla}ati renta za

razliku povr{ine izme|u nove

i stare gra|evine. Visina na-

doknade utvrdi}e se rje{ewem o

odobrewu za gra|ewe. Ako se

utvr|ena obaveza plati odmah,

obra~unava se popust od 30 odsto

- istakao je Jevti}.

On je dodao da je usvojenom

Odlukom dio naseqa Ekonomi-

ja, koji je pripadao ~etvrtoj zo-

ni gdje su rente skupqe, izuzet

i pripojen petoj zoni. Poslov-

ni objekti ostavqeni su u ~e-

tvrtoj zoni.

Usvojena su i ~etiri amand-

mana Kluba odbornika Srpske

demokratske stranke, koji se

uglavnom odnose na legaliza-

ciju objekata, visinu naknada

i na~in pla}awa.

- Naknadu za prirodne pogod-

nosti, utvr|eno je Odlukom, du-

`an je platiti investitor koji

gradi objekat na gradskom gra|e-

vinskom zemqi{tu u privatnoj

svojini, a visina }e se utvrditi

rje{ewem o urbanisti~koj sagla-

snosti - napomenuo je Jevti}.

Ukoliko je dodijeqeno grad-

sko gra|evinsko zemqi{te neu-

re|eno, zakqu~ili su odbornici,

investitor nije du`an platiti

naknadu za wegovo ure|ewe. Me|u-

tim, ulaga~ je obavezan da zemqi-

{te uredi prema uslovima datim

u urbanisti~koj saglasnosti.

¥ S. SAVI]

U PETAK ODR@ANA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE ZVORNIK

USKLADITI, PA GRADITI

Prilikom izgradwe novih objekata na mjestu zgrade koja

ve} jeste ili }e biti poru{ena, pla}a}e se renta za

razliku povr{ine izme|u nove i stare gra|evine

TREBIWE - Dodjelom di-

ploma diplomiranim in`ewe-

rima za proizvodwu i menax-

ment i magistrima u ovoj obla-

sti, u petak je na Fakultetu za

proizvodwu i menaxment u Tre-

biwu obiqe`ena desetogodi-

{wica postojawa i rada ove vi-

soko{kolske ustanove. Diplo-

me su dobila tri magistra i 24

in`ewera.

^estitaju}i budu}im stru~-

wacima, na~elnik trebiwske

op{tine Dobroslav ]uk je re-

kao da su Fakultet za proiz-

vodwu i menaxment i Akademi-

ja likovnih umjetnosti ustano-

ve za ponos.

@elimo {to vi{e obrazo-

vanih qudi, ali i da o`ivimo

privredu - naglasio je ]uk.

Dekan Fakulteta za proiz-

vodwu i menaxment magistar

Qubomir [ibalija je naglasio

da je Univerzitet u Isto~nom

Sarajevu, sa 18 fakulteta i aka-

demija i vi{e od 15 hiqada stu-

denata asistenata i profeso-

ra, predstavqa sna`an faktor

razvoja Republike Srpske.

On je dodao da se sada mo-

gu pratiti savremeni evrop-

ski procesi u visokom obra-

zovawu. Dekan [ibalija je

podsjetio na me|unarodnu kon-

ferenciju u Be~u u martu ove

godine, na kojoj je istaknuta

sna`na potreba za visokim

obrazovawem mladih zemaqa

ovog regiona, kao uslov za pri-

kqu~ewe evropskim integra-

cijama. On je naglasio da

stru~waci sa ovog trebiwskog

fakulteta br`e dolaze do po-

sla, jer su ovi profili kadro-

va sve tra`eniji.

Potpredsjednik op{tine

Herceg Novi Dejan ]orovi}

pohvalio je odli~nu saradwu

ova dva grada u Srpskoj i Cr-

noj Gori.

¥ M. B.

FAKULTET ZA PROIZVODWU I MENAXMENT TREBIWE

Ukorak sa Evropom

SOKOLAC - Privreda ove

op{tine je u 2005. godini ostva-

rila prihod od 83,6 miliona ma-

raka, a ukupan rashod iznosio

je 83,3 miliona maraka. U cje-

lini, ostvaren je pozitivan fi-

nansijski rezultat od oko 320

hiqada maraka, zakqu~eno je na

sjednici skup{tine op{tine

Sokolac odr`anoj u ~etvrtak.

Odbornici su zakqu~ili da

je i daqe te{ko stawe u drvnoj

industriji i poqoprivredi.

Buxetom op{tine za 2006.

godinu planirano je 30 hiqada

maraka za podsticaj razvoja po-

qoprivrede.

¥ B. G.

SOKOLAC

Privreda pred odbornicima

PALE - Pripadnici Cen-

tra javne bezbjednosti Isto~-

no Sarajevo zabiqe`ili su u

prva ~etiri mjeseca ove godi-

ne 240 krivi~nih djela, zbog

~ijeg izvr{ewa je prijavqeno

237 lica, me|u kojima je devet

maloqetnika i pedesetak po-

vratnika u vr{ewu ovakvih

djela - re~eno je u petak na re-

dovnoj konferenciji za novi-

nare u sjedi{tu isto~nosara-

jevske policije u Palama.

Prema rije~ima portpa-

rola ovda{weg Centra Danke

Te{i}, uspje{no je rasvije-

tqeno vi{e od 170 krivi~nih

djela, a po nepoznatom izvr-

{iocu wih 65, {to je rezultat

koji zaslu`uje pa`wu.

- Ukupna rasvijetqenost

prema{uje sedamdeset proce-

nata, dok je po nepoznatom

po~iniocu gotovo pedeset od-

sto - rekla je Te{i}eva, is-

ti~u}i da su to pokazateqi

koji upu}uju da je policija

ostvarila vi{e nego dobre

rezultate u radu.¥ S. [.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI ISTO^NO

SARAJEVO

Dobri rezultati policijeROGATICA - Akcionarsko dru-

{tvo za proizvodwu dje~ije i konfek-

cije za mlade "Jasna# u Rogatici u pe-

tak je proslavilo krsnu slavu Svetog

Vasilija Ostro{kog.

Lomqewu slavskog kola~a prisu-

stvovali su predstavnici kompani-

je "Tifani# iz Republike Srbije, sa

kojom "Jasna# sara|uje.

"Jasna# je osnovana 1948. godine.

Od 1986. do 1990. godine, svrstana je

me|u vode}e proizvo|a~e dje~ije kon-

fekcije u biv{oj Jugoslaviji.

Uz kompaniju "Tifani# razvije-

na je saradwa i sa wema~kom firmom

"Birdzo# i kompanijom "Sao Paulo#

iz Holandije, ~iji je generalni za-

stupnik bila za zemqe biv{e Jugosla-

vije. Me|u prvim zna~ajnijim firma-

ma u Republici Srpskoj ovdje je izvr-

{ena privatizacija, ve}inski vla-

snik je Mi{o Bojovi}, koji je ujedno

i direktor firme.

"Jasna# zapo{qava vi{e od 120

radnika i weni proizvodi mogu se na-

}i na tr`i{tu Italije, Francuske i

Wema~ke.

Radnici "Jasne# u petak su obi-

{li i manastir Ostrog u Crnoj Go-

ri, gdje }e se pokloniti sjenama sve-

tog Vasilija Ostro{kog.

¥ S. M.

AKCIONARSKO DRU[TVO

"

JASNA" ROGATICA

Proslavili krsnu slavu

VJERNICI SLAVE ^UDOTVORCA

Mitropolit dabrobosan-

ski Nikolaj i episkop humski

Maksim slu`ili su arhijerej-

sku liturgiju na Bogoslovskom

fakultetu u Fo~i, ~ije ime

nosi ova jedina duhovna pra-

voslavna visoko{kolska usta-

nova u BiH. U amfiteatru je

odr`ana sve~ana akademija, na

kojoj je u~estvovao protosta-

vrofor Predrag Puzovi}, de-

kan Bogoslovskog fakulteta

"Sv. Vasilije Ostro{ki#.

On je istakao da sredwa

Bogoslovska {kola i Bogo-

slovski fakultet ove godine

sa rado{}u proslavqaju tri

srpska svetiteqa i prosvjeti-

teqa sv. Savu, sv. Vasilija

Ostro{kog i sv. Petra Dabro-

bosanskog - Sarajevskog, i ju-

bilej 125 godina sarajevske Bo-

goslovije.

Sve~anosti u Fo~i prisu-

stvovao je i srpski ~lan Pred-

sjedni{tva BiH Borisav Pa-

ravac, koji je ~itaonici Bo-

goslovskog fakulteta darovao

vrijedne kwige, zatim rektor

Univerziteta u Isto~nom Sa-

rajevu Mitar Novakovi}, se-

kretar vjera u republi~koj

Vladi Du{an Anteq, sekre-

tar "Prosvjete# Vojislav To-

palovi}, te predstavnik Sv.

Stolice u Vatikanu Valdemar

Somertag, dekani Fraweva~ke

teologije i Vrhbosanske kato-

li~ke teologije u Sarajevu fra

Ivan [ar~evi} i monsiwor

Marko Josipovi} i direktor

Internacionalnog multireli-

gijskog centra u Sarajevu fra

Marko Or{oli}.

U okviru sve~ane akademije,

rektor sarajevskog Univerzite-

ta Mitar Novakovi} uru~io je

diplome sedamnaestorici di-

plomiranih studenata Bogoslov-

skog fakulteta. Diplome su do-

bili Radmilo Radovi}, sve{te-

nik Aleksandar Topalovi}, Bo-

ris Mrkaja, arhijerej Vasilije

Kopiti}, Bojan Zeki}, protona-

mjesnik Radosav Markovi}, Bor-

ko Gatari}, Du{an Vu~enovi},

sve{tenik Neboj{a Milova-

novi}, Vawa Babi}, monah

Atanasije Vujovi}, Slavi{a

Ivanovi}, Sini{a Bo`i},

Dalibor Popovi}, Marko Ma-

le{, Damir Vrhovac i sve-

{tenik Goran Milanovi}.

Najboqi prosjek ocjena imao

je Boris Mrkaja (9,69).

¥ D. T.

Fo~a: Diplomci Bogoslovskog fakulteta

Bogoslovski fakultet Fo~a

SRBAC - Pedeset u~enika

Podru~ne {kole "Vuk Kara-

xi}# iz Gorwih Sr|evi}a u op-

{tini Srbac narednu zimu do-

~eka}e uz tople radijatore.

U okviru prvomajskih pra-

znika u ovoj {koli na sve~an na-

~in obiqe`en je i zavr{etak ak-

cije na uvo|ewu centralnog gri-

jawa. Najsre}niji je bio biv{i

u~enik ove {kole Velibor Ma-

ri}, koji je najzaslu`niji {to }e

u~enici imati tople u~ionice.

- U razgovoru sa u~iteqi-

cama Aleksandrom Milutino-

vi}, Nata{om \uki} i Draga-

nom Aleksi}, ~uo sam da se dje-

ca zimi gotovo smrzavaju uz pe}

na ~vrsto gorivo. S obzirom na

to da sam imao `equ da pomog-

nem {koli, odlu~io sam da sa

kolegom Radovanom Kela, koji

radi sa mnom u inostranstvu,

pokrenem akciju na uvo|ewu

centralnog grijawa. I, eto, za

tri mjeseca grijawe je uvedeno

- ka`e Velibor.

U izgradwi centralnog gri-

jawa pomogli su i roditeqi, kao

i neke firme, kao {to su [um-

sko gazdinstvo "Motajica#, ko-

munalne firme "Vodovod# i

"Komunalac#, a nije izostala

ni pomo} op{tine. Ukupna vri-

jednost ovog posla iznosi 20 hi-

qada maraka.

Direktor {kole "Vuk Ka-

raxi}# Sitne{i, u ~ijem se sa-

stavu nalazi Podru~na {kola u

mjesnoj zajednici Sr|evi}i, Mi-

lo{ Qubojevi} ka`e da je izvr-

{ena i adaptacija tri u~ioni-

ce, a da }e u toku godine prekri-

ti {kolu i urediti fasadu.

- Ovo je jedina {kola u op-

{tini Srbac u kojoj se pove}a-

va broj u~enika - ka`e predsjed-

nik mjesne zajednice Sr|evi}i

@ivko Todorovi}.

On dodaje da }e uskoro bi-

ti asfaltirano i {kolsko igra-

li{te, uvedena uli~na rasvje-

ta, a u sklopu izgradwe seoskog

vodovoda {kola }e dobiti i vo-

du. Time se stvaraju uslovi za

`ivot u ovom selu, pa se o~eku-

je i zadr`avawe mladih, koji su

ranijih godina odlazili za bo-

qim uslovima `ivota.

Na prigodnoj sve~anosti za-

slu`nim gra|anima i firmama

{kola je dodijelila zahvalnice,

a mali{ani su priredili i zapa-

`en program u ~ast dobijawa cen-

tralnog grijawa, kao zahvalnost

starijima. ¥ S. KESER

GRADI[KA - Nevladine or-

ganizacije mladih i op{tinski

sindikat Gradi{ke smatraju da

se omladina mora ukqu~iti u kul-

turni, politi~ki i dru{tveni

`ivot kako bi upozorili na neo-

dr`iv status i poboq{ali svoj

polo`aj u gradu na Savi.

Naime, na spisku Zavoda za

zapo{qavawe biroa Gradi{ka

od 6.461 nezaposlenih, 2.798 je

mladih od 15 do 35 godina staro-

sti.

Broj nezaposlenih je daleko

ve}i od broja prijavqenih na bi-

ro Zavoda za zapo{qavawe, a i

ovaj broj prijavqenih je, smatra

predsjednik op{tinskog sindi-

kata Gradi{ka Bo{ko Grgi} od-

raz stawa u gradi{kim preduze-

}ima i gradi{koj privredi.

- Stawe u kojem se nalazi

privreda je veoma lo{e, a zabri-

wavaju}i je podatak da se mladi,

kojih je ne{to mawe od pola od

ukupnog broja prijavqenih na

biro, ne pojavquju u dru{tvenom

`ivotu - ka`e Bo{ko Grgi}.

On isti~e da je na nedavnom

prvomajskom potpisivawu peti-

cije koji je organizovao Sindi-

kat Republike Srpske a sa ci-

qem smawewa broja radnika na

crno u Gradi{ci najmawe bilo

mladih potpisnika.

Grgi} je istako da je oko 80

potpisa prikupqeno, i ve}inom

su se potpisivali stariji sugra-

|ani, dok su mladi nezaintereso-

vano prolazili pored {tanda.

- Na organizovanim prote-

stima sa ciqem poboq{awa po-

lo`aja radnika tako|e nema mla-

dih, i vrijeme je da se okupe i

u~estvuju u dru{tvenom `ivotu

ovog grada, a ne da mirno i pa-

sivno posmatraju {ta se de{ava

- kategori~an je Grgi}.

Predsjednik Organizacije

mladih Gradi{ka Tomo Kova~e-

vi} ka`e da je evidentno da je

glavni problem u Gradi{ci ne-

zaposlenost omladine, a za ta-

kvo stawe on ne krivi ni pred-

stavnike op{tine, ni dr`ave ne-

go smatra da svi imaju pomalo

odgovornosti.

Kao pozitivan primjer Ko-

va~evi} je istakao zapo{qavawe

60 mladih u Gradsku upravu Ba-

we Luke, te o~ekuje sli~ne pri-

jedloge i pomake i na podru~ju

gradi{ke op{tine.

- Ne mo`emo ~ekati da nam

neko ponudi posao, vrijeme je da

se po~nemo boriti za posao, i

to bez obzira na razo~arewa zbog

kompletne situacije kod nas -

istakao je Kova~evi}.

Kova~evi} je naglasio da je

sve mawe mladih u kulturnom i

politi~kom `ivotu Gradi{ke.

A kada bi se samo mladi sa

spiska biroa ujedinili, isti~e

Grgi}, mogli bi imati tri od-

bornika u Skup{tini op{tine

Gradi{ka i sami uticati na svo-

ju sudbinu, bar u Gradi{ci.

¥ B. VELENDE^I]

[kola u Sr|evi}ima: U~enici zahvalili dobrotvorima

Gradi{ka: Mladi tra`e posao

13. i 14. maj 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

DARODAVCI BIV[I U^ENICI

OSNOVNA [KOLA

"

VUK KARAXI]" GORWI SR\EVI]I

Zahvaquju}i dvojici biv{ih u~enika,

koji su pokrenuli i vodili akciju na

uvo|ewu centralnog grijawa, osnovci

u Gorwim Sr|evi}ima do~eka}e

sqede}u zimu u toplim u~ionicama

14

ZAJEDNI^KA AKCIJA NEVLADINIH ORGANIZACIJA

I SINDIKATA GRADI[KE

ARMIJA NEZAPOSLENIH

Broj nezaposlenih mladih qudi je daleko ve}i

od zvani~nog koji se vodi u birou za zapo{qavawe.

Mladi se sporo ukqu~uju u dru{tveni `ivot

TESLI] - Omladinska za-

druga "Junior# iz Tesli}a, osno-

vana je prije {est godina i do sa-

da je kroz weno ~lanstvo pro-

{lo vi{e od dvije hiqade lica,

od kojih je oko 1.500 bilo anga-

`ovano na privremenim poslo-

vima.

Qubomir Savi}, direktor

Omladinske zadruge, ka`e da je

u proteklih {est godina zadru-

ga ostvarivala prihod u prosje-

ku od 200 do 350 hiqada maraka

godi{we, te da svake godine

prihodi opadaju. U proteklih

{est godina za obaveze po osno-

vu poreza i doprinosa izdvojeno

je vi{e od 200 hiqada maraka,

{to, po Savi}evim rije~ima, za

taj period nije izdvojilo ve}e

tesli}ko preduze}e.

- Za novac koji izdvajamo

Javnom fondu penziono-inva-

lidskog osigurawa Republike

Srpske mogli bismo godi{we

da pla}amo obaveze za 18 rad-

nika. Ta izdvajawa su sredstva

koja se koriste za slu~aj nesre-

}e zadrugara na poslu, ali i ka-

da se tako ne{to dogodi zadru-

gari vrlo te{ko preko Fonda

sti`u do svojih prava - smatra

Savi}.

Problem je i to {to se po-

slovi uglavnom dijele po poli-

ti~koj liniji. Ve}a preduze}a

otkazuju poslovawe ukoliko

procijene da rukovodstvo zadru-

ge ne pripada wihovoj politi~-

koj opciji.

Savi} ka`e da je trenutno

anga`ovano na privremenim po-

slovima oko 130 zadrugara, od

~ega vi{e od dvije tre}ine u

"Destilaciji# na cijepawu drva,

najte`im poslovima.

Me|utim, zbog velike neza-

poslenosti veliko je intereso-

vawe qudi za privremenim po-

slovima. I pored svih te{ko}a

u tesli}koj Omladinskoj zadru-

zi ka`u da bi boqi poslovni am-

bijent, te boqi zakon koji bi

elasti~nije definisao pravo an-

ga`ovawa na privremenim po-

slovima zadrugarstvu otvorili

perspektivu. ¥ V. T.

TESLI]KA OMLADINSKA ZADRUGA

"

JUNIOR"

Poslove odre|uje politika

SRBAC - U izgradwu {al-

ter-sale i opremu namijewenu

za pru`awe usluga stanovni-

{tvu, op{tina Srbac, ameri~-

ka organizacija USAID i

{vedska SIDA ulo`i}e 393 hi-

qade maraka.

Ovaj projekat sprovodi ba-

walu~ka Kancelarija GAP-a,

a ciq je unapre|ewe upravne

odgovornosti u lokalnim zajed-

nicama.

Ugovor o realizaciji ove

investicije, nakon kra}ih pri-

prema, danas su potpisali na-

~elnik Srpca Mirko Koji}, na-

~elnik Odjeqewa za privredu i

dru{tvene djelatnosti op{ti-

ne Srbac Dragan Tovilovi} i

koordinator projekta GAP-a

Slavica Rokvi}. Ona je nagla-

sila da je GAP, koji ima sjedi-

{te u Sarajevu i djeluje na ci-

jelom podru~ju Bosne i Herce-

govine, spreman da uz finan-

sijsku podr{ku USAID-a i

SIDE i daqe podr`ava kvali-

tetne razvojne programe, kori-

sne stanovni{tvu. Zbog toga ova

organizacija ve} pru`a i kon-

sultantske usluge op{tinskoj

komisiji za planirawe razvoja

i u pripremi nekih projekata

koji }e se kandidovati me|una-

rodnim organizacijama.

Do kraja godine bi}e izgra-

|ena savremena {alter-sala za

{est radnika, koji }e imati sa-

vremenu ra~unarsku opremu. Uz

to, bi}e organizovana i obuka

svih radnika lokalne uprave,

~ime }e se poboq{ati usluge

po evropskim standardima, ali

i omogu}iti gra|anima da ak-

tivno u~estvuju u rje{avawu od-

re|enih problema i kreirawu

razvojnih planova op{tine.

¥ S. K.

USKORO U SRPCU CENTAR ZA USLUGE GRA\ANIMA

Mawe gubqewa vremena

13. i 14. maj 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

15

KOZARSKA DUBICA -

Prva cisterna sa 30 hiqada

litara regresirane nafte na-

mijewena dubi~kim poqopri-

vrednicima stigla je u Kozar-

sku Dubicu u srijedu po pod-

ne na benzinsku pumpu "Do-

{li}#.

Iako nenajavqen, "glas# o

dolasku regresirane nafte

brzo se pro{irio me|u poqo-

privrednicima, koju su sa

traktorima i kanisterima

"okupirali# pumpu, tako da je

pristigla nafta relativno

brzo podijeqena.

- Miro Krwaji}, agronom

u dubi~koj Poqoprivrednoj

stru~noj slu`bi, ka`e da su

za potrebe proqe}we sjetve

resornom ministarstvu dosta-

vili spisak sa zahtjevom za

400 hiqada litara.

On ka`e da se u ovom tre-

nutku ne mo`e precizno znati

da li }e tra`ene koli~ine bi-

ti i odobrene, s obzirom na

ukupno iskazane potrebe u Re-

publici Srpskoj, koje prevazi-

laze mogu}nosti Vlade Repu-

blike Srpske.

- Va`no je da je prva ci-

sterna stigla i da je raspodje-

la regresirane nafte po~ela

- ka`e Krwaji} i nagla{ava

da nije poznato kada }e i na

koju benzinsku pumpu nafta

sti}i, jer to, kako je rekao,

odre|uje Ministarstvo poqo-

privrede.

On je podsjetio da }e du-

bi~kim poqoprivrednicima

regresirana nafta biti di-

stribuirana na ~etiri loka-

cije.

- Pored benzinske pumpe

"Do{li}# poqoprivrednici

}e naftu za proqe}nu sjetvu

mo}i podi}i i na pumpama

Kompanije "Ars# u prigrad-

skom nasequ [piqa, pumpi

"Latinovi}# u Me|uvo|u te u

krugu preduze}a HPK u Drak-

seni}u - kazao je Krwaji}.

Prema wegovim rije~ima,

spiskovi poqoprivrednika su

ve} sa~iweni i dostavqeni na

mjesta za distribuciju, a po-

qoprivrednici u svojim mje-

snim zajednicama mogu dobiti

preciznu informaciju na ko-

joj od pumpi treba da preuzmu

gorivo za sjetvu.

¥ M. BATOS

STIGLE PRVE KOLI^INE REGRESIRANE NAFTE U KOZARSKU DUBICU

OKUPIRANE BENZINSKE

STANICE

LAKTA[I - Radnici Gra-

|evinskog preduze}a "Vrbas# iz

Lakta{a u petak su odr`ali jed-

no~asovni {trajk upozorewa,

tra`e}i od poslovodstva pred-

uze}a da se mjese~ne isplate re-

dovno i u isto vrijeme ispla-

}uju svim radnicima bez diskri-

minacije.

Radnici ovog preduze}a iz

radnih jedinica "Separacija#

i "Mehanizacija# jo{ u srijedu

spontano su obustavili rad. Po-

vod je bio taj {to je naknada za

topli obrok ispla}ena samo di-

jelu radnika i to onima koji u

centru Lakta{a grade stambe-

no-poslovni objekt za ve}in-

skog vlasnika preduze}a Osto-

ju Sekimi}a.

- Nekim radnicima se is-

pla}uje i naknada za prevoz, a

neki se i dovoze na posao, dok

dvadeset zaposlenih na Separa-

ciji ve} du`e vrijeme ne dobi-

ja ni{ta. Separacija je dio

preduze}a koji trenutno nosi

firmu i ima ekonomske predu-

slove za uspje{an rad. Proble-

mi u preduze}u po~eli su pro-

dajom dr`avnog kapitala. Od

preduze}a koje je nekada imalo

preko 500 radnika ostalo ih je

99, sa najavom da }e biti tehno-

lo{kog vi{ka odnosno otpu-

{tawa - ka`e predsjednik sin-

dikalne organizacije Gra|evin-

skog preduze}a "Vrbas# Lakta-

{i Ivica Jaj~evi}.

Kako ka`e predsjednik

Sindikata op{tine Lakta{i

Milo{ [kori}, sve aktivno-

sti vezane za {trajk upozore-

wa preuzela je sindikalna or-

ganizacija Gra|evinskog pred-

uze}a "Vrbas#, uz konsultaci-

je sa Granskim sindikatom

gra|evinarstva i komunalne

djelatnosti Republike Srp-

ske i Sindikatom op{tine

Lakta{i.

- [trajk upozorewa dobio

je podr{ku svih zaposlenih u

preduze}u. Rad smo poslije jed-

no~asovne obustave normalno

nastavili, a trenutno se vode

pregovori sa poslovodstvom

firme. Osim redovnih ispla-

ta plata tra`imo isplatu svih

zaostalih plata i naknada za

topli obrok i prevoz od prvog

januara do 30. aprila ove go-

dine.

Tako|e tra`imo da se na-

pravi novi pravilnik o raspo-

djeli uve}anih plata sa ispla-

tom 15. dana po isteku mjese-

ca - rekao je Jaj~evi}.

¥ D. DAVIDOVI]

RADNICI

"

VRBASA" IZ LAKTA[A ODR@ALI [TRAJK UPOZOREWA

TRA@E ZAOSTALE PLATE

Povod za jedno~asovnu obustavu rada bila je isplata

toplog obroka samo jednom dijelu radnika koji

u centru Lakta{a grade stambeno-poslovnu zgradu

DOBOJ - Predstavnici

Udru`ewa Dobojlija, koji `i-

ve i rade u [vedskoj, razgova-

rali su sa predsjednikom Op-

{tine Doboj Enesom Suqkano-

vi}em o mogu}nostima povezi-

vawa sa privrednicima iz ovog

grada.

- Rije~ je o programima ko-

ji su usmjereni na to da pomog-

nu qudima koji razmi{qaju o

povratku u Doboj. Prije tri go-

dine u saradwi sa op{tinom

Doboj organizovali smo konfe-

renciju pod nazivom "Vrijeme je

za saradwu#. Plod tih razgovo-

ra je jedno formirano preduze-

}e koje na ovom podru~ju proda-

je {vedske proizvode visoke

tehnologije iz oblasti grijawa

- rekao je predstavnik Udru`e-

wa Dobojlija iz [vedske Men-

sur Zahirovi}.

Sada je, prema wegovim ri-

je~ima, po~ela realizacija pro-

grama u saradwi sa jednim lan-

cem centara iz [vedske, koji

poma`e qudima koji ho}e da

osnuju privatnu firmu.

- Napravili smo jedan pro-

gram koji ima ciq da se u Do-

boju napravi centar po {ved-

skom modelu, prvi na podru~ju

BiH. U [vedskoj egzistira ve-

liki broj takvih centara. Isku-

stvo govori da sve firme koje

su po~ele da rade po wihovom

modelu uglavnom uspje{no dje-

luju. Samo jedan odsto tih fir-

mi je dospio u ste~aj - objasnio

je Zahirovi}.

Predstavnik takvog centra

u [vedskoj Koni Rudin je ista-

kao:

- Prije godinu i po dana

bio sam na Me|unarodnom saj-

mu male privrede u Doboju i

u razgovoru sa predstavnici-

ma op{tine Doboj i Privred-

ne komore predlo`io da se za-

jedni~ki radi na tom planu.

O~ekujem da se ovdje ostvari

razmjena izme|u privrednika,

na{ih i stru~waka iz [ved-

ske i da se razvija saradwa na

privrednom planu. U tom smi-

slu - ka`u Zahirovi} i Rudin,

dobili su podr{ku lokalne

vlasti u Doboju.

¥ Sl. P.

PRIJEDOR - Vi{a medicin-

ska {kola u Prijedoru promovi-

sala je {estu generaciju diplomi-

ranih studenata.

Diplome o zavr{enoj vi{oj

{koli dobilo je 106 svr{enih

studenata, koji su poha|ali na-

stavu u pet studijskih gru-

pa: vi{a medicinska se-

stra, vi{i medicinski

fizioterapeut, vi{i sa-

nitarni tehni~ar, vi{i

laboratorijski tehni~ar

i vi{i radiolo{ki teh-

ni~ar.

- Od toga 45 je redov-

nih i 61 vanredni student.

Do sada je na{u {kolu za-

vr{ilo 497 studenata i sa

ponosom mogu da ka`em da

sa velikim rezultatima

idemo ka reformisanoj

vi{oj {koli - kazao je di-

rektor Vi{e medicinske {kole

u Prijedoru Radenko Stjepi}. On

je tako|e napomenuo da prijedor-

ska Vi{a medicinska {kola ima

dobro opremqene kabinete, la-

boratorije, kao i stru~ni kadar.

- O~ekujemo usvajawe zakona o

visokom obrazovawu i time }e ova

{kola prerasti u visoku zdravstve-

nu ustanovu. Mi smo ve} stvorili

sve pretpostavke da bi u skladu sa

Bolowskom deklaracijom ova {ko-

la bila u duhu evropskih standar-

da - napomenuo je Stjepi}.

I ove godine progla{eni su i

nagra|eni najboqi. Laskavu titu-

lu studenta generacije, sa visokom

prosje~nom ocjenom 9,64, osvojila

je Daliborka Bir~akovi}, vi{a

medicinska sestra iz Zvornika.

- Iako sam {koluju}i se pu-

tovala od Zvornika do Prijedo-

ra, obaveze mi nisu te{ko pada-

le. Odu{evqena sam Prijedor~a-

nima i naravno kolegama i pro-

fesorima na ovoj vi{oj {koli -

kazala je za na{ list Daliborka.

Vi{a medicinska {kola u

Prijedoru po~ela je da radi 1997.

godine i jedina je {kola ovoga

profila u Republici Srpskoj.

¥ D. B.

NOVI GRAD - Zbog poja-

ve klizi{ta sa brda Kula kod

Novog Grada na putu Novi

Grad - Kostajnica bio je obu-

stavqen saobra}aj.

Radnici "Prijedorputeva#

u ~etvrtak u prijepodnevnim

~asovima uklawali su drve}e

koje se zbog klizi{ta pojavi-

lo na magistralnom putu. Za

to vrijeme saobra}aj je povre-

meno bio u prekidu i odvijao

se samo jednom kolovoznom

trakom.

Ovo je drugi put u posqed-

wih dvadeset dana da se akti-

vira klizi{te na Kuli.

¥ V. B.

PREDSTAVNICI UDRU@EWA DOBOJLIJA

U [VEDSKOJ POSJETILI DOBOJ

Koni Rudin i Mensur Zahirovi}: Uskoro i

privatne firme

Studenti {este generacije i profesori: Uspjeh na kraju {kolovawa

Daliborka Bir~akovi}:

Student generacije

Magistralni put Novi Grad - Kostajnica:

Klizi{te ugrozilo saobra}aj

Za potrebe proqe}ne sjetve dubi~ki

poqoprivrednici tra`e 400 hiqada litara

nafte, ali u ovom trenutku nije poznato da li }e

tra`ene koli~ine biti i odobrene

NA PUTU NOVI GRAD - KOSTAJNICA

Odron zaustavio saobra}aj

TESLI] - U osam central-

nih i 27 podru~nih osnovnih

{kola na podru~ju op{tine Te-

sli} redovnu nastavu poha|a oko

~etiri hiqade i 500 u~enika.

U skladu sa odredbama Zako-

na o osnovnoj {koli i preporu-

kama Ministarstva prosvjete i

kulture Republike Srpske, od-

bornici su utvrdili novu mre-

`u osnovnih {kola u ovoj op-

{tini, s ciqem racionalnijeg

kori{}ewa {kolskih objekata i

unapre|ewa kvaliteta nastave.

Gradskoj Osnovnoj {koli

"Petar Petrovi} Wego{#, osim

postoje}ih u Vru}ici i Rudni-

ku, pripojena je Podru~na {ko-

la u Vlaji}ima, dok je broj pod-

ru~nih {kola druge tesli}ke

Osnovne {kole "Vuk Karaxi}#

ostao nepromijewen. Podru~na

{kola u Jasenici, pored posto-

je}ih u Mladikovinama, Slati-

ni i devetorazredne u povrat-

ni~kom nasequ Kamenica, pri-

pojena je blatni~koj Central-

noj {koli "Dositej Obradovi}#.

Dosada{we podru~ne {ko-

le koje gravitiraju seoskim cen-

tralnim osnovnim {kolama u

\uli}u, Pribini}i, ^e~avi,

Ugodnovi}u i Vitkovcima osta-

le su u postoje}oj mre`i. Osnov-

na {kola "Petar Ko~i}# iz

Ugodnovi}a zadr`ala je, osim u

O~au{u, podru~nu {kolu u Gor-

wem Ugodnovi}u, iako je u woj

trenutno upisano samo dvoje u~e-

nika. Gorwi Ugodnovi} se na-

lazi na rubnom dijelu op{tine

Tesli} i {kola je od mati~ne

udaqena osam kilometara, sa ko-

jom nisu povezani ni autobuskom

linijom.

Za osnovno obrazovawe iz op-

{tinskog buxeta predvi|eno je da

se u ovoj godini izdvoji 40 hiqa-

da maraka. S obzirom na potre-

be sanacije ili rekonstrukcije

{kolskih objekata, ovaj novac je

vi{e nego nedovoqan. Tesli}ki

odbornici slo`ili su se da se

za sqede}e skup{tinsko zasjeda-

we dostavi program sanacije i

rekonstrukcije objekata u osnov-

nom i sredwem obrazovawu, kako

bi se planirane pare raspodije-

lile na osnovu prioriteta.

¥ M. S.

VI[A MEDICINSKA [KOLA U PRIJEDORU

Promovisani mladi

medicinari

PRIMJENA ZAKONA O OBRAZOVAWU U TESLI]U

Nova mre`a osnovnih {kola

Vrijeme za saradwu

13. i 14. maj 2006.BAWA LUKA

16

DA SE gramatika mo`e u~i-

ti na veoma zanimqiv na~in i

sa smijehom, pokazao je u petak

u~enicima Osnovne {kole "Vuk

Stefanovi} Karaxi}# profe-

sor i lingvista Milorad Tele-

bak. On je |acima na duhovit

na~in ponudio mnogo {aqivih

pri~a iz svoje kwige "Sa smi-

jehom kroz gramatiku#, o naj~e-

{}im gre{kama u svakodnevnom

govoru.

U~enici su sa pa`wom slu-

{ali wegovo predavawe i pone-

kad odgovarali na profesoro-

vo pitawe, {ta je pravilno, a

{ta nije.

Profesor Telebak je ob-

ja{wavao da je svako slovo ve-

oma va`no, jer ukoliko se za-

mijeni samo jedno slovo - neki

"pekar#, odjednom diplomira i

postane qekar, a ono {to je la-

`no, postane odjednom va`no.

- Znaju}i da je pogre{no re-

}i "fala#, "zafaqujem#, umje-

sto hvala, zahvaqujem, mnogi -

sa `eqom da govore pravilno -

re}i }e i napisati: "[ta ti hva-

li?... Ne}e ti hvaliti ni dla-

ka s glave!#, ne znaju}i da je ri-

je~ o germanizmu faliti, tj,. ne-

dostajati. Zapamtite ovo, pa kad

se budete s kim sva|ali, reci-

te mu da mu fali daska u glavi.

Kad se ve} sva|ate, sva|ajte se

bar - pismeno!# - kazao je Tele-

bak.

On je rekao |acima da u~e

svoj jezik, da se wime jasno,

spretno i pravilno slu`e, jer

je jezik li~na karta svakog ~o-

vjeka. ̂ ovjeka cijene po govoru,

bez obzira na to {ta radi i ko-

jim se poslom bavi.

- Ne smijemo kvariti i skr-

naviti jezik. Treba vi{e pa-

`we posvetiti u~ewu jezika u

osnovnoj {koli, jer se u sred-

woj {koli malo pa`we posve-

}uje tome, a na fakultetu sko-

ro pa nikako. Tako nam se de-

{ava da mnogi studenti zavr-

{avaju fakultete i postaju

obrazovani, ali polupismeni

qudi. Nije rijetka pojava da

neki funkcioneri ka`u "do-

govorito, napravito ili ho}u

istaketi#... - naglasio je Tele-

bak.

Profesor Telebak je u~e-

nicima obja{wavao da su veo-

ma va`ni pravilnost i jasnost

u govoru, kao i red rije~i u re-

~enici.

Na televiziji se mogu vidje-

ti i najave "Emisija za djecu

strane proizvodwe#, a na ogla-

sima "tra`i se frizer za `e-

ne sa iskustvom#...

- Na{ jezik je bogat i ne

treba upotrebqavati tu|ice,

ukoliko to nije neophodno. S

ciqem da bude originalan ne-

ki politi~ar "lansira# neki

novi izraz ili frazu, primjera

radi "zacrtati planom#, "za`i-

vjeti u praksi#. Wih onda pri-

hvate svi kao nekakav hit. Ta-

kvi hitovi su danas termini ko-

je su nam donijeli predstavni-

ci takozvane me|unarodne za-

jednice. Danas svi govore samo

implementacija i implementi-

rati (kao da dosad nismo ni{ta

primjewivali ni ostvarivali,

isti~e se transparentnost, ko-

operativnost - pri~a Telebak.

Direktor {kole Nedeqko

Poli} ka`e da su ovo predava-

we organizovali nastavnici

srpskog jezika u okviru jezi~kih

sekcija.

Nastavnica srpskog jezika

Silva Dobra{ kazala je da su ne

samo u~enici, ve} i nastavnici

mogli da ~uju mnoge zanimqi-

vosti na ovom predavawu.

Predavawe profesora Mi-

lorada Telebaka sa zanimawem

su slu{ali i u~enici sedmog je-

dan razreda Branka Goji}, Sa-

ra Te{anovi}, Nemawa Ra~i},

Dragana Vi{i} i Mirjana Sa-

bqi}.

- Bilo je interesantno, vri-

jeme je tako brzo pro{lo. Sa-

znali smo i nau~ili pone{to

novo - ka`u Branka i Sara.

¥ M. MAJSTOROVI] - [KRBO

\ Predavawe profesora Milorada Telebaka:

Treba u~iti svoj jezik (Snimio M. ZUBOVI])

Treba vi{e pa`we posvetiti u~ewu jezika u osnovnoj

{koli, jer se u sredwoj malo pa`we posve}uje tome,

a na fakultetu skoro pa nikako. Mnogi zavr{avaju

fakultete i postaju obrazovani, ali polupismeni,

rekao je Milorad Telebak

KAKO bi narednu grijnu se-

zonu do~ekali bez kvarova rad-

nici gradske "Toplane# po~eli

su remont vrelovodne mre`e.

Dotrajale i ispucale cije-

vi u petak su zamijewene u

Gr~koj ulici, a u narednih ne-

koliko dana "Toplana# }e otk-

lawati kvarove na mre`i u

ulici Kraqa Alfonsa Tri-

naestog.

Prema rije~ima tehni~kog

direktora "Toplane# Nove

Vu~ete, tokom grijne sezone,

otkriveni su brojni mawi ili

ve}i kvarovi na mre`i.

- Stanovnici Gr~ke ulice

ove zime imali su problema

sa grijawem, ali na{e ekipe su

po prijavama odlazile na te-

ren i sanirani kvarove. Kad

postavimo nove cijevi, sli~-

ni problemi se ne}e pon-

avqati - rekao je Vu~eta.

Proqe}e je, ka`e on, pra-

vo vrijeme za zamjenu svih po-

pucalih cijevi, kako u oktobru

ne bi bilo gubitaka vode i ne-

stanka grijawa. U mnogim uli-

cama radnici "Toplane# to-

kom ovog mjeseca }e kopati i

tra`iti kvarove.

- Molimo gra|ane da ima-

ju razumijevawa ako zakr~imo

ulicu, jer ovi radovi su od ko-

risti svima nama - rekao je

Vu~eta.

Iako je prethodna grij-

na sezona, dodao je on, bila

uspje{na, rukovodstvo "To-

plane# u~ini}e sve kako bi

naredne zime bilo jo{ to-

plije u stanovima.

- Na vrijeme }emo po~e-

ti sa nabavkom mazuta, kako

bi rezervoari ve} u septem-

bru bili puni. Kada se stvo-

re uslovi, prona|u investi-

tori i napravi plan, krenu-

}emo u modernizaciju kom-

pletne vrelovodne mre`e u

gradu, {to }e podrazumije-

vati u ugradwu kalorimeta-

ra u stanove. Tako }e potro-

{a~i pla}ati za grijawe

onoliko koliko potro{e, a

ne po kvadratu stana, kako je

do sada bio slu~aj - rekao je

tehni~ki direktor Novo Vu-

~eta.

On je pozvao gra|ane da

izmiruju obaveze prema "To-

plani#, kako bi svake nared-

ne zime bilo toplije u svim

stanovima.

¥ S. MILANKOVI]

"

TOPLANA" PO^ELA REMONT VRELOVODNE MRE@E

PRIPREME ZA TOPLIJU ZIMU

Proqe}e je pravo vrijeme za zamjenu

svih popucalih cijevi, kako u oktobru

ne bi bilo gubitaka vode i prestanka

grijawa, ka`e Novo Vu~eta

\ Gr~ka ulica: Zamjena popucalih cijevi

(Snimio M. ZUBOVI])

PALAS

KARAULA

re`ija: Rajko Grli}

glumci: Toni Gojkovi}, Sergej Trifu-

novi}, Emir Haxihafisbegovi}, Bog-

dan Dikli}, Verica Nedeska-Trajko-

va

termini: 19, 21

MULTIPLEKS KOZARA

ZA[TITNI KOD - triler

re`ija: Ri~ard Lokrejn

uloge: Harison Ford, Pol Betni,

Virxinija Medsen

termini: 20, 22

SVE [TO JE NA[E - triler

re`ija: Raja Gosnel

uloge: Denis Kvejd, Rene Ruso

termini: 17.30, 19.30, 21.30

NEMOGU]A MISIJA 3 - akcija

re`ija: X. X. Abram

glumci: Tom Kruz, Ving Ramers, Fi-

lip Sejmur Hofman

termini: 16.15, 18.45, 21.15, 22.15

MRAK FILM 4 - komedija

re`ija: David Cuker

glumci: Ana Feris, Rexin Hel, Lesli

Nilsen

termini: 18.30, 20.30

NEBO IZNAD KRAJOLIKA - ko-

medija

re`ija: Nenad \uri}

uloge: Odri Hem, Aleksandar Sek-

san, Haris Burina, Nada \ur|evska

termini: 19

NAMJE[TAQKA - komedija

uloge: Metju Mekonagej, Sara Xesi-

ka Parker

termini: 20.45

LEDENO DOBA 2 - OTAPAWE -

sinhronizovano na srpski

glasovi: Nikola \uri~ko, Voja Bra-

jovi}, Sr|an Mileti}, Isidora Mi-

ni}

termini: subota i nedjeqa 12.30 i 17

~asova

Svjetska premijera filma "DAVIN-

^IJEV KOD#, u ~etvrtak, 18. apri-

la.

BANSKI DVOR KULTURNI CEN-

TAR

Izlo`ba slika Zlatka Valenti}a.

Izlo`ba je otvorena do SRIJEDE, 31.

maja.

Kwi`evno ve~e "Dva Srbina, tri par-

tije, ~etiri dr`ave# - Srpska satira

kroz istoriju i danas. U~estvuju: Ra-

da \uri~in, Aleksandar Baqak, Mi-

ladin Beri}, Dragutin Mini} Kar-

lo, \or|e Latinovi}, Du{ko M. Pe-

trovi}, Darko Samarxi} Kodar, Slo-

bodan Simi} i Aleksandar ^otri}.

PONEDJEQAK, 15. maj, u 19 ~asova.

NARODNO POZORI[TE REPU-

BLIKE SRPSKE

"PORODI^NE PRI^E# - predsta-

va Biqane Srbqanovi}, u re`iji Jo-

vice Pavi}a. SUBOTA. 13. maj, u 20

~asova.

DJE^IJE POZORI[TE REPU-

BLIKE SRPSKE

"BA[ ̂ ELIK# - predstava Milivo-

ja Mla|enovi}a (Novi Sad), u re`i-

ji Kokana Mladenovi}a (Beograd).

SUBOTA, 13. maj, u 18 ~asova.

"A@DAJA IZ VOJTE[KE ULI-

CE# - predstava Karela ̂ apeka, u re-

`iji Slava~a Malenova. NEDJEQA,

14. maj, u 11 ~asova.

NARODNA I UNIVERZITET-

SKA BIBLIOTEKA REPUBLI-

KE SRPSKE

Izlo`ba "Sedamdeset godina Narod-

ne i univerzitetske biblioteke Re-

publike Srpske#.

MUZEJ SAVREMENE UMJETNO-

STI REPUBLIKE SRPSKE

Retrospektivna izlo`ba - Slavka

Matkovi}a i Balinta Sombatija (No-

vi Sad). Muzej je za posjetioce otvo-

ren svaki dan od 10 do 22 ~asa.

MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba tradicionalnih muzi~kih

instrumenata - ulaz besplatan. Stal-

na izlo`bena postavka Muzeja Repu-

blike Srpske. Muzej je za posjetioce

otvoren svakim radnim danom osim

praznicima, od osam do 19 ~asova, su-

botom od 11 do 19 ~asova i nedjeqom

od 11 do 17 ~asova.

REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR

BIOSKOPI

POZORI[TA

PREDAVAWE MILORADA TELEBAKA O JEZIKU U [KOLI

"

VUK KARAXI]"

NIJE HVALI, NEGO FALI!

PRAVILO

- Prvo pravilo dobrog pi-

sawa je biti jasan. A da li su

jasne ove re~enice: "Do}i }e

otac i dotjerati jagwe. ^im

do|e, zakoqite ga i ispeci-

te.# (Koga - oca ili jagwe?).

"Volim te vi{e od wega.#

(Vi{e nego wega, ili vi{e

nego on?). "[trajka~i su od-

lu~ili da odr`e sastanak sa

direktorom, na kome }e tra-

`iti izlaz iz krize..# (Na di-

rektoru?! Jadan ~ovjek!)...

Treba voditi ra~una da odno-

sna zamjenica koji, koga, na

kome itd. do|e odmah iza ime-

nice na koju se odnosi - ista-

kao je Milorad Telebak.

Ro|eni:

Veqko Graho-

vac, sin Aleksandra

i Qiqane; Xavad

Smajkanovi}, sin

Nexada i Fatije;

Sara Gavri}, k}i

Brane i Bo`ane;

Vawa Lu`ija, k}i

Dejana i Ranke; Ne-

boj{a Tepi}, sin Mi-

lenka i Swe`ane;

Valentina Stani},

k}i Radovana i Dra-

gane.

Umrli:

Ratko Hrgi}, ro-

|en 1942. godine;

Rodoqub Glamo~a-

nin, ro|en 1948. go-

dine; Qubica Osti},

ro|ena 1929. godine;

Predrag Radi}, ro-

|en 1941. godine;

Miqka Radanovi},

ro|ena 1928. godine.

IZ MATI^NIH

KWIGA

WEGOVO preosve{tenstvo vladika

bawolu~ki Jefrem osve{ta}e u nedjequ

tri zvona u novosagra|enom hramu Svetog

Vasilija Ostro{kog na Obili}evu. Po-

vodom ovog radosnog doga|aja za sve mje-

{tane Obili}eva vladika }e, uz

saslu`ewe vi{e sve{tenika i |akona ba-

wolu~ke eparhije, slu`iti i svetu arhi-

jerejsku liturgiju.

Protojerej Petar Popovi} ka`e da

su tri zvona hramu darovali \or|e Mi-

lojevi}, Mom~ilo Kne`evi} i Bo{ko \a-

ji}.

- Mje{tani Obili}eva nikad ranije

nisu imali crkvu u svom nasequ. Po~et-

kom novembra pro{le godine crkvena vra-

ta su prvi put otvorena vjernicima, ka-

da je slu`ena prva liturgija - rekao je

protojerej Popovi} i dodao da su temeqi

hrama osve{tani u oktobru 2004. godine.

On je pozvao sve vjernike Obili}eva

i okolnih naseqa da u nedjequ u devet ~a-

sova do|u i do~ekaju vladiku Jefrema i

uveli~aju molitveno slavqe.

¥ Sw. M.

HRAM SVETOG VASILIJA OSTRO[KOG NA OBILI]EVU

\Hram Svetog Vasilija Ostro{kog: Prva

crkva na Obili}evu (Snimio R. OSTOJI])

U nedjequ

osve{tawe zvona

13. i 14. maj 2006. BAWA LUKA

17

MJE[TANI sela Gromi-

li}a, \ur|evi}a, Duli}a i An-

toni}a u mjesnoj zajednici

Stri~i}i imali su razloga za

veseqe.

Naime, u petak su sve~ano

pu{tena u promet dva kilome-

tra i {est stotina metara lo-

kalnog puta, koji wihova sela

povezuje sa Stri~i}ima i daqe

sa Bawom Lukom.

Tim povodom doma}ini su

uprili~ili veliko slavqe, ko-

je nije moglo da protekne bez

jagwetine i doma}e {qivovi-

ce.

Prilikom otvarawa novoi-

zgra|ene saobra}ajnice grado-

na~elnik Bawe

Luke Dragoqub

Davidovi} ista-

kao je da put za

mje{tane ovih

sela `ivot zna-

~i.

- Danas je ve-

liki dan za sve

stanovnike ovog

dijela Mawa~e,

jer je otvoren put na kojem je

zasvijetlila i nova rasvjeta -

rekao je gradona~elnik Davi-

dovi}.

Gradona~elnik je dodao da

je Slu`ba grada za asfaltira-

we 2,6 kilometara puta izdvo-

jila 250 hiqada

maraka, a da su mje-

{tani prikupili

73 hiqade.

Ovdje se, veli

on ne}e stati, jer

Slu`ba grada na

Mawa~i planira

da sprovede jo{

mnogo zna~ajnih

programa.

Prema Davi-

dovi}evim rije~i-

ma, gradske vlasti,

u skladu sa poli-

tikom Skup{tine,

nastavi}e da pove-

zuju postoje}e i

izgra|uje nove lo-

kalne puteve u se-

oskim podru~jima

bawolu~kog regi-

ona.

D i r e k t o r

Centra za razvoj i

unapre|ewe sela

Milenko [ari}

kazao je da je otvarawe lokal-

nog puta od Stri~i}a do Anto-

ni}a samo po~etak poslova ko-

je ovaj centar planira da ura-

di u jugozapadnom dijelu Ma-

wa~e.

- Najva`nije je da asfalt

do|e do svih mawa~kih sela.

Me|utim, glavni problem lo-

kalnog stanovni{tva je nedo-

statak pitke vode. Treba}e ulo-

`iti mnogo truda da se ona i

dovede u ove krajeve. U planu je

izrada generalnog plana za rje-

{avawe problema snabdijeva-

wa vodom na cijelom platou

Mawa~e - kazao je [ari}.

Mje{tani sela Gromili}a,

\ur|evi}a, Duli}a i Antoni-

}a sa odu{evqewem su do~eka-

li asfalt.

Stanovnik \ur|evi}a Ran-

ko \ur|evi} ka`e da }e put

preporoditi ovaj dio Mawa~e.

- Imamo struju, asfalt i

uli~nu rasvjetu. O~ekujemo jo{

da Slu`ba grada, odnosno Cen-

tar za razvoj i unapre|ewe se-

la, izgradi lokalni vodovod.

To nam je sada jedini i najve}i

problem - smatra \ur|evi}.

Wegov kom{ija Petko An-

toni} dodaje da je ovaj dio

Mawa~e trebalo asfaltirati

i prije trideset godina, pa bi

mnogo vi{e mladih ostalo u

ovom kraju.

- Obe}ali su nam da }emo

ubrzo dobiti vodovod. Ako se

to ostvari, veliki broj stanov-

nika ovog kraja koji su trbu-

hom za hqebom oti{li sa Ma-

wa~e, mogao bi da se vrati na

svoja imawa - veli Petko An-

toni}. ¥ P. PE]ANAC

MJE[TANI SELA U MJESNOJ ZAJEDNICI STRI^I]I DOBILI

NOVI PUT

MAWA^OM SE PRU@A

ASFALT

TR@I[NI inspektori u petak su spri-

je~ili nelegalnu uli~nu prodaju u centru

grada.

Na~elnik gradskog Odjeqewa za inspek-

cijske poslove Novak Petra{ rekao je da su

inspektori u redovnoj kontroli zatekli ne-

koliko uli~nih prodavaca bez odobrewa za

prodaju.

On je dodao da su kazne za ovakve prekr-

{aje veoma visoke. Mandatna kazna iznosi 100

maraka, a pored toga, inspektori oduzimaju

zate~enu robu.

Akciju spre~avawa nelegalne uli~ne pro-

daje na centralnim gradskim ulicama podr-

`ali su radnici Odjeqewa komunalne poli-

cije. ¥ P. P.

FOTO-VIJEST

PORODILI[TE - Na

Ginekolo{ko-aku{erskom

odjeqewu Klini~kog centra

na Paprikovcu u petak je

obavqeno pet poroda. Ro|e-

ne su ~etiri djevoj~ice i dje-

~ak.

HITNA POMO] - De-

`urni qekari Slu`be hit-

ne pomo}i pregledali su 73

odrasla pacijenta i 20 djece.

Mobilne ekipe obavile su

13 ku}nih posjeta. U stoma-

tolo{koj ambulanti pregle-

dana su 40 pacijenta.

VODOVOD - Ekipe sek-

tora "Odr`avawe# otkla-

wale su mawe kvarove na vo-

dovodnoj mre`i. Kvalitet

isporu~ene vode zadovoqava

odredbe Pravilnika o higi-

jenskoj ispravnosti vode za

pi}e.

¥ Pripremila Z. D.

SERVISNE

INFORMACIJE

e-mail:gradska@glassrpske.com ℡ 051/223-210

(Balaban, Davidovi} i [ari}: Sve~ano presijecawe trake

(Snimio M. ZUBOVI])

Slu`ba grada za asfaltirawe

puta izdvojila 250, a mje{tani

prikupili 73 hiqade maraka

Put u Stri~i}ima: Radost za

mje{tane

NE@EWE

Sve~anom otvarawu puta

u petak prisustvovao je i pre-

mijer Republike Srpske Mi-

lorad Dodik.

- O~ekujemo da ovdje vrlo

brzo bude izgra|eno i skijali-

{te. Stvorili smo preduslo-

ve za normalan `ivot - rekao

je premijer Dodik i dodao da

se nada da sela Mawa~e vi{e

ne}e biti pusta.

Dolaze}i ovamo, rekao je

Dodik, ~uo sam da u ovim seli-

ma ima veliki broj neo`ewe-

nih momaka, jer djevojke nisu

mogle u selo do}i bez puta.

- Put je sad tu, a na mom-

cima je da urade ostalo - po-

ru~io je ne`ewama Milorad

Dodik.

KOLO SRPSKIH SESTARA

Pohod manastiru

Lepavina

^LANICE Humanitarnog udru-

`ewa "Kolo srpskih sestara# u ne-

djequ, 14. maja, organizuju posjetu ma-

nastiru Lepavina u Hrvatskoj. Na put

se kre}e ispred crkve Svete trojice

u pet ~asova ujutro, a povratak je pla-

niran u ve~erwim ~asovima.

- Vjernici }e prisustvovati slu-

`ewu liturgije u ovom manastiru. Za

ovu posjetu pla}a se 25 maraka, a put-

nici treba da ponesu novu li~nu kar-

tu - rekla je predsjednik "Kola# Ja-

dranka Savi}. ¥ D. V.

CENTAR ZA PROMOCIJU

EVROPSKIH STANDARDA

Evropi rekli

"

da"

U ANKETI koju je sproveo Cen-

tar za promociju evropskih standar-

da, 67,9 odsto Bawolu~ana istaklo je

da BiH treba da postane punopravan

~lan Evropske unije. Protiv pridru-

`ivawa bilo je 24,6 odsto gra|ana,

dok je wih 7,5 odsto bilo neodlu~no.

- Ne{to vi{e od 83 odsto Bawo-

lu~ana mla|ih od 35 godina smatra da

BiH treba u}i u Evropsku uniju, pro-

tiv je wih 11,9 odsto, a neodlu~nih

4,4 odsto - navodi se u saop{tewu Cen-

tra za promociju evropskih standar-

da.

Podr{ka ulasku BiH u Evropsku

uniju mawa je kod Bawolu~ana stari-

jih od 35 godina. Ne{to vi{e od 55 od-

sto wih je za ulazak, 34,7 je protiv, dok

je 10 odsto neodlu~nih.

Anketa je ura|ena na Dan Evrope

9. maja, a anketirano je 610 gra|ana Ba-

we Luke.

¥ Sw. M.

13. i 14. maj 2006.KULTURA

DOBOJ - Na sceni Centra

za kulturu i obrazovawe u Do-

boju od 20. do 25. maja bi}e odr-

`an tradicionalni, osmi po re-

du "Teatar fest#, na kome }e se

u zvani~noj konkurenciji pred-

staviti pet pozori{nih ansam-

bala iz Srbije i Crne Gore,

Hrvatske, Republike Srpske i

Federacije BiH.

^ast da otvori ovu zna~aj-

nu kulturnu manifestaciju pri-

pa{}e znamenitoj dramskoj

umjetnici iz Beograda Jelisa-

veti Sabli}, koja }e prve ve~e-

ri biti i nosilac glavne ulo-

ge u predstavi "Sviwski otac#

Aleksandra Popovi}a.

- Ona }e u toj predstavnici

kru{eva~kog pozori{ta, koju

je na scenu postavio poznati re-

diteq Egon Savin, nastupiti

kao gost u dru{tvu Biqane Jo-

ci} - Savi}, Dubravke Kovija-

ni}, Neboj{e Milovanovi}a i

ostalih. Ovo }e biti drugo u~e-

{}e Kru{evqana na ovoj smo-

tri - rekla je u petak na konfe-

renciji za novinare Jovanka

Stoj~inovi} - Nikoli}, direk-

tor Centra za kulturu i obra-

zovawe, koji je organizator fe-

stivala.

Druge ve~eri nastupi}e {a-

ba~ko pozori{te, dobro znano

dobojskim qubiteqima teatra,

sa "Ribarskim sva|ama# Karla

Goldonija, a u re`iji Vladimi-

ra Lazi}a. Igra}e Aneta Toma-

{evi}, Dragana Radojevi}, Qu-

bi{a Barlovi}, Zoran Kara-

ji}...

- Prvi put ove godine na

"Teatar festu# gostova}e an-

sambl iz Federacije BiH. To je

tuzlansko pozori{te, koje }e

nastupiti sa predstavom Niko-

laja Koqade "Koko{#, koju je

re`irala Tawa Mileti} - Oru-

~evi}. U glavnim ulogama su

Meliha Faki}, Baisa Baki, Sa-

wa Dodig, Milenko Iliktare-

vi}. Potom slijedi ponovno go-

stovawe Teatra rugantino iz

Zagreba, koji }e izvesti "Sa }e

Bo`o, svaki ~as...# Ivice Iva-

ni{evi}a. Predstavu je re`i-

rao Mario Kova~, a nosioci

glavnih uloga su poznati pozo-

ri{ni, TV i filmski glumci

[piro Guberina i Ivica Vido-

vi} - saop{tila je Jovanka Stoj-

~inovi} - Nikoli}.

Zavr{ne ve~eri takmi~ar-

skog dijela "Teatar festa# na-

stupi}e Narodno pozori{te Re-

publike Srpske sa predstavom

"Dom Bernarde Albe# Federi-

ka Garsije Lorke, a u re`iji

\ur|e Te{i}. U glavnim uloga-

ma su Svetlana Tawa Popovi},

Dara Stojiqkovi}, Qiqana ̂ e-

ki}, Milena Gaji}, Svjetlana

Andri}.

[esto ve~e, kada }e biti

progla{eni pobjednici i naj-

boqima uru~ene nagrade, izvan

konkurencije, nastupi}e Zijah

Sokolovi} s monodramom "Ka-

bares, kabarei#. Sokolovi} je

ujedno autor teksta i rediteq

ove monodrame.

Ranko Pavlovi}, kwi`ev-

nik iz Bawe Luke, predsjednik

je stru~nog `irija - u kome su

jo{ dramski umjetnici Qubo

Bo`ovi} i Sla|ana Bukejlovi}

- koji }e izabrati najboqu pred-

stavu, glumca i glumicu.

- Nagrada za najboqu pred-

stavu je skulptura koju je ura-

dio na{ poznati vajar Drago

Handanovi}, a zove se "Tok `i-

vota#, dok }e najboqi glumac i

glumica dobiti nov~ane nagra-

de. Specijalna nagrada bi}e do-

dijeqena za op{ti utisak iz

predstave, a i publika }e svo-

jim glasovima izabrati najboqi

komad - istakla je Stoj~inovi}

- Nikoli}.

Sve pozori{ne ku}e - u~e-

snice dobi}e plaketu festiva-

la, koju je, tako|e, izradio Han-

danovi}.

¥ S. PUHALO

DOBOJSKI CENTAR ZA KULTURU I OBRAZOVAWE

18

Tradicionalni

"

Teatar fest" u Doboju otvori}e dramska

umjetnica Jelisaveta Seka Sabli}. U zvani~noj

konkurenciji takmi~i se pet pozori{ta

POKROVITEQI

Generalni pokroviteqi

"Teatar festa# su Ministar-

stvo prosvjete i kulture Re-

publike Srpske i op{tina

Doboj, a generalni sponzor

je Hipo Alpe-Adria banka. Radenka [eva i Gordana Milinovi}: U pred-

stavi

"

Dom Bernarde Albe"

BAWA LUKA - Izlo`ba

akvarela Zlatka Valenti}a iz

Bawe Luke, koja je otvorena u

~etvrtak u izlo`benom salonu

Banskog dvora Kulturnog cen-

tra, privukla je pa`wu brojnih

qubiteqa likovne umjetnosti.

- Slikar iz Bawe Luke Zlat-

ko Valenti} u~inio nam je ~ast

i zadovoqstvo da ovu svoju izlo-

`bu akvarela uprili~i u izlo-

`benom salonu ove kulturne

ustanove. Zadovoqan sam zbog

toga, kao i zbog va{eg velikog

interesovawa - rekao je direktor

Banskog dvora Kulturnog cen-

tra Milorad Petri}.

Otvaraju}i izlo`bu, grado-

na~elnik Dragoqub Davidovi}

istakao je da na{ grad ima mno-

ge vrijednosti, ali jedna od naj-

ve}ih su wegovi umjetnici.

- Umjetnici ovom gradu i gra-

|anima oboga}uju `ivot. Jedan

od wih je svakako i Zlatko Va-

lenti}, koji nam je podario ovu

izlo`bu ovdje u ku}i kulture -

naglasio je Davidovi}.

Istori~ar umjetnosti Qi-

qana Perduv - Misirli} zapisa-

la je u katalogu o izlo`bi da je

slikawe za Valenti}a svetiwa,

koju ni potresi dru{tvene ili

li~ne prirode ne mogu potresti.

- Budu}i da emocije imaju zna-

~ajnu ulogu, wegovi akvareli mo-

gu biti poeti~ni, melanholi~ni,

a ponekad dramati~ni, {to uslo-

vqava razli~ite likovne posqe-

dice. Emocije i znati`eqa ne do-

zvoqavaju mu zatvarawe u jedin-

stvenu likovnu problematiku,

koja je svojstvena mnogim akvare-

listima - kazala je Perduv - Mi-

sirli}. Prema wenim rije~ima,

inspirativni podsticaji Valen-

ti}u su vizuelne senzacije sa oba-

la Vrbasa, pejza`i bli`e okoli-

ne, urbani dijelovi grada koji

imaju za wega emotivno i simbo-

li~no zna~ewe.

- Podnebqe iz kojeg poti~e

pru`a mu bogatstvo boje, rasko-

{nu svjetlost, izmaglicu, suze

ki{e, {to izaziva odu{evqewe

i `equ da preko boje i vode na

papir prenese emocije. Wegove

emocije svjesno zaobilaze vri-

jeme kriza i lomova i crpe soko-

ve iz najplemenitijih dubina

qudske psihe - rekla je Perduv

- Misirli}.

Ona isti~e da Valenti} pre-

ko djela `eli da izrazi qepotu

i harmoniju za o~i, da ne skrna-

vi prirodu ve} da je prika`e

kroz li~ni do`ivqaj.

- Za Valenti}a priroda je

idealizovano uto~i{te, veliki

duhovni ekran na kojem se pro-

jektuju konture svijeta i wiho-

ve stvarala~ke snage. Ona je ne-

iscrpna na wegovim akvareli-

ma. Svojim djelom oboga}uje li-

kovnu scenu svoga okru`ewa, da-

ju}i doprinos pluralizmu umjet-

nosti - napisala je Qiqana Per-

duv - Misirli}.

Bawolu~ani }e imati pri-

liku da vide 46 akvarela Zlat-

ka Valenti}a do 31. maja, do ka-

da je izlo`ba i otvorena.

¥ B. TE[I]

OTVORENA IZLO@BA ZLATKA VALENTI]A

UMJETNOST SA OBALE VRBASA

Slike: Izazvale divqewe Bawolu~ana (Snimio R. OSTOJI])

MAJ U ZNAKU POZORI[TAMAJ U ZNAKU POZORI[TAMAJ U ZNAKU POZORI[TAMAJ U ZNAKU POZORI[TAMAJ U ZNAKU POZORI[TAMAJ U ZNAKU POZORI[TAMAJ U ZNAKU POZORI[TAMAJ U ZNAKU POZORI[TAMAJ U ZNAKU POZORI[TA

Za Valenti}a priroda je idealizovano uto~i{te, veliki

duhovni ekran na kojem se projektuju konture svijeta

i wihove stvarala~ke snage

BIOGRAFIJA

Zlatko Valenti} je ~lan

Udru`ewa likovnih umjetni-

ka Republike Srpske. Imao

je {est samostalnih i vi{e

od 90 kolektivnih izlo`bi.

U~estvovao je u radu nekoli-

ko likovnih kolonija biv{e

Jugoslavije, izme|u ostalih

Kolonije mladih likovnih

umjetnika Jugoslavije "Kopa-

{nica 73# i likovne koloni-

je "E~ka 79#.

BAWA LUKA - U~enici

Osnovne {kole "Sutjeska# iz

Modri~e posjetili su u ~etvrtak

i petak Muzej Republike Srp-

ske i Dje~ije pozori{te Repu-

blike Srpske.

Oko 750 u~enika od drugog

do devetog razreda imali su pri-

liku da pogledaju stalnu postav-

ku Muzeja Srpske i izlo`bu tra-

dicionalnih muzi~kih instru-

menata, ali i da vide predstave

"Je`eva ku}ica# i "Ba{ ̂ elik#.

- Obilazak obrazovnih i

ustanova kulture je dio nastave

i na{eg vi|ewa savremenog na-

~ina {kolovawa. Osim u~enika

centralne, u Bawu Luku su do-

{li i u~enici podru~nih {ko-

la iz Modri~e, a nekima od wih

je ovo prvi put da su u Bawoj Lu-

ci - ka`e za "Glas Srpske# di-

rektor Osnovne {kole "Sutje-

ska# Du{an Bogdanovi}.

Prema wegovim rije~ima, sa-

radwa ove {kole sa velikim bro-

jem obrazovnih i kulturnih in-

stitucija Republike Srpske je-

dan je od prioriteta uprave, a

ciq savremeno i kvalitetno

{kolovawe |aka u Modri~i.

¥ V. K.

MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE

U~enici Osnovne {kole

"

Sutjeska": Posjetili

kulturne ustanove (Snimio R. [IBAREVI])

U~ewe o vrijednostima

Izazovi boja

BAWA LUKA - Prva samo-

stalna izlo`ba slika "Od in-

ventarnog ka inventivnom#

Igora Sredojevi}a otvorena je

u ~etvrtak u sve~anoj sali Aka-

demije umjetnosti u Bawoj Lu-

ci.

Ova mladi umjetnik se Ba-

wolu~anima predstavio sa pet-

naestak radova.

- Prije svega, treba re}i:

evo jo{ jednog mladog ~ovjeka

koji ̀ eli da slika, ali u izvor-

nom smislu rije~i. Iako su na-

stali u kratkom vremenskom pe-

riodu, u wegovim radovima je

primjetan proces, ona nemirna

crta razlo`nosti koja mladog

~ovjeka ~uva od ishitrenosti i

stranputice - rekao je otvara-

ju}i izlo`bu vi{i asistent na

bawolu~koj Akademiji umjetno-

sti Novak Demowi} Ozrenski.

On je dodao da je kod Sredo-

jevi}a primjetan pomak sa onog

inventarnog u inventivno pod-

ru~je, gdje umjetnik ne sabira

ve} odabira utiske koje preta-

~e u sliku.

- Zaokupqen zavodqivo{}u

boje, on u isto vrijeme odr`a-

va svje` crte`, to jest ekspre-

siju boje prati ekspresija ob-

lika, {to za rezultat ima stal-

nu tenziju izme|u prostora i

povr{ine. U wihovoj neizmjer-

nosti prepoznajemo nakanu

umjetnika, koji vawsku realnost

sve uspje{nije prevodi u vla-

stitu realnost boje, znaka i ge-

sta - naglasio je Demowi}

Ozrenski.

Na platnima pejza`nog ka-

raktera, kako ka`e Demowi}

Ozrenski, Sredojevi} je, oslo-

bo|en obaveze koju ima pred fi-

gurom, prili~no uvjerqivo pro-

govorio autenti~nim likovnim

jezikom.¥ B. T.

POSTAVKA IGORA SREDOJEVI]A

NA BAWOLU^KOJ AKADEMIJI UMJETNOSTI

BIJEQINA - Zavod za uxbe-

nike i nastavna sredstva iz Is-

to~nog Sarajeva dobio je nagra-

du "Semberija# za Izabrana dje-

la Dare Sekuli} na ^etvrtom me-

|unarodnom sajmu kwige, nastav-

nih sredstava i grafi~ke indu-

strije "Kwiga 2006# u Bijeqini.

Nagradu za najboqe izdawe u

oblasti kwi`evnosti za djecu do-

bio je Zavod za uxbenike i na-

stavna sredstva iz Beograda za

kwigu "Pri~e o skoro svemu#

Igora Kolarova.

- Ve} drugi put u~estvujemo

na bijeqinskom sajmu kwige, ko-

ji je i ove godine odli~no orga-

nizovan. Ovaj sajam zasigurno za-

vre|uje pa`wu qubiteqa pisane

rije~i. Potrudili smo se da pred-

stavimo na{a najboqa izdawa i

zadovoqni smo {to je odabrani

`iri ba{ nama dodijelio nagra-

de - istakla je urednik beograd-

skog Zavoda za uxbenike i nastav-

na sredstva Jelica Nedi}.

U okviru sajma ju~e su uru~e-

na i priznawa za najboqe lite-

rarne radove u~enicima osnov-

nih i sredwih {kola sa podru~-

ja Semberije.

Prvu nagradu u konkurenciji

osnovaca dobila je Nata{a Ga-

ji}, dok je me|u sredwo{kolcima

najboqa bila Branka Zekanovi}.

Na sajmu je predstavqena i kwi-

ga bawolu~kog kwi`evnika Ran-

ka Pavlovi}a "Mo} divqe osko-

ru{e#.

¥ Q. F.

^ETVRTI ME\UNARODNI SAJAM KWIGE U BIJEQINI

Nagrade najuspje{nijima

NIK[I] - Od Vaskr-

senija pa sve do 12. maja, ka-

da crveno slovo u kalenda-

ru ozna~ava dan Svetog Va-

silija Ostro{kog ^udo-

tvorca, omiqenog i visoko-

po{tovanog sveca u narodu

ovoga kraja, u organizaciji

Eparhije budimqansko-nik-

{i}ke i Crkvene op{tine

Nik{i} uveliko traju dese-

ti, jubilarni "Dani Svetog

Vasilija Ostro{kog, Nik-

{i} - 2006. godine#.

Ovoj sve~anosti svoj do-

prinos dali su i kulturni

poslanici iz Gacka, predvo-

|eni gata~kom "Prosvje-

tom#. U prepunom Domu Sve-

tog Vasilija Ostro{kog u

Nik{i}u promovisani su

Srpsko kulturno i prosvjet-

no dru{tvo "Prosvjeta# i

"Nova zora#, ~asopis za kwi-

`evnost i kulturu, koju iz-

daju odbori ovoga dru{tva

u Bile}i i Gacku.

Poslije dobrodo{lice

i uvodnog izlagawa dr Dra-

ga Perovi}a, goste i brojnu

publiku, nadahnutom besje-

dom, pozdravio je predsjed-

nik gata~ke "Prosvjete#

profesor Velimir Avdalo-

vi}.

¥ J. D.

DANI SVETOG VASILIJA OSTRO[KOG

Promovisana

"

Nova zora"

MAJ U ZNAKU POZORI[TA

BAWA LUKA - Ve~e gr~-

ke kulture, koje je odr`ano u

~etvrtak uve~e u Muzeju savre-

mene umjetnosti Republike

Srpske, okupilo je brojne po-

sjetioce, koji su s pa`wom po-

pratili ovo predavawe.

Doktor Darko Gavrilovi},

profesor Filozofskog fakul-

teta u Bawoj Luci i profesor

Zoran Josi}, na ovoj ve~eri ko-

ju je organizovao "Glas Srp-

ske# u saradwi sa Muzejom sa-

vremene umjetnosti, proveli

su posjetioce kroz istoriju i

kulturu gr~kog naroda. Pokro-

viteq ve~eri gr~ke kulture je

grad Bawa Luka.

Posjetioce je u ime doma-

}ina pozdravila direktor Mu-

zeja savremene umjetnosti Qi-

qana Labovi} - Marinkovi},

istakav{i da }e "Glas Srpske#

i u narednom periodu, u sarad-

wi sa Muzejom, organizovati

tribine iz svih oblasti umjet-

nosti.

Profesor Darko Gavrilo-

vi} se kroz nekoliko pri~a i

mitova osvrnuo na istoriju i

kulturu stare Gr~ke, upozna-

ju}i posjetioce sa zanimqivim

detaqima iz kolijevke evrop-

ske civilizacije.

- Nau~nici koji tvrde da

Gr~ka nije kolevka evropske

civilizacije se varaju. Oni

treba da imaju na umu vreme od

11 kolena pre Trojanskog rata,

koji je bio oko 1186. godine pre

nove ere. Tada je `iveo veli-

ki Orfej, a kasnije su pisane

orfi~ke pesme, koje su nosile

taj duh, koji je za~etnik evrop-

skog duha - istakao je Gavrilo-

vi}, dodaju}i da je jedna od or-

fi~kih pjesama "Himna no}i#.

Ova pjesma odgovara na to

pitawe obja{wewem da je no}

prapo~etak svega i da se iz we

stvara sve ostalo.

- Pitawe sudbine je za Grke

uvek bilo bitno. Oni su sma-

trali da su im sudbinu krojile

moire, bogiwe sudbine. To su

bile tri moire ili tri stari-

ce, kako su ih oni prikazivali,

koje su odre|ivale svakom ~ovje-

ku koliko }e `iveti. Te moire

kasnije sre}emo kod Rimqana

kao pakre i kod Srba kao su|a-

je ili su|enice - pri~a Gavri-

lovi}.

Grci se, nastavqa on, u an-

ti~kim vremenima nisu zadr-

`ali samo na pitawu sudbine.

Oni su i{li ispred svog vreme-

na. U wihovom tada{wem pje-

sni{tvu javqa se pitawe ~ovje-

ka kao individue, koje }e kasni-

je biti prisutno kod pjesnika

19. i 20. vijeka.

Darko Gavrilovi} nagla{a-

va da je to jo{ jedan dokaz ko-

liko je Gr~ka bitna za evropsku

civilizaciju.

- Kwigu i pisanu re~ prvi

su u Evropi cenili Grci. Ova

qubav prema kwizi zahvatila je

i Aleksandra Velikog, koji je

to nasledio od svog u~iteqa

Aristotela - govori Gavrilo-

vi}.

On je podsjetio da je Aleksan-

dar Veliki ~ak i na bojnom po-

qu tra`io da mu donesu kwige,

jer ni tamo nije mogao bez wih.

Profesor Zoran Josi} go-

vorio je o dijelu gr~ke istori-

je koji je, prema wegovim rije-

~ima, neraskidivo vezan i za

srpski narod.

- U sam osvit hri{}anstva,

kada je izgledalo da }e Rim nad-

visiti dostignu}a starih Grka,

do{lo je do niza izuzetnih do-

ga|aja, ~iji je rezultat bio stva-

rawe novog, veli~anstvenog hi-

qadugodi{weg carstva, Vizan-

tije, koja je imala rimsko dr-

`avno ure|ewe, gr~ku kulturu

i hri{}ansku religiju - ka`e

Zoran Josi}.

On obja{wava da pojam Vi-

zantija poti~e iz kasnijeg peri-

oda, on Vizantincima uop{te

nije bio poznat, jer su se nazi-

vali Romejima, Rimqanima, i

oni su sebe smatrali za jedine

prave nasqednike velikog rim-

skog carstva.

- Vizantijska kultura ne sa-

mo da je bila otvorena za uti-

caje drugih kultura, sa kojima

se grani~ila. Ona je oberu~ke

prihvatila hri{}anstvo, ali

kada je to u~inila, ona nije ̀ e-

lela da se odrekne anti~kih ko-

rena i te tradicije. Vizantij-

ski stvaraoci se nikada nisu

odrekli svojih korena i pagan-

ske tradicije, gr~ke kulture,

filozofije, kwi`evnosti, na-

uke i umetnosti - isti~e Josi}.

Josi} nastavqa da je ba{

zbog te tijesne veze sa antikom

Vizantija imala dobru i sna-

`nu osnovu za duhovni i mate-

rijalni napredak.

- Vizantija je bila najsve-

tlija kulturna ta~ka ~itavog

poznatog sveta gotovo hiqadu

godina. Same temeqe Vizanti-

je udario je Konstantin Veli-

ki, mo}ni i sjajni vladar, koji

je odlu~io da napravi novu pre-

stonicu na Bosforu, na mestu

gde se nalazio stari gr~ki grad

Vizantion - pri~a Josi}.

Dodaje da je malo gradova

~ije je osnivawe toliko utica-

lo na svjetsku istoriju kao {to

je to Carigrad, koji se nalazio

na raskrsnici izme|u istoka,

zapada, sjevera i juga.

Ovaj grad je vrlo brzo po-

stao kulturni, ekonomski, poli-

ti~ki, vojni centar svijeta i

uticao na razvoj cjelokupne

istorije hiqadu godina.

- Konstantin je vodio ra~u-

na o izgradwi crkava, jer je Ca-

rigrad od po~etka izrazito hri-

{}anski grad. Za vreme wegove

vladavine hri{}anstvo se us-

toli~ava kao jedina priznata

religija u carevini. Dr`ava je

u crkvi na{la svoju duhovnu

snagu, a pomagala joj je u wenom

misionarskom radu - ka`e Zo-

ran Josi}.

¥ A. RAJKOVI]

13. i 14. maj 2006. KULTURA

MIT O EVROPI

- Grci su duboko verovali

u bogove i istoriju starog ve-

ka. Celu istoriju starog veka

mogli bismo da napi{emo kroz

mitove i legende. Mo`da je je-

dan od najinteresantnijih mi-

tova onaj o Evropi. Evropa je

prikazivana kao prelepa i za-

nosna princeza, koja je o~ara-

vala sve prin~eve, a `ivela je

na obalama Fenikije. Tako le-

pu primetio ju je otac svih bo-

gova Zevs, koji se, znaju}i da

ona obo`ava jednog belog bi-

ka, pretvorio u tu `ivotiwu i

tako je osvojio - ispri~ao je

Darko Gavrilovi}.

On obja{wava da ovaj mit

govori kako je prelijepa prin-

ceza Evropa oti{la na Zapad i

tamo odnijela civilizaciju sa

Istoka.

VE^E GR^KE KULTURE U MUZEJU SAVREMENE UMJETNOSTI REPUBLIKE SRPSKE

SNAGA VIZANTIJSKOG CARSTVA

19

\Publika: Salu ispunila do posqedweg mjesta (Snimio R. OSTOJI])

BAWA LUKA - Koncert kul-

turno-umjetni~kih dru{tava

"Srpski vitezovi# iz Bawe Luke

i "Ikarbus# iz Beograda, koji je

odr`an u ~etvrtak, privukao je

qubiteqe folklora, koji su do

posqedweg mjesta ispunili salu

Dje~ijeg pozori{ta Republike

Srpske.

Ovo ve~e izvorne pjesme i

igre organizovano je povodom

slave "Srpskih vitezova# Sve-

tog Vasilija Ostro{kog, a ~ast

da budu gosti dobili su ~lanovi

"Ikarbusa#.

Doma}ini, "Srpski vitezo-

vi#, predstavili su se sa pet ko-

reografija, koje su izveli uigra-

nim koracima, {to je publika po-

pratila burnim aplauzima.

Mladi folkloristi iz Bawe

Luke zaigrali su glamo~ko kolo,

kao i igre iz [umadije, Leskov-

ca, sa Grme~a i vla{ke igre.

Osim prvog, A ansambla, na

koncertu se nastupili i ~lanovi

B ansambla "Srpskih vitezova#.

Oni su jo{ jednom potvrdili

da su pravi ~uvari tradicije, iz-

vorne pjesme, igre i narodnih obi-

~aja.

Koreografija vla{kih igara

izazvala je odu{evqewe publike,

koja ih je nagradila velikim apla-

uzom.

Osim folklorista, u ime

"Srpskih vitezova# nastupila je

i vokalni solista Bojana Mila-

{inovi}, koja je pjevala poznate

izvorne pjesme.

Beogra|ani su na sceni izve-

li igre iz Srbije, Leskovca i {op-

ske igre. Publika ih je poprati-

la aplauzima, a najvi{e simpati-

ja pokupili su {opskim igrama.

Bogate narodne no{we, `ive

igre i zveket dukata ispunili su

ve~e folklora nitima tradici-

je.

Sekretar dru{tva "Srpski

vitezovi# Dragi} Majstorovi}

isti~e da imaju dobru saradwu

sa "Ikarbusom# i nadaju se da }e

tako i ostati. On dodaje da je za-

dovoqan kako je koncert prote-

kao.

¥ A. RAJKOVI]

KONCERT KULTURNO-UMJETNI^KIH DRU[TAVA

"

SRPSKI VITEZOVI" I

"

IKARBUS"

DUKATI ZVECKAJU U KOLU

Pitawe sudbine je za Grke uvek bilo bitno. Oni su smatrali

da su im sudbinu krojile moire, bogiwe sudbine, istakao Darko

Gavrilovi}. Vizantija je bila najsvetlija kulturna ta~ka ~itavog

poznatog sveta gotovo hiqadu godina, rekao je Zoran Josi}

"

Srpski vitezovi" su jo{ jednom potvrdili da su pravi

~uvari tradicije, izvorne pjesme, igre i narodnih obi~aja

\ Zoran Josi} i Darko Gavrilovi}: Gr~ka kroz vijekove

\^lanovi

"

Ikarbusa": Zablistali na sceni(Snimio R. OSTOJI])

BAWA LUKA - U ba-

wolu~kom Univerzitet-

skom foto-kino klubu

"Cedubal# u toku je kon-

kurs za proqe}wi kurs

fotografije za po~etni-

ke.

Ovo je tradicionalni

kurs, koji "Cedubal# or-

ganizuje ve} 12 godina, a

zainteresovani se mogu ja-

viti do 16. maja.

Kurs obuhvata tride-

setak ~asova i traje oko

mjesec i po dana. ^asovi

}e se odr`avati dva puta

nedjeqno.

- Cijena kursa bi}e

utvr|ena kada budemo zna-

li kona~an broj polazni-

ka. Moram da naglasim da

se radi samo o partici-

pativnim tro{kovima za

materijal i opremu, a

ostalo je besplatno - ka-

`e za "Glas Srpske# fo-

tograf Milorad Ka{}e-

lan.

Prema wegovim rije-

~ima, vlada veliko inte-

resovawe za ovaj kurs, ali

broj polaznika nije ogra-

ni~en, pa za sve zaintere-

sovane qubiteqe foto-

grafije i one koji `ele

da nau~e ne{to vi{e o

ovom vidu umjetnosti -

ima mjesta. ¥ V. K.

UNIVERZITETSKI FOTO-KINO

KLUB

"

CEDUBAL"

Proqe}ni kurs

fotografije

BAWA LUKA - U

okviru tradicionalnog

Me|unarodnog |ur|ev-

danskog festivala dje~i-

je pjesme "Bawa Luka

2006#, za vikend }e se

odr`ati bogat kulturni

program.

U subotu je na progra-

mu sve~anost pod nazivom

"\ur|evak# u 17 ~asova u

Muzi~kom paviqonu u

parku "Petar Ko~i}#.

U~estvova}e "\ur|ev-

danske zvjezdice#, Dje~i-

ji hor "P~elice#, ~lano-

vi plesnog studija "Gema#

i brojni pjesnici.

U nedjequ u 11 ~asova,

tako|e u Muzi~kom pavi-

qonu, odr`a}e se koncert

"\ur|evdan s Mocartom#,

gdje u~estvuju u~enici Mu-

zi~ke {kole "Vlado Mi-

lo{evi}# iz Bawe Luke.

¥ S. D.

DANI \UR\EVDANSKOG FESTIVALA

Dva koncerta

DANAS je subota, 13. maj,

133. dan 2006. Do kraja godine

ima 232 dana.

¹ 1792 - Ro|en je italijans-

ki sve{tenik \ovani Marija

Mastai Fereti, od 1846. papa

Pije Deveti, ~iji je pontif-

ikat trajao 31 godinu i 236 dana,

najdu`e u istoriji Rimoka-

toli~ke crkve. Na Vatikanskom

saboru 1870. proglasio je dog-

mu o papskoj nepogre{ivosti.

¹ 1795 - Ro|en je slova~ki

filolog i istori~ar Pavel

Jozef [afarik, ideolog slo-

venske uzajamnosti i jedan od

osniva~a slavistike. Kao di-

rektor srpske Gimnazije u

Novom Sadu od 1819. do 1833.

pridobio je mnoge uticajne

li~nosti, ukqu~uju}i vladare

Srbije i Crne Gore Milo{a

Obrenovi}a i Petra Drugog

Petrovi}a Wego{a, za {ire is-

tra`iva~ke poduhvate u pro-

u~avawu jezika i kwi`evnosti

Ju`nih Slovena. Bio je i pred-

sjednik "Societas slavica#, prvog

~itala~ko-pretplatni~kog

~asopisa Slovaka u Vojvodini.

Od 1833, kao bibliotekar Uni-

verzitetske biblioteke, posve-

tio se u Pragu izu~avawu slo-

venskih jezika, kwi`evnosti i

istorije. Za srpsku kulturu

posebno je zna~ajna "Srpska

~itanka# u kojoj je izlo`io po-

rijeklo i razvitak srpskog jezi-

ka, "@itije Stevana Nemawe#

i "Du{anov zakonik#. Ostala

djela: "Istorija slovenskog

jezika i kwi`evnosti svih di-

jalekata#, "Slovenske starine#,

"Slovenska etnografija#, "Spo-

menici stare kwi`evnosti Ju-

goslovena#, "O poreklu i za-

vi~aju glagoqice#, "Istorija

jugoslovenske kwi`evnosti#,

"@itija ]irila i Metodija#.

¹ 1809 - Trupe francuskog

cara Napoleona Prvog u{le su

u Be~.

¹ 1830 - Osnovana je Repub-

lika Ekvador.

¹ 1846 - Kongres SAD for-

malno je objavio rat Meksiku,

mada su borbe u Kaliforniji

zapo~ele nekoliko dana ranije.

Poslije krvavih dvogodi{wih

sukoba, SAD su dobile rat 1848,

otev{i Novi Meksiko i zlatom

bogatu Kaliforniju, ~ime je

Meksiko sveden u sada{we

granice.

¹ 1851 - Ro|en je srpski

pisac i qekar Laza Lazarevi},

jedan od najboqih srpskih re-

alista. Prava je zavr{io u

Beogradu a medicinu u Berlinu.

Napisao je samo devet pripov-

jedaka, od kojih je "[vabica#

ostala u fragmentima. Mada s

patrijarhalnim pogledima na

`ivot, wegove pripovijetke -

sa`ete, s veoma sna`nom un-

utra{wom dramatikom - imaju

klasi~nu vrijednost. Prevodio

je ruske pisce Nikolaja ^er-

wi{evskog, Nikolaja Gogoqa i

Alekseja Pisemskog i fran-

cuskog pisca E`ena Skriba. Kao

qekar u~estvovao je u organi-

zaciji saniteta u Srbiji i ob-

javio 54 rada u stru~nim medi-

cinskim ~asopisima, od kojih ne-

ki imaju izuzetan zna~aj. Ostala

djela: "Prvi put s ocem na

jutrewe#, "Sve }e to narod po-

zlatiti#, "Vetar#, "Na bunaru#,

"[kolska ikona#, "On zna sve#,

"U dobri ~as hajduci#, "Verter#.

¹ 1941 - Ministar unutra-

{wih poslova usta{ke Nezav-

isne Dr`ave Hrvatske Andri-

ja Artukovi} propisao je u Dru-

gom svjetskom ratu "Provedbe-

nu naredbu o ustrojstvu i poslo-

vawu ravnateqstva za javni red

i sigurnost#, {to je bio "pra-

vni osnov# hrvatskih vlasti u

istrebqewu Srba, Jevreja i Ro-

ma, kojim je van zakona stavqeno

oko dva miliona Srba i dese-

tine hiqada Jevreja i Roma. ¥

NEKI od najboqih {kot-

skih viskija peku se na ostrvu

Ilaj. Upravo na tom mjestu od-

lu~ili su ponovo da o`ive

praksu proizvodwe najgro-

movitije vode `ivota sa 92

procenta alkohola.

Viski se po pravilu desti-

lira dva puta i ima postotak

alkohola izme|u 40 i 63,2 pro-

centa. Prema prastarom re-

ceptu iz 17. vijeka, postojao

je i viski koji se destilirao

~etiri puta, a u destilani os-

novanoj 1881. godine nedavno

su aktivirali prastari recept

i ponudili novo ubistveno

pi}e.

U davna vremena, kada se

takav viski redovno pekao,

putopisac Martin Martin je

jo{ 1692. borave}i na ovom os-

trvu zabiqe`io da je on to-

liko jak da uti~e na sve di-

jelove tijela i sve udove. Na-

pisao je tada:

"Dvije ka{i~ice ovog

jakog pi}a su vi{e nego dosta.

Ako ~ovjek popije vi{e od to-

ga, zastaje mu dah i `ivot mu

postaje ugro`en.#

Direktor destilane, koji

je iz {ale predlo`io

glavnom slu`beniku po-

novnu proizvodwu ove

gromova~e, ka`e da je

probao vi{e od dvije

ka{i~ice i da mu je za-

ista zastao dah.

Ograni~ena proizvo-

dwa od 5.000 boca ovog viski-

ja mo`e se naru~iti od proiz-

vo|a~a po cijeni od 590 evra

za sanduk od 12 fla{a. Paket

}e sti}i tek poslije deset go-

dina, kada istekne vrijeme da

viski sazri. U me|uvremenu,

kupci mogu da prate {ta se

de{ava s wihovim pi}em pre-

ko veb kamera postavqenih u

destilani.

Izgleda da ovom viskiju

poslije nekoliko ~a{ica ni

ime ne mo`ete da izgovorite.

A ime mu je "bruikladi~

uskvebag baul#. Zovu ga jo{ i

smrtonosna voda `ivota. ¥

Doru~kovali smo na brzinu

jaja i mleko u prahu, kao i skoro

svakog jutra. Posle doru~ka smo

zastali nakratko u obave{taj-

nom odeqewu da predamo li~ne

stvari od vrednosti i identifi-

kaciona dokumenta. Imali smo

vremena jo{ samo da mahnemo Ro-

manu, na{em de~aku - poslu`ite-

qu, nastavqa svoju pri~u Ri~ard

Felman.

Evo nas u vazduhu u 5.13 ~a-

sova, u dvadeset ~etvrtoj akciji.

Dostigav{i visinu pridru`ili

smo se ostatku formacije kod

Fo|e i uhvatili kurs po kompa-

su od 050 stepeni. Bio je vedar

sun~an dan, srebrenkasti brodo-

vi jezdili su iznad Jadrana u svo-

joj razara~koj misiji. Osmatra-

ju}i kroz prozor kabine, nisam

video ni{ta drugo do nebo puno

aviona. Wih dve stotine pedeset

B-24 i B-17 veli~anstveno su plo-

vili nebom. Celim mojim bi}em

strujalo je ose}awe sigurnosti i

ponosa jer smo delovali nepobe-

divo.

Tada se pojavila obalska li-

nija Jugoslavije i formacija je

promenila pravac letewa da bi

izbegla protivavionska dejstva,

a potom nastavila onako kako je

planiran let. Povremeno pone-

ki od aviona bi napustio forma-

ciju da bi se zbog kvara na moto-

ru vratio u bazu, ali to nije spre-

~avalo vazdu{nu armadu da na-

stavi let.

Sekundi kao

ve~nost

Na rumunskoj granici pri-

dru`ila nam se kao pratwa gru-

pa lovaca: nekoliko puta prome-

nili smo pravac letewa da bismo

zavarali radarske stanice na

zemqi koje su nastojale da ot-

kriju na{e odredi{te. Sve je

i{lo savr{eno. Odjednom, deset

minuta pre ciqa nastao je pa-

kao. Izgledalo je kao da je svih

325 topova za odbranu Ploe{ti-

ja grunulo odjednom.

Bombarderi ispred nas su

eksplodirali i padali pra}eni

crnim, gustim dimom. Nema~ki

lovci "maser{miti# zasipali

su nas sa svih strana. Nebo pred

nama je bilo ispuweno neprozir-

nim crnim dimom od dejstva pro-

tivavionske artiqerije. Jeste,

upla{eni smo, ali nam je prva

briga da najpre izbacimo bombe.

Gospode, daj mi snage da pri-

hvatim stvari koje ne mogu iz-

meniti. O kej, "bra}o#, posle me

mo`ete pogoditi, ali ne sada dok

u avionu imam pet hiqada kilo-

grama eksploziva, rekao sam se-

bi.

Sekundi postaju ve~nost.

Obavezan si da nastavi{ akciju.

Deo si formacije... Nema mesta

pojedina~noj herojskoj taktici...

Bacajmo te bombe!

Najzad, po{to je izgleda,

pro{la ve~nost, bombe su izba-

~ene. Oslobo|en te`ine, avion

odska~e 300 metara u visinu. A

sada, da svi zajedno uhvatimo kurs

prema bazi i odahnemo sa

olak{awem. Svesni smo da ni-

smo bezbedni kao u na{im po-

qskim krevetima, ali najgore je

pro{lo. Od sada su na{i izgle-

di da se vratimo `ivi i zdravi

mnogo boqi nego {to su bili ko-

ji minut ranije.

Udaqavaju}i se od ciqa, ba-

cio sam pogled udesno. Jednu

miqu, otprilike, iza formaci-

je video sam "lete}u tvr|avu#

B17. Mora da je bila jedna od one

dve-tri koje su Nemci uspeli da

zarobe od nas u dobrom stawu. Sa-

da ih koriste tako {to se pridru-

`e na{im formacijama da bi svo-

je protivavionske centre na

zemqi obave{tavali o visinama

na kojima letimo. Nije ni ~udno

{to su danas bili tako uspe{ni.

Ponovo je

kresnulo

^etrdeset pet minuta kasni-

je sve se umirilo. Svi smo se

ugodno namestili za povratak u

bazu, kad je ponovo "kresnulo#.

Ti{inu je prekinuo narednik

Karl, mitraqezac sa levog bo-

ka, vi~u}i preko interfona:

"Vidi onu lepoticu#, pokazuju-

}i na avion.

Karl je bio prido{lica u

na{oj jedinstvenoj posadi. Po-

kupili smo ga u Italiji, a prvo-

bitno je bio poslat u 98. bombar-

dersku grupu kao intendantski

narednik koji je ve} vi{e od go-

dinu dana proveo u prekomorskoj

zemqi. Video je mnoge borbene

posade koje su do{le i oti{le

po{to su ispunile normu odre-

|enih zadataka. Dokonuju}i tako

ocenio je da }e za wega biti je-

dini na~in da se vrati u zemqu

ako se prikqu~i nekoj borbenoj

grupi.

Prona{li smo negde staru

pilotsku zna~ku i prikop~ali

mu je na ko{uqu: tako je postao

mitraqezac u na{oj grupi. Io-

nako je svako umeo da ni{ani

mitraqezom kalibra 5 in~a i da

povu~e obara~, barem smo tako

mislili. Na{ jedini previd je

bio {to smo zaboravili da je

svako od nas u Americi pro{ao

kroz intenzivan kurs prepoz-

navawa aviona, za koje Karl ni-

je ni ~uo. I tada, kad je spazio

avion, Karl nije mogao da shva-

ti za{to puca na nas. Suvi{no

je re}i da ta "lepotica# P-51

nije bila ni{ta drugo do "me-

ser{mit# ME- 109.

Sru~ilo se na nas pre nego

{to smo shvatili {ta se de{a-

va. Granate od 30 mm pocepale su

avion. Jedna je eksplodirala ne-

koliko stopa od mene, par~ad su

poletela u vazduh. Uspeli smo

da se u borbi odr`imo jo{ oko

deset minuta, ali izgledi da se

izvu~emo `ivi i zdravi bivali

su sve mawi, jer je na{ avion

pretrpeo velika o{te}ewa. Po-

la repa bilo je otkinuto, s wim

i kontrola zadweg stabilizato-

ra, kormilo pravca tako|e. Ve-

liki komadi otpali su s levog

krila i trupa, interfon je zane-

meo.

Skok u nepoznato

S gorivom, koje se prosipa-

lo svuda po avionu, mogli smo

svakog ~asa eksplodirati.

Nare|ewe da se napusti

avion moralo je biti preneto

pogledima, a te{ko rawenom

bombarderu to je bio jedini na-

~in. Zgrabio sam torbicu koja

se nosi na grudima, prika~io je

za remene i vinuo se iz utrobe

letelice. Bio je to moj prvi

skok. Visina 5.500 metara. Tem-

peratura nula stepeni. Vazdu-

{na struja povukla me je pravo

unazad i zadwi deo aviona pro-

ma{io sam zamalo. Iako sam pa-

dao brzinom od 100 miqa na sat,

imao sam ose}awe kao da lebdim

u vazduhu, jer u blizini nije bi-

lo predmeta da bi se procenila

brzina padawa.

Prva misao, kada sam isko-

~io iz aviona, bila je da odbro-

jim do deset i onda povu~em ka-

nap kako bih oslobodio padobran.

Tako sam video da se radi u fil-

movima, ali ovo nije bio Holi-

vud, Ovo sam bio ja suo~en s

neprijateqskim lovcima iznad

mene i neprijateqskom teritori-

jom ispod mene.

Da sam padobran otvorio u

tom trenutku, pretvorio bih se

u divqa~ za odstrel. Sa 5.500

metara visine potrajalo bi oko

20 minuta spu{tawe na zemqu.

Za to vreme svaki [vaba mogao

bi da me dobro osmotri i sprem-

no do~eka ~im dotaknem tlo. Za

mene je bilo najsigurnije da od-

lo`im otvarawe padobrana ko-

liko god mogu. ¥

(Nastavi}e se)

PAKLENO NEBO PLOE[TIJAJato ameri~kih te{kih bombardera bilo je nadomak

ciqa. Desetak minuta pre nego {to }e izru~iti svoj

ubita~ni tovar na rafineriju nafte u Ploe{tiju, koja

je radila za nema~ku ratnu ma{inu, nebo se prolomilo.

Grunulo je kao da je odjednom ispaqeno vi{e od tri

stotine topovskih granata sa zemqe. Sekundi su postali

ve~nost prekriv{i nebo gustim plamenim dimom

OPERACIJA VAZDU[NI MOST 4.

Spasavawe i evakuacija ameri~kih avijati~ara iz Srbije u baze u Italiji tokom 1944.

Prire|eno prema kwizi MISIJA HALJARD

DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

¹ 1881 - Ro|en je srpski

socijalista Dimitrije Tu-

covi}, vo|a socijalisti~kog

pokreta u Srbiji, pacifista

i vatreni protivnik rata,

ali se kao rodoqub borio u

oslobodila~kim ratovima

Srbije od 1912. do pogibije

1914. Predvodio je 5. aprila

1903. demonstracije u Be-

ogradu protiv re`ima kraqa

Aleksandra Obrenovi}a i

potom je morao da emigrira

u Be~. Po povratku u ota-

xbinu poslije majskog pre-

vrata 1903, ure|ivao je "Nar-

odne novine#. Diplomirao je

prava u Beogradu 1906, sekre-

tar Srpske socijaldemo-

kratske partije postao je

1908, a teorijski ~asopis

"Borba# pokrenuo je 1910. Na

Me|unarodnom socijalisti-

~kom kongresu u Kopenhagenu

1910. u zna~ajnom govoru o

austrougarskoj aneksiji Bosne

i Hercegovine ukazao je na

pogre{an stav austrijskih so-

cijalista u nacionalnom pi-

tawu. Poginuo je 20. novembra

1914. u Kolubarskoj bici na

Vrap~em brdu kod Lazarevca.

Tucovi}

¹ 1619 - Pogubqen je hola-

ndski dr`avnik Johan van

Oldenbarnevelt, otac mode-

rne holandske dr`ave. Sma-

knu}e je naredio wegov sabo-

rac u borbi protiv {panskih

okupatora princ Moris van

Nasau, pod optu`bom za reli-

gioznu subverziju. Zajedno s

Morisovim ocem Vilemom

Prvim ]utqivim od Oran`a,

vladarom novostvorene pro-

testanske republike Ujediwe-

nih Provincija Nizozemske,

Oldenbarnevelt je krajem 16.

vijeka predvodio pobunu pro-

tiv [panaca koji su silom

naturali rimokatolicizam.

Odlu~uju}e je doprinio eko-

nomskom procvatu Holandije,

wenoj trgovinskoj ekspanziji i

osnivawu Holandske isto~no-

indijske kompanije, ali je we-

gov umjereni protestantizam

toliko zasmetao Morisu da ga

je uhapsio i pogubio, {to is-

tori~ari smatraju najtamni-

jom mrqom rane holandske is-

torije.

Oldenbarnevelt

¹ 1717 - Ro|ena je austri-

jska carica, ~e{ka i ma|ars-

ka kraqica Marija Terezija,

koja je tokom vladavine od

1740. do smrti 1780. sprovodi-

la reforme u duhu prosve-

}enog apsolutizma, ali i ger-

manizaciju i nasilno poka-

toli~avawe. Srbima u Po-

mori{koj Krajini ukinula je

privilegije, ~ime je podstak-

la wihove seobe u Rusiju od

1751. do 1753. Da bi osigurala

osporavani prijesto, vodila

je rat za austrijsko nasqe|e od

1740. do 1748. u kojem joj je 1745.

pruski kraq Fridrih Drugi

Veliki preoteo [leziju i

u~estvovala je u Sedmogo-

di{wem ratu od 1756. do 1763.

Marija Terezija

PONOVO SE PROIZVODI NAJJA^I VISKI NA SVIJETU

VATRA PO STAROM RECEPTU

\Vazdu{ni napad saveznika na rafineriju

nafte u Ploe{tiju u Rumuniji

Razorena postrojewa prekrivena dimnim

oblakom zapaqene nafte

13. i 14. maj 2006.FEQTON

20

13. i 14. maj 2006. MATURANTI

OBU^ENI u rasko{ne

haqine i sve~ana odijela ma-

turanti bawolu~ke Ekonom-

ske {kole okupili su se u ~e-

tvrtak uve~e na Trgu krajine

da sa rodbinom, prijateqima

i poznanicima podijele svo-

ju radost.

Veseli mladi}i i djevoj-

ke svojom pjesmom i igrom

otvorili su sezonu maturskih

proslava u najve}em gradu Re-

publike Srpske koje }e tra-

jati do kraja mjeseca.

Iako biv{i |aci nisu

skrivali radost {to su ko-

na~no zakora~ili u svijet od-

raslih, pala je i pokoja suza

zbog rastanka sa drugovima

iz {kolske klupe.

Drugovi iz ~etvrtog pet

Dario Ivankovi}, Sanda

Kreji}, Aleksandar Jovi~i}

i Dragoslava Kopawa sla`u

se da }e im najvi{e nedosta-

jati dru`ewe i {ale sa ~aso-

va.

- Uvijek smo bili slo`an

razred, naro~ito kada smo

bje`ali sa ~asova. Iako smo

morali dobro zagrijati sto-

licu da zavr{imo {kolu, uz

dobre profesore i drugove

sve je bilo lak{e - veli

Aleksandar.

Wegov drug iz razreda Da-

rio se nada da }e mu matu-

ra biti najboqa zabava u

`ivotu. Ne namjerava se, ve-

li, ku}i vra}ati pri-

je zore.

Porodica Mile-

ki} na Trg je do{la da

isprati svoju mezimicu

Vesnu. Ponosni rodite-

qi ka`u da se sre}a i

zadovoqstvo koju osje-

}aju ne mo`e opisati ri-

je~ima.

- Na{a Vesna je dru-

gi maturant u porodici,

ali jednako smo uzbu|e-

ni i veseli kao pro{li

put. Sada je zavr{ilo

va`no razdobqe u we-

nom `ivotu koje treba

{to qep{e proslaviti

- govori mama Branisla-

va.

Sestra Valentina na

trenutak se prisjetila

i svoje mature. Ne kri-

je da je Vesnu bilo te`e

spremiti za ovu

proslavu, jer je

mnogo zahtjevnija.

Ali za sestru je

spremna sve u~i-

niti.

Vesna }e {ko-

lu i svoje profe-

sore pamtiti sa-

mo po dobru.

- Nikada ne}u

zaboraviti najbo-

qu razrednicu

Swe`anu Petru-

{inski i svoje

drugove. Uvijek }u

se sje}ati kako

smo ~esto znali

zaigrati u`i~ko

kolo ispred u~io-

nice - sa sjetom u

glasu pri~a Ve-

sna.

Mladi ekonomisti iz ~e-

tvrtog {est Jelena Marko-

vi}, Vojislav Drvahovi} i

Nemawa Jerkovi}

na maturskoj za-

bavi do{li su u

najboqem izdawu.

Iako su se poseb-

no potrudili da

ovu ve~e zabli-

staju, najva`nije

im je, vele, da se

dobro provedu.

- Bilo je te-

{ko satima sjedi-

ti na ~asovima i

u~iti, ali nam u

ove ~etiri godi-

ne bar provoda

nije nedostajalo.

Uvijek }emo pam-

titi ekskurziju i

dru{tvo, ali i prve qubavi

iz {kolskih klupa - sje}a se

Nemawa.

Najboqi drugovi i budu-

}i studenti ekonomije Tawa

Vu~i}, Boban Pej~i} i Boja-

na Svjetlanovi} ka`u da }e

ostati nerazdvojni i posli-

je mature.

Nedostaja}e im {kolski

dani, bezbri`nost i sloboda,

ali se ne pla{e onoga {to

ih ~eka u `ivotu.

Vesela povorka pro{eta-

la se centrom grada do hote-

la "Bosna# gdje su uz pjesmu,

ples i pokoju ~a{icu nasta-

vili slavqe do duboko u no}.

¥ Z. DAKI]

D. VIDOVI]

Snimio M. ZUBOVI]

MATURSKO SLAVQE U^ENIKA BAWOLU^KE EKONOMSKE [KOLE

VESEQE ZA RASTANAKIako biv{i |aci nisu skrivali radost {to su kona~no

zakora~ili u svijet odraslih, pala je i pokoja suza

zbog rastanka sa drugovima iz {kolske klupe

Slavqe: Nije moglo bez truba~a

21

SVOJIM neobi~nim iz-

gledom maturanti Igor Vu-

jasinovi} i Danko Ivanovi}

privla~ili su poglede pro-

laznika.

- Oduvijek sam volio gang-

sterske filmove. U wima sam

na{ao inspiraciju za svoj iz-

gled - ka`e Igor.

Cilindar i frak Danko je

kupio samo za ovu priliku.

Jo{ pro{le godine je odlu~io

da }e se ovako obu}i za na-

jveselije ve~e.

Igor Vujasinovi} i Danko Ivanovi} sa pra-

tiqama: Mamili poglede

[E[IR I CILINDAR

PONOSNA BAKA

SVOJU mezimicu

Irenu Novkovi} na

matursku zabavu do-

pratila je i baka Gro-

zda. Do sada je, veli,

na maturu spremila

troje unu~i}a, ali na

svakog od wih je po-

sebno ponosna.

- Moja Irena je bi-

la poslu{an i marqiv

|ak. [to god mi je u

ku}i trebalo uraditi

i poslu`iti me, uvi-

jek se na{la pri ruci.

Sre}na sam {to mogu

sa wom podijeliti ra-

dost. Ona je za mene

najqep{a djevojka ve-

~eras - sa osmijehom

na licu pri~a baka

Grozda.

[etwa gradom: Maturanti u najboqem izdawu

Irena Novkovi} sa bakom Grozdom:

Poslu{na i marqiva

HAQINA OD HIQADU MARAKA

U^ENICA ~etvrtog dva Tina ^avi}

nije `alila novac kako bi najveselije

ve~eri lijepo izgledala. Haqinu po svom

ukusu platila je gotovo hiqadu maraka.

- Ove ~etiri godine brzo su mi pro{le.

@ao mi je {to se rastajem sa drugovima,

ali se nadam da }u bar neke od wih nas-

taviti vi|ati - ka`e Tina.

Mama Gordana ka`e da je sre}na {to

je wena }erka postala zrela osoba. Ost-

varila je sve {to se mo`e o~ekivati od de-

vetnaestogodi{we djevojke. Zato {to je

uvijek bila vrijedna i odli~an |ak na-

gradi}e je, ka`e, automobilom.

Tina ^avi} sa roditeqima:

Automobil za nagradu

Dario, Sanda, Aleksandar i Dragoslava: Ku}i

tek u zoru

ALEKSANDAR Ostrolu-

~anin ponosan je {to su ga na

maturu dopratile mama Jasna

i tetka Marijana Krqi}. One

su mu, ka`e, najdra`a prat-

wa ove ve~eri.

- Iako nisam qubiteq

u~ewa upisa}u neki fakul-

tet. Jo{ nisam siguran koji,

ali }u se potruditi da budem

dobar student - veli Alek-

sandar.

Mama Jasna i tetka Ma-

rijana ka`u da Aleksandar

nikad nije bio zahtjevan, pa

su ga lako pripremile za za-

bavu.

Aleksandar Ostrolu~anin sa mamom i

tetkom: Koji fakultet izabrati?

NAJDRA@A PRATWA

NOVAC TRUBA^IMA

IAKO je sa Bojanom Gavri}

na trg do{la cijela porodica,

tata Stanko bio je najveseliji.

Dok je Bojana sa drugaricama iz

razreda Majom Dragi{i} i

Aleksandrom Zubi} plesala uz

zvuke truba, veseli tata je kitio

uli~ne svira~e.

- Ovakvu radost i sre}u os-

je}ao sam jedino kada su se

rodili ona i wen brat. Dogo-

dine proslavi}emo i maturu

na{eg sina - pri~a tata Stanko.

Bojana veli da joj je bilo li-

jepo u {kolskim klupama, ali

joj je drago {to je sve zavr{ilo.

Sad je, ka`e, vrijeme da krene

daqe. Tata me|u qepoticama: Neizmjerna radost

13. i 14. maj 2006.ESTRADA

22

JEDNA od najve}ih muzi~-

kih manifestacija u Evropi

"Evrosong# po~e}e za {est da-

na, 18. maja, kada }e se za ulazak

u finale takmi~ewa boriti 23

zemqe. Najve}a atinska "Olim-

pik indor arena# primi}e 18.500

po{tovalaca ovog takmi~ewa

koji su izdvojili i do 200 evra

da prisustvuju ovom doga|aju.

Grci su se potrudili da u~i-

ne ovaj "Evrosong# spektaku-

larnijim nego ikada, pa su an-

ga`ovali 12 glumaca, 70 plesa-

~a i posebne pozori{ne grupe,

koje }e odglumiti prave

bogove.

- Za 50 "evrovizij-

skih# godina gledali

ste na pozornicama rok

i pop bogove, ali ove go-

dine }ete vidjeti prave

gr~ke bogove. Oni }e si-

}i sa neba, (odnosno sa

vrha pozornice), i pod-

sjetiti vas na ~ari gra-

da anti~ke istorije - po-

ru~ili su organizatori

ovogodi{weg Evroson-

ga.

Od 23 polufinalna

takmi~ara bi}e izabran

samo jedan koji }e se

pridru`iti finalisti-

ma, kojih je ve} 23, me|u

kojima je i predstavni-

ca Hrvatske Severina

Vu~kovi}, koja se pla-

sirala direktno u fi-

nale zahvaquju}i po-

vla~ewu Srbije i Crne

Gore iz takmi~ewa.

Samo glasawe je jednim

dijelom promijeweno. Vodite-

qi }e najavqivati samo velike

bodove: osam, deset i dvanaest.

Mogu}nost glasawa putem SMS-

a i telefona ima}e svi gra|a-

ni 37 takmi~arskih zemaqa.

Preko 2.000 novinara prati-

}e ovaj doga|aj, a Grci obe}a-

vaju sve~ani program o "suncu,

moru, svjetlu i no}i ~uda#, ko-

ji }e se odr`ati na kru`noj po-

zornici pre~nika 13 metara.

Iako je bilo govora da me-

tal grupa "Lordi# ne}e pred-

stavqati Finsku, to se nije do-

godilo. "Lordijevci# dolaze i

to sa svojim zastra{uju}im ma-

skama i neobi~nim nastupom.

Nijemci }e poslati svoju

grupu "Teksas lajtning#, koja

}e pjevati kantri pjesmu "Ne, ne

nikada#.

Iznena|ewe "Evrovizije#

}e biti i Severina, a posebno

ako bude pjevala svoju neobi~-

nu pjesmu "Moja {tikla# na en-

gleskom jeziku.

A o pobjedniku se ve} pri-

~alo, i to me|u Britancima.

Naime, Englez informati~ar

Derek Gaterer je na osnovu svog

istra`ivawa "evrovizijskih#

blokova zemaqa zakqu~io da }e

se situacija odvijati u korist

predstavnika BiH Harija Va-

re{anovi}a. Wegova "Lejla# }e,

kako on tvrdi, dobiti najvi{e

glasova.

Ko }e zaista biti pobjed-

nik, te {ta se odigralo, ili se

tek odigrava iza kulisa ovog

takmi~ewa sazna}emo tek 20.

maja, kada }e neko od 24 najsre}-

nijih ili najuspje{nijih muzi-

~ara ponijeti titulu pobjedni-

ka "Evrosonga 2006#.

¥ Pripremila M. JOTI]

[EST DANA DO PO^ETKA VELIKOG MUZI^KOG TAKMI^EWA

"

PJESMA EVROVIZIJE"

Grci su se potrudili da u~ine ovo takmi~ewe

spektakularnijim nego ikada, pa su anga`ovali 12 glumaca,

70 plesa~a i posebne pozori{ne grupe

\ Hari Vare{anovi}: Predvi|aju mu pobjedu

VE^E GR^KIH BOGOVAVE^E GR^KIH BOGOVAVE^E GR^KIH BOGOVAVE^E GR^KIH BOGOVAVE^E GR^KIH BOGOVAVE^E GR^KIH BOGOVAVE^E GR^KIH BOGOVAVE^E GR^KIH BOGOVAVE^E GR^KIH BOGOVA

\ Grupa

"

Lordi": Najve}e iznena|ewe

"

Evrovizije"

PROMOTIVNA koncert-

na zabava festivala "Egzit#

pod nazivom "U pokretu# bi}e

odr`ana 10. juna na qetnoj po-

zornici tvr|ave Kastel, a oku-

pi}e grupe "Mistejk mistejk#,

"Ajsburn#, "Ritam nereda#,

"Darkvud dab#, repera Mar~ela

te di-xejeve Sini{u Tamamovi-

}a, Vladu A}i}a, Di Fejsa i Ga-

etana Parisia.

Ulaz na ovaj bogati muzi~-

ki doga|aj je besplatan ukoli-

ko na vrijeme nabavite pozivni-

ce, koje }e na ulicama grada di-

jeliti "Egzit# promoteri. Ova

pozivnica se mo`e pribaviti

i na zvani~nom prodajnom mje-

stu "Egzita# u Bawoj Luci u tu-

risti~koj agenciji "Sebasti-

jan#.

Na Kastelu }e biti posta-

vqene dvije pozornice, di-xej i

lajv pozornica.

Ova pokretna turneja obi}i

}e jo{ ~etiri grada: Qubqanu,

Zagreb, Sarajevo i Skopqe.

- Ne}e biti problema sa

ozvu~ewem, jer }e audio i video

produkciju raditi "Egzitova#

ekipa. Bawa Luka se ove godine

pokazuje kao najambiciozniji

promoter "Egzita# i okupqa ve-

liki broj qubiteqa ovog festi-

vala. Ciq ovog doga|aja je da se

qudima prenese dio atmosfere

sa Petrovaradina - rekao je za

na{ list predstavnik za medije

"Egzit# festivala za BiH Sagor

Me{kovi}.

Ina~e, prodaja ulaznica za

ovogodi{wi "Egzit# po~ela je 8.

maja, a cijena kompleta karata je

150 maraka.

Ponu|en je i popust od 30 od-

sto za sve one koji popune "Eg-

zitov# anketni listi}. Tada do-

biju vau~er sa kojim imaju pome-

nuti popust. Broj ovih vau~era

je ograni~en.

Muzi~ari koji }e se 10. juna

okupiti na Kastelu svira}e i na

ovogodi{wem novosadskom fe-

stivalu. ¥ M. JOTI]

VELIKA

"

EGZIT" PROMOTIVNA ZABAVA U BAWOJ LUCI

DJELI] PETROVARADINA

Na qetnoj pozornici tvr|ave Kastel

10. juna okupi}e se grupe

"

Mistejk

mistejk",

"

Ajsburn",

"

Ritam nereda",

"

Darkvud dab", reper Mar~elo

i

"

Egzitovi" di-xejevi

\"

Ajsburn": Kona~no u Bawoj Luci

DIREKTOR producentske

ku}e "Komuna# Maksa ]atovi}

najavio je nedavno nekoliko zna-

~ajnih muzi~kih zvijezda ~iji

su koncerti u Novom Sadu i Be-

ogradu ve} ugovoreni.

Najprije, na beogradskom

stadionu "Ta{majdan# 3. juna na-

stupa finska grupa "Apokalip-

tika#, za ~iji su koncert karte

ve} u prodaji.

O nastupu "Rolingstonsa#

]atovi} nije htio mnogo da pri-

~a rekav{i "o onome {ta }e bi-

ti 7. jula pri~a}emo uskoro#,

navode}i da }e cijena karte za

koncert biti 40 odsto ni`a od

karte za zagreba~ki koncert.

Ugovor o nastupu britanske

pop zvijezde Stinga 19. juna na

Petrovaradinskoj tvr|avi de-

finitivno je sklopqen. U

saradwi sa Gitar Art festiva-

lom Komuna organizuje koncert

gitarske legende Paka de Lusi-

je - nastup je zakazan za 3. jul u

Sava centru.

Kona~no, 5. jula u Novi Sad

sti`e i Eros Ramacoti sa 15 ka-

miona opreme. Koncert, za ko-

ji }e cijena ulaznice biti "ne-

{to ni`a# od karte za Stinga,

bi}e odr`an na stadionu Voj-

vodine. Kako se Erosov novo-

sadski koncert poklapa sa datu-

mom fudbalskog polufinala, sa

italijanskom zvijezdom je dogo-

voreno da ukoliko u polufina-

lu budu igrali Italija ili Sr-

bija i Crna Gora, po~etak kon-

certa bude pomjeren sa 21 na 23

~asa. ¥

KONCERTI U ORGANIZACIJI BEOGRADSKE

PRODUCENTSKE KU]E

"

KOMUNA"

Ispuwena o~ekivawa

Ova producentska ku}a dovodi

"Apokaliptiku",

"Rolingstonse",

Paka de Lusiju i Erosa Ramacotija

\Eros Ramacoti: U Novom Sadu sa 15 kamiona

opreme

NAKON {to je u filmu

"Poglavqe 27# prihvatila ulo-

gu djevojke ubice slavnog Xona

Lenona, Lindzi Lohan razquti-

la je wegove brojne obo`avaoce.

Lindzi nije zabrinuta

zbog prijetwi i tvrdi da je wenu

pojavu u filmu zahtijevala `e-

na pokojnog rokera Joko Ono.

Da bi se boqe "u`ivjela# u

ulogu ~ak je neko vrijeme izla-

zila sa Lenonovim sinom.

Na premijeri svog novog

filma "Moja sre}a# pohvalila

se novinarima svojom marqi-

vo{}u i izjavila da "radi puno

vi{e nego mnogi roditeqi

wenih prijateqa#. ¥

LINDZI LOHAN RAZQUTILA LENONOVE

OBO@AVAOCE

Ubica na ekranuUgriz

zvuka

NI rokeri nisu

{to su nekad bili - pje-

va~ "Franca Ferdinan-

da# ne samo da uskoro

objavquje kwigu nego

}e to biti zbirka ~la-

naka o hrani koje je na-

pisao za "Gardijan#.

Kwiga Aleksa Ka-

pranosa trebalo bi da

bude objavqena do kra-

ja godine, a zva}e se

"Saund bajts#.

Aleks }e za kwigu

napisati i ne{to novo.

Wihov bubwar i

klavijaturista za turneje Endr-

ju Nouls }e uraditi ilustraci-

ju, jer se, osim muzi~kom kari-

jerom, di~i i diplomom Umjet-

ni~ke akademije iz Glazgova.

Grupa "Franc Ferdinand#

ovog qeta svira na nekoliko

velikih evropskih muzi~kih

festivala, me|u kojima je i no-

vosadski "Egzit#. ¥

PJEVA^

"

FRANCA FERDINANDA" OBJAVQUJE KWIGU

\Aleks Kapranos: Pi{e o

hrani

I DVANAEST godina po-

slije samoubistva, gitarista

"Nirvane# Kurt Kobejn nadah-

wuje muzi~are {irom svijeta.

^itaoci "Wu mjuzikal eks-

presa# zato su ga proglasili

najve}im junakom rokenrola.

Ovaj magazin u novom broju

donosi temu i anketu o najve}im

junacima rokenrol muzike svih

vremena. Na prvom mjestu je

Kurt Kobejn.

- Kurt je imao onaj nevini

dio sebe, ponekad se mogao odvo-

jiti od svijeta poput djeteta.

Povla~ewe u sebe u~inilo ga je

boqim posmatra~em qudi - re-

kao je o wemu biv{i novinar

"Wu mjuzikal ekspresa# Stiv

Lamakju.

Me|u junacima rokenrola

su jo{ i Lijam Galaher, Mori-

sej, Pit Dohorti, Dejvid Bou-

vi, Ian Braun, Xo Stramer i

drugi. ¥

KURT KOBEJN, NAJVE]I JUNAK ROKENROLA

Znao je posmatrati qude

\Kurt Kobejn: Nadahnu}e

mnogim muzi~arima

VE^E GR^KIH BOGOVA

KADA ~itate i slu{ate sve

mogu}e i nemogu}e pri~e o opa-

snosti u kojoj se nalaze va{e gru-

di (te ovo je faktor rizika, te ono

je faktor rizika, treba da radite

to i to, a i ovo, a mogli biste i...),

mo`ete ste}i utisak da je neop-

hodno da se svaki ~as prepipava-

te i istra`ujete u kakvom su sta-

we va{e dojke, maltene da ni{ta

drugo i ne radite - i da }e se sve

to opet zavr{iti time {to }ete

jednog kobnog dana napipati kvr-

`icu i, ako budete imale sre}e,

to }e biti dovoqno na vrijeme da

mastektomija ne bude neophodna,

ili makar dovoqno na vrijeme da

pre`ivite. Nimalo vedra slika.

Stvarnost, me|utim, ipak ni-

je toliko crna. Rizik postoji (do-

kle god ste `ivi, postoji rizik

da }ete od ne~ega u nekom trenut-

ku umrijeti), ali nije neophodno

da samo na grudi mislite po cio

dan kako biste se koliko-toliko

za{titile od najgoreg. Evo {ta

bi trebalo da u~inite pa da ste

relativno mirne - i da mo`ete

da ̀ ivite neoptere}ene strahom

od "joj, da nije ono najgo-

re?#.

Svakog dana, dok se

tu{irate, obavezno i gru-

di nasapuwajte blagim

hidratantnim sapunom i

we`no i temeqno ih ope-

rite. Isti postupak oba-

vezan je i nakon svakog

vje`bawa. Na taj na~in

sprije~i}ete razvoj bak-

terija na oznojenoj ko`i.

Jednom mjese~no obavite sa-

mopregled dojki. To je najboqe oba-

viti nedjequ dana poslije menstru-

acije, jer je tada tkivo u grudima

najmek{e. Polako prevucite pr-

stima preko svake dojke i do pazu-

ha (provjeravate ima li izbo~ina

ili kvr`ica). Nakon toga, pogle-

dajte grudi i u velikom ogledalu

- provjeravate ima li novih fle-

ka ili crvenila (to mo`e da uka-

`e na neku infekciju ili, izuzet-

no rijetko, na rak ko`e). Ako vam

tako vi{e odgovara, ubiqe`ite

na kalendaru datum za samopre-

gled - tako ne morate to stalno da

dr`ite u glavi.

Na svakih {est mjeseci pa-

`qivo pregledajte svoje brushal-

tere. U tom periodu su mogli da iz-

gube elasti~nost, {to kao rezul-

tat mo`e da donese bol u grudima

ili le|ima.

Jednom godi{we neka vam gru-

di pregleda va{ ginekolog. Kli-

ni~ki pregled grudi je normalan,

sastavni dio godi{we kontrole

kod ginekologa. Va{ ginekolog }e

vam temeqno i stru~no pregleda-

ti grudi, tako da }ete mo}i biti

mirne da ni{ta niste propusti-

le.

^etiri stavke - i mo`ete bi-

ti prili~no sigurne da }e vam gru-

di uvijek biti u top-formi. ¥

QUDI godi{we popiju 1,5

milijardi hektolitara piva, a ta

cifra raste ve} 19 godina zare-

dom, nedavno je objavqeno. Jedan

je mudrac jo{ prije nekoliko vi-

jekova rekao: "Pivo je `ivi do-

kaz da nas Bog voli i `eli da bu-

demo sre}ni.#

Zemqani, a pogotovo mu{kar-

ci, obo`avaju ovaj napitak od hme-

qa u mnogim wegovim varijacija-

ma. Ponekad i pivo voli nas: ne-

koliko posqedwih istra`ivawa

ukazalo je na wegove blagotvor-

ne efekte - naravno, kada se kon-

zumira u koliko-toliko razum-

nim koli~inama.

Na primjer, pro{logodi{wa

nau~na studija sprovedena u We-

ma~koj, Francuskoj i Velikoj

Britaniji pokazala je da umjere-

na konzumacija piva mo`e suzbi-

ti upalne procese i tako smawi-

ti rizik od sr~anih bolesti. Dru-

go istra`ivawe, sprovedeno na

dvadesetak hiqada ispitanika u

Sjediwenim Dr`avama, navodi na

zakqu~ak da osobe koje konzumi-

raju jedno ili dva piva dnevno

imaju za 50 odsto mawu {ansu da

}e im zakazati srce.

Pivo mo`e biti dobro i za

mozak: prije dvije godine nau~ni-

ci iz Bostona otkrili su da je

me|u tzv. laganim pivopijama (ko-

ji popiju do {est piva nedjeqno),

kao i onim umjerenim (sedam do

14 piva nedjeqno) mawi postotak

mo`danih udara.

To se obja{wava time {to pi-

vo pospje{uje krvotok i tako u~e-

stvuje u prevenciji za~epqewa

krvnih sudova.

Ali treba ipak ista}i jednu

va`nu stvar: qudi koji popiju vi-

{e od 15 piva nedjeqno (defini-

sani kao "te{ke# pivopije) ima-

ju najmawi broj mo`danih udara,

ali u tom slu~aju postoji vi{e

nego opravdana sumwa da se mno-

gi od wih ~esto i napiju, a doka-

zano je da to na drugi na~in mo-

`e o{tetiti mo`dane }elije i

tkivo.

Umjerenim koli~inama piva

mo`e se i reducirati stres, sma-

witi depresija, pove}ati samo-

pouzdawe, poboq{ati raspolo-

`ewe... Sve to zna svako ko ga je

barem nekoliko puta u `ivotu

pio, ali isto tako zna i da su ti

efekti samo privremeni, a kod

svakog pretjerivawa mo`e do}i

do ne`eqenih posqedica.

Ne treba zanemariti ni pre-

hrambenu vrijednost piva, pi}a s

mno{tvom korisnih hrawivih sa-

stojaka bjelan~evina, vitamina B,

magnezijuma, selena, `eqeza...

Sad kad se zadovoqno smje-

{kate i planirate kako }ete po-

slije posla svratiti s dru{tvom

u omiqenu kafanu ili trknuti u

prodavnicu po karton piv~uge,

~isto onako da se popuni fri`i-

der, pozabavimo se malo i drugom

stranom.

Prvo, kao {to tako|e svi zna-

mo, otvorena qubav prema pivu

gotovo nikada ne mo`e pro}i ne-

ka`weno - taj napitak ima puno

kalorija, pa se ~esta konzumaci-

ja pla}a debqawem ili, u najbo-

qem slu~aju, pivskim stomakom.

Ve}ina stru~waka sla`e se u

ocjeni da je za ve}inu qudi jako

te{ko odr`ati konzumaciju alko-

hola u razumnim i umjerenim

okvirima, pogotovo zato {to un-

os alkohola opu{ta toliko da

otupquje mo} rasu|ivawa. Gene-

ralno gledano, alkohol naj{tet-

nije djeluje na jetru, organ koji je

zadu`en za uklawawe potencijal-

no {tetnih materija i toksina

iz tijela.

Enzimi u jetri najprije pre-

tvaraju alkohol u acetaldehid,

hemikaliju koja uzrokuje mu~ni-

nu, glavoboqu i povra}awe. U

ovom stadijumu nastaje i molekul

nazvan NADH, koji u pove}anim

koli~inama dovodi do stvarawa

masnih naslaga na tom organu i

tako smawuje ne samo wegovu dje-

lotvornost, nego i distribuciju

kiseonika i drugih sastojaka u

wegove }elije. Ako ovo stawe ne-

kontrolisano napreduje, dolazi

do potencijalno smrtonosne bo-

lesti, zloglasne ciroze. ¥

MALE TAJNE ISKUSNIH PIVOPIJA

^UVA MOZAK, VESELI SRCEUmjerena konzumacija piva mo`e suzbiti procese upale

i tako smawiti rizik od sr~anih bolesti,

a i vjerovatno}a da zaka`e srce je upola mawa

13. i 14. maj 2006. PORODICA I ZDRAVQE

23

ZIMSKI dani umiju da os-

tave ko`u umornom i ne ba{ li-

jepom. Onda stigne proqe}e,

qep{e vrijeme, i ̀ elite da i va{

izgled bude u skladu s lijepim vre-

menom - `elite da va{a ko`a iz-

gleda we`no i svje`e.

Ukoliko jo{ niste preduzele

potrebne korake kako biste ko`u

osvje`ile poslije zamorne zime,

ili ako niste sigurne {ta bi tre-

balo da uradite, bez brige! Tu smo

da vam damo nekoliko ideja kako

da osvje`ite svoje lice, ruke, ti-

jelo...

We`na ko`a lica "napatila

se# u toku zime, pa joj je potrebno

"okrepqewe#. Va{em licu, vratu

i dekolteu treba pru`iti tret-

mane detoksikacije, hidratacije i

vitalizacije. Ukoliko vam je ko`a

mlada, dobro }e vam poslu`iti

piling i temeqno ~i{}ewe mite-

sera.

Starijoj ko`i, suvoj i zreloj,

vi{e }e odgovarati lifting tret-

mani. Ako je ko`a lica crvena i

s pro{irenim kapilarima,

neophodno je wegovati je pod

stru~nim nadzorom (uz savjete der-

matologa), jer sunce i toplota

pogor{avaju ovu vrstu problema.

Nije samo lice to kome je

neophodna wega; wegu treba

pru`iti i rukama. Wima }e tako|e

prijati kozmeti~ki tretmani s

pilingom, masa`om i maskom - ba{

kao i va{em licu. Ukoliko ne

mo`ete sve to sebi da priu{tite,

ili nemate toliko vremena da ga

provodite u kozmeti~kom salonu,

ove tretmane mo`ete sprovesti i

kod ku}e.

[to se tijela ti~e, wemu

nakon zime najvi{e prijaju re-

laksiraju}e terapije u obliku

masa`e aromati~nim uqima. Na

taj na~in omek{avate ko`u, pa }e

postati we`na i bar{unasta. Pil-

ing mo`ete priu{titi i tijelu, a

zatim nahraniti ko`u nekom pri-

jatnom hidratantnom kremom.

Za kraj: proqe}e je prirodno

vrijeme za detoksikaciju organiz-

ma. Zbog toga, ukoliko `elite da

zapo~nete borbu s celulitom ili

da dr`ite dijetu (oni koji se

pridr`avaju uskr{weg posta ve}

su obavili dio s dijetom), pravo je

vrijeme za to! ¥

SAVJETI ZA QEP[I IZGLED

TIJELU PRIJA TERAPIJATijelo najvi{e voli relaksiraju}e terapije u obliku

masa`e aromati~nim uqima

OKO 39 odsto mladih od 18 do 24 godine barem

jedan sat na dan uz pomo} slu{alica slu{a muziku

od ~ak 105 decibela. Neki prenosni mp3 plejeri

mogu biti bu~ni kao automobili "formule 1# i

izazvati nepopravqivo o{te}ewe sluha, prenosi

rezultate jedne nedavne britanske studije wema~ki

Forum za dobar sluh.

Mladi koji slu{aju tako glasnu muziku tek

ne{to vi{e od 25 minuta izla`u sluh maksimal-

nom nivou buke kog u{i mogu podnijeti u sedam

dana. ¥

DA GRUDI UVIJEK BUDU U TOP-FORMI

PU[EWE pove}ava rizik od

razvoja raka grli}a materice, a

taj rizik je ve}i {to je ve}i broj

cigareta koje `ena popu{i

dnevno i {to je ranije po~ela s

pu{ewem, pokazalo je najnovije

britansko istra`ivawe.

Tokom istra`ivawa razma-

trane su 23 studije o riziku koji

cigarete predstavqaju za razvoj

raka grli}a materice, kojima je

obuhva}eno vi{e od 23.000 na

po~etku istra`ivawa zdravih

`ena, izvje{tava Rojters.

Po rije~ima dr Ejmi Bering-

ton de Gonsales iz Britanskog

instituta za istra`ivawe raka,

`ene koje trenutno pu{e iz-

lo`ene su 60 odsto ve}em riziku

da obole od raka grli}a materice

od onih koje nikad nisu pu{ile.

Nije prona|ena veza izme|u

"pu{a~kog sta`a# i izbijawa

bolesti, ali je ustanovqeno da je

od zna~aja doba otpo~iwawa s

pu{ewem.

Ina~e, osam od razmatrane 23

studije ukqu~ivale su i podatke

o eventualnoj infekciji

pra}enih `ena humanim papilo-

ma virusom (HPV), koja se dovo-

di u vezu s najve}im brojem obo-

qewa od raka grli}a materice.

Rizik od obolijevawa od te

vrste kancera ̀ ena inficiranih

HPV-om dva puta je ve}i neko kod

`ena koje nisu wime bile

zara`ene.

Ovi rezultati potvr|uju da

pu{ewe predstavqa rizik za

obolijevawe od raka grli}a ma-

terice, rekla je Berington,

budu}i da je veza izme|u pu{ewa

i bolesti ustanovqena i kod HPV

pozitivnih i negativnih `ena,

{to navodi na zakqu~ak da nije

u pitawu samo, kako se do sada

mislilo, korelacija izme|u

pu{ewa i seksualne aktivnosti

`ena. ¥

PU[EWE POVE]AVA RIZIK OD RAKA GRLI]A MATERICE

KONZOLE za igru "ple-

jstej{n# ili "iksboks# rijetko

se kad povezuju s dobrim

zdravqem. Naime, preovladava

mi{qewe da virtuelna zabava

dovodi do gojaznosti kod djece.

Me|utim, postoje i video-igre ko-

je obrazovno govore o prehrani.

Istra`ivawe objavqeno u

~asopisu "@urnal za medicinu

adolescenata# iz 2004. ~ak navo-

di da su video-igre, a ne televiz-

ija, povezani s tjelesnom masom

djece.

Me|utim, ove studije ne

spomiwu igre koje su napravqene

kako bi djecu nau~ile ne~emu o

prehrani.

Toni Findli je autor jedne

od rijetkih interaktivnih igara

koja se bavi kulturom prehrane.

Naziv najnovije igre koju je os-

mislio s timom saradnika je "Bi-

jeg iz Debelgrada#.

Kol Estrol (holesterol) je

jedan od glavnih likova u ovoj

igri. On je uli~ni man-

gup koji sprejem {ara

grafite po zidovima

krvnih sudova. Igra~

treba da ga zaustavi

prije nego {to u pot-

punosti zablokira ar-

terije.

Findli se poziva

na ~iwenicu da djeca

uzrasta od pet do osam

godina vjeruju sve {to

im ka`ete, u uzrastu od

devet do 13 postavqaju

mnogo pitawa i kopiraju svoje

vr{wake, a nakon trinaeste go-

dine sami odlu~uju, pa ih je dobro

uhvatiti u periodu dok jo{ uvi-

jek imamo nekakav uticaj. ¥

NISU BA[ SVE VIDEO-IGRE [TETNE

Pobjegnimo sada iz Debelgrada

MLADI PRETJERANO SLU[AJU GLASNU MUZIKU

Pregled bez straha

Trke u u{ima

U`itak bez povratka

Na osnovu Odluke o prodaji furnirskih trupaca, trupaca za qu{tewe i pilanskih trupaca putem javnog

nadmetawa broj: N.O. 81/05 od 27.12.2005. godine [umsko gazdinstvo "Prijedor# Prijedor, objavquje

OGLAS

za prodaju {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetawa (licitacije)

br. 01-1277/06 za 23.5.2005.

1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa su {umski drvni sortimenti - trupci, po vrsti, kvalitetnoj strukturi,

koli~ini, po~etnoj cijeni, ukupnoj po~etnoj vrijednosti i mjestu prodaje, kako slijedi:

LOT 1

2. PRAVO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka lica, koja

ispuwavaju sqede}e uslove:

a) Da posjeduju rje{ewe o upisu u sudski registar, dokaz o ispuwenosti uslova za obavqawe djelatnosti

prerade drveta i identifikacioni broj - kopije ovjerene od strane nadle`nog organa;

b) Da se ne nalaze na Listi nepouzdanih poslovnih partnera JP[ "[ume Republike Srpske# a.d. Soko-

lac (potvrda od strane [G);

v) Da su uplatila jemstvo (kauciju), u iznosu 10% od po~etne licitirane vrijednosti.

3. SADR@AJ PONUDE

Ponuda mora da sadr`i:

a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji,

b) Ponu|enu cijenu,

v) Uslove i na~in pla}awa,

g) Dokaz o ispuwewu uslova iz ta~ke 2. (a,b,v).

4. DOSTAVA PONUDE

Svi zainteresovani, svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju#, treba da dostave JP[

"[ume Republike Srpske# a.d. Sokolac, [G "PRIJEDOR# VO@DA KARA\OR\A 4/2 PRIJEDOR.

Rok za postavqawe ponuda je sedam dana od dana objavqivawa oglasa tj. 22.5.2006. godine.

Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

5. OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda izvr{i}e se javno, uz mogu}nost prisustva u~esnika na licitaciji, dana 23.5.2006.

godine, u 9 ~asova, u prostorijama [G "PRIJEDOR# PRIJEDOR.

6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A

a) Najve}a ponu|ena cijena i

b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa.

7. OSTALE ODREDBE

Ponu|eni {umski drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 15 ~asova na gore pomenutim destina-

cijama.

Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem mogu se dobiti u vremenu od 7 do 15 ~asova u

[umskom gazdinstvu, putem telefona 052/242-921 ili na navedenoj adresi.

TVORNICA PAPIRA SHP CELEX, A.D. BAWA LUKA

BAWA LUKA

Na osnovu ~lana 120 Statuta Tvornice papira SHP Celex, a.d. Bawa Luka sa 79% u~e{}a ino-

kapitala raspisuje

OGLAS

za prijem u radni odnos

1. Menaxer logistike, 1 izvr{ilac

2. Referent logistike, 1 izvr{ilac

3. Menaxer nabave 1 izvr{ilac

4. Referent nabave 1 izvr{ilac

5. Menaxer in`eweringa 1 izvr{ilac

6. Referent in`eweringa 1 izvr{ilac

7. Tehnolog 1 izvr{ilac

8. Asistent menaxera odr`avawa 1 izvr{ilac

Pored op{tih uslova, kandidati treba da dostave i dokaze o posebnim uslovima i to:

1. Dokaz o zavr{enom fakultetu: ma{inski, elektro, tehnolo{ki ili ekonomski, radno iskust-

vo do tri godine, organizacione sposobnosti u rukovo|ewu na istim ili sli~nim poslovima,

sklonost timskom radu;

2. Dokaz o zavr{enoj sredwoj {koli IV stepen, tehni~ka ili elektro{kola radno iskustvo do

jedne godine;

3. Dokaz o zavr{enom fakultetu: ekonomski, radno iskustvo do tri godine, aktivno znawe en-

gleskog jezika;

4. Dokaz o zavr{enoj sredwoj {koli IV stepen, - tehni~ka ili elektro{kola, radno iskustvo do

jedne godine na poslovima nabave, i aktivno znawe engleskog jezika;

5. Dokaz o zavr{enom fakultetu: ma{inski, elektro, tehnolo{ki,

radno iskustvo do tri godine, aktivno znawe engleskog jezika;

6. Dokaz o zavr{enoj sredwoj {koli IV stepen, tehni~ka ili elektro{kola, radno iskustvo do

jedne godine;

7. Dokaz o zavr{enom fakultetu: tehnolo{ki, radno iskustvo do jedne godine;

8. Dokaz o zavr{enom fakultetu: ma{inski, radno iskustvo do jedne godine.

Za sva radna mjesta obavezno znawe rada na ra~unaru, za radna mjesta 1, 2, 6, 7 i 8 po`eqno znawe

stranih jezika.

Prijave sa dokazima dostavqati u Personalu slu`bu SHP Celex-a, ulica Veqka Mla|enovi}a

b.b, Bawa Luka u roku od osam dana od dana objavqivawa.

OBAVJE[TEWE

Javna odbrana magistarskog rada Danijele Bogdani} pod nazivom

"PROBLEM UPRAVQAWA GRUPAMA

S POSEBNIM OSVRTOM NA PREDUZE]E X#

zakazuje se za dan 19.5.2006. godine u 11 ~asova.

Odbrana }e se odr`ati u dru{tvenoj sali na Ekonomskom fakultetu u Bawoj Luci,

ul. Majke Jugovi}a br. 4.

Zainteresovani mogu ostvariti uvid u sadr`aj magistarskog rada do dana odbrane u biblioteci

Fakulteta.

1. AD "Industrija alata# Trebiwe

2. AD Fabrika alata za navoj Trebiwe

3. AD Fabrika ma{ina i odlivaka Trebiwe

4. AD Fabrika alata za bu{ewe Trebiwe

5. AD Fabrika specijalnog alata Trebiwe

6. AD Fabrika steznih glava Nevesiwe

POZIV

za IV sjednicu Skup{tine akcionara AD

IV sjednica Skup{tine akcionara AD za akcionarska dru{tva u Trebiwu odr`a}e se na dan 5.6.2006.

godine u Trebiwu, po sqede}em rasporedu:

Za preduze}e pod rednim brojem: 1 u 12 ~asova.

Za preduze}e pod rednim brojem: 2 u 13 ~asova.

Za preduze}e pod rednim brojem: 3 u 16 ~asova.

Za preduze}e pod rednim brojem: 4 u 17 ~asova.

Za preduze}e pod rednim brojem: 5 u 14 ~asova.

Sjednica }e se odr`ati u amfiteatru Upravne zgrade AD Industrija alata Trebiwe.

IV sjednica Skup{tine akcionara AD Fabrike steznih glava u Nevesiwu odr`a}e se u Nevesiwu u

Poslovnoj zgradi ovog dru{tva sa po~etkom rada u 12 ~asova na dan 6.6.2006. godine.

Za sve skup{tine je utvr|en sqede}i:

DNEVNI RED:

1. Usvajawe zapisnika sa III sjednice Skup{tine AD;

2. Usvajawe Zavr{nog ra~una za 2005. godinu;

3. Izmjene i dopune Statuta AD;

4. Raspisivawe javnog konkursa za izbor ~lanova Nadzornog odbora Koncerna AD Industrija alata

Trebiwe;

a) Imenovawe konkursne komisije;

5. Teku}a pitawa.

(Dnevni red AD Fabrika steznih glava Nevesiwe ima samo ta~ku 1, 4 i 6).

Akcionari mogu izvr{iti uvid u materijale prema predlo`enom dnevnom redu na oglasnoj tabli AD

Industrije alata Trebiwe svakim radnim danom u vremenu 6 do 14 ~asova, a za AD Fabriku steznih

glava Nevesiwe na oglasnoj tabli ovog AD u istom terminu.

U slu~aju da se pojedine skup{tine ne mogu odr`ati zbog nedostatka kvoruma, utvr|uje se vrijeme i

mjesto ponovnog sastanka u istom terminu na dan 12.6.2006. godine, a za AD Fabriku steznih glava Nevesi-

we 13.6.2006. godine.

NADZORNI ODBORI AD

1. BUKOVI TRUPCI I 50,02 113 5.652,26

2. BUKOVI TRUPCI II 57,69 89 5.134,41 ODJEQEWE 44

3. BUKOVI TRUPCI III 65,12 69 4.493,28 MAGLAJCI

4. HRASTOVI TRUPCI I 1,44 200 288,00 GJ KOZARA

5. HRASTOVI TRUPCI II 2,26 141 318,56 MQE^ANICA

6. HRASTOVI TRUPCI III 8,86 115 1.018,90

SVEUKUPNO 16.905,41

Red.

broj

Vrsta sortimenta

i kvalitetna struktura

Koli~ina

m3 Cijena KM/m

3

(bez PDV)

Vrijednost

(bez PDV)

Mjesto

prodaje

Po~etna

UNIVERZITET U ISTO^NOM SARAJEVU

MUZI^KA AKADEMIJA

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavamo javnost da }e MIROSLAVA PEJOVI], diplomirani muzi~ki pedagog, braniti mag-

istarsku tezu dana, 15.5.2006. godine sa po~etkom u 19 ~asova u sali Muzi~ke akademije u Isto~nom

Sarajevu, na temu:

"STILSKE KARAKTERISTIKE POZNE STVARALA^KE FAZE

LUDVIGA VAN BETOVENA

KROZ PRIZMU POSQEDWIH GUDA^KIH KVARTETA

(Opus 127, 132, 130, 133, 131 i 135)#

POD MENTORSTVOM RED. PROF. DEJANA DESPI]A, AKADEMIKA

Magistarski rad se mo`e pogledati u prostorijama Akademije u Isto~nom Sarajevu, ulica Vuka

Karaxi}a 30, u vremenu od 7 do 22 ~asa.

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavamo javnost da }e JASNA BAZLER-KATALINSKI, profesor muzi~kog vaspitawa i

obrazovawa, braniti magistarsku tezu dana 16.5.2006. godine sa po~etkom u 9 ~asova u sali Muzi~ke

akademije u Isto~nom Sarajevu, na temu:

"RAZVOJ MUZI^KOG VASPITAWA U PRED[KOLSKIM

USTANOVAMA OD DRUGOG SVJETSKOG RATA DO DANAS#

POD MENTORSTVOM RED. PROF. MIRJANE IVANOVI]

Magistarski rad se mo`e pogledati u prostorijama Akademije u Isto~nom Sarajevu, ulica Vuka

Karaxi}a 30, u vremenu od 7 do 22 ~asa.

MEGA TRADE, d.o.o. Bawa Luka

raspisuje

OGLAS

za popunu radnih mjesta

1. agent prodaje za podruje Bawe Luke, Lakta{a, Prwavora, Srpca i Gradi{ke,

2. agent prodaje za podru~je Prijedora, Sanskog Mosta, Novog Grada, Kostajnice,

Koz. Dubice.

Pored op{tih uslova propisanih Zakonom o radu, kandidat bi trebalo da ispuwa-

va i sqede}e uslove:

- sredwa ili vi{a stru~na sprema,

- polo`en voza~ki ispit.

Prednost }e imati kandidati sa radnim iskustvom na istim ili sli~nim poslovi-

ma i koji posjeduju vlastiti automobil.

Oglas ostaje otvoren pet dana od dana objavqivawa. Prijavu s kra}om biografijom

dostaviti na adresu: Mega Trade, Dunavska 1 C, 78000 Bawa Luka ili na

e-mail: mega@blic.net

13. i 14. maj 2006.OGLASI

24

U s l o v i:

- VSS, V[ (ekonomskog, tehni~kog ili pravnog

smjera).

- Radno iskustvo najmawe pet godina u struci.

- Da je radio/la u privredi, u sli~nim ili is-

tovjetnim djelatnostima.

Uz prijavu se prila`u sqede}a dokumenta:

- Uvjerewe o dr`avqanstvu original (ili ov-

jerena kopija);

- Diploma original ili ovjerena kopija;

- Potvrda o radnom iskustvu u struci;

- Dokaz da ispuwava op{tu zdravstvenu sposob-

nost - qekarsko uvjerewe;

- Uvjerewe o neka`wavawu;

- Uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak;

- Program rada.

Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od

dana objavqivawa. Mandatni period imenovawa

direktora je ~etiri godine. Neblagovremene i

nekompletne prijave ne}e se razmatrati. Pri-

jave na konkurs dostaviti na adresu:

FABRIKA VIJAKA AD

MRKOWI] GRAD

Radni~ka br. 9

2972 BP

AD "VODOVOD I KANALIZACIJA#

BIJEQINA

ULICA HAJDUK STANKA 20

Tel/faks: 055/226-460, 055/210-751

OBAVJE[TEWE

Peta Skup{tina akcionara AD "Vodovod i kanalizacija# Bijeqina, koja nije

odr`ana u zakazanom roku 14. marta 2006. godine, odnosno u ponovqenim rokovi-

ma, 17. i 26. aprila 2006. godine, ponovo se zakazuje za utorak, 23. maja 2006. godine,

sa po~etkom u 10 ~asova, u sjedi{tu Dru{tva, sa ranije objavqenim dnevnim redom.

U slu~aju neodr`avawa u zakazanom roku, ponovqeni saziv pete Skup{tine odr`a}e

se 30. maja 2006. godine na istom mjestu i u isto vrijeme.

Broj: 1173/06

Bijeqina, 12.5.2006. godine

AD "Vodovod i kanalizacija# Bijeqina

Direktor

Milan Peri} dipl. in`. ma{.

OBAVJE[TEWE

OBAVJE[TAVAMO JAVNOST DA JE DOKTORSKA DISERTACIJA I REFERAT O

OCJENI DOKTORSKE DISERTACIJE, KANDIDATA STOJE JOTANOVI], POD

NAZIVOM "PRIMJENA LUTEOLITI^KIH PREPARATA U SINHRONIZACIJI

PRASEWA I REGULACIJI REPRODUKTIVNIH FUNKCIJA KRMA^A POSTPAR-

TUM# DATA NA UVID JAVNOSTI. ZAINTERESOVANI ISTU MOGU DOBITI NA

UVID U BIBLIOTECI POQOPRIVREDNOG FAKULTETA SVAKI RADNI DAN

OD 10 DO 13 ^ASOVA.

2973 BP

Na osnovu ~lanova 54 i 67 Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih

boraca Odbrambeno-otaxbinskog rata Republike Srpske ("Sl. gl. Republike Srpske#, broj:

46/04) i Pravilnika o stambenom zbriwavawu porodica poginulih boraca i RVI ("Sl. glas-

nik Republike Srpske# broj: 103/03) Stambena komisija za bora~ko-invalidsku za{titu,

raspisuje

JAVNI KONKURS

za dodjelu pet stanova

Raspisuje se konkurs za dodjelu 5 (pet) novoizgra|enih stanova na Vatrogasnom domu u

Bile}i, a to su:

- stan broj 1 - dvosoban stan 52,21 mŸ - I sprat,

- stan broj 2 - dvosoban stan 49,46 mŸ - II sprat,

- stan broj 3 - jednosoban stan 41,74 mŸ - II sprat,

- stan broj 5 - jednosoban stan 36,05 mŸ - II sprat

- stan broj 6 - jednosoban stan 38,94 mŸ - II sprat.

Pravo u~e{}a na konkursu imaju:

- porodice poginulih boraca,

- ratni vojni invalidi od I do IV kategorije invalidnosti.

Kriterijumi za dodjelu 5 (pet) stanova su:

- smrt, odnosno nestalost ~lana porodice po osnovu koga je priznato pravo na porodi~nu

invalidninu,

- stepen vojnog invaliditeta, sa tu|om wegom, ortopedskim dodatkom,

- vremenom u~e{}a u ratu podnosioca zahtjeva i ~lanova porodi~nog doma}instva,

- stambena situacija,

- broj ~lanova doma}instva,

- zdravstveno stawe ~lanova porodi~nog doma}instva,

- socijalna situacija.

Uz prijavu na konkurs kandidati prila`u isprave kojima dokazuju osnovanost navoda, a pri-

je svega:

1. za svojstvo ~lana porodice poginulog odnosno nestalog borca - rje{ewe o priznatom pravu

na porodi~nu invalidninu;

2. za status RVI - rje{ewe o priznatom statusu RVI;

3. za vrijeme u~e{}a u ratu - rje{ewe o kategorizaciji;

4. za stambenu situaciju - potvrda Ministarstva za izbjeglice i raseqena lica, da li je ili

nije imovina vra}ena, kao i da li je uslovna za stanovawe;

5. za broj ~lanova porodi~nog doma}instva - ovjerena izjava kod organa uprave,

6. za zdravstveno stawe - nalaz i mi{qewe nadle`ne qekarske komisije,

7. za socijalnu situaciju - rje{ewe Centra za socijalni rad o priznavawu prava;

8. i druge isprave, odnosno dokaze koje odredi Stambena komisija.

Pravo prijave na konkurs nemaju porodice poginulih, odnosno nestalih boraca - koris-

nici porodi~ne invalidnine, kao ni ratni vojni invalidi od I do IV kategorije, koji nisu

stambeno zbrinuti, a naplatili su nematerijalnu i materijalnu {tetu iz osnova kao posqed-

ica ratnih dejstava.

Prijave se zajedno sa dokazima o ispuwavawu uslova iz ovog konkursa dostavqaju u zape~a}enoj

koverti preporu~enom pismenom po{iqkom ili li~no na adresu:

Op{tina Bile}a

ul. Kraqa Aleksandra br. 28

sa naznakom JAVNI KONKURS za dodjelu 5 (pet) novoizgra|enih stanova na Vatrogas-

nom domu u Bile}i (porodicama poginulih boraca i RVI).

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti uzete u obzir na razmatrawe, kao i prilikom

rangirawa.

Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 15 dana od dana objavqivawa.

Javni konkurs }e biti objavqen na oglasnoj tabli SO Bile}a, Bora~koj organizaciji, putem

Radio Bile}e i u "Glasu Srpske#.

Prijedlog rang-liste o izboru potencijalnih korisnika stanova bi}e objavqen na oglasnoj

tabli SO Bile}a, nakon isteka roka za podno{ewe prijava i bodovawa od strane Stambene

komisije.

Bile}a, 12.5.2006. godine

PREDSJEDNIK STAMBENE KOMISIJE

Milo{ Tabakovi}

TELEKOMUNIKACIJE RS a.d.

BAWA LUKA

Na osnovu ~lanova 30 i 31 Statuta Telekomunikacija RS a.d. Bawa Luka, Nadzorni odbor

Telekomunikacija RS a.d. Bawa Luka,

SAZIVA

XI Skup{tinu akcionara Telekomunikacija RS a.d.

Bawa Luka

I

Jedanaesta Skup{tina akcionara odr`a}e se u Bawoj Luci dana 3.6.2006. godine (subota) u

prostorijama RJ Bawa Luka (TKC), ul. Mladena Stojanovi}a br. 8, Bawa Luka s po~etkom

u 11 ~asova.

Za Skup{tinu se predla`e sqede}i:

DNEVNI RED:

I

1. Izbor Komisije za verifikaciju prisutnih akcionara i podno{ewe izvje{taja komisi-

je.

2. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine, zapisni~ara i broja~a glasova;

3. Usvajawe Zapisnika sa X Skup{tine akcionara Telekomunikacija RS a.d. Bawa Luka;

4. Usvajawe Izvje{taja o poslovawu za 2005. godinu.

5. Dono{ewe odluka;

- o raspodjeli dobiti za 2005. godinu,

- o isplati dividende akcionarima iz dobiti za 2005. godinu,

- o usmjeravawu nerealizovanih sredstava utvr|enih Odlukom Skup{tine akcionara za

raspodjelu dobiti za 2004. godinu,

- o odobravawu Odluke o izdvajawu sredstava u buxet za donacije;

6. Usvajawe

6.1. revidiranog Plana poslovawa za 2006 - 2008. godinu;

6.2. revidiranog Programa investicija za 2006. godinu;

7. Razmatrawe Izvje{taja o radu:

- Nadzornog odbora

- Odbora za reviziju

8. Informacija o toku privatizacije Telekomunikacija RS a.d. Bawa Luka i dono{ewe

potrebnih odluka.

9. Dono{ewe Odluke o odobravawu donacija dodijeqenih od strane Nadzornog odbora;

10. Teku}a pitawa.

II

Materijali za sjednicu Skup{tine akcionara bi}e dostupni u~esnicima Skup{tine u sje-

di{tu preduze}a u Bawoj Luci i radnim jedinicama preduze}a: Bawa Luka, Bijeqina, I. Sara-

jevo, Prijedor, Doboj, Br~ko, Trebiwe, Zvornik, Fo~a i Mrkowi} Grad, a uvid u iste se

mo`e izvr{iti svakog radnog dana od dana objavqivawa ovog poziva do dana odr`avawa

Skup{tine, u vremenu od 8 do 15 ~asova.

Prijavqivawe i evidentirawe akcionara vr{i}e se u prostorijama RJ Bawa Luka (TKC)

u Bawoj Luci, jedan sat prije po~etka Skup{tine.

U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovna

Skup{tina }e se odr`ati dana 10.6.2006. godine (subota) u isto vrijeme, na istom mjestu i

sa istim dnevnim redom.

Broj: 1-02-4546/06 PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

Dana, 12.05.2006. godine @eqko Petkovi}, dipl. in`. s.r

"NEMETALI# a.d. Prijedor

- Upravni odbor

Upravni odbor "NEMETALI# a.d. Prijedora, na sjednici

odr`anoj 11.5.2006. godine, donio je

ODLUKU

o otkazivawu

IX SKUP[TINE AKCIONARA "NEMETALI# a.d.

PRIJEDOR

koja je bila zakazana za dan 25.5.2006. godine (~etvrtak) u

prostorijama Dru{tva u Prijedoru, sa po~etkom u 12 ~aso-

va, a oglas o sazivawu Skup{tine objavqen je u listu "Glas

Srpske# dana 29.4.2006. godine, sa dopunom dnevnog reda ob-

javqenom u listu "Glas Srpske# dana 6.5.2006. godine.

Skup{tina se otkazuje iz razloga kako bi se ispo{tovali

svi zakonski uslovi neophodni za dono{ewe odluka po

9. i 10. ta~ki dnevnog reda.

UPRAVNI ODBOR

FABRIKA VIJAKA AD

MRKOWI] GRAD

Radni~ka br. 9

MRKOWI] GRAD

Datum: 9.5.2006. godine

Na osnovu Odluke Upravnog odbora od 23.2.2006. godine, ~lana 65 i 66 Statuta i Pravilnika o sis-

tematizaciji poslova i radnih zadataka Fabrike vijaka AD Mrkowi} Grad, objavquje se

KONKURS

za izbor direktora

13. i 14. maj 2006. OGLASI

25

telefon:

051/211-968

tel/faks:

051/212-004

M A R K E T I N G

E-mail: marketing@glassrpske.com

13. i 14. maj 2006.^ITUQE/POMENI

26

Posqedwi pozdrav dugogodi{wem direktoru

PREDRAGU

RADI]U

Kolektiv "Bawalu~ke pivare# izra`ava duboko `aqewe povodom iznenadne smrti, kao i veliku zahvalnost za ulo`eni trud i vri-

jeme provedeno sa nama.

Kolektiv "Bawalu~ke pivare# AD

000034 B-7 G

Posqedwi pozdrav po{tovanom gradona~elniku, istaknutom privrednom stru~waku

i nau~nom radniku

Prof. dr PREDRAGU

RADI]U

1941 - 2006.

S tugom i po{tovawem

Kolektiv "Kosig Dunav osigurawa# AD Bawa Luka

B-5 F

Posqedwi pozdrav predsjedniku i iskrenom prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

od porodice @arka Gvozdenca.

000015 B-2 G

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

PEDI

od \ure Male{evi}a iz Lakta{a

sa porodicom.

000032 A-1 G

Posqedwi pozdrav velikom ~o-

vjeku i prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

od Slavka i Marije Segi}.

000020 A-1 G

Posqedwi pozdrav prijatequ

PREDI

od porodice Zrni}.

000025 A-1 G

Posqedwi pozdrav prijatequ

PEDI

od Dragiwe sa porodicom.

000025 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

Porodica Kne`evi}

000026 A-1 G

Posqedwi pozdrav po{tovanom

PREDRAGU

RADI]U

od Drage Talijana.

000035 A-1 G

13. i 14. maj 2006. ^ITUQE/POMENI

Posqedwi pozdrav dragom

i nezaboravnom prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

od porodice Du{ana Laj{i}a.

000030 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom

i nezaboravnom prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

od porodice Branka Cviji}a.

000030 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

od Du{ka Jak{i}a.

000005 A-1 G

Posqedwi pozdrav

PREDRAGU

RADI]U

od Dijane i Vladimira Tutu{a.

000031 A-3 G

Posqedwi pozdrav velikom

~ovjeku i prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

od Peri{e sa porodicom.

000001 A-3 G

Posqedwi pozdrav mom ratnom

drugu i velikom ~ovjeku

PREDRAGU

RADI]U

od Bo{ka i porodice Amixi}.

000018 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

PREDRAGU

PREDI

RADI]U

Porodica Bajramovi}

A-5

Posqedwi pozdrav

PREDRAGU

RADI]U

od porodice Gruji~i}.

000012 A-1 G

Posqedwi pozdrav kumu

PREDRAGU

od Keke, Cobera i Andreja.

000029 A-2 G

In memoriam

BO@IDAR

BOLE

DESPOT - VULETI]

U subotu, 13.5.2006. godine, u 11

~asova odr`a}e se {estomjese~ni

pomen na Novom grobqu u Bawoj

Luci, polo`i}emo cvije}e i za-

paliti svije}e. Pozivamo rodbinu,

prijateqe i kom{ije da nam se

pridru`e.

O`alo{}ena supruga sa djecom

000027 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

DU[KA

PETKOVI]A

Bio si veliki drug i prijateq, jed-

nostavno veliki ~ovjek. Hvala ti

za sve i nikada te ne}emo zabo-

raviti.

Dragana, Aleksandra i Aleksan-

dar Koprena

000021 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

QUBICU

DAMJANOVI]

13.5.2000 - 13.5.2006.

Majko, `ivje}e{ ve~no u na{im

srcima.

Tvoji sin Borislav, snaha Goga, un-

uci Danijel i Dra`en

000022 A-2 G

Dragi

SINI[A

otkako te nema, u nama je ostala

ve~na tuga i bol za tobom

Porodica Kova~evi}

000014 A-2 G

Dragi

SINI[A

Nema te sa nama i u na{im srcima

je ostala bol i tuga.

Se}awe je puno tvoje dobrote i

pa`we prema nama.

Porodica Radi{i}

000014 A-3 G

Sje}awe na dragu majku i baku

ZDRAVKU

MAKSIMOVI]

13.5.2000 - 13.5.2006.

Djeca i unu~ad

000016 A-2 G

Dana 14.5.2006. godine navr{avaju

se tri tu`ne godine od smrti na{eg

dragog oca

PETRA

MAJKI]A

K}erka Nevenka, zet Stanislav,

unuke Dijana, Sla|ana i Jelena,

unuk Dragan i praunuka Marija

000019 A-3 G

S po{tovawem i tugom opra{tamo se od gospodina

PREDRAGA

RADI]A

biv{eg predsjednika Skup{tine op{tine Bawa Luka

Porodici izra`avamo na{e iskreno sau~e{}e, a wegov lik i sve

ono lijepo i dobro {to je u~inio za na{ grad zadr`a}emo u tra-

jnom sje}awu.

Administrativna slu`ba Grada

B-1 F

Posqedwi pozdrav

PREDRAGU

RADI]U

od porodice Rosi}.

000023 A-8 G

Posqedwi pozdrav

PREDRAGU

RADI]U

od "Vo`da#.

000023 A-8 G

Posqedwi pozdrav velikom ~ovjeku i prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

Kolektiv Ekonomskog instituta Bawa Luka

A-8 UP

Posqedwi pozdrav prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

od porodice ^izmovi}.

A-6 F

Posqedwi pozdrav dugogodi{wem sportskom radniku i jednom

od osniva~a na{eg kluba

RADI

od FK "Vrbas# iz Razboja.

000009 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji i prijatequ

RADI

od porodice Radislava Babi}a.

000009 A-6 G

Tu`no sje}awe na voqenog supruga i oca

OBRADA

MARKOVI]A

1998 -2006.

Dana 14.5.2006. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na

grobqu "Sveti Pantelija# u Boriku.

Supruga Zora i k}erke Orjana i Maja

000002 A-6 G

Pet godina tu`nog sje}awa na

BRANISLAVA

DRINI]A

S qubavqu i po{tovawem, Qiqa, Sandra i Aleksandra

000048 A-6 G

Tu`nim srcem javqamo da je 11.5.2006. godine u 65. godini `ivota

preminuo na{ dragi

RADOSLAV

(Du{ana)

PLOTAN

22.8.1941 - 11.5.2006.

Sahrana }e se obaviti 13.5.2006. godine (subota) na [krbi}a grobqu u

Malom Razboju.

Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u Malom Razboju u 14 ~asova.

O`alo{}ena porodica: supruga Mara, k}eri Karmela i Du{ica i unuka

Daria000009 A-8 G

27

13. i 14. maj 2006.^ITUQE/POMENI

U utorak, 16.5.2006. godine, navr{ava se {est

tu`nih mjeseci od tragi~ne smrti na{e

GORDANE

@DERO

U nedjequ, 14.5.2006. godine u 11 ~asova

odr`a}emo pomen na mjesnom grobqu u

Elezagi}ima.

O`alo{}ena porodica

U utorak, 16.5.2006. godine navr{ava se {est

tu`nih mjeseci od tragi~ne smrti na{e

BIQANE

(ro|. Plotan)

[E[UM

U nedjequ, 14.5.2006. godine u 11 ~asova

odr`a}emo pomen na mjesnom grobqu u

Kozincima.

O`alo{}ena porodica

U utorak, 16.5.2006. godine, navr{ava se {est

tu`nih mjeseci od tragi~ne smrti na{e

DIJANE

E]IMOVI]

U nedjequ, 14.5.2006. godine u 11 ~asova

odr`a}emo pomen na mjesnom grobqu u

Brestov~ini.

O`alo{}ena porodica

28

U utorak, 16.5.2006. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od tragi~ne smrti na{ih

GORDANE

@DERO

BIQANE

(ro|. Plotan)

[E[UM

DIJANE

E]IMOVI]

S qubavqu i po{tovawem

Kolektiv SIMPO-SIK Gradi{ka

B-7 + B-7 F

i

13. i 14. maj 2006.^ITUQE/POMENI

30Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je dana 11.5.2006.

godine u 32. godini `ivota tragi~no preminuo na{ dragi

MILUTIN

VUKOVI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se u nedjequ, 14.5.2006. godine, u 14

~asova na mjesnom grobqu Vukovi}i u Sutra{wici.

O`alo{}eni: majka Qeposava, otac Milivoj, brat Mile, sestre Milijana i

Ilinka sa porodicama

000036 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je u ~etvrtak, 11.5.2006.

godine, nakon kratke bolesti, u 75. godini `ivota preminuo na{ dragi

KOSTA

(Vida)

TOMI]Sahrana }e se obaviti u subotu, 13.5.2006. godine, u 14 ~asova na grobqu kod

Rebrova~ke crkve.

O`alo{}eni: sinovi Gojko, Nenad, @eqko i @arko, k}erke Gospa i Nada,

bra}a Quban i Mla|en, sestre Bosa i Nena, snahe Slavica, Radmila i @eq-

ka, zetovi Ilija i Stipo, unu~ad i ostala o`alo{}ena rodbina

A-8 R

Pro{lo je ~etrdeset dana od kada nas je napustio na{ dragi suprug,

otac, brat i djed

SLAVKO (Mitra)

[KRBO1933 - 2006.

U subotu, 13. maja 2006. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-

}u na grobqu kod Rebrova~ke crkve. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom-

{ije da nam se pridru`e.

O`alo{}eni: supruga Joka, sin Miroslav, k}erka Mira, sestra Cvijeta,

unu~ad Davor, Qiqana, Sawa, Danijela, \or|e i Dragan, zet Radivoj i sna-

ha Stanislava000003 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILUTINU

od brata Mile, snahe Sawe, sinov-

ca Alekse, sinovki Irine i Elene.

000037 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILUTINU

od sestre Milijane, zeta Sini{e,

sestri}a Igora, sestri~ne Jovane.

000037 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom sinu

MILUTINU

od majke Qeposave i oca Milivo-

ja.

000036 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILUTINU

od brata Gorana, sestre Gorane i ze-

ta Ivana.

000036 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom sinovcu

MILUTINU

od strica Peje i strine Vide.

000036 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

MILUTINU

od tetke Radojke, sestre Nevene i

sestri}a Nikole.

000036 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILUTINU

od sestre Ilinke, zeta Mirka, se-

stri~ne An|ele i sestri}a Pe-

tra.

000037 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom

MILUTINU

od tetke Nade, tetka Zorana, bra}e

Mladena i Sr|ana i sestre Mla-

|enke.

000037 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom sinovcu

MILUTINU

od strica Ostoje, strine Novke, se-

stre Danijele, Aleksandre i Nine.

000037 A-2 G

Dana 13.5.2006. godine navr{ava se

tu`nih {est godina od smrti na{e

drage

VIDOSAVE

KARALI]

Zahvalna porodica

000047 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom sinovcu

MILUTINU

od strica Ostoje i strine Vide.

000036 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom sinovcu

MILUTINU

od strica Dra{ka i strine Orjane

sa djecom.

000036 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

KOSTI

od sina Nenada i snahe Rade sa dje-

com.

000017 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

KOSTI

od sina Gojka i snahe Slave sa dje-

com.

000017 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

KOSTI

od k}erke Gospe i zeta Ilije sa dje-

com.

000017 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

KOSTI

od sina @eqka i snahe @eqke sa

djecom.

000017 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog supruga

MITRA

METLI]A

Supruga Stana

000034 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

MITRA

METLI]A

Sin Vlado sa porodicom

000034 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

MITRA

METLI]A

Sin Nedeqko sa porodicom

000034 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

MITRA

METLI]A

K}erka Zorka sa porodicom

000034 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

MITRA

METLI]A

K}erka Grozda sa porodicom

000034 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog

NIKOLU

VRAWE[A

10.5.1995 - 10.5.2006.

U nedjequ u 11 ~asova posjeti}emo

tvoju vje~nu ku}u.

Tvoji najmiliji 000008 A-1 G

Pro{lo je {est tu`nih mjeseci od

smrti na{eg dragog supruga i oca

NE\EQKA

TOPI]A

U nedjequ, 14. maja 2006. godine, po-

sjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na

grobqu u Opsje~kom (Pejakovi}i)

kod ^elinca, zapaliti svije}e, po-

lo`iti cvije}e i zaliti ga suzama.

Pozivamo rodbinu i prijateqe da

nam se pridru`e.

Supruga Rosa, sinovi Milan i Gor-

dan

^N A-4 - 000987

Posqedwi pozdrav dragom ocu

KOSTI

od sina @arka.

000017 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

KOSTI

od k}erke Nade i zeta Stipe.

000017 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

KOSTI

od sestre Bose sa porodicom.

000017 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

KOSTI

od sestre Nevenke sa porodicom.

000017 A-1 G

Sje}awe na na{u dragu majku, baku

i suprugu

MIQU

DODIK

9.5.1995 - 9.5.2006.

Dok smo god `ivi, bi}e{ voqena,

po{tovana i nezaboravqena u na-

{im srcima!

Tvoji najmiliji: suprug, k}erke, ze-

tovi i unu~ad

000027 A-3 G

Dana 14.5.2006. godine navr{ava se 40

tu`nih dana od prerane smrti na{e

sestre

QUBICE

SAVI]

Toga dana u 10 ~asova porodica }e

se okupiti na mjesnom grobqu u

Rami}ima.

Brat Ne|o, snaha Dragica, Ranko,

Dragan i sestra Vasiqka

000004 A-3 G

Tu`no sje}awe na na{e najmilije

VESI]

K}erke i sestre Du{anka, An|elija i Zora sa porodicama000043 A-7+A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

MITRA

METLI]A

K}erka Jovanka sa porodicom

000034 A-1 G

Dana 14.5.2006. godine navr{ava se tu`na godina otkako

nije sa nama na{ dragi

BRANKO

(Marka)

DELI]

Toga dana u 11 ~asova otkri}emo spomen-plo~u na grobqu u Javoranima,

polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i

kom{ije da nam se pridru`e.

O`alo{}eni: supruga Makivija, sin Miroslav, k}erke Branka i Rajka,

snaha Biqana, zetovi i unu~ad

000009 A-8 G

MARIJU

13.5.2004 - 13.5.2006.

ZORKA

17.5.2001 - 17.5.2006.

DU[ANA

13.11.2002 - 13.5.2006.

i

13. i 14. maj 2006. ^ITUQE/OGLASI

31Sje}awe na dragu suprugu, majku, baku i prabaku

KOVIQKU

BALABAN

15.5.2003 - 15.5.2006.

Suprug Milan i sin Nenad sa porodicom

000010 B-2 M

Sje}awe na dragu majku

KOVIQKU

BALABAN

15.5.2003 - 15.5.2006.

K}erka Nada sa porodicom

000010 A-4 M

Dana 15.5.2006. god. navr{avaju se

tri godine od smrti na{e drage

majke

DOBRILE

RADUSINOVI]

Dana 14.5.2006. godine (nedjeqa)

posjeti}emo wen grob na Grobqu

"Lipa# u Piskavici i polo`iti

cvije}e.

O`alo{}eni: sinovi Dra{ko i

Slobodan, unu~ad Marina, Sini-

{a, Andrea i Matej, snahe Borka

i Biqana, brat Slobodan i sestra

Nada te mnogobrojna rodbina i

prijateqi

000010 A-4 M

Dana 14. maja navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage supruge, maj-

ke i bake

CVIJETE

(ro|. [u}ur) KR[I]

iz Stanara

Draga majko

Pro{lo je ve} pola godine otkako nisi sa nama. Tvoj iznenadni odlazak

ostavio je duboku prazninu u na{im srcima, ali plemenitost, dobrota

i we`nost koju si nam poklonila osta}e vje~no u na{im sje}awima.

O`alo{}eni: suprug Vladimir, k}erke Jadranka, Slavojka, Gordana i Na-

da, sinovi Obren i Ratko i unu~ad 004017 A-8 GK

Posqedwi pozdrav velikom ~ovjeku

PREDRAGU

S po{tovawem

Porodica Majstorovi}

000008 A-8 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

12.5.2006. godine, u 64. godini `ivota iznenada preminuo na{ dragi su-

prug, otac i deda

MAKSIM

(Milovana) BOROJEVI]

Sahrana }e se obaviti 13.5.2006. u 14 ~asova na grobqu Kola u [u}urima.

O`alo{}eni: supruga Bosiqka, sin Mario, k}erke Marina, Danijela i

Swe`ana, brat Svetozar i sestra Mirjana, te ostala rodbina i prijate-

qi000005 A-8 M

Posqedwi pozdrav voqenom tati

MAKSIMU

Nikada te ne}u zaboraviti i uvi-

jek }e{ `ivjeti u mom srcu.

Tvoja k}erka Swe`ana

000005 A-2 M

Posqedwi pozdrav

PREDRAGU

RADI]U

Zoran Ni{evi} sa porodicom

000008 A-2 M

Posqedwi pozdrav dragom

MILUTINU

od prijateqa Tomislava i Sini-

{e sa porodicom.

000014 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

MAKSIMU

od supruge Bosiqke.

000005 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

MAKSIMU

od porodice [u}ur.

000005 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom i vo-

qenom tati

MAKSIMU

od k}erke Marine, zeta Marinka,

unuka Tatjane i Dragane.

000005 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom ocu i

djedu

MAKSIMU

od k}erke Danijele, zeta Nedeqka

i unuke An|ele.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav

PREDRAGU

RADI]U

od Danijele.

000007 A-1 M

Plemenitom ~ovjeku

PREDRAGU

Alaksandar i Biserka Popovi} sa

porodicom

000012 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

predsjedniku

PREDRAGU

RADI]U

od Zorice Raduki}.

000015 A-1 M

Posqedwi pozdrav velikom

~ovjeku i prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

od Milana [utilovi}a sa poro-

dicom.000011 A-1 M

Sje}awe na na{eg dragog kuma

NEBOJ[U

XAJI]A

16.5.2005 - 16.5.2006.

I ovaj maj je tu`an. Pamtimo te po plemenitosti i dobroti.

Tvoji Preradovi}i: Vi{wa, Zdravi i Miwa

000013 A-6 M

Posqedwi pozdrav

Prof. PREDRAGU

RADI]U

od porodice Simi}.

000013 A-1 G

Posqedwi pozdrav

Prof. PREDRAGU

RADI]U

od TV "Simi}#.

000013 A-1 G

Posqedwi pozdrav velikom

~ovjeku i voqenom prijatequ

PREDRAGU

RADI]U

od porodice Bogdana Krupqanina.

000016 A-1 M

Dana 14.5.2006. navr{ava se 16 godina otkad nije sa nama na{ dragi

MILOVAN

GRUJI]

@ivot je trenutak, a sje}awe vje~no, bol nije u rije~ima i suzama, ve} u

srcima u kojima }e{ ostati vje~no.

Tvoji najmiliji

000012 A-8 M

Dana 13.5.2006. godine navr{ava

se 13 tu`nih godina od smrti

dragog nam

ILIJE

(Janka)

ALEKSI]A

Vje~no o`alo{}eni

Tvoji najmiliji

000033 A-2 G

Na adresi: Kara|or|eva b. b.

(dvorana "SLAVIJA#)

i na Sokocu, STR KIOSK,

vl. Vukoj~i} Dragana

Kontakt telefoni: 057/343-

097,

057/343-098, faks: 057/340-503

E-mail: intpress@teol.net

OBAVJE[TEWE

U prostorijama preduze}a

INTERNATIONAL - PRESS

u Isto~nom Sarajevu

mo`ete predati besplatne

male oglase, komercijalne

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AARRAA JJ EEVVUU

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe

u Gradi{ci

mo`ete predati

dopisni{tvu

#Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mail: biljana_v@gradiska.com.

Po{tovani ~itaoci,

gra|ani ^elinca,

ne morate vi{e i}i u Bawu

Luku da biste u "Glasu Srp-

ske# objavili va{u reklamnu

poruku, mali oglas, ~ituqu i

sli~no. Dovoqno je da do|ete

u redakciju "^elina~kih

novina# i tu po istoj cijeni

zavr{ite posao, a mi }emo za

vas proslijediti va{e

poruke. Time }ete u{tedjeti

vrijeme i tro{kove puto-

vawa.

Adresa redakcije:

Vojvode Mi{i}a bb,

telefoni: 852-547, 851-695.

O~ekujemo vas!

Mu{kost koja se poredi sa crijevom tu{a ukqu~enog na puni mlaz - pa gdje je tu erotika?

Ovan 21.3-20.4.

Va`no je da imate poslovni ciq,

ali jo{ va`nije je da odredite na-

~in ili sredstvo koje }e Vam omo-

gu}iti wegovu uspje{nu realizaci-

ju. Djelimi~na rje{ewa Vas samo nepotrebno

usporavaju i podsti~u Va{u nesigurnost. O~e-

kujete vi{e od onog {to partner mo`e ili

`eli da Vam pru`i. Neko od Vas dvoje prete-

ruje ili koristi pogre{ne izgovore. Sugesti-

ja: Nema potrebe da se suvi{e zamarate, pri-

ja}e Vam relaksacija.

Bik 21.4-20.5.

Pou~eni prethodnim iskustvom sa-

da mijewate svoj stil ili poslovnu

strategiju u odnosu na okolinu. Ima-

te zna~ajnu prednost u odnosu na svo-

je saradnike i ni{ta ne prepu{tate slu~aju.

Va`no je da ostanete dosqedni u svojim ci-

qevima. Lako mijewate svoje emotivno in-

teresovawe u zavisnosti od raspolo`ewa ili

osoba sa kojima se susre}ete. Umijete da se

prilagodite. Sugestija: Unosite vi{e vita-

mina i te~nosti u svoju ishranu.

Blizanci 21.5-20.6.

Svoju pa`wu usmjeravate na osnov-

ne ciqeve i poku{avate da poboq-

{ate uslove koji su Vam neophodni

radi boqeg poslovnog funkcionisawa. Kraj-

wi rezultati zavise od sposobnosti da se pra-

vilno organizujete. Najboqe se osje}ate kada

dobijate emotivnu pa`wu, ali nemate jaku vo-

qu da uti~ete na ne~ije pona{awe. Lako gu-

bite samopouzdawe. Sugestija: Podsti~ite kod

sebe boqu koncentraciju i pozitivno raspo-

lo`ewe.

Rak 21.6-20.7.

Sve mo`ete da postignete kada se na-

lazite u centru glavnih de{avawa.

Uspjeh Vam se nalazi na dohvat ru-

ke, u~inite sve {to je potrebno da ostvarite

profesionalni i li~ni maksimum u razli~i-

tim pravcima. Ponekad ne odustajete od svo-

jih emotivnih namjera, ~ak i po cijenu da svi

misle druga~ije. Dobro razmislite, jer sve

ima svoju cijenu. Sugestija: Va`no je da pra-

vilno uskladite svoje misli i osje}awa.

Lav 21.7-21.8.

Skloni ste pretjeranom detaqi-

sawu, ali nije sve onako kao {to

pretpostavqate u duhu svojih te-

orija. Neophodna su Vam prak-

ti~na rje{ewa, potrudite se da ubrzate

svoj poslovni ritam i da zavr{ite sve {to

ste zapo~eli. Zahtjevi koje upu}ujete svom

partneru ne nailaze na dobar odjek, ali

Vi ste naumili da ostvarite ono {to `e-

lite. Djelujete vrlo uporno. Sugestija:

Slobodno vrijeme posvetite psiholo{koj

relaksaciji, prija}e Vam opu{tawe.

Djevica 22.8-22.9.

Imate dovoqno iskustva da sagle-

date sve prednosti ili nedostat-

ke koji proizilaze iz mogu}eg po-

slovnog udru`ivawa. Razmislite,

intelektualne sposobnosti su presudne u

procjeni dobre poslovne prilike. Te{ko

Vas je razuvjeriti od ideja koje imate, ~ini

Vam se da neko nema dovoqno razumijevawe

za Va{e emotivne potrebe. Nemojte utonu-

ti u melanholi~no raspolo`ewe. Sugestija:

Va`no je da se rasteretite od suvi{nih bri-

ga i da akumulirate pozitivnu energiju.

Ribe 19.2-20.3.

U `eqi da ostvarite izuzetne re-

zultate pristajete na izvjesnu im-

provizaciju. Ponekad bez ve}eg ri-

zika, nema ni zapa`enog uspjeha ili {ireg od-

jeka me|u saradnicima. Pokaza}e se da imate

dobru poslovnu procjenu i rje{ewa. Izbjega-

vajte emotivne kontradiktornosti, zbuwujete

svog partnera ~estim promjenama u mi{qe-

wu. Te{ko je slijediti Va{ ritam. Sugesti-

ja: Pozitivno okru`ewe djeluje vrlo podsti-

cajno na Va{e raspolo`ewe.

Vodolija 20.1-18.2.

Spremni ste na profesionalno doka-

zivawe pod razli~itim uslovima.

Obratite pa`wu na neke korisne in-

formacije koje }e Vam olak{ati put

do uspjeha. Ra~unajte na ne~iju podr{ku kada se

nalazite u "kriti~nim situacijama#. Zadovoq-

stvo koje osje}ate u ne~ijoj blizini mo`e da Vas

ispuni pozitivnom energijom i da pomjeri Va-

{e subjektivne granice. U`ivajte u bliskom dru-

{tvu. Sugestija: Svima je potreban pozitivan

podsticaj, i razmjena misli i osje}awa.

Jarac 21.12-19.1.

Stalo Vam je da budete zapa`eni na

razli~itim stranama i u tom smi-

slu koristite svoje najja~e adute

sa kojima raspola`ete. Velike am-

bicije ponekad donose niz novih prednosti

i pozitivnu dominaciju u odnosu na saradni-

ke. Svom partneru ne ostavqate mnogo pro-

stora za izbor, ali na sre}u djelujete vrlo

ubjedqivo i zavodqivo. Svjesno koristite

svoj {arm. Sugestija: Prija}e Vam vedri sa-

dr`aji, kao podsticaj za dobro raspolo`ewe.

Strijelac 23.11-20.12.

Ne `elite da neko mijewa Va{u

poslovnu orijentaciju ili da upra-

vqa Va{im planovima. Potrebno je

da se detaqno informi{ete o svim

mogu}nostima, spoj dobre intuicije i anali-

ti~ke procjene donosi novi uspjeh. Umijete

da ostvarite ono {to `elite, bez obzira na

razli~ite komplikacije koje Vas prate ili

na ne~ije negodovawe. Ne pristajete na emo-

tivne kompromise. Sugestija: Va`no je da po-

boq{ate svoju psiho-fizi~ku kondiciju.

[korpija 23.10-22.11.

Vje{to koristite svoje sposobnosti

u razli~itim situacijama i ne od-

ustajete od svojih poslovnih vizi-

ja. Uspjeh je na Va{oj strani, dok god imate

jasnu predstavu o tome {ta i koliko `elite

da ostvarite. Spremni ste da u~inite skoro

sve za svog partnera, ali pod uslovom da ne-

ko ne ugro`ava Va{u dominaciju i integri-

tet. Sugestija: Nalazite se u sjajnoj psiho-

fizi~koj formi.

DNEVNI

Jasno Vam je da u ve}ini situacija

nemate dovoqan uticaj na razvoj po-

slovnih doga|aja. Zatra`ite ne~iju

podr{ku ili dobar savjet, postoje

rje{ewa koja iziskuju novi kompromis. Razmje-

na ideja i timski rad donose boqe rezultate.

Trudite se da ostavite utisak kao da sve funk-

cioni{e na dobar na~in, ali duboko u sebi po-

tiskujete neka emotivna strahovawa i zabri-

nutost. Sugestija: Obratite pa`wu na svoje

snove, prija}e Vam vi{e ~asova zdravog sna.

Vaga 23.9-22.10.

HO

RO

SK

OP

HO

RO

SK

OP

SLOBODNO VRIJEME

MO@DA NISTE ZNALI...

Stanovnici ostrva Muvijana u jugoisto~noj Aziji

jedini su narod koji je pripitomio - ribe.

¹ ¹ ¹

Albert Ajn{tajn kratko vrijeme je poha|ao umjet-

ni~ku akademiju, me|utim finansijski problemi su ga

primorali da je napusti i da se prijavi za posao u za-

vodu za patente u Bernu.

¹ ¹ ¹

Oko 35 odsto ukupne koli~ine metala potro{i se

na izradu automobila.

¹ ¹ ¹

U kockarnicama Las Vegasa svakog dana se potro-

{i 4.300 {pilova karata. ¥

POLICIJSKE i vojne

snage uspjele su istrenirati

pse da snagom svog wuha pro-

na|u drogu, bombe ili oru`je,

a najnoviji potez Ameri~kog

udru`ewa filma{a (MPAA)

u borbi protiv ilegalne di-

stribucije filmova je narux-

ba pasa koji wu{e CD i DVD

medije.

Udru`ewe filmske indu-

strije predstavilo je javnosti

prvog psa treniranog kako bi

unutar putni~ke prtqage ili

automobila na dr`avnim gra-

nicama nawu{io CD i DVD

medije, u potrazi za onima ne-

legalno kopiranima.

Trenutno u svijetu posto-

je dva labradora specijalno

prilago|ena za ovu namjenu.

Laki i Flo nau~eni su da pre-

poznaju specifi~an miris

ovih medija, a zaposleni su u

uredu distribucionog centra

Fedeks na londonskom aero-

dromu Stansted.

Ovo je posqedwi u nizu

koraka udru`ewa MPAA u

borbi protiv ilegalne di-

stribucije filmova, a nada-

ju se da }e osim Laki i Flo

uskoro imati i ve}i broj ovih

specijalno istreniranih pa-

sa - lovaca na ilegalne di-

skove. ¥

BORBA PROTIV PIRATERIJE

PSI NAWU[E KOPIJEPredstavqen prvi trenirani pas

koji mo`e nawu{iti nelegalno

kopirane CD i DVD

- Ratni zlo~in

ne zastarijeva,

osim ako nije

u~iwen prema

Srbima.

Miladin Gagi}

Prognoza vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Subota: Prohladno jutro sa maglom i mogu}im sla-

bim prizemnim mrazom na visoravnima. Tokom dana sun-

~ano i toplije. Vjetar slab do umjeren, promjenqiv. Ju-

tarwa temperatura vazduha od 0 do 10, a najvi{a dnev-

na od 16 do 27 stepeni Celzijusa.

Nedjeqa: Prohladno jutro uz mogu}u maglu mjesti-

mi~no na istoku Srpske. Ujutro na sjeverozapadu, tokom

dana i u ostalim krajevima, o~ekuje se postepeno nao-

bla~ewe sa ki{om, lokalnim pquskovima i grmqavi-

nom. Najmawa mogu}nost za padavine i najvi{e sun~a-

nih intervala predvi|a se na jugu Hercegovine. Vjetar

slab do umjeren, prete`no zapadnih i ju`nih smjerova,

a krajem dana i tokom no}i u skretawu na sjeverne i za-

padne smjerove. Jutarwa temperatura od 3 do 13, najvi-

{a dnevna od 10 do 23 stepena Celzijusa.

RIJE^ dana

VOZA^I autobusa koji se

probijaju krcatim ulicama Ma-

nile imaju jo{ jedan razlog za

brigu, a to je smrad ispod pazu-

ha.

Suo~ene s pritu`bama put-

nika kojima je dosta smrada u

predwem dijelu vozila, vla-

sti u glavnom gradu Filipina

odlu~ile su da podsjete voza-

~e da se za vrijeme qetnih `e-

ga svakodnevno moraju prati

i upotrebqavati dezodorans.

- Jasno je da voza~i moraju

zaraditi platu kako bi prehra-

nili porodicu. Zauzvrat je po-

{teno da se pridr`avaju odre|e-

nih higijenskih standarda - ka-

`e Bajani Fernando, ~elnik

gradskih vlasti.

Temperatura u glavnom gra-

du Filipina od sredine marta do

sredine maja redovno je oko 30

stepeni. ¥

PROBLEMI VOZA^A AUTOBUSA U MANILI

Voda nije skupa

Kanapei od gqiva

-1 ve}a tikvica

- 200 g {ampiwona

- per{un

- 1-2 mrkve

- so

- biber

Gqivama otkinuti stab-

qike i isje}i ih nasitno,

a klobuk po klobuk stavi-

ti u podmazanu vatrostal-

nu posudu. U tavi zagrijati uqe i isje~enu

tikvicu i mrkve staviti da se dinstaju. Do-

dati usitweni per{un, so i biber. Nakon

nekoliko minuta dodati ostatak gqiva. Ka-

da je smjesa gotova popuniti gqive u va-

trostalnoj posudi i staviti u zagrijanu

rernu na 200 stepeni i dopustiti gqivama

da se zapeku 15 minuta. Uz ovo lagano top-

lo predjelo uvijek dobro do|e vino. Ovaj

put vam preporu~ujemo tikve{ki vranec

"T*ga za jug#.

Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa

Prijatno!!!

IZRAELSKA modna

ku}a koja za sada `eli

ostati anonimna svoju no-

vu kolekciju `eli pred-

staviti u zatvoru. Umje-

sto glamuro-

znih mane-

kenki, u mod-

nim krpica-

ma bi se na-

{li zatvore-

nici.

Jedna je

i z r a e l s k a

modna ku}a

izrazila `e-

qu da wenu

novu kolek-

ciju predsta-

vqaju zatvo-

renici dr`a-

vnih zatvora,

javili su izr-

aelski medi-

ji.

Pokreta-

~i te kampa-

we namjerava-

ju snimiti "manekene# u

glamuroznim kreacijama

na wihovom sada{wem

mjestu boravka tj. iza re-

{etaka kako bi uputili

poruku protiv nasiqa,

precizirali su mediji.

Odabrani zatvoreni-

ci }e primiti naknadu za

obavqen posao.

Izraelske zatvorske

vlasti su navele da prou-

~avaju zahtjeve te modne

ku}e, koja za sada `eli

ostati anonimna. ¥

KOLEKCIJA IZRAELSKE MODNE KU]E

Glamur iza re{etakaDIO repa am-

eri~kog aviona

F-14 Tomket, koji

se 2002. godine

sru{io kod Flo-

ride, doplutao je

ovih dana na oba-

le Irske, pi{e

list "Ajri{ igze-

miner#.

Tomket se sr-

u{io u more 3. ok-

tobra 2002. godi-

ne tokom vje`be,

a oba ~lana posa-

de spasila su se

katapultirawem.

Penzionisani civilni pilot ^ar-

li Kaflan prona{ao je dio repa avi-

ona na pla`i u Vest Korku, na jugu Ir-

ske.

Taj je dio, no{en Golfskom strujom,

prevalio oko 9.000 kilometara.

Ameri~ke vlasti su prema broje-

vima i oznaci eskadrile na tom dijelu

identifikovale letjelicu. ¥

PRONA\ENI OSTACI VOJNOG AVIONA

Rep preplivao okean

IRANSKI predsjednik Mahmud

Ahmadinexad je 24. aprila nalo`io

sportskim ~elnicima da omogu}e `e-

nama ulazak na fudbalske stadione,

te je zatra`io da im se osiguraju naj-

boqa mjesta na tribinama.

Takva odluka nije nai-

{la na odobravawe vjerskih

~elnika, kao ni ~lanova pred-

sjednikove stranke, koja ima

ve}inu u iranskom parlamen-

tu, jer nije u skladu sa islam-

skim zakonima. Suo~en s tim

kritikama, iranski je pred-

sjednik bio primoran povu}i

svoju odluku, pa `ene i daqe

ne}e mo}i u}i na fudbalske

stadione.

Ali, islamski zakoni

nisu jedini razlog zabrane.

Smatra se da fudbalski stadioni, zbog

so~nih psovki koje se tamo mogu ~uti,

nisu prikladno mjesto za `ene, pa one

ve} 30 godina ne mogu u`ivo pogleda-

ti utakmicu. ¥

IRANKE ]E FUDBAL IPAK MORATI GLEDATI KOD KU]E

Psovke samo za mu{karce

sport@glassrpske.com ℡ 051/223-211

ALEKSANDROVAC - Igo-

kea u subotu (19 ~asova) igra jed-

nu od najva`nijih utakmica sezo-

ne. Naime, Aleksandrov~ani su

otputovali na megdan

ekipi [irokog i po-

ku{a}e da u prvoj po-

lufinalnoj utakmici

plej-ofa prvenstva

BiH do|u do predno-

sti pred revan{ na

svom terenu.

O zna~aju ovog me-

~a ne treba previ{e

tro{iti rije~i, jer

onaj ko izbori fina-

le zavr{nice direkt-

no }e se plasirati u

Gudjer ligu. Regional-

no takmi~ewe je od po-

~etka sezone bilo

glavni ciq Uprave i

igra~a Igokee i ko-

rak po korak stigli

su nadomak tog veli-

kog uspjeha. Ostao je

jo{ onaj najte`i, ali

i najdra`i dio posla.

- Idemo da igramo

i pobijedimo. Ne bih

da dajem prognoze, jer

mislim da su {anse

podjednake. Ne pla{i-

mo se protivnika, jer

svi imamo mogu}nost

da trijumfujemo. Ipak,

to je samo igra gdje sva-

ko mo`e da slavi, ali i

da bude gubitnik. Radova}e se on-

aj ko bude imao vi{e sre}e, jer je

kvalitet izjedna~en - ka`e tre-

ner Igokee Dragan Kosti}.

Prema wegovim rije~ima do-

ma}i teren }e biti prednost [i-

rokog, ali to ne mora da odlu~i

i pobjednika.

- Na strani protivnika je

psiholo{ka prednost. Me|utim,

pred wima je i ve}a obaveza, od-

nosno da se doka`u pred svojim

navija~ima. Svjesni smo i ~iwe-

nice da je to tim koji nastupa u

Gudjer ligi, iza sebe ima veli-

ko iskustvo, te da su i sudije u

takvim situacijama naklowene

doma}inu... Me|utim, imamo i

mi svoje adute {to sigurno zna-

ju i protivni~ki igra~i - dodao

je trener Igokee Dragan Kosti}.

Ono {to mo`e da raduje navi-

ja~e Aleksandrov~ana jeste ~i-

wenica da su u [iroki Brijeg ot-

putovali svi igra~i Igokee. Po-

vrede su zaboravqene, jer je `e-

qa za pobjedom ja~a od svih nevo-

qa.

- Svi smo tu i igra}emo za

sebe, Igokeu, navija~e i sve one

koji prate na{ klub i bodre nas.

Znamo {ta je na{ zadatak i vje-

rujem da }emo svi ostaviti srce

na terenu bore}i se za pobjedu

kako bismo na svom parketu bi-

li u prednosti i juri{ali ka

finalu - rekao je pred polazak

u [iroki Brijeg centar Igokee

Tomica Zirojevi}.

¥ M. ILI]

IGOKEA U SUBOTU IGRA PRVI ME^ POLUFINALA PLEJ-OFA

SRCEM DO GUDJER LIGEPAROVI

U polufinalnim utakmica-

ma plej-ofa ko{arka{kog pr-

venstva BiH, koje su na raspo-

redu u subotu, sasta}e se: [I-

ROKI BRIJEG: [iroki - Igo-

kea (19 ~asova), SARAJEVO:

Bosna - Zriwski (17).

Aleksandrov~ani otputovali u [iroki Brijeg rije{eni

da savladaju velikog rivala i tako stignu nadomak

zacrtanog ciqa

Dragan Kosti} sa ko{arka{ima: Trener

"

`utih" skovao pobjedni~ku taktiku

PRIJEDOR - Atleti~ari

iz Srbije i Crne Gore Sowa

Stoli} i Goran Stoiqkovi}

odbranili su pobjedni~ke pe-

hare na Uli~nim trkama "Pri-

jedor 2006#, koje su okupile vi-

{e od ~etiri hiqade takmi~a-

ra svih uzrasta. "Plavoj# divi

Sowi Stoli} ovo je ujedno bio

i {esti trijumf na prijedor-

skoj smotri, od 13 do sada odr-

`anih, ~ime ubjedqivo dr`i

rekord manifestacije.

Kako ka`e ovogodi{we

takmi~ewe je bilo izuzetno te-

{ko, jer je tr~ala u jakoj kon-

kurenciji. Iza we su ostale

drugoplasirana Slovenka Sowa

Roman, te tre}a Ana Suboti} iz

Ivawice.

- Sre}na sam zbog ovog {e-

stog slavqa u Prijedoru. Kon-

kurencija je bila jaka. jer su

sve seniorke koje su se na{le

na startu, wih 15, bile dobro

pripremqene i nadale su se

trijumfu. Najvi{e su me namu-

~ile Sowa Roman i Ana Subo-

ti} koje su me u stopu pratile.

Me|utim, boqa sam bila u fi-

ni{u i zaslu`eno sam slavila.

To je moja taktika koja uvijek

urodi plodom. Zahvalna sam

prijedorskoj publici koja me

zdu{no bodrila i zaista me iz-

nenadilo u kolikom su broju

iza{li na ulice - rekla je So-

wa Stoli}.

Goran Stoiqkovi} je drugi

put trijumfovao u Prijedoru.

Kroz ciq je pro{ao prvi, ali

je imao jake konkurente poseb-

no Romana Prodiusa iz Molda-

vije, te Ma|ara @oltana Bene-

deka.

- ^etvrti put sam u ovom

gradu, a ovo mi je drugi tri-

jumf. Poslije svega toga zavo-

lio sam Prijedor i lijepo se

osje}am u wemu, a kako i ne bih

kada je u pitawu sjajan do~ek.

Do}i }u opet kada me pozovu

organizatori, jer `elim da

osvojim jo{ koji pehar. Izne-

na|en sam velikim brojem gle-

dalaca ~ime su ovda{wi qudi

pokazali da vole sport poseb-

no atletiku - rekao je Goran

Stoiqkovi}.

Promoter ovogodi{we smo-

tre bio je proslavqeni jugo-

slovenski atleti~ar i evrop-

ski prvak na 1.500 metara Dra-

gan Zdravkovi}.

- Drago mi je {to vidim

ovoliki broj u~esnika, ali i

publike. To zna~i da je atleti-

ka popularan sport, a ova ma-

sovnost doprinosi i wenom raz-

voju - istakao je Dragan Zdrav-

kovi}.

Osim glavnih, seniorskih,

trka vi{e od 20 hiqada posma-

tra~a na ulicama Prijedora

imalo je priliku da gleda i tak-

mi~ewa u jo{ 20 kategorija, od

cicibana do sredwo{kolaca.

Osim pojedina~nih bodova-

ni su i ekipni rezultati. U kon-

kurenciji sredwih {kola naju-

spje{nije su bile Medicinska,

Poqoprivredno - prehrambena

{kola, te Gimnazija "Sveti Sa-

va#. Kod osnovaca pehari su

pripali {kolama "Desanka

Maksimovi}#, "Petar Ko~i}# i

"Branko ]opi}# iz Prijedora.

Najboqim takmi~arima u

svim kategorijama uru~ene su

vrijedne robne i nov~ane na-

grade. Manifestaciji su prisu-

stvovali brojni gosti, a tak-

mi~are i posjetioce pozdravi-

li su na~elnik Op{tine Pri-

jedor i predsjednik Organiza-

cionog odbora smotre Marko

Pavi} kao i ministar za poro-

dicu, omladinu i sport Brani-

slav Borenovi}.

Ove godine prvi put je odr-

`ana i humanitarna trka za u~e-

nike Specijalne {kole "\or|e

Nato{evi}# iz Prijedora.

Odr`avawe manifestacije

pomogli su pokroviteqi Skup-

{tina op{tine Prijedor, Mi-

nistarstvo za porodicu, omla-

dinu i sport u Vladi Republi-

ke Srpske kao i brojni sponzo-

ri. Medijski pokroviteqi bi-

li su "Glas Srpske#, Radio-te-

levizija Republike Srpske,

Sportski `urnal, Televizija

BN i "Kozarski vjesnik#.

¥ L. RADOVI]

PRIJEDORSKE ULI^NE TRKE OKUPILE ^ETIRI HIQADE TAKMI^ARA

"PLAVA" DIVA SVE ZASJENILA

Od ukupno 13 smotri koliko je do sada odr`ano Sowa

Stoli} trijumfovala ~ak {est puta. I Goran

Stoiqkovi} odbranio pehar

Najmla|i na startu: Cicibani dobili najve}i aplauz (Snimio D. STOJNI])

Sowa Stoli}: Opet prva kroz ciq

POBJEDNICI

Pobjednici po kategori-

jama bili su: cicibani: Ana

Trebovac, Arsen Kne`evi},

osnovne {kole: prvi razred:

Nata{a Malinovi}, Ahmet

Kadiri}, drugi razred: Ame-

la Karari}, Dejan Prpo{,

tre}i razred: Brankica Vese-

linovi}, Stefan Trebovac,

~etvrti razred: Sawa Milo-

jica, Predrag Kovqen, peti

razred: Milica Moravac,

Sandro Matija{, {esti raz-

red: Amela Kova~evi}, Dra-

gan Kne`evi}, sedmi razred:

Jana Naranxi}, Milivoj Ko-

sori}, osmi razred: Gorana

Simi}, Nikola Nini}, deve-

ti razred: Dajana Stojni}, Sa-

{a Matija{, sredwe {kole:

prvi razred: Milanka \uki},

@eqko Stegi}, drugi razred:

Milica Alempi}, Sa{a Kra-

guq, tre}i razred: \ur|ica

Kuzmanovi}, Stevan Kosori},

~etvrti razred: Zorica Kri-

vaja, Boris Vuji}.

SARAJEVO - Rukometa-

{i Borca do`ivjeli su ubje-

dqiv poraz na gostovawu u

Sarajevu - 38:29 (21:14). Lider

je lak{e nego {to se o~eki-

valo osvojio nova tri boda,

kojim je stigao na korak do

titule prvaka BiH. Sa dru-

ge strane, Bawolu~ani i po-

red ovog neuspjeha ostaju u

trci za plasman na me|una-

rodnu scenu.

Od samog po~etka me~a

igra~i Bosne dr`ali su sve

konce igre u svojim rukama

i iz minuta u minut pove}a-

vali prednost, koja je na kra-

ju iznosila ~itavih devet go-

lova.

"Crveno-plai# su u pr-

vom poluvremenu djelovali

nezainteresovano za igru.

[etali su se po terenu kao

da su do{li na izlet, uop-

{te ne poku{avaju}i da pru-

`e ja~i otpor "studentima#.

Odbrana je bila isuvi{e "ra-

wiva#, a u napadu su igrali

bez ideje i `eqe da postig-

nu pogodak i ugroze prednost

doma}ina. Takvim pristupom

igri, Bawolu~ani su dopu-

stili rukometa{ima Bosne

da poga|aju mre`u wihovog

gola iz gotovo svake pozici-

ji iz koje su uputili {ut.

Po~etkom drugog polu-

vremena gosti su zaigrali

ne{to boqe i uspjeli su da

smawe na "minus ~etiri#, ta-

ko da je u 37. minutu na sema-

foru stajalo 24:20 za doma}i-

ne. Ali, to je bilo sve od

Borca na ovom susretu. Sa-

rajlije su poslije toga ubaci-

li u brzinu vi{e i na kraju

stigli do ubjedqive pobjede.

¥ G. I.

PREMIJER LIGA ZA RUKOMETA[E

Lider, ipak prejak

DVORANA: KSC "Skenderija#, gledalaca: 300, sudi-

je: ^a|o i Ranilovi} (Kozarska Dubica), sedmerci: Bosna

1 (1), Borac 4 (1), iskqu~ewa: Bosna 4, Borac 4 minuta.

BOSNA: Tahirovi}, [ehovi}, Juki}, Pavlovi} 5, [u-

{i}, Me|i} 1, Kratovi}, Andelija 8, Treza, Mustafi} 4,

Rami}, [ehaji} 5 (1), Obradovi} 4, Toromanovi} 11.

BORAC: Grahovac 1, Crnomarkovi} 3, Mali}, [aula,

Veselinovi} 1, Stevanovi} 5 (1), Raca 5, Qubi{i} 9, Bje-

li} 4, Miki} 1, Un~anin, Vrawe{, \udurovi}.

BOSNA (S) BORAC (BL)38:29

13. i 14. maj 2006.SPORT

2

ZVORNIK - Danas je dan

odluke. Drina Bira~ i Slavi-

ja }e od 19 ~asova odigrati tre-

}u utakmicu finala plej-ofa

ko{arka{kog prvenstva Repu-

blike Srpske.

Otkako je zapo~eta final-

na serija, u Zvorniku se pri~a

samo o ko{arci. Sportska jav-

nost i svi u klubu o~ekuju da

Drini Bira~ ne}e izma}i ti-

tula i da }e Zvornik dobiti

jo{ jednog premijerliga{a. I

dok se u dvorani Kulturno-

sportskog centra o~ekuje vi{e

od tri hiqade gledalaca, na

glavnom trgu se priprema pro-

slava titule.

Direktor kluba Radenko Ri-

ki} isti~e da je sve pripremqe-

no da bi utakmica protekla u

najboqem redu.

- Ovo je kruna jednogodi-

{weg rada igra~a, stru~nog

{taba i Uprave kluba. Nadamo

se da }emo savladati Slaviju i

ostvariti istorijski uspjeh za

klub i grad Zvornik. O~ekuje

se velika posjeta, a po{to je

utakmica od velikog rizika, po-

zivam na{e navija~e da do|u bar

jedan ~as prije po~etka utakmi-

ce, kako bismo izbjegli gu`vu.

O~ekuje se da }e na utakmici

sti}i i navija~ki autobusi iz

Vlasenice, Bratunca, [ekovi-

}a i drugih mjesta blizu Zvor-

nika, kojima je Drina Bira~ u

srcu - rekao je direktor Drine

Bira~ Radenko Riki}.

Zvorni~ani su svjesni da je

put do titule te`ak.

- Nema sumwe, Slavija je

kvalitetan sastav i treba}e nam

dosta truda da ih savladamo.

Me|utim, pred na{im navija-

~ima mislim da mo`emo ostva-

riti pobjedu. Odigrali smo dvi-

je utakmice, jo{ boqe se upozna-

li. O~ekujemo da u majstorici

pru`imo najboqu igru u final-

noj seriji i stignemo do ciqa.

Moramo ~vrsto u}i u utakmicu

i od po~etka nametnuti na{u

igru - ka`e trener Zvorni~ana

@eqko Drqa~a.

¥ D. GAJI]Milan Oro: Sve pripremqeno za slavqe

DRINA BIRA^ U SUBOTU BIJE [AMPIONSKU BITKU

Dok se u dvorani Kulturno-sportskog centra o~ekuje

vi{e od tri hiqade gledalaca, na glavnom trgu

se priprema proslava titule

ISTO^NO SARAJEVO -

Poslije mnogo peripetija oko

odigravawa majstorice, Repu-

blika Srpska }e kona~no u su-

botu dobiti ko{arka{kog pr-

vaka.

Iako gostuju, ko{arka{i i

rukovodstvo Slavije vjeruju da

je kvalitet na wihovoj strani

i da }e se titula slaviti u Is-

to~nom Sarajevu.

- O~ekuje nas te{ka utak-

mica, te`a nego prve dvije. Pre-

ostao je jo{ jedan korak i na

nama je da damo maksimum na

parketu, kako bismo do{li do

velikog uspjeha. Pozitivna ten-

zija se osje}a na svakom koraku

i svi uslovi za veliko slavqe

su ispuweni. Osje}am da mo`e-

mo do titule. Naravno, volio

bih da se ona proslavi pred na-

{im navija~ima, ali to je sada

mawe bitno. U Zvorniku }emo

imati i podr{ku na{ih "Soko-

lova#, koji }e do}i da nam po-

mognu da se kona~no do~epamo

trona i vi{eg ranga. Uzvrati-

}emo im borbenom igrom od pr-

vog minuta i na kraju omogu}i-

ti veliko slavqe - poru~io je

prvotimac Slavije Predrag

[aporac.

O tome {ta mo`e da odlu-

~i pobjednika, trener Slavije

Bogdan Stanojevi} ka`e:

- Radujem se {to nas izne-

nadni zdravstveni problemi i

neo~ekivano duga pauza nisu

uquqali na psiholo{kom pla-

nu. Sve smo to disciplinovano

prebrodili. Ubije|en sam da }e

kolektiv nadja~ati individu-

alce, a tu smo u prednosti. Od

istog protivnika smo jednom

dobili neku vrstu {amara. U

prvom susretu imali smo ubje-

dqivu prednost, onda se opusti-

li, opomena je bila `estoka.

Nismo smjeli da tako lako is-

pustimo 24 poena razlike. Pra-

vu sliku smo pokazali u revan-

{u, gdje smo tokom svih 40 mi-

nuta pokazali koliko smo jaki.

Sada vi{e nema popravnog. Sva-

ka izgubqena lopta, svaki nepo-

treban faul mo`e biti koban.

Zato moramo biti mirni od po-

~etka.

Nakon {to je zbog povrede

propustio prve dvije utakmice

finala plej-ofa, oporavak Sr-

|ana Stani}a je i{ao ̀ eqenim

tokom i veliki su izgledi da

}e pomo}i saigra~ima kako bi

ostvarili istorijski uspjeh

kluba.

¥ G. IVANKOVI]

Sr|an Stani} i Bogdan Stanojevi}: U Zvornik po titulu

SLAVIJA KOMPLETNA PROTIV DRINE

JA^I ZA STANI]AJA^I ZA STANI]AJA^I ZA STANI]AJA^I ZA STANI]AJA^I ZA STANI]AJA^I ZA STANI]AJA^I ZA STANI]AJA^I ZA STANI]ATrener Bogdan Stanojevi}

u majstorici }e mo}i da ra~una i na

jo{ jednog organizatora igre koji se

oporavio od povrede

BAWA LUKA - Finalni

turnir Kupa BiH za ko{arka-

{e u kolicima odr`a}e se u ne-

djequ u sali Osnovne {kole

"Borisav Stankovi}#. Doma}in

i organizator ove smotre je Ko-

{arka{ki klub invalida Vr-

bas iz Bawe Luke, a osim wih

za pehar }e se boriti Una - Sa-

na (Biha}), Zmaj (Grada~ac) i

Bosna (Zenica).

Prvi polufinalni susret

u kojem }e se sastati Una - Sa-

na i Zmaj na programu je od 10

~asova, dok }e se od 12 ~asova sa-

stati Vrbas i Bosna. Sve~ano

otvarawe predvi|eno je za 14, a

me~ za tre}e mjesto za 15 ~aso-

va. Finalni susret, poslije ko-

jeg }e se znati ko je pobjednik

Kupa BiH, na programu je od 17

~asova.

- Nadamo se da }emo biti

dobri doma}ini i da }e se na-

{i gosti u Bawoj Luci osje}a-

ti kao kod ku}e. Na{a `eqa je

da se plasiramo u finale, ali

znamo da je Kup nepredvidivo

takmi~ewe i zbog toge ne mo`e-

mo ni{ta prognozirati. Ipak,

nadamo se da }emo igrati u me-

~u koji }e po~eti u 17 ~asova -

rekao je predsjednik Ko{arka-

{kog kluba invalida Vrbas Ma-

rinko Umi}evi}. ¥ S. P.

Goran Krsmanovi} (Vrbas): Bosna prvi pro-

tivnik

FINALE KUPA BiH KO[ARKA[A U KOLICIMA

Vrbas "te~e"

ka trofeju

UNA DO^EKUJE GALEB

Pobjeda

imperativ

KOZARSKA DUBICA - Ru-

kometa{ice Une u subotu igraju

izuzetno va`an me~ u borbi za

opstanak u eliti BiH. One }e na

svom terenu odmjeriti snage sa sa-

stavom Galeba iz Mostara, koji

se tako|e, bori za opstanak. Eki-

pa koja ostvari povoqan rezultat

gotovo sigurno }e obezbijediti

pravo nastupa i sqede}e sezone

u eliti BiH.

- Nemamo drugog izbora os-

im pobjede, koja ne smije do}i u

pitawe. Sigurna sam da smo bo-

qa i kvalitetnija ekipa od Gale-

ba i da }emo ih savladati. Igra-

~ice su svjesne situacije i sigur-

no }e odigrati maksimalno

ozbiqno i potrudi}e se da ostva-

rimo pobjedu sa kojom bismo ri-

je{ili pitawe opstanka u Pre-

mijer ligi BiH. Ne ostaje nam

ni{ta drugo nego da kvalitetnom

igrom ostvarimo ovu zna~ajnu po-

bjedu protiv direktnog konku-

renta iz Mostara u borbi za op-

stanak u eliti - rekla je trener

Une Miqa Trkuqa. ¥ S. S.

BAWA LUKA - Teniserka ba-

wolu~ke Mladosti Vawa Tomi} od

petka u~estvuje na me|unarodnom

turniru u konkurenciji juniorki

do 16 godina. Smotra se odr`ava u

organizaciji Evropske teniske aso-

cijacije (ETA) , a grad doma}in je

Zenica.

U prvom kolu mlada Bawolu-

~anka, koja je ina~e i prvi nosi-

lac turnira, je bila slobodna. U

drugom krugu sastala sa Hrvati-

com Nikolinom Rimac, kada je

glatko i brzo slavila pobjedu -

6:2, 6:0. Tre}a prepreka Vawi To-

mi} bila Novosa|anka Olivera

Joki}. Prolazak u polufinale

ovjerila je Tomi}eva pobijediv-

{i sa 6:2, 6:4.

¥ T. P. X.

Prva liga Republike

Srpske za rukometa{ice, 18.

kolo: BRATUNAC: Rogati-

ca - Radnik (nedjeqa, 14 ~a-

sova), DOBOJ: Borja - Brod

otkazano, slobodni su: "Mi-

ra#, Leotar, Mladost i Je-

dinstvo.

Prva liga Republike

Srpske za rukometa{e, plej-

of, 9. kolo: TREBIWE: Le-

otar - Slavija (19 ~asova),

PRIJEDOR: Prijedor - Ko-

tor Varo{ (19), ZVORNIK:

Drina - Partizan (16 ~aso-

va). Sve utakmice igraju se

u subotu.

Prva liga Republike

Srpske za rukometa{e, plej-

aut, 9. kolo: BIJEQINA:

Bijeqina - Jedinstvo (18 ~a-

sova), TESLI]: Tesli} El-

ing - Srbac (17 ~asova), ove

utakmice na rasporedu su u

nedjequ, KOZARSKA DU-

BICA: Dubica - Derventa

igrano u petak. ¥

RUKOMETNI

VIKEND

BAWA LUKA - Rukometa{i

Kosig Dunav osigurawa ne}e odi-

grati utakmicu 7. kola Lige za op-

stanak. Naime, trebalo je da Bawo-

lu~ani u subotu otputuju za Gora-

`de i da odmjere snage sa istoime-

nom ekipom iz tog grada, ali su

morali da odustanu od puta.

- Nemamo dovoqno novca za put

u Gora`de, a i u prethodnih neko-

liko dana nismo imali uslova za

normalne treninge. Zbog svega to-

ga obavijestili smo nadle`ne or-

gane u Savezu kao i doma}ine ovog

susreta da nismo u mogu}nosti da

doputujemo i odigramo ovaj me~ -

rekao je trener Kosig Dunav osi-

gurawa Bo{ko Ivankovi}.

U 7. kolu Lige za opstanak, u

subotu }e biti odigrane dvije utak-

mice: VISOKO: Bosna - Gra~ani-

ca (18 ~asova), ZAVIDOVI]I:

Krivaja - Borac (T) (19 ~asova).

¥ S. P.

"

OSIGURANICI" NE PUTUJU U GORA@DE

Nema novca, nema igre

TENISKI TURNIR U ZENICI

Trijumfi Tomi}eve

DOBOJ - Rukometa{ice Do-

boja u subotu uve~e, u okviru 19.

kola Premijer lige, igraju, pro-

tiv Iskre iz Bugojna.

- Ukoliko ostvarimo pobje-

du, prakti~no }emo prebrinuti

sve brige oko opstanka i ostva-

riti ciq kojim smo u{li u ovo

takmi~ewe. Utakmica za nas

ima veliki zna~aj. Po{tujemo

ekipu Iskre, koja je kvalitet-

nija nego u prvom dijelu {am-

pionata. Poja~ana je sa nekoli-

ko dobrih igra~ica i ne o~eku-

je nas lagan susret. Ali, ako

pru`imo maksimum, ne bi tre-

balo da bude problema i mogli

bismo ve} sutra da obezbijedi-

mo opstanak - rije~i su {efa

stru~nog {taba Doboja Gorana

Stoji}a. ¥ Sl. P.

SATNICA

U subotu su na rasporedu

tri me~a 19. kola Premijer li-

ge: DOBOJ: Doboj - Gorica

Iskra (19 ~asova), KOZAR-

SKA DUBICA: Una - Galeb

(18), ILIXA: Ilixa - "Kata-

rina# 18.30 ~asova).

RUKOMETA[ICE DOBOJA UGOSTI]E TIM ISKRE IZ BUGOJNA

Opstanak najve}i motiv

JA^I ZA STANI]A

ZVORNIK NA NOGAMAZVORNIK NA NOGAMAZVORNIK NA NOGAMAZVORNIK NA NOGAMAZVORNIK NA NOGAMAZVORNIK NA NOGAMAZVORNIK NA NOGAMAZVORNIK NA NOGAMAZVORNIK NA NOGAMA

13. i 14. maj 2006. SPORT

3

POSLIJE zavr{etka Dru-

gog svjetskog rata, zbog kojeg

nisu odr`ana prvenstva 1942. i

1946. godine, organizacija Mun-

dijala prvi put je do{la u pi-

tawe. Evropa je bila razru{e-

na, zemqe osiroma{ene i sport

nije bio u prvom planu. Op{ti

mawak zanimawa umalo je do-

veo do odga|awa. Prvi plan Fi-

fe bio je da se Mundijal odr`i

1949. godine, me|utim, jo{ 1946.

Brazil je podnio kandidaturu

za doma}instvo prvenstva 1950.

godine pa Fifa nije imala te-

`ak izbor. Haoti~no stawe u

svijetu odrazilo se i na Mundi-

jal. Italiji, branitequ naslo-

va, navodno je Fifa platila

tro{kove nastupa. Neke zemqe

koje su se kvalifikovale nisu

nastupile - Indija (nisu smje-

li igrati bosonogi!), [kotska

(uvrije|eni zbog plasmana u

kvalifikacijama iza Engleske)

i Turska. Wema~koj i Japanu iz

poznatih razloga bio je zabra-

wen nastup. Ovo je bilo prvo

prvenstvo gdje je titula bila

slu`beno nazvana po @ilu Ri-

meu - koji je te godine slavio 25

godine predsjedavawa Fifom.

Zbog tolikih otkaza neobi-

~an je bio i sistem takmi~ewa

- dvije grupe po ~etiri tima, jed-

na sa tri i jedna grupa sa dvije

reprezentacije. Prvoplasirani

iz grupa ulazili su u zavr{nu

grupu gdje su ponovo me|usobno

razigravali. Tako je ovo Svjet-

sko prvenstvo ostalo jedino gdje

pobjednik nije bio odlu~ivan u

finalnoj utakmici, iako je po-

sqedwi susret u finalnoj gru-

pi odlu~io pobjednika.

Pobjednici grupa, bili su:

Brazil, [panija, [vedska i

Urugvaj. Nastup u finalnoj gru-

pi Urugvaj je osigurao jednom

utakmicom - pobjedom od 8:0

protiv Bolivije. Ostale tri

reprezentacije su tako|e pro-

{le bez ve}ih problema, i to

bez poraza. Brazilci su tukli

Meksiko i Jugoslaviju, ali pro-

tiv [vajcarske odigrali su

"mr{avih# 2-2. Uprkos tome,

Brazil se plasirao u finalnu

grupu. Jugoslavija je zauzela

drugo mjesto ostvariv{i dvije

pobjede i poraz.

Selekcija Engleske, koja je bi-

la u grupi sa [panijom, SAD

i ^ileom va`ila je, pored do-

ma}ina, za favorita prvenstva

- tim vi{e {to je prije odla-

ska u Brazil pobijedila kombi-

novanu reprezentaciju Evrope

sa 6:1. Ali nakon po~etne pobje-

de protiv ^ilea, desio se je-

dan od najte`ih poraza "Albi-

ona# u slu`benim utakmicama.

SAD odnosi pobjedu 1:0 a na

kladionicama za wihov tri-

jumf stajao je kurs 500-1. Mno-

gi novinari u Engleskoj bili

su uvjereni da se desila gre{ka

u telegramu i objavili rezul-

tat 10:1 za Englesku. Jedini

strijelac u tom me~u bio je Ha-

ikanin, koji je godinu dana ka-

snije zavr{io u zatvoru zbog -

antiameri~kih protesta.

U finalnoj grupi Brazil

je, predvo|en najboqim strijel-

cem Mundijala Ademirom (9 go-

lova) i Ziziwom, "zgazio# [pa-

niju (6:1) i [vedsku (7:1), dok se

Urugvaj namu~io i sa [panci-

ma (2:2) i sa [edskom (3:2).

Posqedwi susret igrali su

Brazil (4 boda) i Urugvaj (3 bo-

da). Brazilu je i remi bio do-

voqan, dok je Urugvaju igrala

samo pobjeda. U tu

utakmicu "karioke#

su u{le kao toliki

favorit da je Bra-

zilski savez ve} pri-

premio zlatne meda-

qe za 22 svoja repre-

zentativca. Na uli-

cama Rija je i prije

utakmice bio karne-

val, a mnoge su novine ve} i{le

u prodaju sa naslovom "Brazil

- prvak svijeta#. Finale se

igralo na "Estadio Marakana#,

u Rio de @aneiru, pred rekord-

nih 200 hiqada gledalaca. Bra-

zil je poveo 1:0, ali Urugvaj je

prvo izjedna~io, pa po-

veo preko Gigie i na kra-

ju osvojio drugu titulu.

U tom je trenutku publi-

ka zamrla - @il Rime je

kasnije izjavio da je ti-

{ina bila zastra{uju}a

i to je ostalo zapam}eno

kao "muk Marakane#.

Urugvajska ekipa nekoliko je

dana morala da ostane u Brazi-

lu jer su izlazi iz Rija bili

blokirani. Policija je jedva

obavila svoju du`nost, a vlada

Brazila je proglasila nacio-

nalnu ̀ alost. Na kraju nije bi-

lo ni sve~ane ceremonije, ve}

je @il Rime sam stajao i do-

slovno dozivao urugvajskog ka-

pitena da mu preda trofej. Po-

slije finala uslijedilo je ne-

koliko samoubistava navija~a

Brazila, neki su igra~i zavr-

{ili kod psihijatara i psiho-

loga, a mnogi vi{e nikad nisu

igrali u reprezentaciji. Ovaj

poraz je bio jedno od najve}ih

iznena|ewa u sportu uop{te.

U broju od ponedjeqka:

Svjetsko prvenstvo u [vajcar-

skoj 1954. godine

¥ N. DESPOT

ISTORIJA SVJETSKIH FUDBALSKIH PRVENSTAVA - OD URUGVAJA DO WEMA^KE (4)

U odlu~uju}oj utakmici pred 200 hiqada gledalaca

Urugvaj slavio protiv doma}ina i po drugi put osvojio

titulu prvaka planete

Alkides Gigia (Urugvaj): Gol koji je {okirao

svijet

PEHAR

Trofej namijewen pobjed-

niku Mundijala proveo je ve-

}inu vremena od 1938. godine

pod krevetom u kutiji za ci-

pele. Tamo ga je sakrio Oto-

rino Barazi, italijanski

sportski funkcioner nakon

{to ga je uzeo iz sefa banke

u Rimu. Na taj na~in Barazi

ga je uspje{no sa~uvao kroz

sve godine ratne i poslije-

ratne krize u Evropi.

STRIJELCI: Friaka u 47. minutu za Brazil, a Skiafino

u 66. i Gigia u 79. minutu za Urugvaj, stadion: "Marakana#, gle-

dalaca: 200.000, sudija: Xorx Rider (Engleska).

BRAZIL: Barbosa, Ademir, Bauer, Augusto, Friaka, Juve-

nal, Danilo, Bigode, Ziziwo, @air, ^iko.

URUGVAJ: Maspoli, Skiafino, Varela, Andrade, Gambe-

ta, Gonzales, Migez, Moran, Perez, Tehera, Gigia.

BRAZIL URUGVAJ1:2

ME^ ODLUKE

ZEMQA smo u

tranziciji, ili je mo-

`da boqe re}i, "pro-

cesu vegetacije#. Svi

segmenti dru{tva vra-

tolomno brzo nam se

srozavaju do ispod ni-

voa prihvatqivosti

mentalno zdravog ~o-

vjeka. Nerealno je o~e-

kivati da je sport mo-

gao da izbjegne "tran-

ziciju# i da ne bude "zaka~en#

wenim usputnim otpadom. S

druge strane, kukavi~ki je i ne-

po{teno di}i ruke od svega i

tek tako dozvoliti da cijela

stvar, u ovom slu~aju ko{arka

Bawe Luke, ali i Republike

Srpske, ode u ponor.

Kriza u kojoj se bawolu~ka

mu{ka ko{arka nalazi je evi-

dentna. Od te prili~no surove

i svakodnevne realnosti ne mo-

`e se pobje}i. Moramo prizna-

ti, bez obzira na to koliki li-

cemjeri bili, da smo

se sje}ali i boqih,

mnogo boqih vreme-

na...

Kada ka`em "kri-

za bawolu~ke mu{ke

ko{arke#, mislim na

krizu vode}eg mu-

{kog ko{arka{kog

kluba u Bawoj Luci,

na instituciju Bor-

ca, sada Bawalu~ke

pivare, kojoj je, po svoj prili-

ci, iskliznulo tlo pod nogama.

Me|utim, tu postoji jo{

jedna bitna stvar koju smo pri-

li~no zanemarili kada raspra-

vqamo o ovoj problematici.

Kriza u Bawalu~koj pivari ni-

je po~ela u aprilu ove godine

kada je klub ispao iz Premijer

lige BiH. To nije uzrok samog

problema, to je wegova krajwa

posqedica, "profano# - kap ko-

ja je prelila ~a{u. Pomenuta

kriza traje ve} posqedwe dvi-

je - tri godine. Sada je ozbiq-

nost situacije poprimila za-

briwavaju}e razmjere, kada je

status na{eg najuspje{nijeg mu-

{kog ko{arka{kog kluba po-

stao alarmantno nezavidan, ka-

da nam je svima to kona~no po-

stalo jasno, sada smo vaqda

spremni da odreagujemo.

Veoma te{ka finansijska

situacija i egzistencijalna

elementarna nepogoda koja na

na{im prostorima nesporno

predstavqa dr`avnog i narod-

nog neprijateqa "broj 1#, za-

jedno su, sa bujicom mnogih dru-

gih pozitivnih nosioca na{eg

dru{tva, i sport gurnuli na

marginu. To je objektivan i re-

alan problem i on se ne mo`e

nikako druga~ije definisati

i uobli~iti.

S druge strane, postoje i su-

bjektivni problemi, koji su ta-

ko|e prisutni, a na koje se, sva-

kako, mo`e uticati. Rje{ava-

wem takvih problema, mu{ka

ko{arka u Bawoj Luci zasigur-

no bi krenula naprijed.

Ratne 1994. godine preduze-

}e Bawalu~ka pivara preuzelo

je sponzorstvo nad ko{arka-

{kim klubom Borac. Po zavr-

{etku rata rukovodstvo ovog

privrednog kolektiva prepo-

znalo je u tada Borac Nektaru

pogodan i dobar reklamni pro-

izvod i po~elo ulagati mnogo

vi{e novca u klub. Rezultati

takvog poteza, za klub i ko{ar-

ku u Bawoj Luci bili su izvan-

redni.

Izlazak u Evropu, rivali-

tet sa jakom Igokeom, "Borik#

na tim utakmicama - uvijek pun,

ko{arka - kvalitetna... Sve te

stvari dovele su do toga da je

ko{arka u Bawoj Luci, po pr-

vi put u svojoj istoriji, posta-

la sport broj jedan, a Borac mo-

`da ponajboqi i najatraktiv-

niji klub sporta Republike

Srpske uop{te.

Najve}e zasluge za ovaj ve-

liki, ali ne tako dalek i ne-

mogu} uspjeh, kao {to trenut-

no izgleda, pripadaju tada-

{wem rukovodstvu Ko{arka-

{kog kluba Borac Nektar, ka-

snije Bawalu~ke pivare i gene-

ralnom sponzoru, istoimenom

kolektivu Bawalu~koj pivari.

Me|utim, mi{qewa sam da sve

pozitivne stvari, kompletan

taj uspjeh koji se desio Borcu

i ko{arci u gradu, nije dovoq-

no iskori{}en da se sam klub

postavi na jo{ ~vr{}e teme-

qe.

Gledaju}i veoma objektiv-

no i realno, stawe u klubu je,

najbla`e re~eno, pora`avaju-

}e. Ostalo se bez statusa bh.

prvoliga{a, rukovodstvo klu-

ba ne postoji, sportski direk-

tor, koji je ostao posqedwi na

"brodu koji je tonuo#, podnio je

ostavku... [ta i na koji na~in

daqe - tema je koja zaokupqa

bawolu~ku ko{arka{ku jav-

nost. Wom se bave i zvani i ne-

pozvani, komentara i ideja je

na pretek, a konkretnog rje{e-

wa jo{ uvijek nema. Naime, ko-

lektiv Bawalu~ke pivare ima

skup{tinsku ve}inu. Od 25 ~la-

nova 15 je iz Pivare. I for-

malno, a i prakti~no oni su ti

koji odlu~uju o sudbini kluba.

Bilo bi veoma dobro kada

bi Bawalu~ka pivara ostala uz

klub, ali jednako je bitno da se

klub vrati gradu. Struktura

Akcionarskog dru{tva Fud-

balskog kluba Borac bi mogla

da poslu`i kao model po kojem

bi se mogla regulisati finan-

sijska situacija ko{arka{kog

kluba, jer gotovo sam siguran da

pored Bawalu~ke pivare i gra-

da Bawa Luka, postoji jo{ pri-

vrednih kolektiva, koji bi se

sa zadovoqstvom ukqu~ili u

projekat Ko{arka{kog kluba

"?# (ime mo`e biti veoma va-

`no) - ~lana Gudjer lige.

Svi oni koji se ukqu~e u

akciju ozdravqewa i oporavka

ko{arka{kog kluba, pod sada-

{wim imenom Bawalu~ka piva-

ra, moraju da budu svjesni ~iwe-

nice da }e to biti te`ak i dug

posao, sa mnogo prepreka i za-

stoja. Ja sam ubije|en da u gra-

du Bawoj Luci za projekat spa-

savawa ovog kluba, a samim tim

i ko{arke u gradu, jo{ uvijek

postoji i znawe i snaga, a po-

vrh svega - nepokolebqiva vo-

qa. Svi mi, koji ovaj klub no-

simo u srcu, sna`no vjerujemo

u to. ¥

DOBOJ - Upravni odbor pr-

voliga{a "Nikos Kanbere# iz Ru-

danke odr`ao je sjednicu i izdao

saop{tewe za javnost u kome se

isti~e da pri~e o "namje{tawu#

rezultata utakmice 23. kola Pr-

ve lige Republike Srpske protiv

Kozare nisu bez osnova. U saop-

{tewu se, izme|u ostalog, navo-

di:

"Nama su {ef stru~nog {ta-

ba Dragoslav Blagojevi} i kapi-

ten Dalibor Puqanovi} skrenu-

li pa`wu da su im nu|ene pare da

u~estvuju u tome, ali pod uslovom

da ostali igra~i ne u~estvuju u

"raspodjeli#. U ovim pregovori-

ma predwa~ili su fudbaleri Go-

ran Divqakovi} i Neboj{a Bero-

wa#.

Po{to nemaju dovoqno novca,

u klubu su zakqu~ili da se Neboj-

{i Berowi saop{ti da je slobo-

dan igra~ zato {to je wegov bora-

vak sa porodicom u hotelu skup i

da prema wemu ne postoje vi{e ni-

kakve finansijske obaveze. Wemu

je to u utorak na treningu i saop-

{teno, a kako stoji u saop{tewu

kluba, sedam fudbalera sa wim se

solidarisalo i rekli su da ne ̀ e-

le da igraju protiv Kozare.

"Znali smo da to nije razlog

za neigrawe na ovoj utakmici, ve}

da je rije~ o mutnim radwama, od-

nosno o "{timawu# rezultata

utakmice protiv Kozare. Sedam

fudbalera je suspendovano i Di-

sciplinska komisija }e donijeti

odluku. Sve utakmice do kraja

igra}emo po{teno, kao i uvijek.

Stvara}emo tim za start u Drugoj

ligi i {to br`i povratak u elit-

ni rang takmi~ewa Srpske# - za-

kqu~uje se u saop{tewu.

¥ Sl. P.

U 23. kolu, sastaju se: BA-

WA LUKA: Omladinac Mo-

bi'S - Omarska, SRBAC: Slo-

ga - Krajina, KOTOR VA-

RO[: Mladost - Borac (KD)

(subota 16.30), GORWI POD-

GRADCI: Sloga DIPO - La-

u{, ME\E\A: Ravan - Slobo-

da, BAWA LUKA: Vrbas - Bo-

rac (M), MILOSAVCI:

@upa - Naprijed (nedjeqa

15.30) @ERAVICA: Jedin-

stvo - Proleter (igrano u pe-

tak) 2:1.

U 23. kolu sastaju se: [A-

MAC: Borac - Pelagi}evo,

PETROVO: Ozren - Ledinci,

BR^KO: Lokomotiva - Vu~i-

jak, CRKVINA: Jedinstvo -

Polet, LON^ARI: Mladost

- Trebava, SANDI]I: Mla-

dost - Proleter, DOBOJ:

@eqezni~ar - Jedinstvo,

VINSKA: Sloboda - Sloga

(GC).

U 22. kolu sastaju se: JAR-

DAN: Jardan - Mladost (su-

bota, 16.30 ~asova), NEVESI-

WE: Vele` - Stakorina, VI-

[EGRAD: Drina HE - Han

Pijesak, TR[I]: Podriwe -

Sutjeska, BILE]A: Herce-

govac - Mili}i, DOWI [E-

PAK: Napredak - Vlasenica,

PALE: Romanija - Rudo (nedje-

qa, 16.30 ~asova).

ZNAWE I VOQA SPASAVAJU KLUB

Dragoslav Blagojevi}: Bilo je namje{tawa

GIGIA UTI[AO "MARAKANU"

FUDBALSKI KLUB

"

NIKOS KANBERA"

"Krtice" u na{im redovima

Pi{e Dragan

VUKOVI]

KAKO VRATITI SJAJ BAWOLU^KOJ KO[ARCI

Svi oni koji se ukqu~e u akciju ozdravqewa i oporavka

ko{arka{kog kluba, pod sada{wim imenom Bawalu~ka

pivara, moraju da budu svjesni ~iwenice da }e to biti

te`ak i dug posao, sa mnogo prepreka i zastoja

DRUGOLIGA[KI VIKEND

ZAPAD

CENTAR

JUG

13. i 14. maj 2006.SPORT

4

STADION: "^aire#, glavni sudija: Stevo Peri} (Bije-

qina), pomo}nici: Predrag Stanki} (Bijeqina) i Predrag

\ur|evi} (Prwavor), ~etvrti arbitar: @eqko Bjelo{evi}

(Prwavor), delegat: Boro [ukurma (Brod).

BSK NEKTAR: Xonli}, [ormaz, Gligi}, Sladojevi}, No-

vakovi}, Kukoq, Baki}, Stanivukovi}, Tadi}, Damjanovi}, Pu-

ziga}a.

SLOGA (T): Perduh, Petkovi}, Laki}, Grubor, Jokanovi},

Pejakovi}, \uri}, Mirkovi}, Malijevi}, P. Majki}, Luki}.

BSK NEKTAR SLOGA (T)

STADION: Gradski, glavni sudija: Sini{a Radi} (Lak-

ta{i), pomo}nici: Dragan [trki} (Bawa Luka) i Pero Ma-

ti} (Bawa Luka), ~etvrti arbitar: @eqko Latinovi} (Gradi-

{ka), delegat: @eqko Radowa (Isto~no Sarajevo).

RUDAR PRIJEDOR: Pe{i}, Drqa~a, Kesi}, Bui}, Sta-

ki}, Dobrijevi}, Kraq, Miqatovi}, Topi}, Kotaran, Kova~e-

vi}.

JEDINSTVO: Bo`i}, Nuki}, Josi}, Vasi}, Avdi}, Peren-

dija, Kara}, Qaqi}, Markovi}, Zari}, Nikoli}.

RUDAR P. JEDINSTVO

STADION: Lakta{a, glavni sudija: Dragan Li~ina (^e-

linac), pomo}nici: Branislav Simixija (Bawa Luka) i Mo-

mir [irko (Bawa Luka), ~etvrti arbitar: Ogwen Vaqi} (Ba-

wa Luka), delegat: Zoran Mastilo (Bijeqina).

LAKTA[I: Stoji~i} (Ba{a), Damjani}, Marinovi}, ]o-

ri}, Te{i}, [olak, Sekuli}, \uri}, Kremenovi} (Kokanovi}),

Ga~i} (Zdjelar), Barovi}.

RUDAR (U): Sofreni}, Stjepanovi}, Mitrovi}, Petri},

Crnomarkovi}, ]irkovi}, Stevanovi}, Miqkovi}, Marinko-

vi}, Karaman, Dr. Lazi}.

LAKTA[I RUDAR (U)

STADION: "Mlakve#, glavni sudija: @eqko Mari} (Do-

boj), pomo}nici: Pero Ili} ([amac) i Dalibor Bili} (Do-

boj), ~etvrti arbitar: Milorad Dragi{i} (Derventa), dele-

gat: Radika Mari} (Bijeqina).

SLOBODA: Karanovi}, @uji}, Tica, Luka~, Keanovi},

Da{i}, Ivan~evi}, Vrane{evi}, Kova~evi}, Stijepi}, Popo-

vi}.

BORAC: Vukajlovi}, Babi} (G. Deket), Damjanovi}, Gagu-

la, Ozren, @ari}, Raspudi}, Samarxi}, Jandri}, \ukanovi},

Beni}.

SLOBODA BORAC

STADION: "Luke#, glavni sudija: Zoran Nari} (Doboj),

pomo}nici: Mladen Lazi} (Doboj) i Dragoslav Stevanovi}

(Doboj), ~etvrti arbitar: Predrag Jevti} (Doboj), delegat:

Vlado Pejakovi} (^elinac).

SLOGA (D): Pa{i}, M. Savi}, Rami}, Kr{i}, Mrkowi},

Vasiqevi}, Jovanovi}, Niki} (Arsi}), @igi}, Be}arevi}, Kr-

xali}.

"NIKOS KANBERA#: Vidovi}, Kuzmi}, Gligori}, Vuko-

vi}, Tadi}, Star~evi}, Ninkovi}, Jeli}, Todorovi}, Puqano-

vi}, [ar~evi}.

SLOGA (D)"N. KANBERA"

STADION: Gradski, glavni sudija: Drago Radosavqevi}

(Bijeqina), pomo}nici: @ivan Riki} (Ugqevik) i Zoran Si-

meunovi} (Bijeqina), ~etvrti arbitar: Miodrag Blagojevi}

([amac), delegat: Dragi} Dujkovi} (Doboj).

KOZARA: [mawa, Kova~evi}, Despotovi}, Ani}, Stija-

kovi} (Guberovi}), Koji} (Nikoli}), Dragi~evi}, \ur|evi},

Gigovi}, Slijep~evi}, Zgowanin.

FAMOS: Remi}, \eri}, Mari}, ^ampara, Lu~i}, S. No-

voselac, Granzov, Jamina, Kne`evi}, Pe}anac, [iqegovi}.

KOZARA FAMOS

STADION: Gradski, glavni sudija: Goran Muharemovi}

(Isto~no Sarajevo), pomo}nici: Goran Ivkovi} (Pale) i Mi-

lojko Karakli} (Vi{egrad), ~etvrti arbitar: Dalibor Dra-

{kovi} (Isto~no Sarajevo), delegat: Vlado Komlen (Trebi-

we).

MLADOST: Berak, Radovi}, ]erani}, Mrkovi}, Vukovi},

Prodanovi}, Vasiqevi}, Ka{ikovi}, Drakul, Rogan, Pero-

vi}.

QUBI]: Plisni}, Deket, Prodanovi}, Simi}, Pezer, We-

gomirovi}, Kraji{nik, Kquni}, Popovi}, Nikoli}, Zeqko-

vi}.

MLADOST QUBI]

STADION: Gradski, glavni sudija: Goran Laki} (Br~ko),

pomo}nici: Du{ko Jawi} (Br~ko) i Stojan Stefanovi} (Mo-

dri~a), ~etvrti arbitar: Joco Radi} ([amac), delegat: Drago-

mir Simi} ([amac).

DRINA: Aleksi}, Gruji}, Gavrilovi}, Radoji~i}, Jova-

novi}, @ugi}, Markovi}, Kiki}, Gaji}, Lazarevi}, Kukoq

(Ivi}).

GLASINAC: Babovi}, Mitrovi}, Skoko, Simani}, Paje-

vi}, Lu~i}, Delipara, Cicovi}, Blagojevi}, Stani}, Mo~e-

vi}.

DRINA GLASINAC

SASTAVI, SLU@BENA LICA, SATNICA

SUBOTA, 16.30 ^ASOVA

BAWA LUKA - U derbiju

24. kola Prve lige Srpske fud-

baleri BSK Nektar na "^ai-

rama# do~ekuju Slogu sa jasnim

ciqem - pobjedom. "Romanti~a-

ri# se u posqedwe vrijeme ne

mogu pohvaliti odli~nim re-

zultatima, pa se trijumf name-

}e kao imperativ.

- Smatram da mo`emo i mo-

ramo slaviti u ovom duelu. Ia-

ko su Trwani u odnosu na pro-

{lu sezonu, kada sam im ja bio

trener, dosta izmijenili sastav,

vrlo dobro ih poznajemo, tako

da tajni i eventualnih iznena-

|ewe ne}e biti. Mislim da ima-

mo kvalitetniji tim, pozicija

na tabeli to najboqe pokazuje

i da }e to na kraju i presuditi

- rekao je {ef stru~nog {taba

BSK Nektar @eqko Vrawe{.

^iwenica da se Sloga na-

lazi na pretposqedwem mjestu

te da joj je ovaj susret od veli-

kog zna~aja, predstavqa ote`a-

vaju}u okolnost za tim sa "^a-

ira#.

- Za protivnika je ova utak-

mica vjerovatno posqedwa

slamka spasa u borbi za opsta-

nak i zato ne treba sumwati da

}e dati sve od sebe da ostvare

povoqan rezultat. Ipak, ni mo-

jim igra~ima ne}e nedostajati

motiva. Pred po~etak {ampio-

nata uprava je pred nas postavi-

la ciq, a to je opstanak. Sa ci-

jelim plijenom iz ovog me~a ve}

sada bi ga i ostvarili. Na ras-

polagawu }u imati sve fudba-

lere i to je jo{ jedna prednost

na na{oj strani - zakqu~io je

strateg "romanti~ara#.

¥ De. MARI]

BSK NEKTAR U DERBIJU KOLA DO^EKUJE TIM IZ TRNA

SLOGI NI GRAM NADEImamo kvalitetniji tim, dobro

poznajemo rivala i to }e na kraju

presuditi, ka`e @eqko Vrawe{

TRN - Protiv ekipe BSK

Nektar ekipa trnskog prvoli-

ga{a tra`i}e prijeko potreb-

ne bodove za opstanak u elitnom

dru{tvu. [ef stru~nog {taba

Josip ^ili} isti~e da su on i

wegovi fudbaleri svjesni te-

`ine zadatka koji ih u subotu

o~ekuje na "^airama#, ali i da

predaje ne}e biti - juri{a}e se

na pobjedu.

- Nisam upoznat sa kvalite-

tom "romanti~ara#, ali sude}i

po plasmanu koji zauzimaju na

prvenstvenoj tabeli, sigurno je

da zaslu`uju po{tovawe. Me|u-

tim, na{ zadatak i potreba je da

protiv wih, kao i protiv svih

ostalih ekipa, do kraja prven-

stva poku{amo zabiqe`iti po-

bjede - ka`e ^ili}.

Lo{e vijesti za tim iz Tr-

na su da }e kapiten Grmu{a zbog

povrede vjerovatno propustiti

"kom{ijski derbi#. Neizvjestan

je i nastup "rovitih# Keki}a i

Malijevi}a, dok }e povrije|e-

ni Laki} ipak nastupiti.

- Svaki susret nam je od

presudne va`nosti, tako da svi

oni kojima uka`em priliku i

budu na terenu moraju da daju

maksimum. Najiskrenije se na-

dam da se odsustvo na{ih pro-

vjerenih prvotimaca ne}e osje-

titi, jer smatram da imamo do-

bre fudbalere koji su u stawu

preuzeti odgovornost i odi-

grati kvalitetno - dodao je Jo-

sip ^ili}.

¥ N. DESPOT

SLOGA OSLABQENA NA

"

^AIRAMA" TRA@I SPAS

KAPITEN VAN STROJA

Zbog povrede vjerovatno ne}e igrati Grmu{a,

a neizvjestan je nastup Keki}a i Malijevi}a

Radojica Laki}: Igra i povrije|en

Robert [ormaz: Nema kalkulacija

(Snimio M. MIHAJLOVI])

BAWA LUKA - Iako je do

kraja prvenstvene trke ostalo

jo{ sedam kola, a Borac ima

prednost od pet bodova nad Qu-

bi}em, kormilar Bawolu~ana

Zoran Smileski ni{ta ne pre-

pu{ta slu~aju. U svaki me~ ula-

zi sa `eqom da pobijedi i ta-

ko jo{ jednom doka`e da je Bo-

rac najboqi u Prvoj ligi Repu-

blike Srpske.

- Tako }e biti u Novom Gra-

du. Problemi Slobode, ali ni

bilo koje druge ekipe nas ne za-

nimaju. Znamo da se Novogra|a-

ni gr~evito bore za ostanak,

ali i mi nemamo prava na kiks.

Zato }emo igrati sa `eqom da

damo gol vi{e od rivala i ta-

ko nastavimo uspje{nu seriju -

kategori~an je Smileski.

Posao kormilaru prvoli-

ga{a sa Gradskog stadiona je

olak{an, jer se u ekipu vra}a-

ju Ozren i @ari}, koji su pro-

pustili me~ sa dobojskom Slo-

gom zbog `utih kartona. Na ras-

polagawu }e biti Babi} i Uru-

kalo, koji su bili povrije|e-

ni. ¥ D. P.

SLOBODA

NOVI GRAD - Fudbale-

ri Slobode u me~u sa liderom

nemaju puno izbora. Osvajawe

tri boda se name}e kao impe-

rativ, jer bi eventualni neu-

spjeh Novogra|ane doveo u go-

tovo bezizlaznu situaciju.

- Igra~i su toga svjesni i

sigurno je da }e pru`iti mak-

simum da Borac padne na

"Mlakvama#. Povoqna okol-

nost je {to nemamo ka`we-

nih, ni povrije|enih igra~a

i vjerujem da }emo osvojiti

tri boda - optimista je kormi-

lar Slobode Zlatko Jelisa-

vac. ¥ V. B.

KORMILAR BORCA ZORAN SMILESKI KATEGORI^AN

Drugi nas ne zanimaju

PRWAVOR - Iako su u sri-

jedu stigli do {este proqe}ne

pobjede, fudbaleri Qubi}a ni-

su se protiv Drine predstavi-

li u blistavom izdawu. Napro-

tiv, stekao se utisak da su se

~uvali za predstavqawe u Gac-

ku, gdje ih ~eka negostoqubiv

doma}in i tradicionalno neu-

godan rival.

- Mo`da bi za neke na{a po-

bjeda u ovom me~u predstavqa-

la veliko iznena|ewe, ali pu-

tujemo ba{ sa namjerom da uve-

}amo bodovni saldo. U gostima

igramo bez optere}ewa, {to je

dobra prilika da prekinemo ne-

pobjedivost Mladosti na wiho-

vom terenu - istakao je napada~

Qubi}a Igor Popovi}, koji je

svojevremeno nosio dres Ga~a-

na.

I ovaj put izosta}e Dragan

Tatarevi}, koji jo{ uvijek no-

si gips na slomqenom no`nom

prstu, a za mjesto u prvoj posta-

vi konkurisa}e mladi Bojan Si-

mi}.

¥ B. R.

MLADOST

GACKO - Igra~i Mlado-

sti i u susretu sa Qubi}em

`ele nastaviti seriju nepo-

bjedivosti na svom terenu.

- Prwavor~ani imaju eki-

pu za po{tovawe, ali `eli-

mo da nastavimo tradiciju.

Nastupi}emo kompletni i to

}e sigurno biti dodatni mo-

tiv da sru{imo Qubi}. Najva-

`nije je da zaustavimo udarne

igle gostiju - Popovi}a, Ni-

koli}a i Wegomirovi}a, kao

i da primoramo na predaju od-

li~nog golmana Plisni}a - ja-

san je strateg Mladosti @eq-

ko Popovi}.

¥ J. D.

FUDBALERI QUBI]A GOSTUJU U GACKU

Poku{ati nemogu}e

LAKTA[I

Bez prava

na gre{ku

LAKTA[I - Utakmica sa Ruda-

rom za {efa stru~nog {taba Lakta-

{a Vladu Jagodi}a bi}e 99. zvani~-

ni me~ koji }e provesti na klupi

Lakta{a. Za tri i po godine mladi

strateg Lakta{ana svoju ekipu do-

veo je iz tre}e u Prvu ligu. Trenut-

na situacija na tabeli i pored pobje-

da na doma}em terenu wegovim iza-

branicima ne garantuje opstanak u

prvoliga{kom dru{tvu.

- Sve je jasno. Drugog izbora os-

im pobjede nemamo. Svi igra~i su mi

na raspolagawu. Vra}aju se [olak i

Kokanovi} koji su okon~ali kaznu

zbog ̀ utih kartona. Barovi} je sani-

rao povredu, ali nije spreman za ~i-

tavu utakmicu. Sve naredne me~eve

do kraja prvenstva igra}u sa 13-14

igra~a. To zna~i da su mnogi potro-

{ili sve kredite, a kada se zavr{i

prvenstvo zna}e se koji su to igra~i

- rekao je Vlado Jagodi}. ¥ D. D.

RUDAR PRIJEDOR

Miqatovi}

obe}ava gol

PRIJEDOR - Izabranici Mi-

hajla Bo{waka u susretu sa Jedin-

stvom ra~unaju na osvajawe sva tri bo-

da.

- Nema nam druge nego pobjeda.

Po{to u gostima nikako ne mo`emo

do boda, onda kod ku}e moramo da na-

stavimo uspje{nu seriju. Zato ne smi-

jemo potcijeniti protivnika, koji

bi se u slu~aju eventualnog trijum-

fa sa nama bodovno izjedna~io. To se

sigurno ne}e dogoditi. Mi }emo se

na kraju radovati, a ja obe}avam da }u

se upisati u strijelce - optimista je

prvotimac Rudar Prijedora Sini{a

Miqatovi}. ¥ L. R.

13. i 14. maj 2006. SPORT

5

MODRI^A - Juniori Fud-

balskog kluba Modri~a Maksi-

me uspjeli su da odbrane pehar

u najmasovnijem takmi~ewu

BiH. U finalnom susretu, ko-

ji se igrao u Zenici, mlade na-

de ovog kluba u dramati~noj

utakmici savladale su vr{wa-

ke iz biha}kog Jedinstva sa 3:2.

Sam po~etak utakmice nije

obe}avao da pehar Kupa mo`e

sti}i u Modri~u. Poslije 0:2

na poluvremenu izabranici

Dragana Savi}a ipak su se uspje-

li vratiti u me~, a na kraju i

slaviti.

- Isto nam se desilo protiv

Ora{ja, [irokog Brijega, a evo

i sada u finalu. ^ini mi se da

su moji fudbaleri pomalo pot-

cijenili protivnika, jer su

stvarno superiorni i tek kada

"voda do|e do grla#, zaigraju ka-

ko znaju. Ipak, na kraju zavr-

{ilo se najboqe za nas i zaslu-

`eno smo osvojili pobjedni~ki

pehar Kupa BiH - rekao je Dra-

gan Savi}.

Prema wegovim rije~ima,

na po~etku sezone ovaj tim je

sebi postavio ciq osvajawe naj-

mawe dva trofeja.

- Imamo veliku {ansu da po-

novimo pro{logodi{wi uspjeh,

kada smo u BiH sve osvojili.

Sada je na redu Kup Republike

Srpske, a u Omladinskoj ligi

BiH ubjedqivo smo prvi i ve}

smo jednom nogom u zavr{nici.

Svakako da o~ekujem da i tu ova

generacija odli~no igra, a ujed-

no to je i potvrda da se kod nas

velika pa`wa pridaje radu sa

mladima - naglasio je Savi}.

¥ V. BLAGOJEVI]

DEFINITIVNO, fudbal

je sve vi{e sporednija i neva-

`nija stvar u Bawoj Luci.

Najo~itiji dokaz za to je

pomo}ni stadion Fudbalskog

kluba "Borac#. Teren vi{e li-

~i na dekor emisije za poqo-

privrednike "Snop# Milana

Raki}a nego na arenu za pri-

preme Bor~evih poletaraca i

profesionalaca.

Impulsivna telefonija zna

{ta radi. Gradi, udara temeqe

poslovne zgrade telefonske

imperije, a fudbal uzmi~e i

sve vi{e odlazi u ilegalu ku-

kuruza.

Bez obzira na sve to, Bor-

~evi pionirski pra{inari po-

letno i marqivo tr~e za lop-

tom ispod surih kranova.

Znaju, ne mo`e {u{a s kra-

natim.

Na kraju, ako ne uspiju u

fudbalu, alternativa je u bau-

{telu.

U ne{to se udarati mora!

¥ M. MIHAJLOVI]

JUNIORI MODRI^A MAKSIME PONOVO OSVOJILI KUP BiH

JOKSIMOVI]

Jedan najboqih pojedinaca

me~a u Zenici bio je Nedeqko

Joksimovi}.

- Pokazali smo da smo

sna`an kolektiv. Ni minus od

dva gola za nas nije skoro

ni{ta. Idemo daqe, na redu je

Kup Srpske, a onda i {ampi-

onat BiH. @elimo da os-

tanemo generacija koja je dva

puta uzastopno osvojila sve

{to se mo`e osvojiti - istakao

je Nedeqko Joksimovi}.

FUDBAL U SJENCI BAU[TELA

BUBAMARA POD KRANOM

Fudbaleri Modri~a Maksime: Odbranili pehar

GENERACIJA ZA PONOSImamo veliku {ansu da ponovimo pro{logodi{wi

uspjeh, kada smo osvojili sve trofeje u BiH

TABELA

1. [. Brijeg 29 19 6 4 38:17 63

2. Sarajevo 29 18 5 6 54:23 59

3. Zriwski 29 17 3 9 47:26 54

4. Modri~a M. 29 16 2 11 50:30 50

5. Slavija 29 12 5 12 40:43 41

6. Jedinstvo 29 13 1 15 37:39 40

7. Leotar 29 12 3 14 42:45 39

8. Ora{je 29 12 2 15 50:49 38

9. Radnik 29 11 5 13 35:49 38

10. @eqezni~ar 29 10 7 12 36:32 37

11. @ep~e 29 10 7 12 27:40 37

12. Sloboda 29 10 6 13 29:39 36

13. Posu{je 29 11 3 15 34:45 36

14. ^elik 29 9 5 15 30:44 32

15. Budu}nost 29 10 2 17 26:45 32

16. Travnik 29 9 4 16 30:39 31

BAWA LUKA - Ekipa

Omladinca Mobi'S prvi je fi-

nalista Kupa Bawe Luke. Oni

su u izuzetno zanimqivoj utak-

mici do zavr{nice ovog tak-

mi~ewa stigli tek poslije bo-

qeg izvo|ewa penala (u regu-

larnih 90 minuta 1:1).

Fudbaleri Krajine poveli

su u 26. minutu sa 1:0 preko De.

Teli}a i sa tom predno{}u

oti{lo se na odmor.

U nastavku susreta ekipa

iz Lazareva zaigrala je ne{to

anga`ovanije i to im se is-

platilo u 73. minutu, kada je

gol za doma}e postigao Novko-

vi}.

Treba ista}i da je tri min-

uta prije kraja Krajina imala

igra~a mawe, jer je crveni kar-

ton dobio Boris Grahovac.

U penal seriji golman

Omladinca Mobi'S Petri} us-

pio je da odbrani udarce Bo-

gojevi}a i S. Milo{evi}a i

tako svojoj ekipi obezbijedi

plasman u finalni me~, koji

je na rasporedu 1. juna.

Sa kojom ekipom }e se iza-

branici Branimira Tuli}a sa-

stati, bi}e poznato poslije

drugog polufinala, koje se

igra 16. maja izme|u BSK Nek-

tara i @eqezni~ara. ¥

MODRI^A - Fudbaleri

Modri~a Maksime iz sezone u

sezonu se pewu na tabeli Pre-

mijer lige. Prve godine takmi-

~ewe su zavr{ili na {estom,

pro{le godine na petom, a ovu

sezonu zavr{i}e na ~etvrtom

mjestu. To je svakako uspjeh za

mladu ekipu modri~kih fudba-

lera. U posqedwem, 30. kolu na

svom stadionu do~ekuju ekipu

Zriwskog iz Mostara.

- Igramo sa izuzetno kvali-

tetnom ekipom koja nam je po-

bjegla na tre}oj poziciji. Me-

|utim, bez obzira na to, `elim

da se moji fudbaleri dobrom

igrom i pobjedom oproste od

svojih vjernih navija~a u ovoj

sezoni. Dakle idemo na pobjedu,

kao i u svim ostalim me~evima

na na{em stadionu ovog proqe-

}a - jasan je {ef stru~nog {ta-

ba Modri~a Maksime Mitar

Luki}.

On }e na raspolagawu ima-

ti sve igra~e sem ranije povri-

je|enog Bojana Magazina. Osim

toga kapiten Petar Jeli} sa-

svim sigurno }e proslaviti na

ovoj utakmici osvajawe laska-

vog priznawa prvog strijelca

Premijer lige BiH.

¥ V. B.

TREBIWE - U posqedwem kolu

Premijer lige BiH u fudbalu igra-

~i Leotara putuju u goste ^eliku.

Trebiwci su kolo prije kraja pre-

brinuli sve brige oko opstanka, a

Zeni~anima samo pobjeda osigurava

opstanak u elitnom rangu takmi~ewa.

- Obezbijedili smo opstanak i ta-

ko ostvarili jedini ciq kluba u ovom

prvenstvu - ka`e trener Leotara Vla-

dimir Peceq. U Zenicu putujemo pot-

puno rastere}eni i to je jedini su-

sret, ovog proqe}a, u kojem ne stra-

hujemo za kona~an ishod. U svakom

slu~aju, poku{a}emo da pru`imo kva-

litetnu i dopadqivu igru, a nadam

se da }e to biti pred punim stadio-

nom na Bilinom poqu. ¥ M. P.

ISTO^NO SARAJEVO -

Fudbalere Slavije do velikog

uspjeha u drugom nastupu u

elitnom takmi~ewu BiH di-

jeli jo{ 90 minuta. Sasvim je

izvjesno da }e i poslije ove

posqedwe runde ostati na pe-

tom mjestu.

- Ve}im dijelom prvenstve-

ne trke bili smo me|u pet eki-

pa i mislim da smo zaslu`ili

da tako zavr{imo ovu sezonu.

U prednosti smo nad ostalim

konkurentima, ne samo {to za-

ostaju bodovno ve} i {to ima-

ju te{ka gostovawa. Ipak, to-

liko se time i ne optere}uje-

mo. Kona~no imamo rivala ko-

jem ne gori pod nogama, tako

da }e obje ekipe igrati raste-

re}eno. Uostalom, na{i dosa-

da{wi okr{aji obilovali su

uzbu|ewima i golovima, pa ne-

ka tako bude i danas - poru~u-

je fudbaler Slavije Milan

Muminovi}.

¥ G. I.

BIJEQINA - Sa tri

boda osvojena protiv Mo-

dri~ana Bijeqinci su kolo

prije kraja prvenstva i de-

finitivno osigurali opsta-

nak. Na svakom koraku u klu-

bu osje}a se opu{tenija at-

mosfera u odnosu na onu ko-

ja je vladala tokom ~itave

proqe}ne polusezone, u ko-

joj je, poslije doma}eg pora-

za na startu od [irokog

Brijega, svaka utakmica bi-

la prakti~no kvalifikaci-

ona. I {ef stru~nog {taba

Du{an Jevri} dao je igra~i-

ma dva dana odmora, poslije

utakmice sa Modri~anima,

a prije gostovawa ekipi

Travnika, koja se nalazi na

posqedwem mjestu, ali ima

izglede da ostane i dogodi-

ne u Premijer ligi BiH.

- Glavni ciq u ovoj se-

zoni smo ostvarili, tako

da utakmica protiv Trav-

nika za nas nema pretjeran

rezultatski zna~aj. Ipak,

bilo bi lijepo da ostane-

mo nepora`eni, jer bi i sa

jednim bodom na{ kona~an

plasman bio za dva ili tri

mjesta boqi nego u slu~aju

poraza - rekao je napada~

Bijeqinaca @iko Koji}.

Stru~ni {tab ima dosta ka-

drovskih problema, po{to

se van stroja nalazi ~ak de-

vet fudbalera.

¥ T. N.

MODRI^ANI ZA KRAJ SEZONE NAJAVQUJU

Odu`i}emo se navija~ima

BEZ OBZIRA NA ISHOD U POSU[JU SLAVIJA MO@E OSTATI U VRHU

Peto mjesto realnost

RADNIK GOSTUJE U TRAVNIKU

Kona~no bez pritiska

LEOTAR

Opu{teno

u ZeniciSubota 16.30 ~asova

MODRI^A M. - ZRIWSKI

MODRI^A: 2 2 0 0 3:1

MOSTAR: 3 0 2 1 0:1

^ELIK - LEOTAR

ZENICA: 3 2 1 0 4:0

TREBIWE: 4 0 1 3 0:5

POSU[JE - SLAVIJA

POSU[JE: 1 1 0 0 3:2

I. SARAJEVO: 2 0 0 2 1:6

TRAVNIK - RADNIK

TRAVNIK: Jo{ nisu igrali

BIJEQINA: 1 0 0 1 1:2

BUDU]NOST - SARAJEVO

BANOVI]I: 2 1 1 0 4:1

SARAJEVO: 3 0 1 2 1:5

SLOBODA - JEDINSTVO

TUZLA: 1 0 1 0 0:0

BIHA]: 2 0 0 2 2:4

@EQEZNI^AR - ORA[JE

SARAJEVO: 3 3 0 0 8:1

ORA[JE: 4 2 1 1 6:5

[. BRIJEG - @EP^E

[. BRIJEG: 3 3 0 0 8:0

@EP^E: 4 0 2 2 2:5

TRADICIJA I SATNICA

FUDBALSKI KUP BAWE LUKE

Petri} zaustavio Krajinu

13. i 14. maj 2006.SPORT

6

BAWA LUKA - Najve}i

grad Republike Srpske, 2. i 3.

juna bi}e doma}in finala Ma-

lih olimpijskih igara Repu-

blike Srpske. Tada }e se na te-

renima u Bawoj Luci okupiti

blizu 750 u~enika osnovnih i

sredwih {kola iz svih regija,

koji }e imati priliku da po-

ka`u svoje znawe iz ko{arke,

atletike i rukometa. Ono {to

je novina u ovoj sportskoj ma-

nifestaciji je {to }e po pr-

vi put samo jedan grad biti or-

ganizator zavr{nice. Do sada

su se finalna takmi~ewa odr-

`avala u vi{e gradova Repu-

blike Srpske, a zbog svih svo-

jih kapaciteta upravo }e Bawa

Luka biti prvi doma}in na

ovakav na~in.

- Ciq Malih olimpijskih

igara je zadovoqavawe potre-

ba u~enika i podizawa nivoa

fizi~ke kulture i sporta, kao

i selekcija mladih talenata.

Programom ovih igara pru`a

se mogu}nost svakom u~eniku

da u~estvuje u takmi~ewu onih

grana za koje se pripremao, ka-

ko bi ispoqio svoje sposobno-

sti i potvr|ivao qudske vri-

jednosti. Upravo zbog toga Mi-

nistarstvo za porodicu, omla-

dinu i sport donijelo je odlu-

ku da se Republi~ko finale

odr`i na jednom mjestu kako

bi takmi~ewe bilo {to masov-

nije i kvalitetnije - rekao je

izme|u ostalog ministar za po-

rodicu, omladinu i sport Bra-

nislav Borenovi}.

Koliko je ovo zna~ajna ma-

nifestacija za mlade qude re-

kao je i ~lan organizacionog

odbora i predsjednik Radne

grupe Edi Hane{.

- I sam sam bio u~esnik

ovog takmi~ewa i osvaja~ jed-

ne od medaqa, a to su trenuci

koje nikada ne}u zaboraviti.

Zato treba obratiti pa`wu na

~itavu organizaciju, jer sigu-

ran sam da }e to za sve u~eni-

ke biti doga|aj koji }e im bi-

ti urezan u pam}ewe do kraja

`ivota - istakao je Hane{.

Sve~ano otvarawe Malih

olimpijskih igara zakazano je

za 2. juni u 11 ~asova na Grad-

skom stadionu, a pored toga

u~esnici ovog sportskog doga-

|aja ima}e priliku da budu

prisutni i na raznim kultur-

no sportskim priredbama ko-

je }e se tih dana odr`avati u

Bawoj Luci.

¥ D. CURA]

ORGANIZACIONI ODBOR REPUBLI^KOG FINALA MALIH OLIMPIJSKIH IGARA

BAWA LUKA OKUPQA TALENTE

Branislav Borenovi}:

Kvalitet u prvom planu

U gradu na Vrbasu 2. i 3. jula na finalnim takmi~ewima

okupi}e se vi{e od 750 u~enika osnovnih i sredwih {kola

BUDU]NOST

Ministar Branislav Bo-

renovi} istakao je da }e od sep-

tembra Male olimpijske igre

pre}i u takmi~ewe koje }e po

svom karakteru dobiti na jo{

ve}oj masovnosti.

- Ideja je da ve} naredne

Igre budu organizovane u vi-

du Liga, koje }e imati punu

podr{ku od Ministarstva po-

rodice, omladine i sporta, kao

i od Ministarstva prosvjete

i kulture. Masovnost i ukqu-

~enost u~enika u ovakvim ma-

nifestacijama upravo je ono

{to je najva`nije za daqi raz-

voj sporta u Republici Srp-

skoj - naglasio je Borenovi}.

BAWA LUKA - Ko }e po-

stati prvi ekipni {ampion

BiH u karateu po pravilima

Svjetske karate konfedera-

cije zna}e se u subotu. Naime,

finalni turnir ovog takmi-

~ewa odr`a}e se u sali Osnov-

ne {kole "Borisav Stanko-

vi}#.

Po~etak takmi~ewa zaka-

zan je za 13 ~asova, a tehni~-

ki organizator je Karate klub

"[esnaesta#.

Poslije prvog turnira ko-

ji je odr`an u Zenici na vo-

de}im pozicijama nalaze se

bijeqinski Panteri u mu{koj

i trebiwski Leotar plus u

`enskoj konkurenciji.

- Na ovoj finalnoj smotri

na programu }e biti pet kola

kod seniora i ~etiri kola kod

seniorki. Siguran sam da }e

svi koji do|u u dvoranu u La-

zarevu u`ivati i da }e biti

zadovoqni prikazanim borba-

ma. Poslije zavr{etka takmi-

~ewa tri najboqe ekipe u mu-

{koj i `enskoj konkurenciji

dobi}e pehare i medaqe. Tako-

|e, bi}e progla{eni i najbo-

qi takmi~ari, odnosno tak-

mi~arke lige koji }e dobiti

posebna priznawa. Ova smo-

tra }e svima biti i general-

na provjera pred odlazak na

{ampionat Evrope koji }e se

od 2. do 4. juna odr`ati u slo-

va~koj prestonici Bratisla-

vi - rekao je generalni sekre-

tar Karate saveza Republike

Srpske Rajko Vu~i}evi}.

¥ S. POPOVI]

ZAVR[NI TURNIR PREMIJER LIGE BiH U KARATEU

Milo{ Simi} ("[esnaesta"): Titula u mislima

TRA@I SE [AMPION

Na finalnoj smotri na programu }e biti pet kola kod

seniora i ~etiri kola kod seniorki poslije kojih

}e se znati prvak, ka`e Rajko Vu~i}evi}

KLUBOVI

U okviru Premijer lige

BiH nastupa devet klubova

iz Republike Srpske, a to su:

Panteri,

#

[esnaesta#, Ipon,

Leotar plus, Sloga (u mu{koj

konkurenciji), te Drina,

Panteri, Slavija i Leotar

plus u ̀ enskoj konkurenciji.

BAWA LUKA - U Vogo{}i

}e ovog vikenda pasti odluka

ko }e biti novi pojedina~ni

{ampion BiH u kuglawu. Na

finalnom turniru u~estvova-

}e 24 takmi~ara, po 12 iz Repu-

blike Srpske i Federacije

BiH, a titulu brani as Borca

Nove Bawalu~ke banke \or|e

Pa{tar.

Osim za krunu, najboqi ku-

gla{i BiH bori}e se i za izla-

zak na me|unarodnu scenu. Na-

ime, pobjednik sti~e pravo u~e-

{}a na pojedina~nom Svjetskom

kupu, takmi~ewu na kojem se

okupqaju svi {ampioni evrop-

skih dr`ava.

Na prvenstvu BiH kugla{i

}e imati dva nastupa (subota i

nedjeqa) i ko bude imao najbo-

qi ukupni rezultat osvoji}e

titulu prvaka.

Iz Republike Srpske u Vo-

go{}i }e nastupiti: \or|e Pa-

{tar, Jovica Bolti} (Borac

Nova Bawalu~ka banka), Mali-

{a Stano{evi}, @arko Dra-

gi}, Milorad Markovi}, @ivo-

jin \aji} (Knin-Revita), Sa{a

Radovi}, Davor Kalat, Darko

Vodenik (Metalmaks), Darko

Radanovi}, Du{ko Milanovi}

(Lakta{i Astra SB) i Slavi-

{a ]eri} (Kozara).

¥ D. C.

OVOG VIKINDA NA PROGRAMU POJEDINA^NO PRVENSTVO BiH U KUGLAWU

Milorad Markovi}: Nada se dobrom rezultatu

Za titulu i Svjetski kupZa titulu i Svjetski kupZa titulu i Svjetski kupZa titulu i Svjetski kupZa titulu i Svjetski kupZa titulu i Svjetski kupZa titulu i Svjetski kupZa titulu i Svjetski kupZa titulu i Svjetski kup

JUNIORI

I juniori }e se u subotu i

nedjequ boriti za titulu pr-

vaka BiH. Kugla{ke nade oku-

pi}e se u sarajevskoj "Zetri#,

a za nastup u finalnom turni-

ru prijavilo se 32 takmi~ara.

Pehar brani ~lan Kozare

Vujadin Grlica.

BAWA LUKA - U revan{

susretima polufinala Repu-

blike Srpske u sjede}oj odboj-

ci u subotu }e se sastati Ba-

wa Luka - Kraji{nik, te Do-

boj Gra|prom - Kozara. Me~ u

Bawoj Luci igra se od 14, a u

Doboju od 16 ~asova.

U prvom me~u gradskih ri-

vala Bawa Luka je sa ubjedqi-

vih, 3:0, savladala Kraji{nik.

Ipak, igra~i ovog kluba i u

drugi susret ulaze sa dozom

opreza.

- To {to smo u prvoj utak-

mici bili daleko boqi od

kom{ija apsolutno ne zna~i

da se trebamo opustiti. Na-

protiv, Kraji{nik nikako ni-

je za potcjewivawe, pa }emo i

ovaj put nastojati pru`iti

maksimalan u~inak da ostva-

rimo pobjedu i u|emo u veli-

ko finale - rije~i su trenera

Odbojka{kog kluba invalida

Bawa Luka Dra{ka Maxara.

Na drugoj strani, Dobojli-

je va`e za favorita, jer su u

prvom susretu slavili nad Ko-

zarom (3:1), ali kako isti~u

ne iskqu~uju eventualnu maj-

storicu.

- Kozaru smo u prvom polu-

finalnom odmjeravawu snaga

savladali i tako dokazali da

smo kvalitetnija ekipa. Svje-

sni smo da smo favoriti, ali

to trebamo i dokazati. Isti-

na, u drugi me~ ulazimo raste-

re}enije od protivnika, ali

to ne zna~i da se trebamo opu-

stiti. Naprotiv, pred nama

ne}e biti lak zadatak - nagla-

sio je odbojka{ Doboja Gra|-

proma Dragan Ja}imovi}.

Eventualne majstorice }e

se igrati u nedjequ.

¥ N. [.

POLUFINALE PLEJ-OFA U SJEDE]OJ ODBOJCI

Doboj brani prednost

BAWA LUKA - Otvoreno

prvenstvo Republike Srpske u

tradicionalnom karateu, sed-

mo po redu odr`a}e se u nedje-

qu sa po~etkom u 10 ~asova u

Sportskom centru "Nenad Ba-

{tinac# u Aleksandrovcu.

Tehni~ki organizator ove

smotre je Karate klub Ravno-

gorac iz Bawe Luke. O~ekuje se

da }e se na ovoj smotri okupi-

ti vi{e od 300 takmi~ara iz

Republike Srpske, Federaci-

je BiH, Hrvatske, Srbije i

Crne Gore.

Karatisti i karatistkiwe

}e se nadmetati u katama i bor-

bama u ekipnoj i pojedina~noj

konkurenciji u svim uzrasnim

kategorijama, od poletaraca

do seniora.

¥ S. P.

PRVENSTVO SRPSKE U TRADICIONALNOM KARATEU

Dvorana puna mali{ana

BAWA LUKA - Pliva~i

Bawe Luke u subotu i nedjequ

nastupi}e na Osmom me|una-

rodnom pliva~kom mitingu

"Sisak 2006#. Na ovoj dvodnev-

noj smotri u~estvova}e deset

pliva~a Bawe Luke. Svoje li~-

ne rekorde }e, izme|u ostalih

imati priliku da poprave i

najuspje{niji me|u wima, Ma-

rija i Sr|an Vujasin.

- Ovo je veoma kvalitetan

miting. Jedan od razloga za to

je i wegova masovnost odnosno

veliki broj klubova koji na

wemu u~estvuju iz godine u go-

dinu. Upravo zbog toga, ovo }e

biti idealna prilika da u ja-

koj konkurenciji na{i pliva-

~i poka`u koliko mogu. Osim

Marije i Sr|ana Vujasina od

kojih se kao i uvijek najvi{e

o~ekuje nastupi}e jo{: Tawa i

Slobodanka Ra~i}, Vasko i

Aleksa Jo{i}, Ivana Iki},

Ana Adamovi}, \or|e Ivi} i

Dra{ko Vujkovi} - rekla je

trener Bawe Luke Jasmina [i-

peti}.

¥ N. [.

ME\UNARODNI PLIVA^KI MITING

"

SISAK 2006"

Vujasini najve}e uzdanice

BAWA LUKA - Takmi~ari

Pliva~kog kluba Olimp u su-

botu }e nastupiti na Me|una-

rodnom mitingu za mla|e ka-

tegorije, koji }e se odr`ati u

Somboru.

Na ovoj smotri okupi}e se

veliki broj klubova iz biv{e

Jugoslavije.

- Iz na{eg kluba nastupi-

}e 11 dje~aka i djevoj~ica koji

vrijedno treniraju iz dana u

dan i svi su spremni da svojim

umije}em zablistaju u konku-

renciji svojih vr{waka. Vje-

rujemo da }e na ovoj smotri na-

{i takmi~ari opravdati o~e-

kivawa i da }e bar polovina

wih popraviti svoje li~ne re-

korde - rekao je trener Olim-

pa Mladen ^eko.

¥ N. [.

^LANOVI OLIMPA PUTUJU U SOMBOR

Juri{ na medaqe

Za titulu i Svjetski kup

BARSELONA - Samo se-

dam dana nakon uzbudqive tr-

ke na stazi "Nirburgring# i

trijumfa Ferarija, "najbr`i

cirkus# seli se na Pirineje,

gdje se odr`ava {esto takmi-

~ewe {ampionata "formule

1#, Velika nagrada [panije.

Ako je u dosada{wem toku

sezone Reno svaku trku po~i-

wao kao favorit, onda je ulo-

ga prvog kandidata za pobjedu

ovog puta na strani tima iz

Maranela. Dva uzastopna sla-

vqa "skuderije#, odli~ni re-

zultati na prvim treninzima

u petak, ali i izjave Mihaela

[umahera govore u prilog to-

me.

- Bolid se pokazao kao ve-

oma brz i pouzdan na posqed-

we dvije trke, pa vjerujem da

mo`emo biti konkurentni i u

[paniji. Tre}e mjesto Feli-

pea Mase na "Nirburgringu#

je dokaz da smo u samom vrhu i

da se i ovog puta mo`emo upu-

stiti u borbu za najvi{i pla-

sman. Poboq{awa na autu su

evidentna i siguran sam da mo-

gu nastaviti "lov# za Alonsom

- rekao je sedmostruki svjet-

ski {ampion.

U Renou priznaju da je na wi-

ma veliki pritisak poslije dvi-

je "vezane# pobjede Ferarija, ali

Fernando Alonso i da-

qe smatra da im je najve-

}i konkurent Meklaren

Mercedes i Honda.

- Prvih pet trka za

nas i Ferari su bile od-

li~ne, ali ne smijemo

otpisati Meklaren i

Hondu. Raikonen i Mon-

toja su uvijek dobri u tr-

kama, blizu podijuma i

za o~ekivati je da }e i

wima krenuti. Tako|e,

Baton i Barikelo su br-

zi, ova staza im odgova-

ra, pa o~ekujem zani-

mqivu borbu. Mi smo

mnogo radili na bolidu

i strategiji i vjerujem

da }e to dat rezultate -

istakao je Alonso.

Kimi Raikonen je na

"Nirburgringu# bio ~e-

tvrti sa mawe od pet se-

kundi zaostatka za pobjed-

nikom, {to govori da je i

Meklaren Mercedes "u

igri#.

- Poboq{awa na bolidu su

evidentna i smatram da bi u Bar-

seloni mogli napraviti mnogo.

Posebno smo sa Mi{lenom radi-

li na pripremi guma, pa sam op-

timista pred ovu trku - nagla-

sio je Raikonen.

Za razliku od pomenuta tri

tima, Honda je u blagom padu, a

rije~i prvog voza~a Xensona Ba-

tona da od ove trke ne o~ekuje

mnogo, dovoqno govore o raspo-

lo`ewu u timu. Vilijams je na

pro{lom takmi~ewu bio pri-

li~no brz i zajedno sa BMV Za-

uberom i Red Bulom zatvara krug

ekipe koje se mogu nadati bodo-

vima u [paniji.

Kvalifikacioni trening na

programu je u subotu sa po~etkom

u 14 ~asova. U istom terminu

dan kasnije vozi se trka. ¥

\Fernando Alonso: Strahuje od Meklarena i Honde

13. i 14. maj 2006. SPORT

7

OVOG VIKENDA VOZI SE VELIKA NAGRADA [PANIJE NA STAZI

"

KATALUWA" U BARSELONI

[UMAHER "LOVI" ALONSA

Poslije dva vezana trijumfa, sedmostruki svjetski

{ampion va`i za prvog favorita na ovoj trci

"Kataluwa# je izgra|ena

1991. godine i na woj je do sa-

da odr`ano 15 takmi~ewa. Du-

`ina staze je 4,627 kilometra,

vozi se 66 krugova, a dosti`u

se brzine i do 325 kilometa-

ra na ~as. Pro{le sezone tri-

jumfovao je Kimi Raikonen u

Meklarenu, drugi je bio Fer-

nando Alonso (Reno), dok je

tre}i ciqem pro{ao voza~

Tojote Jarno Truli.

TORINO - Afera oko te-

lefonskog naru~ivawa sudija,

koja ve} danima potresa Juven-

tus i italijanski fudbal, dobi-

la je i prve `rtve. Iako se o~e-

kivalo da }e tek dva, tri prota-

gonista podnijeti ostavke, u~i-

nili su to svi ~lanovi aktuel-

ne uprave "stare dame# i tako

iznenadili navija~e i javnost.

Podsjetimo, nekoliko najva-

`nijih operativaca tima sa "De-

le Alpija# policija je uhvatila

prislu{kivawem kako namje-

{taju arbitre za doma}e i evrop-

ske nastupe. Ova vijest je kao

bomba odjeknula "~izmom#, a kao

svoju posqedicu imala je ostav-

ke sportskog direktora Torine-

za Lu}iana Mo|ija, te jo{ peto-

rice ~lanova Upravnog odbora:

Antonija \irauda, Roberta Be-

tege, \ankarla ]erutija, An-

dree Pininfarine i Franka

Grandea Stivensa.

Tim ~inom kao jedan od kan-

didata za optu`eni~ku klupu u

Napuqu, Torinu i Rimu, gdje po-

licijski inspektori rade na slu-

~aju, jest i ~ovjek koji je zadu`en

za izbor sudija Pjerlui|i Pai-

reta. Zanimqivo, ba{ je on pri-

je samo nekoliko dana samouvje-

reno izjavio kako je pri~a o na-

mje{tawu neistinita:

- @ao mi je {to u novinama

~itam stvari koje nemaju veze sa

istinom. Za{to su za navodnu

aferu prvo doznali novinari, a

ne nadle`ne institucije? Op-

tu`eni smo bez dokaza i cijela

ova pri~a je izmi{qena - rekao

je Paireta.

Ve} ranije ostavke su dali i

predsjednik Italijanskog fud-

balskog saveza Franko Kararo i

wegov zamjenik Ino}enco Ma-

cini.

Da stvar po Juventus bude go-

ra, dionice kluba odmah su pale

za punih 10 odsto, {to se defi-

nitivno ne}e svidjeti dioni~a-

rima (ve}inski vlasnik kluba

je holding "Ifil# koji posjedu-

je i Fijat grupu). Skup{tina di-

oni~ara sazvana je za 29. jun. ¥

AFERA U ITALIJANSKOM FUDBALU DOBILA EPILOG

"

STARA DAMA" BEZ UPRAVE

LONDON - Fudbaleri Ar-

senala pripremaju se u Londo-

nu za finalni me~ Lige {am-

piona, koji u srijedu igraju sa

ekipom Barselone. Menaxer

"tobxija# Arsen Venger o~e-

kuje lijepu i atraktivnu utak-

micu na stadionu "Francuska#

u Sen Deniju.

- Prije svega, o~ekujem uz-

budqiv me~ dvije sli~ne eki-

pe, koje igraju brz, pokretqiv,

napada~ki fudbal. Takve utak-

mice lijepo je gledati. Pret-

postavqam da su svi `eqeli da

vide ovo finale, i zbog toga

}emo se potruditi da budemo

na svom nivou i da to bude fi-

nale za pam}ewe. Smatram da

imamo veoma dobru priliku i

u~ini}u sve, sa svojim igra~i-

ma, da je na najboqi na~in is-

koristim - rekao je Venger.

Kapiten Arsenala Tijeri

Anri, kojeg mnogi mediji naja-

vquju kao poja~awe Barselone

za sqede}u sezonu, odu{evqen

je ~iwenicom da }e predvodi-

ti tim u istorijskoj utakmici.

- Nikada nismo stigli do

finala Lige {ampiona, zato

je nepotrebno isticati da jedva

~ekamo utakmicu. Za mene je

velika ~ast to {to }u predvo-

diti tim, ali ponavqam da je

najbitnije sada osvojiti tro-

fej. To je ono ~emu stremimo,

na{ kona~ni ciq. Lijepo je

igrati u ovakvom finalu, ali

je uvijek boqe iza}i iz wega

kao pobjednik - naglasio je An-

ri. ¥

IZ REDOVA ARSENALA NAJAVQUJU

Finale za pam}ewe

MILANO - Brazilskog na-

pada~a i ~lana milanskog In-

tera, Adriana (24), poslije du-

gog golgeterskog posta svjetski

mediji su po~eli seliti iz ta-

lijanskog kluba tvrde}i kako

}e oti}i u madridski Real.

Me|utim, od transfera ne-

}e biti ni{ta, jer je sam golge-

ter potvrdio da ostaje na "\u-

zepe Meaci#.

Pri~alo se dosta o tome ka-

ko Brazilac nije u dobrim od-

nosima sa trenerom Robertom

Man}inijem te kako bi na qe-

to mogao napustiti klub. Tvr-

dilo se da je ve} jednom nogom

u Real Madridu, a i{lo se i ta-

ko daleko u spekulacijama da

se spomiwala trampa izme|u

Intera i "kraqevskog# kluba,

po kojoj bi Adriano oti{ao u

Madrid, a Ronaldo u Milano.

Ipak, sve te pri~e su pale

u vodu nakon {to je Adriano

izjavio da ostaje u Interu.

- Nikad nisam imao nesu-

glasica sa trenerom Man}ini-

jem. Vaqda je svima jasno da

obojica `elimo pobje|ivati i

osvajati trofeje. Mo`da se ko-

ji put naqutio na mene jer ove

sezone nisam igrao najboqe, a

on zna da mogu boqe. Mogu svi-

ma re}i da }u i sqede}e sezo-

ne nositi dres Intera, a vo-

lio bih da i Mancini bude na{

trener sqede}e godine, jer

stvarno izvrsno radi - bio je ja-

san Adriano. ¥

ADRIANO I DAQE OSTAJE NA

"

\UZEPE MEACI"

Ni{ta od odlaska

LONDON - Francuski re-

prezentativac Vilijam Galas

izjavio je da `eli da napusti

redove engleskog prvaka ^el-

zija, a kao mogu}e odredi{te se

spomiwe Milan. Odli~na pla-

ta i vrhunski rezultati kluba

nisu dovoqan argument da pou-

zdani defanzivac ostane na

"Stemford Brixu#.

- ^elzi mi mo`e ponuditi

vrhunsku platu, ali ja sam odbio

jer `elim oti}i. Sa 29 godina

je najboqe vrijeme za promjene,

a ja kao igra~ koji je pro{ao

francusku i englesku ligu `e-

lim igrati i u drugim prven-

stvima kako bih mogao napredo-

vati - rekao je Galas.

Francuz nije htio da govo-

ri o mogu}em odlasku u Milan,

po{to je jo{ uvijek pod ugovo-

rom sa "plavcima#, ali je re-

kao da je veoma po~a{}en {to

se takav velikan interesuje za

wega.

S druge strane, @oze Muri-

wo je izjavio kako ̀ eli zadr`a-

ti Galasa, koji je u engleskom

gigantu igrao na svim pozicija-

ma u odbrani i jedan je od najsi-

gurnijih igra~a u ekipi. ¥

VILIJAM GALAS NAPU[TA

"

STEMFORD BRIX"

Iz ^elzija u Milan

Ostavke je podnijelo {est ~lanova

Upravnog odbora Juventusa, na ~elu

sa direktorom Lu}ianom Mo|ijem

\ Lu}iano Mo|i: U~estvovao u namje{tawu sudija

MILANO - Kao i pro{le

sezone, Inter }e morati da se

zadovoqi samo osvojenim Ku-

pom Italije. U sjajnom ambijen-

tu na gotovo sasvim ispuwenom

stadionu "\uzepe Meaca#, "cr-

no-plavi# su pokazali vi{e `e-

qe i zaslu`eno do{li do tri-

jumfa od 3:1 nad Romom, {to im

je, s obzirom na 1:1 iz prve utak-

mice, bilo dovoqno da osvoje

pehar.

"Vu~ica# je samo na momen-

te djelovala opasno, ali je bilo

o~igledno da mladoj ekipi iz

prijestonice nedostaje iskustva

kako bi mogla da se nosi sa do-

ma}inom.

Inter je rano poveo poslije

odli~nog voleja Kambijasa, da

bi Kruz pred sam istek prvog po-

luvremena povisio i na 2:0. Dru-

gi dio igre protekao je u otvo-

renoj igri, ali je tek Martins u

77. minutu uspio da ponovo za-

trese mre`u. Nondin pogodak

tri minuta kasnije samo je ubla-

`io poraz Rimqana.

Sredinom drugog poluvreme-

na igru je napustio Dejan Stan-

kovi}, koji je prilikom jednog

{uta istegao mi{i} lijeve no-

ge. Iako je sa bolnom grimasom

pao na travu, "plavi# as je uz Mi-

hajlovi}a radosno proslavio

osvajawe Kupa, pa je pretpostav-

ka da povreda ipak nije te`e pri-

rode. Rezultat: Inter - Roma 3:1

(Kambijaso 6, Kruz 45, Martins

77 - Nonda 80). ¥

FINALE KUPA ITALIJE

\ Fudbaleri Intera: Lako do pehara

Ponovo InterPonovo InterPonovo InterPonovo InterPonovo InterPonovo InterPonovo InterPonovo InterPonovo InterPonovo Inter

6.02 Zauvijek Julija, serija

7.00 Jutarwi program

8.00 Ru`na Beti, serija

9.00 Ru`na Beti, serija

9.55 Vijesti

10.00 Beskrajna pri~a, serija

11.00 Beskrajna pri~a, serija

11.55 Vijesti

12.00 Pijesak Ivo Xime,

film

13.55 Vijesti

14.00 F1, kvalifikacije

15.00 O~ajne doma}ice, serija

16.00 Subotom uz Don kafe

17.30 Sinema magika

18.00 Sport centar

18.05 Meklodove k}erke,

serija

19.00 Vijesti

19.30 Auto-moto {op

20.00 Dan uni{tewa,

serija

20.55 Sport centar

21.00 4400, serija

22.00 Fudbal - {panska liga

22.50 Vijesti

22.55 Sport centar

23.00 Fudbal, drugo

poluvrijeme

00.00 Trinaest dana, film

1.30 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Veliki transport,

film

10.45 Nestrpqivi snovi

11.10 Putopis

11.40 Pri~e iz Kine

12.00 Stil

12.30 Auto{op magazin

13.30 Total plus magazin

15.00 Susreti prve vrste

16.10 Pratim te u stopu

17.15 Fudbal - francuska liga

19.30 BN monitor

20.15 Alternativa medika

20.20 Uz {ank

22.25 Savremena komunikacija

i edukacija u seksologiji

23.30 Folk {ou

1.10 Stijena, film

2.30 Silikonske kule, film

4.20 Progowena `ena, film

5.55 Melos

6.20 Siti

6.30 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.40 Sportisimo

7.00 Zato~enica qubavi,

serija

8.00 Vila Marija, serija

8.45 Skrivena kamera

8.55 Vrijeme

9.00 Balkan net

10.45 Siti kids

10.50 Vrijeme

11.00 Ritam

11.30 Da se naje`i{

11.35 Pret a Porter

12.00 Info top

12.10 Sutra za

12.20 Siti kids

12.30 Sarajevo on lajn

12.40 Mejd in Bawa Luka

12.45 Skrivena kamera

12.50 Sportisimo

13.00 Smolvil, serija

13.55 Skrivena kamera

14.00 Info top

14.10 Gold mjuzik

15.35 Sutra za

15.50 Info top

16.00 Zato~enica qubavi,

serija

17.00 Vila Marija, serija

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Seks i selo, serija

19.00 Las Vegas, serija

20.00 Da se naje`i{

20.30 Gospodar prstenova:

Dru`ina prstena, film

23.30 Pobjesweli Maks 3,

film

1.10 Sarajevo na liniji

1.15 Mejd in Bawa Luka

1.20 Sportisimo

1.25 Siti

1.30 Gospodar prstenova:

Dru`ina prstena, film

4.35 Pink xuboks

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Biseri

15.00 Muzi~ki program

15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS

20.18 Muzi~ki intermeco

20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.02 Horoskop

10.30 22 ~asa

11.05 Hrabri otac Huan,

serija

12.00 Hrabri otac Huan,

serija

12.55 Hrabri otac Huan,

serija

13.50 Lijek iz prirode

14.30 Trend seter

15.20 (Ne)ponovqivo

15.55 Telefakt

16.25 Prvo lice mno`ine,

tok {ou

18.00 BEL dan

19.00 Crtani film

19.40 Super Bili, crtani

film

19.45 Kuda ide Vojvodina

20.10 Osvaja~i, serija

21.05 Zakoni zdravqa

22.00 22 ~asa

22.40 Zaboravqeni, serija

23.45 Glas Amerike

--- Balkanmedija TV

9.30 Vijesti

9.35 Igra {umskih patuqaka

9.40 Grlom u jagode, serija

11.00 Tok {ou

12.00 Vijesti

12.05 Folk {ou

14.10 Qubavni `ivot

Budimira Trajkovi}a,

film

16.05 Opstanak

17.00 Tango je tu`na misao

koja se ple{e, film

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Panorama regije

21.05 Skup{tinski pregled

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.40 Zaboravqena tajna,

film

6.00 Vijesti RTS

6.05 Jutarwi program RTS

9.00 Vijesti RTS

9.15 Evro `urnal

10.15 Radosnica

11.15 Sportski magazin

12.00 Radio na TV

13.15 Kulturni mozaik

14.15 Metropole i regije

svijeta

15.00 @eqoteka

16.00 Kviz plus

16.45 Eks vijesti

17.00 Dokaz stvarawa

18.15 Folk 10

19.30 Muzika

20.30 Hronika

21.15 Va{a `eqa, na{a pjesma

22.15 Muzika

23.00 Glas Amerike

--- No}ni marketing

9.00 Kviz plus

10.05 Top form

10.15 TV berza

11.10 Antonela, serija

15.00 Peta no}

16.00 Kozmo kozmetika

16.30 DW tajm

17.00 Smje{ko kviz

18.00 Portal

18.15 Zakoni zdravqa

19.00 Gejm zoun

19.30 Dnevnik RT RS

20.10 Ekstra top mjuzik

21.10 Astro prsten

22.05 Film

23.35 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

7.00 Pitawe povjerewa,

serija

7.55 Program za djecu

8.00 Dje~ji festivali

8.25 Tintin, crtani film

8.50 [kola informatike

9.05 [kola engleskog jezika

9.35 Ko zadwi, magarac

9.45 Svijet sutra{wice

10.15 Kuhiwa

10.45 Damar

11.30 Sinemanija

12.00 Govor ti{ine

13.00 BHT vijesti

13.05 Tribunal

13.40 Otisci

14.15 Salon qepote, serija

15.45 Feminem {ou

17.00 Dok. program

17.30 Prazni~ni dani, film

18.50 Program za djecu

19.00 BHT vijesti

19.30 Kamila, film

21.00 U susret Evrosongu

22.00 BHT vijesti

22.15 BHT sport

22.30 Muzika

23.00 Atlantik Siti, film

00.45 Film

2.00 Muzika

6.35 Lud za tobom, serija

7.00 Deksterova

laboratorija, crtani

film

6.05 Jutarwi program

8.00 Vijesti

8.15 Vikend budilnik

9.00 Oskarov orkestar,

crtani film

9.35 Fazoni i fore

10.05 Pri~a Nixe Cvr~ka

10.20 Djeca festivala

10.40 Tin rok

11.00 Stars

11.10 Tribunal

11.40 Prozornica

12.00 Vijesti

12.20 Dobro jutro, podne je

13.15 Iskreno

13.20 Magazin SP

u fudbalu 2006.

13.45 Fojlov rat, serija

15.30 Aktuelnosti

16.00 Vijesti

16.05 Subotom o sportu

16.35 Bona Homo

17.00 Otvarawe dana

festivala -

\ur|evak

18.25 Mond

19.00 Nodi, crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 \ur|evdanski

festival - glasawe

20.15 Balkanska bisernica

21.15 Sinemanija

21.45 [kola duhovnosti

22.05 Rat i sje}awa, serija

23.00 Vijesti

23.05 Fantom iz Luvra,

film

--- Iz opravdanih

razloga

--- Skrivena kamera

--- Subotom o sportu

--- Glas, dok. program

--- Moje pjesme, moji

snovi

--- Srpsko gra|ansko

slikarstvo

--- Prag sela Srbije

--- Balkanska bisernica

--- Fojlov rat, serija

Fantom iz Luvra 23.05RT RS

U zoru novog milenijuma, mumija iz drevnog Egipta ra|a

osvetni~ki duh, stra{nog Belfegora, koji opsjeda na-

jpoznatiji muzej svijeta, Luvr. Nakon tri hiqade godi-

na duh je `eqan osvete i ni{ta ga ne mo`e zaustaviti

u wegovom osvetni~kom pohodu.

Uloge: Sofi Marso, Xuli Kristi ¥

Narednik marinaca Xon Strajker je `estok tip sa jo{

gorim zadatkom - od voda regruta napraviti borbenu

ma{inu spremnu za `estoke bitke. Narednik svoje

pot~iwene tjera do wihovih krajwih mentalnih i

fizi~kih granica - {to disciplinom {to fizi~kim

radom, a ponekad i {akama. Zbog toga ga vojnici mrze,

ali ve} kod prve bitke spoznaju da je sve ovo bila dje~ja

igra u odnosu na ono {to ih ~eka - osvajawe Ivo Xime.

Uloge: Xon Vejn, Xon Agar, Adela Mara

Re`ija: Alan Dvan ¥

Trinaest dana je politi~ka drama koja govori o tome

koliko je svijet bio blizu Tre}eg svjetskog rata tokom

kubanske krize 1962. Kriza koju je pokrenuo Sovjets-

ki Savez instalisawem balisti~kih raketa na Kubi,

90 kilometara od ameri~ke obale, sagledana je iz ugla

Keneta O'Donela, politi~kog savjetnika predsjedni-

ka Xona Kenedija, koji je pored problema sa ruskom

stranom morao da pomiri dvije strane u sopstvenom

taboru - ratoborne generale i bliske saradnike koji

su se zalagali za pregovore.

Uloge: Kevin Kostner, Brus Grinvud

Re`ija: Roxer Donaldson ¥

U davna vremena nastao je Prsten mo}i. Zli Sauron

odlu~io je da ga koristi da bi pokorio svijet. Ali,

prsten nestaje i dugo svi misle da je zauvijek izgubqen.

Ipak, poslije mnogo godina, on se pojavquje kod ho-

bita Bilba Baginsa. Frodo ga nasqe|uje od Bilba i

kre}e na dugo putovawe do jedinog mjesta gdje prsten

mo`e biti uni{ten...

Uloge: Ilajxa Vud, Liv Tajler, Kejt Blan{et ¥

Mad Maks u potrazi za svojim ukradenim vlasni{tvom

na|e se u Bertertaunu - sredi{tu razmjene dobara, a

sudbina }e ga odvesti do Tanderdoma, u kojem se, kao u

rimskim arenama pred razjarenom gomilom bori za

sopstveni `ivot. Mel Gibson i neuni{tiva rok-zvi-

jezda Tina Tarner u najspektakularnijem nastavku

trilogije o pustolovinama Mad Maksa.

Uloge: Mel Gibson, Tina Tarner, Brus Spens ¥

Ivan Lepi}, poznati modni kreator, slavan u

Beogradu i Parizu, poslije dugo godina vra}a se u

svoj mali grad gdje je ro|en. Slavni qudi u zavi~aju

su ~esto oni klinci za koje niko nije vjerovao da

}e ne{to posti}i u {arenom svijetu. A kada ri-

jetko navrate u zavi~aj, uvijek su malo sumwivi.

Uloge: Stanko Bogojevi}, Vojislav Brajovi} ¥

Privatna detektivka Trejsi je vidovita i ima

svoju malu tajnu. U `ivotu joj do wene devete go-

dine ne{to nedostaje - wena pro{lost. Sve se mi-

jewa kada senator Armitra`, vode}i predsjed-

ni~ki kandidat, unajmquje da na|e wegovu nestalu

k}erku. Trejsi nailazi na kult koji vodi Dejvid

Mendez, tajanstveni guru, ~ije su telepatske mo}i

ja~e od wenih.

Uloge: Erik Roberts, Majkl Ajronsajd ¥

Fransoa je nespretni po{tar, opsjednut

modernizacijom svog prili~no jednostavnog

posla. Praznik je i qudi se vesele. I Fran-

soa se pridru`uje slavqu, te s prijateqi-

ma popije nekoliko ~a{ica vina. Onda je

pogledao kratki film o tehnici

razno{ewa po{te u Americi. On to shva-

ta veoma ozbiqno i po~iwe vje`bati,

raznose}i po{tu na svom smije{nom bi-

ciklu.

Uloge: @ak Tati, Gaj Dekombl ¥

Freda je uspje{na pjesnikiwa i wena kar-

ijera napreduje veoma brzo, ali brak sa

mu`em, grafi~arem po zanimawu, i nije

tako idealan. Oni putuju na odmor u Peabo

Island, gdje Freda upoznaje Kamilu, divnu

staricu koja pro`ivqava starost sje}aw-

ima na svoju pro{lost kad je bila poznata

violinistkiwa. Wih dvije se dru`e i sja-

jno provode vrijeme.

Uloge: Xesika Tendi, Brixit Fonda ¥

Trinaest dana0.00ATV

Pijesak Ivo Xime 12.00ATV

Pobjesweli Maks 3 23.30PINK- BH

Tango je tu`na misao koja se ple{e 17.00K3

Zaboravqena tajna 22.40K3

Kamila19.30BHT-1

Gospodar prstenova 20.30PINK- BH

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

13. i 14. maj 2006.PROGRAM/SUBOTA

8

Prazni~ni dan 17.30BHT-1

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

7.30 Skubi Du, crtani film

7.55 Jagodica Bobica, crtani

film

8.15 B-Daman, crtani film

8.35 Na zadatku, serija

9.00 Dodir s neba, serija

9.50 Zabrawena qubav, serija

12.10 Evervud, serija

13.05 An|eli od ~elika, film

15.10 Osveta, film

17.00 Zvijezde ekstra

18.00 Auto motor i sport

18.45 Vijesti

19.10 @uta minuta

20.05 Cura na zadatku, film

21.50 Specijalista, film

23.40 Plejboj: Strastveni

prijateqi, film

1.15 Tigar i zmaj, film

3.15 Opasni po dru{tvo,

film

2.30 Siti

2.45 Sveti dim, film

5.00 Mrak film 2, film

7.00 Ninxa korwa~e, serija

7.45 Peregrina, serija

8.30 Top {op

8.45 Vikend Vizija

10.25 Siti Kids

10.50 Osmoza Xons, film

12.32 Qepota poroka, film

14.12 Gold mjuzik

15.25 Info top

15.30 Sportisimo

15.33 VIN magazin

16.03 Fatalna qepota, film

17.58 Magazin IN

19.29 Nacionalni dnevnik

20.00 Mje{oviti brak, serija

20.50 Fantom, film

22.47 Zlo~in u divqini, film

1.00 Fantom, film

6.00 Vijesti

6.05 Jutarwi program

9.00 Vijesti

9.05 @ikina {arenica, ovo je

Srbija

10.00 Vijesti

10.05 @ikina {arenica, ovo je

Srbija

11.00 Vijesti

11.05 Svijet zdravqa, ovo je

Srbija

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.25 Vrijeme, stawe

na putevima, info

12.30 Nevjerovatne pri~e 3,

ameri~ki film

14.10 Mali koncert (narodna)

14.25 Dosije zatvor, r.

15.00 Vijesti

15.05 Sti`u dolari,

TV serija, r.

16.00 Vijesti

16.03 Sasvim prirodno,

reporta`a

16.45 Fidel, ameri~ki

film 1. dio

18.40 Kvadratura kruga, info

19.00 Slagalica, kviz

19.20 Vrijeme, stawe

na putevima, info

19.30 Dnevnik

20.00 Avalski toraw,

kontakt program

21.05 Tvister, ameri~ki film

22.45 Bra}a Bluz 200,

ameri~ki film

0.50 Vijesti

0.55 Fidel, ameri~ki film

1. dio, r.

2.45 Avalski toraw, r.

3.00 Vijesti

4.03 Sasvim prirodno,

reporta`a, r.

4.30 Moj qubimac, r.

5.03 Dosije zatvor, r.

5.32 Slagalica, kviz, r.

6.00 Ju-Gi-Oh, animirana

serija, r.

7.50 Zozonci, animirana

serija, r.

8.25 Datum, dokumentarni

program

8.30 Patagonija. Izme|u

lednika i {uma, r.

9.00 Klinika Vet, {kolski

program

9.30 Moj qubimac, zabavni

program

10.00 Tajne obi~nih stvari,

kviz za decu

11.00 Moj tata premijer,

strana serija za decu, r.

11.30 Kroz vrata znawa do

putovawa, kviz

12.10 Peline |akonije, r.

12.30 UNHCR - Povratak.

Kosovo, info

13.00 7 TV dana

13.30 Neda Spasojevi},

redakcija za istori

ografiju

14.10 Sveti Nikolaj srpski -

Zlatousti dvadesetog

vijeka,

dok. serija, r.

14.35 Srbi u svijetu.

Kosovo neodvojivo

od crkve i naroda

15.05 Dobra vijest iz

Teherana, igrani

program

15.45 Muzi~ki program

(umjetni~ka)

17.00 Gej{e iz Giona, strani

dokumentarni program

17.50 Datum, dokumentarni

program

18.00 Ekstremni `ivot,

sportski program

18.30 Vrele gume, reporta`a

19.00 Total tenis, sportski

program

19.30 Dnevnik

20.00 Egzit u pokretu, muzi~ki

program

20.25 Ko{arka: Superliga,

prenos

22.25 Horizont Kamena

tablica cara Solomona

23.15 Svijet sporta, sportski

program

23.45 Egzit, muzi~ki program

0.45 Ko{arka: Superliga,

snimak

2.10 Neda Spasojevi}, r.

2.50 Dobra vest iz Teherana,

igrani program, r.

3.25 Gej{e iz Giona, strani

dokumentarni

program, r.

4.15 Horizont: Kamena

tablica cara Solomona,

strana nau~. ser., r.

5.05 Egzit, muzi~ki

program, r.

5.52 Datum, dokumentarni

program

6.40 Zenki, crtani film

7.00 Ostrvo s blagom, crtani

film

8.20 Pauer Renxers, crtani

film

9.10 Ju-Gi-Oh, crtani film

10.10 Tri sestre, serija

10.40 Djevojke s Beverli

Hilsa, serija

11.10 Ali G, serija

11.40 ^arobnice, serija

12.30 Smolvil, serija

13.20 Serija

14.10 Automotiv

14.40 Kung fu fudbal,

film

16.30 Vijesti

16.35 Bumerang, serija

17.30 Istraga

19.00 Dnevnik

19.30 Nova nave~e

20.00 Zuhra {ou

21.00 Film

22.45 Superspecijalci,

film

00.15 Vip DJ

00.50 ^ovjek zvan Dijamant,

film

7.25 Teletabis

7.50 Vijesti

7.55 @utokqunac

8.50 Parlaonica

9.50 Vijesti

10.00 Briqantin

10.50 Nacionalna geografija

12.00 Dnevnik

12.20 Qubav nema cijene,

serija

13.05 Prizma

13.50 Klub zdrave prehrane

14.15 Dvoboj vrtlara

14.50 Opra {ou

15.35 Dok. program

16.35 Vijesti

16.45 Hitna slu`ba, serija

17.40 Prirodna istorija

Evrope

18.30 TV bingo {ou

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.10 Studio 10

21.45 Klub boraca, film

00.05 Vijesti

00.25 Mjesec 44, film

2.00 Film

3.35 Film

5.05 Hitna slu`ba, serija

5.50 Qubav nema cijene,

serija

7.45 Serija

9.15 Film

11.05 Ku}ni qubimci

11.35 Duhovni izazovi

11.50 Glas domovine

12.20 [angajski vitezovi,

film

13.55 F1, kvalifikacije

15.15 Automagazin

15.55 Slobodna zona

16.10 Rukomet (`): Ferenc

Varo{ - Podravka

17.55 Fudbal: Dinamo - Hajduk

21.00 Sportski program

21.50 Wujor{ki plavci, serija

22.24 Cirkus, serija

23.20 Sport danas

23.30 U susret Evrosongu

7.05 Top {op

7.15 Buntovnici

12.00 Izgubqeni svijet

13.45 Podravka

14.45 Just for laughs

15.05 Bitange i princeze,

serija

15.40 Drugo stawe, serija

16.10 Svijet brzina

16.40 Prava gospo|a

Mekortni

17.30 Princ iz Bel Era,

serija

18.00 Kefalonija

18.55 TV info

19.05 Adio pameti

20.00 Sirene, film

21.50 TV info

22.00 Potpuno pomra~ewe,

film

23.45 Kefalonija

0.50 Sirene, film

2.20 Potpuno pomra~ewe,

film

3.50 Muzi~ki talenti

6.00 Jutarwi program

10.00 Vijesti

10.05 Riznica znawa

11.00 Vijesti

11.05 Zvjezdano nebo

djetiwstva

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Muzi~ki program

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Sportsko zabavno

popodne

18.00 Vijesti

19.00 Ve~erwe novosti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.05 Evergrin klub

21.00 Poetski nokturno

i melodije zvu~nih boja

22.00 Hronika dana

22.15 Muzika naroda

23.00 Muzika za laku no}

23.05 Poetski nokturno

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Rada guka (r)

2.00 Muzi~ki program

5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

13. i 14. maj 2006. PROGRAM/SUBOTA

9

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

7.15 Motociklizam: Velika nagrada Kine, 10.15 Fudbal: Top 24 kluba, 10.45

Fudbal, 11.15 Fudbal: Barselona, 12.15 Motociklizam: Velika nagrada Kine,

13.00 Tenis: VTA turnir u Berlinu - polufinale, 15.00 Biciklizam: \iro d'

Italija, 17.30 Tenis: VTA turnir u Berlinu - polufinale, 18.30 Borila~ki

sportovi: Pariz: Festival borila~kih vje{tina, 20.00 Odbojka na pijesku:

Modena: Svjetska turneja - polufinale, 22.30 Snuker: Odaja slavnih, 23.30

JOZ magazin, 0.00 Sportske vijesti, 0.15 Sumo borbe: Osaka, 1.15 Borila~ki

sportovi: Tokio: K-1 3.00 Motorsport: Hjuston: [ampionat

6.45 Reklamni spotovi, 8.45 Reporta`a, 9.15 Ofroud, 9.45 Magazin o karavanama,,

10.15 Motorvizija, 11.15 Izvje{taj sa relija, 11.45 Normal magazin, 12.15 Fud-

balski tok {ou, 13.30 DSF sportski kviz, 15.25 SP odbrojavawe 2006. - zvi-

jezde, 15.55 Fudbal: FA kup, Kardif: Liverpul - Vest Hem Junajted, 18.00

Poker ekskluziv, 19.10 Hokej na ledu: Riga, 21.45 DSF sportski kviz, 0.00 Sport-

ski klipovi

6.30 Tajna mumije, serija, 6.55 Turisti~ki vodi~, 7.25 Kupovina u`ivo, 8.20

Dobra vremena, lo{a vremena, serija, 11.00 F1: Velika nagrada [panije - tren-

ing, 12.20 A-Tim,serija, 13.15 Trgovac automobilima, 13.45 F1: Velika nagra-

da [panije - kvalifikacije, 15.15 Svi vole Ximija, serija, 16.15 [nauce na

slobodi, 16.50 Smolvil, serija, 18.45 Aktuelno vikend, 19.05 Eksploziv vikend,

20.15 Ko `eli biti milioner?, 21.15 Zaple{imo, 22.45 100 odsto Diter

Bolen, 23.45 Ups, 0.45 Vijesti, 1.25 Saut Park, serija, 1.50 Ups, 2.40 Smolvil,

serija, 4.05 Trgovac automobilima, 4.30 100 odsto Diter Bolen, 5.20 Crtane

serije, 5.30 Mo}ni renxeri, serija

6.00 Kraqevi konstrukcije: Arkti~ki gas, 7.00 Takmi~ewe na smetqi{tu:

Velika nagrada, 8.00 Ameri~ki ~oper: Kerol [elbi Motor - Dio 1, 9.00 Ta-

janstveni lovci: Dinosauri/Imhotep, 9.30 Tajanstveni lovci: Krugovi u ̀ itu,

10.00 Kako je napravqeno, 11.00 Razara~i mitova: Eksplozivna dekompresi-

ja, 12.00 Kraqevi konstrukcije: Arkti~ki gas, 13.00 Takmi~ewe na smetqi{tu:

Velika nagrada, 14.00 Ameri~ki ~oper: Kerol [elbi Motor - Dio 1, 15.00

Vo`we: Odvo`eno, 16.00 Brejnijak, 17.00 Najsmrtonosniji ulov: Nespret-

wakovi}i, 18.00 Najbogatiji qudi u Evropi: Dopusti da te zabavim, 19.00 Ek-

stremne ma{ine: Sudar auta, 20.00 Va{ izbor, 23.00 Vrijeme po~etka na-

pada: Urota za ubistvo pape, 0.00 Brejnijak, 1.00 Olujne trke: 25-Foot Jump,

2.00 Takmi~ewe na smetqi{tu: Paintball Cisterne, 3.00 Tajanstveni lovci: Kraq

Tut, 3.30 Tajanstveni lovci: Ledena mumija, 4.00 Kako je napravqeno, 4.30

Kako je napravqeno, 5.00 Razara~i mitova: Potonu}e Titanika

6.00 Nairobi Affair, 7.45 Dar qubavi, 9.30 Restless Spirits, 11.15 Stranger in town,

13.00 Mekleodove k}eri, 14.00 Nairobi Affair, 15.45 Dar qubavi, 17.30 RestlessSpirits, 19.15 Mekleodove k}eri, 20.15 Rat u Zalivu, 22.00 Odred duhova, 23.00

Neznanac kraj mene, 0.45 Love Songs, 2.30 Neznanac kraj mene, 4.15 Love songs

6.00 Ed, Edd n Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The PowerpuffGirls, 7.15 Johnny Bravo, 7.40 Cramp Twins, 8.05 The Life & Times of Ju-niper Lee, 8.30 Courage 60, 9.25 Foster's Home For Imaginary Friends, 9.45Camp Lazlo, 10.10 Dexter's Laboratory, 10.35 Cramp Twins,11.00 Hi Hi PuffyAmi Yumi, 11.25 Courage The Cowardly Dog, 11.50 Time Squad, 12.15 SheepIn The Big City, 12.40 Evil Con Carne, 13.05 The Grim Adventures of Billy& Mandy, 13.30 Codename: Kids Next Door, 13.55 Dexter's Laboratory, 4.20Cramp Twins, 14.45 Johnny Bravo, 15.10 Ed, Edd n Eddy, 15.35 The Pow-erpuff Girls, 16.00 Codename: Kids Next Door, 16.25 Dexter's Laboratory,16.50 Samurai Jack, 17.15 Megas XLR, 17.40 The Grim Adventures of Billy& Mandy, 18.05 Courage The Cowardly Dog, 18.30 Foster's Home For Imag-inary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed, Edd n Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The PowerpuffGirls, 20.35 Dexter's Laboratory

6.00 World News, 6.30 World Report, 7.00 World News, 7.30 World BusinessThis Week, 8.00 World News, 8.30 Diplomatic License, 9.00 World News, 9.30International Correspondents, 10.00 World News, 10.30 World Sport, 11.00Larry King, 11.30 Larry King, 12.00 World News, 12.30 Next CNN, 13.00World News, 13.30 People in the News, 14.00 World News, 14.30 World Re-port A, 15.00 World News, 15.30 Diplomatic License, 16.00 World News, 16.30World Sport, 17.00 World News, 17.30 Design 360, 18.00 World News, 18.30Inside Africa, 19.00 World News, 19.30 World Business This Week, 20.00World News, 20.30 NextCNN, 21.00 World News, 21.30 The Daily Show, 22.00World News, 22.30 World Sport, 23.00 World News, 23.30 International Cor-respondents, 0.00 World News, 0.30 World Sport, 1.00 World News, 1.30 Peo-ple in the News, 2.00 World News, 2.30 Diplomatic License, 3.00 Larry KingWeekend, 3.30 Global Challenges, 4.00 World Business This Week, 5.00 WorldNews, 5.30 World Report

8.00 @ivotiwe poput nas: Upotreba oru|a, 9.00 Napad insekata: Krvopije,

10.00 Protresena Zemqa, 10.30 Pri~e o oluji, 11.00 Mega gradovi: Pariz,

12.00 Megastrukture: Erbas A380, 13.00 Megastrukture: Razara~ Ronald Re-

gan, 14.00 Megastrukture: Vojni avio transport, 15.00 Istrage nesre}a: Su-

dar vozova, 16.00 Istraga avionskih nesre}a: Napad na Bagdad, 17.00 Ulovqeni

lovac: @rtve otrova, 18.00 Skriveni svijet: Australsko ostrvo dingo pasa,

19.00 U vrtlogu 11. septembra: Odbrojavawe do u`asa, 20.00 Pobjeda u Paci-

fiku: U smrt pred kapitulaciju, 21.00 Zadivquju}i trenuci programa Na-

cionalne geografije: Opasni trenuci, 22.00 Bez granica: Pucaju}i pod va-

trom, 23.30 Zahtjevna zanimawa, 0.00 Interpol istra`uje: Kradu}i istoriju,

1.00 Seks divqih `ivotiwa: Ma~o mu{karci

6.00 Kickstart, 6.50 Pure Adria, 7.00 Kickstart, 9.00 Movie Special: Knocking OnThe A-List, 9.30 Goal, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10, 11.00 Blok, 11.50 Mono,12.00 Blok Chart, 13.00 Pure Adria, 13.10 Into The Music, 14.00 Cribs, 15.00 AdriaTop 20, 16.00 Making The Video: Franz Ferdinand, 16.30 Making The Video:Blink 182, 17.00 $ 2 Bill Concert Radiohead, 18.00 Making The Video: Fall OutBoy, 18.30 Goal, 19.00 News Weekend Ed, 19.30 Mtv Live: The Cure, 20.00 Al-ternative Nation, 20.30 Mtv Live: Foo Fighters, 21.00 News Weekend Ed, 21.30Music, 22.00 Mtv Live: Marilyn Manson, 23.00 So 90's, 00.00 Afterhours

21.00 Aleks u zemqi ~uda (1970), 22.50 Poltergajst (1982), 0.45 Night mustfall (1964), 2.25 Random Harvest (1942), 4.30 Murder most foul (1964).

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

7.00 Ru`na Beti, serija

8.00 Ru`na Beti, serija

9.00 Ru`na Beti, serija

9.55 Vijesti

10.00 Beskrajna pri~a, serija

11.00 Beskrajna pri~a, serija

11.55 Vijesti

12.00 Izgubqeni, serija

13.00 Top 12

14.00 F1 za veliku nagradu

[panije

16.00 ATV taksi

18.25 Sta`isti, serija

19.00 Nedjeqne vijesti sa

Draganom Stegi}em

20.00 Sinema magika

21.00 Fudbal - {panska liga

21.50 Vijesti

21.55 Sport centar

22.00 Fudbal, drugo

poluvrijeme

23.00 Sport centar

23.05 Psi od slame, film

00.35 Horoskop

6.45 Svijet Renomea

8.15 Bog je umro uzalud,

film

9.30 Pri~e zavi~ajne

9.50 Vremenko

10.00 Selo, emisija

za poqoprivrednike

10.30 Cvr~ak na sat

12.00 Kleopatra

12.30 VIP stars

14.00 Povuci vodu

14.35 Star

15.00 Reporta`a

15.15 Nedjeqno popodne

19.30 BN monitor

20.10 Vitafon, zvuk

koji lije~i

20.45 Fudbal - francuska

liga

22.40 Utisak nedjeqe

00.10 Horoskop

00.15 Slu~ajni partneri

2.00 Satelitski program

6.20 Siti

6.30 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.40 Sportisimo

7.00 Las Vegas, serija

8.00 Umsomanija

8.15 Jedna bajka

8.25 Siti kids

8.35 Vrijeme

8.40 Da se naje`i{

9.00 Balkan net

10.50 Vrijeme

10.55 Skrivena kamera

11.00 Info top

11.10 Gold mjuzik

12.30 Sutra za

12.40 Skrivena kamera

13.00 Smolvil, serija

13.45 Siti kids

14.00 Magazin in

15.00 Info top

15.10 Sutra za

15.20 Mje{oviti brak,

serija

16.05 Sve za qubav, serija

17.10 Las Vegas, serija

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Automobil

19.20 Retro

20.00 Idealne veze, serija

20.30 Virtuelni ubica,

film

22.30 Seks i selo, serija

23.00 Vejnov svijet, film

1.30 Sarajevo na liniji

1.35 Mejd in Bawa Luka

1.40 Sportisimo

1.45 Siti

1.55 Skrivena kamera

2.00 Las Vegas, serija

3.00 Magazin in

4.00 Retro

5.00 Grand parada

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Biseri

15.00 Muzi~ki program

15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS

20.18 Muzi~ki intermeco

20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.03 Horoskop

10.15 22 ~asa

10.45 Hrabri otac Huan,

serija

11.50 Hrabri otac Huan,

serija

12.45 Pravoslavqe

13.50 Farma, emisija o poqo

privredi

14.50 Ideja ~ije je vrijeme

do{lo

15.20 Dok. program

15.55 Telefakt

16.30 Vrele gume

17.00 Multimedija luk

18.00 BEL dan

18.55 Crtani film

20.10 Osvaja~i, serija

21.05 Old kafe

22.00 22 ~asa

22.40 Zaboravqeni,

serija

23.45 Glas Amerike

00.15 Horoskop

00.55 Balkanmedija TV

9.10 Izvorwaci

10.00 Zemqa, izvor `ivota,

emisija

o poqoprivredi

10.45 Narodna kuhiwa

11.05 Multimedija luk

12.00 Mjesta, krajevi,

zanimqivosti

13.00 Panorama regije

14.00 Me|u nama

16.05 Tango je tu`na misao

koja se ple{e, film

17.40 Folk {ou

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Kamionxije, serija

21.00 Narodna

radinost - Jawe

21.35 Info sport

22.15 Prqave igre, film

23.45 Biqe{ke iz striptiz

bara, serija

6.00 Vijesti RTS

6.05 Jutarwi program RTS

9.00 Vijesti RTS

10.15 Agrarne teme i dileme

11.15 Planeta u objektivu

12.00 Radio na TV

13.15 Poqoprivreda

--- U na{em ataru

14.15 Nedjeqom popodne

16.00 @eqoteka

16.45 Eks vijesti

17.00 Misterije postawa

18.15 Folk 10

19.30 Muzika

20.30 Hronika

21.00 Dok. program

22.15 Va{a `eqa,

na{a pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 Kviz plus

--- No}ni marketing

9.00 Kviz plus

10.05 Top form

10.15 TV berza

11.30 Pravo na jug, serija

13.00 One cubed, muzi~ki

program

13.30 Film

15.00 Ekstra top mjuzik

16.00 Kaza oaza,

reporta`a

16.30 DW time

16.55 Portal

17.00 Smje{ko kviz

18.00 Eks vijesti

18.15 Odjeci nedjeqe

19.00 Gejm zoun

19.30 Dnevnik RT RS

20.05 Na{a realnost, iz

drugih TV centara

21.00 TV intervju

21.30 Folk {ou

23.35 Glas Amerike

23.58 Horoskop za

naredni dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

7.30 Salon qepote, serija

9.00 Liberti TV

9.30 Program za djecu

9.30 Air Bad igra bejzbol,

film

11.05 U susret Evrosongu

12.10 Duhovni mostovi

13.00 BHT vijesti

13.05 Otvoreni parlament

14.05 Senzitivni samuraj,

serija

15.15 Magazin Lige

{ampiona

15.45 Haustori i majstori

16.15 Veliki ~asovi

medicine, dok. program

17.15 Mladi posjetioci,

film

18.50 Program za djecu

19.00 BHT vijesti

19.30 Neprolazna pjesma

20.15 Bosanska dolina

piramida

21.00 Osma ofanziva,

serija

22.00 BHT vijesti

22.15 Global

22.45 BHT sport

23.30 ^udovi{te, film

1.15 Otvoreni parlament

2.15 Senzitivni samuraj,

serija

3.25 Neprolazna pjesma

4.10 Osma ofanziva, serija

7.40 Ed, Id i Edi, crtani

film

8.05 Krava i pile, crtani

film

8.30 B-Daman, crtani film

8.55 Jagodica bobica,

crtani film

9.20 [kolske tajne, serija

10.10 Mijewam `enu

11.25 Mjewa~nica

12.20 Bibin svijet, serija

12.55 Kapetan Kuka, film

15.20 Cura na zadatku, film

17.05 Salto

18.05 Ekskluziv

18.45 Vijesti

8.00 Vijesti

8.15 Vikend budilnik

9.00 Otvarawe

Dana festivala -

\ur|evak

10.25 \ur|evdanski

festival

10.35 Super Bili, crtani

film

10.40 @ivotiwsko carstvo

11.00 Sinemanija

11.30 Lov i ribolov

12.00 Vijesti

12.20 Snop

13.00 [kola duhovnosti

13.20 \ur|evdanski

festival

13.30 Autovizija

14.00 Vijesti

14.05 Ispod tepiha

15.40 Bawalu~ki horski

susreti 2006.

16.00 Vijesti

16.05 Kqu~aonica

17.45 Pri~a o tijelu

18.10 Godine prolaze,

serija

18.40 Ah, ta planeta

19.00 Nodi, crtani film

19.30 Dnevnik

20.15 Razgovor sa Goranom

Bregovi}em

21.15 Tajne zavo|ewa

22.10 Sportski pregled

23.10 Vijesti

23.15 Dobar posao, film

Psi od slame 23.05ATV

Dejvid Samner sa svojom suprugom Ejmi doseqava u Veliku

Britaniju u nadi da }e na taj na~in pobje}i od nasiqa u

Americi. ̂ eka ga veliko iznena|ewe. Ponekad je ~ovjek pri-

moran svim sredstvima da brani svoju ~ast, bez obazirawa

na dobro, lo{e ili na pravdu.

Uloge: Dastin Hofman ¥

Za potrebe obuke policajaca napravqen je program ko-

ji sjediwuje najva`nije karakteristike 150 najo-

zlogla{enijih zlo~inaca svijeta. Policajci se u VR

bore sa wima.

Uloge: Denzel Vo{ington, Rasel Krou ¥

Kada qigavi TV producent ponudi Vejnu i Gartu ugov-

or da snime wihov no}ni {ou na wegovoj TV stanici,

wih dvojica ne mogu da vjeruju koliko imaju sre}e. Ali

uskoro otkrivaju da je put od podruma do slave mukotr-

pan, pro`et opasno{}u, isku{ewem i mogu}im dobrim

`urkama. ¥

Istinita pri~a o `ivotu prostitutke Ailin Vuornos

prikazuje devet mjeseci wenog `ivota tokom kojih je

ubila {est svojih "klijenata# koji su je poku{ali silo-

vati. Pogubqena je 2002. [arliz Teron se za ulogu u

ovom filmu morala udebqati, nositi la`ne zube i mno-

go {minke. Po mnogim kriti~arima, wena interpretacija

poreme}enog serijskog ubice je jedno od najboqih gluma~kih ostvarewa 2003.

Potvr|uju to Zlatni globus i mnogo presti`niji Oskar za najboqu glavnu

`ensku ulogu koje je glumica osvojila 2004. godine. "^udovi{te# nije

pri~a o ~udovi{tu. Pri~a je to o ~udovi{nom `ivotu `ene ~ija su groz-

na djela posqedica jednako groznih okolnosti.

Uloge: [arliz Teron, Kristina Ri~i, Mat Dejmon ¥

Xeri Blek obe}ava majci ubijene devoj~ice da }e prona}i

ubicu wene k}erke. Ne vjeruju}i da je policija uhvatila

pravog ~ovjeka, on se seli u zaba~enu oblast gdje su se

sli~ni zlo~ini doga|ali, u nadi da }e nai}i na ~ovjeka

koji je po~inio ta ubistva...

Uloge: Benisio del Toro, Xek Nikolson, Miki Rurk, Pa-

tri{a Klarkson i Vanesa Redgrejv ¥

Triler. Kad ga {ef pogre{no optu`i za nepla}awe sop-

stvenih ra~una u londonskom pabu u kojem radi, ogor~eni

konobar Ri~ard Blejni brzopleto odlu~i dati otkaz, up-

rkos protivqewu wegove koleginice, simpati~ne Barbare

Babs Miligan. Dok policija iz Temze izvla~i jo{ jednu ubi-

jenu djevojku, ̀ rtvu okrutnog serijskog "ubice s kravatom#,

Ri~ard najprije svrati do svog starog prijateqa Roberta

Raska, vlasnika obli`we prodavnice, a potom pritisnut besparicom od-

lu~i da posjeti svoju biv{u suprugu, privla~nu Brendu Margaret-Blejn.

Uloge: Xon Fin~, Beri Foster, Alek Mekoven, Ana Mejsi, Barbara Li-

Hant ¥

Roberta je nastavnica u osnovnoj {koli u Harlemu u kojoj

je disciplina va`nija od bilo ~ega drugog. Ali, Roberta

vjeruje da je za budu}e `ivote wenih u~enika veoma va`na

i umjetnost. Zbog toga odlu~uje da ih podu~ava svirawu vi-

oline. Uprkos ravnodu{nosti {kolskih birokrata, ~es-

tim smawewima buxeta i prijetwama da }e izgubiti posao,

Roberta muzikom inspiri{e djecu i u~i ih osnovnim `iv-

otnim vrijednostima. U~enicima koji, vjerovatno nikada ne bi slu{ali

Baha ili Mocarta, Roberta pribli`ava klasi~nu muziku. ^ak ih dovodi

i do izvo|ewa u Karnegi Holu.

Ovu melodramu baziranu na istinitim doga|ajima re`irao je Ves Krejven,

~uven po sasvim druga~ijim filmovima - filmovima strave i u`asa. ¥

Zasnovan na romanu Trumana Kapotea iz 1958. go-

dine, film govori o mladoj bogatoj `eni u Wu-

jorku koja upozna mladi}a nedavno doseqenog u

wenu zgradu. Mladi} `eli da postane pisac, a uz-

dr`ava ga starija bogata gospo|a. Djevojka radi

kao skupa pratiqa i tra`i starijeg ~ovjeka za

udaju. U prvoj sceni djevojka razgledava izloge

Tifanija u {est sati ujutro, nakon izlaska. Up-

rkos svom {armu, "Doru~ak kod Tifanija# os-

tavqa i pomalo gorak ukus. Glavna tema filma je sudbina likova ko-

ji istra`uju druge, ali rawavaju sebe u isto vrijeme. Ali, kraj filma

jedan je od najromanti~nijih ikad vi|enih na filmskom platnu... Melan-

holiji i romantici filma veoma pridonosi i muzika Henrija Mancini-

ja, a najpoznatija pjesma je svakako "Moon River#.

Uloge: Odri Hepbern, Xorx Pepard, Patri{a Nil, Badi Ebsen, Mar-

tin Balsam, Hoze Luis de Viqalonga ¥

Dje~aci se igraju na krovu zgrade i otkrivaju

le{. @rtvina torbica ba~ena je u uli~icu, a u

dokumentima stoji ime Alison Dauni. Kad de-

tektivi Benson i Stabler posjete Alisoninu

ucviqenu majku, wena k}erka u{eta u prostori-

ju. Alison je `iva, ali wena 15-godi{wa ro|aka,

koja je kod sebe imala Alisonine isprave, nije.

Liza je ubijena udarcem u glavu, a na sebi je imala

skupu haqinu. Tragedija je jo{ ve}a kad se otkri-

je da je djevojka bila HIV pozitivna. ¥

Vejnov svijet 23.00PINK-BH

Virtuelni ubica 20.30PINK-BH

Zavjet00.00PINK

Mahnitost22.40HRT 2

Muzika srca21.50RTS 1

Zakon i red: Odjeqewe za `rtve23.05HRT 1

^udovi{te23.30BHT 1

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

13. i 14. maj 2006.PROGRAM/NEDJEQA

10

Doru~ak kod Tifanija11.20NOVA TV

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

S E R I J S K I P R O G R A M

19.10 Svijet ~uda

20.05 Vjeruj u qubav

21.20 Prvi vitez, film

23.30 FBI: Istraga, serija

00.25 Novi forenzi~ari,

serija

1.25 Autopsija, serija

1.55 Plejboj: Strastveni

prijateq, film

2.45 Siti

3.30 ^uvari doma, serija

4.30 Fatalna qepota,

film

6.33 Siti

6.50 Grand {ou

8.45 Top {op

9.00 Vikend Vizija

10.49 Prijateqi

12.41 Info top

12.46 Sportisimo

12.49 Grand hitovi

13.39 Lov u mutnom, film

15.17 Mje{oviti brak, serija

15.54 Goli u Wujorku

17.48 Jedno ludo qeto, film

19.29 Nacionalni dnevnik

20.00 Piramida

21.30 Forest Gamp, film

0.00 Zavjet, film

6.00 Vijesti

6.05 Jutarwi program

9.00 Vijesti

9.05 @ikina {arenica,

ovo je Srbija

10.00 Vijesti

10.05 @ikina {arenica,

ovo je Srbija

11.00 Vijesti

11.05 Profil i profit,

ovo je Srbija

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.25 Leti, leti, pjesmo

moja mila

12.55 Transforma,

zabavni program, r.

13.25 Agroinfo

13.40 Riko{et, info

14.00 Vijesti

14.05 Balkanskom ulicom

15.00 Vijesti

15.10 Sat

15.55 Vrijeme, stawe

na putevima, info

16.00 Vijesti

16.45 Fidel, ameri~ki film,

2. dio

18.35 Avantura, zimski zmaj,

reporta`a

19.00 Slagalica, kviz

19.20 Vrijeme, stawe

na putevima, info

19.30 Dnevnik

20.00 Sti`u dolari,

TV serija

21.00 Jednostavan `ivot

21.50 Muzika srca, ameri~ki

film

0.00 Dnevnik

0.15 Fidel, ameri~ki film,

2. dio, r.

2.00 Vijesti

2.03 Sti`u dolari,

TV serija, r.

3.03 Leti, leti, pjesmo moja

mila, r.

3.40 Slagalica, kviz, r.

4.03 Sat, r.

4.48 Avantura, Zimski zmaj,

reporta`a, r.

5.05 Jednostavan `ivot, r.

5.48 TV prodaja

6.00 Muzika za dobro jutro,

romska muzika

7.00 Amen a|es

7.45 Agroinfo

8.00 Brazde

9.00 Dozvolite...,

ovo je Srbija

10.00 Pipi u ju`nim morima,

{vedski film za djecu

11.35 Klackalica, program

za decu

12.15 PC TV, info

12.40 Unhcr - Vrijeme odluke,

Bosna i Hrvatska, info

13.05 Sabornik, info

13.30 Evronet, info, r.

14.00 Genius domus

14.25 Fudbal, Koka-kola derbi

14.55 Fudbal, serija A, prenos

16.50 Kros RTS, reporta`a

17.20 CIA - Tajni ratovi,

dokumentarna serija

18.10 Datum, dokumentarni

program

18.15 Moj tata premijer,

igrana serija za djecu

18.40 Zozonci, strana

animirana serija

19.00 Politi~ke ideje u Srba

19.30 Dnevnik

19.55 Mozaik (bez komentara)

20.05 Gej{e iz Giona, strani

dokumentarni program

21.00 Posqedwi gospodari

Balkana, strana igr.

serija

22.05 U susret pjesmi

Evrovizije

23.00 Trostruka {ansa, kviz

0.05 Na direktnoj liniji,

program

za inostranstvo

1.00 Fudbal, serija A, snimak

3.40 CIA - Tajni ratovi,

dokumentarna serija, r.

4.30 Posqedwi gospodari

Balkana, strana

dok. serija, r.

5.30 U susret pjesmi

Evrovizije, r.

5.52 Datum, dokumentarni

program

6.55 Zenki, crtani film

7.40 [kolska liga

8.05 Pauer renxers, crtani

film

8.55 Ju-Gi-Oh, crtani film

9.55 Nacionalna geografija

9.55 Vremeplov, crtani

film

11.20 Doru~ak kod Tifanija,

film

13.25 DJ Le Fefi, film

15.05 Film

16.50 Vijesti

17.00 Zuhra {ou

18.00 Crveni tepih

19.00 Dnevnik

19.30 Nova nave~e

20.00 Dobitnica na lutriji,

film

21.40 Epicentar

22.40 Prokletstvo gladnih,

film

00.25 Crveni tepih

1.20 Vip DJ

1.55 Automotiv

6.50 Vijesti

6.55 Film

8.30 Aladin, crtani film

8.50 Timon i Pumba, crtani

film

9.15 Program za djecu

9.50 Vijesti

10.05 Xep pun ra`i, film

12.00 Dnevnik

12.25 Plodovi zemqe

13.20 More

14.00 Nedjeqom u dva

15.05 Vijesti

15.20 Istina o dinosaurima,

dok. program

16.10 Sa{a

16.35 Strani program

17.30 Film

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.10 Ko `eli biti

milioner?

21.10 Odmori se,

zaslu`io si, serija

21.55 [pica

22.45 Vijesti

23.05 Odjeqewe za `rtve,

serija

23.55 Serija

1.25 Nedjeqom u dva

2.25 Odjeqewe za `rtve,

serija

3.10 Dok. program

4.00 Slobodna zona

4.10 Plodovi zemqe

4.55 More

5.25 [pica

6.10 Reprizni program

7.50 Serija

10.05 Serija

11.50 Biblija

12.00 Misa

13.50 F1 za Veliku nagradu

[panije

16.00 F1, emisija

16.15 Mir i dobro

16.50 Istorija svjetskih

fudbalskih prvenstava

17.55 Ko{arka: Zagreb -

Zadar

19.40 Magazin Lige

{ampiona

20.10 Naj gol

20.25 Koncert ~etiri grada

22.25 Sport danas

22.40 Mahnitost, film

07.15 Teletabisi

08.55 Harvi tun

09.15 Krsti}-kru`i}

9.30 Pokemoni

9.50 Memori

10.05 Vijesti za djecu

10.10 Pokemoni

10.30 Mala {kola

10.45 Ju-Gi-Oh

11.05 Krsti}-kru`i}

11.20 Ju-Gi-Oh

11.40 ^udesni svijet faune

12.25 Mjesto zlo~ina,

serija

13.25 Pen i Teler

13.50 Podravka

14.30 Just for laughs

14.55 Italijanska

liga: Kaqari - Inter

17.00 Ameri~ki najsmje{niji

video

17.30 Nedjeqno popodne

20.00 Istina i samo istina,

film

21.50 Pola sata istine

22.20 Saut park

22.50 Niko kao ja

0.20 Just for laughs

0.40 Ameri~ki najsmje{niji

video

1.05 Istina i samo istina

2.45 Niko kao ja

4.15 Muzi~ki talenti

10.00 Motorsport: Formula GP2, 10.45 Motociklizam, 11.15 Motrsport: Por{e

Super kup, 12.15 Motociklizam: Velika nagrada Kine, 14.00 Tenis: VTA turnir

u Berlinu - finale, 15.45 Biciklizam: \iro d'Italija, 17.30 Odbojka na pi-

jesku: Modena: Svjetska turneja - finale, 18.15 Borila~ki sportovi: K-1 Ocea-nia World GP, 19.00 Fudbal: U-17 EP: Finale, 21.00 Motorsport vikend, 21.30

Boks: Antonio @aoa Bento - @usijel Lima Nasimento, 23.00 Motorsport: Hjus-

ton: Champ Car World Series, 0.00 Sportske vijesti, 0.15 Poker: Evropska turne-

ja, 1.15 Sportske vijesti

6.45 Reklamni spotovi, 8.45 Bravo Sport TV, 9.15 Bundesliga, 11.00 Dupli pas,

13.00 Bundesliga, 14.45 Rukomet: Nordhorn - Kil, 16.30 Bundesliga - u sre-

di{tu, 17.30 Het trik 2. liga, 20.15 Hokej na ledu: Riga, 21.45 Laola, 22.30 DSF

sportski kviz, 0.00 Sportski klipovi

6.20 Turisti~ki vodi~, 6.50 Kupovina u`ivo nedjeqom, 7.50 Me|u nama, 10.20

Zaple{imo, 12.00 Red Bull Air Race, 12.45 F1: Velika nagrada [panije - za-

grijavawe 14.00 F1: Velika nagrada [panije - trka, 15.45 F1: Velika nagrada

[panije, 16.30 SP reporta`a, 17.00 Formula ekskluziv, 17.45 Ekskluziv vikend,

18.45 Aktuelno 19.05 Prelazak u novi `ivot, 20.15 Spy Game, film, 22.40

Ogledalo, 23.40 Tahikardija, 0.40 Velika reporta`a, 1.25 Prime time, 1.40 Saut

Park, serija, 2.05 Spy Game, film, 4.10 Oliver Gajsn {ou, 5.15 Ogledalo

6.00 Uhoda, 7.00 Staqin - Najve}i diktator, 8.00 Takmi~ewe na smetqi{tu: Wheel-ie, 9.00 Rej Mirs - vje{tine u divqini: Probijawe xunglom, 10.00 Kraqevi kon-

strukcije: Dubai - Skijali{te u pustiwi, 11.00 Ameri~ki ~oper: Auto za trke,

12.00 Uhoda, 13.00 Staqin - Najve}i diktator, 14:00 Takmi~ewe na smetqi{tu:

Wheelie, 15.00 Brejnijak, 16.00 Vo`we: XLR, 17.00 Vatrogasci SAD, 18.00 Kraqe-

vi konstrukcije: Tunel Gotard Bazae u [vajcarskoj, 19.00 Kako su to naprav-

ili? 20.00 Ameri~ki ~oper: Auto za trke - Dio 2, 21.00 MG je ro|en, 22.00 De-

tektivi za legende: Namamqiva~ lakovjernih, 23.00 Ameri~ke trke automobi-

la: '65 mustang, 0.00 Ne bih trebao biti `iv: Bijeg iz Amazona 1.00 Ne bih tre-

bao biti `iv: Izgubqen u snijegu, 2.00 Ne bih trebao biti `iv: Pometen, 3.00

Tajanstveni lovci: Dinosaurusi/Imhotep, 3.30 Tajanstveni lovci: Susret s

vanzemaqcima/Krugovi u `itu, 4.00 Kako je napravqeno, 5.00 Razara~i mito-

va: Eksplozivna dekompresija

6.00 ^ovjek s lijevog krila, 7.45 Banda iz Baskervila, 9.30 Pali an|eo, 11.15

Tajanstvena `ena, 13.00 Sutkiwa Ejmi, 14.00 ^ovjek s lijevog krila, 15.45 Ban-

da iz Baskervila, 17.30 Pali an|eo, 19.15 Sutkiwa Ejmi, 20.15 Doktor Martin,

21.15 Glas iz viskija, 23.00 Bili smo Malvanijevi, 0.45 Kobna gre{ka, 2.30 Bili

smo Malvanijevi, 4.15 Kobna gre{ka

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Powerpuff Girls,7.15 Johnny Bravo, 7.40 Cramp Twins, 8.05 The Life & Times of Juniper Lee, 8.30Courage 60, 9.25 Foster's Home For Imaginary Friends, 9.45 Camp Lazlo, 10.10Dexter's Laboratory, 10.35 Cramp Twins,11.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 11.25 CourageThe Cowardly Dog, 11.50 Time Squad, 12.15 Sheep In The Big City, 12.40 Evil ConCarne, 13.05 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 13.30 Codename: Kids NextDoor, 13.55 Dexter's Laboratory, 4.20 Cramp Twins, 14.45 Johnny Bravo, 15.10 Ed, Edd n Eddy, 15.35 The Powerpuff Girls, 16.00 Codename: Kids Next Door,16.25 Dexter's Laboratory, 16.50 Samurai Jack, 17.15 Megas XLR, 17.40 The GrimAdventures of Billy & Mandy, 18.05 Courage The Cowardly Dog, 18.30 Foster's HomeFor Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed, Edd n Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The Powerpuff Girls,20.35 Dexter's Laboratory

6.00 World News, 6.30 World Report, 7.00 World News, 7.30 International Cor-respondents, 8.00 World News, 8.30 Inside Africa, 9.00 World News, 9.30 Design360, 10.00 World News, 10.30 World Sport, 11.00 Larry King, 11.30 Larry King,12.00 World News, 12.30 The Daily Show, 13.00 World News, 13.30 People in theNews, 14.00 World News, 14.30 World Report B, 15.00 World News, 15.30 Inter-national Correspondents, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 WorldNews, 17.30 Diplomatic Licence, 18.00 Late Edition, 20.00 World News, 20.30 De-sign 360, 21.00 World News, 21.30 International Correspondents, 22.00 Global Chal-lenges, 22.30 World Sport, 23.00 World News, 23.30 The Daily Show, 0.00 CNNToday, 0.30 World Sport, 1.00 CNN Today, 3.00 Larry King Weekend, 3.30 Diplo-matic Licence, 4.00 World News, 5.00 World News, 5.30 World Report

8.00 Zaposleni psi, 9.00 Alpinisti: Djevoja~ka snaga, 10.00 Opasni sus-

reti: Ja~ina ugriza, 11.00 Trijumf `ivota: Igra zavo|ewa, 12.00 Podmorski

lovci, 13.00 Stvoreni za ubijawe: Nevidqive ubice, 13.30 Majmunska posla,

14.00 Protresena Zemqa: Megapoplava, 15.00 Podmorski lovci: Potraga za

la|ama Tonkin i Izabela, 16.00 Kalahari: Zemqa velike `e|i, 17.00 Kala-

hari: Poplavqena pustiwa, 18.00 Istrage nesre}a: Sudar vozova, 19.00 Is-

trage avionskih nesre}a: U utrci s olujom, 20.00 Megastrukture: Most Mi-

lau, 21.00 Istrage nesre}a: Voz bez kontrole, 22.00 Istraga avionskih

nesre}a: Izvan kontrole 23.00 Interpol istra`uje: Karika koja nedosta-

je, 0.00 Duhovi Titanika, 1.00 Vladavina terorizma: Televizija talac

6.00 Kickstart, 6.50 Pure Adria, 7.00 Kickstart, 8.00 Adria Top 20, 9.00 News Week-end Ed, 9.30 Into the Music, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10, 11.00 DFC, 12.00Into the Music, 13.00 Pure Adria, 13.10 Into The Music, 14.00 TRL, 15.00 Al-ternative Nation, 15.30 Videography: Beastie Boys, 16.00 Alternative Nation,16.30 Videography: Prodigy, 17.00 MTV Live, 18.00 Movie Special: Knocking onthe A-List, 18.30 Into the Music, 19.00 Making the Video: Fall out Boy, 19.30Mtv Live: Garbage, 20.00 Alternative Nation, 20.30 Mtv Live: KT Tunstall, 21.00$ 2 Bill Concert: My Chemical Romance, 21.30 Videography: Massive Attack,22.00 Aeon Flux, 22.30 Mono, 23.00 Into The Music, 0.00 Superrock, 1.00 HBB,2.40 Afterhours.

21.00 The Cincinnati Kid (1965), 22.45 Slither (1973), 0.20 Never So Few (1959),2.20 Once A Thief (1965), 4.05 Kraqevi} i prosjak (1937)

6.00 Jutarwi program

8.00 Vijesti

8.05 Emisija za selo

9.00 Vijesti

9.30 Bajka

10.00 Vijesti

10.05 @ivotok

11.00 Osje}awa

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Iz vjerskih zajednica

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Pri~aonica,

omladinska emisija

15.00 Nedjeqni radio

magazin

18.00 Vijesti

18.05 Medaqoni u vremenu

19.00 Ve~erwe vijesti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Razgovornik

21.05 Starogradska sje}awa

22.00 Vijesti

22.15 Top-lista doma}e

zabavne muzike

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Kultura u ogledalu

(r)

1.00 Muzi~ki program

2.00 Muzi~ki program

3.00 Melodije zvu~nih

boja (r)

4.00 Muzi~ki program

5.00 Emisija za selo

Frekvencije: Bawa Luka - 90.9;

Bawa Luka, Prijedor Gra-

di{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9;

I. Sarajevo - 88,7; Trebiwe -

92,8; Han Pijesak - 90,3; Sr-

biwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

13. i 14. maj 2006.a PROGRAM/NEDJEQA

11

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

PEJ-OF

Zvornik

u znaku

ko{arke

FUDBAL

Sloboda

do~ekuje

Borac

KARATE

Strana 6.Strana 4.

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMABranko

Eri}

Milan

Lazi}

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMAStrana 2.

Dra{ko

@ari}

Bitke za

prvog

{ampiona

DA je Petar Je-

li} trenutno jedan od

najtalentovanijih

fudbalera na Balka-

nu, poznato je svima

onima koji prate de-

{avawa na fudbal-

skim terenima. Ali,

da je prvotimac Mo-

dri~a Maksime i naj-

boqi strijelac Pre-

mijer lige BiH jedan

sasvim obi~an mladi},

koji i pored silnih

epiteta i pohvala ~vrsto stoji na

zemqi, sigurno mnogi ne znaju.

Pored toga {to nekim no-

vim klincima mo`e da slu`i

kao primjer uspje{nog fudba-

lera profesionalca, sigurno je

da i wegove qudske osobine mo-

gu biti "zvijezda vodiqa# is-

tim tim dje~acima kako posta-

ti dobar ~ovjek i prijateq.

Slava, koju je mladi repre-

zentativac BiH stekao na zele-

nom tepihu jo{ u dje~a~kim da-

nima, nije mu pomutila pamet.

Naprotiv, ~istog razuma i zdra-

vog duha ostao je i danas, kada se

wegova karijera nalazi na pre-

kretnici, jer je ovog qeta pred

wim sigurno va`na odluka - gdje

nastaviti dokazivawe.

Skromnost mu je

ne samo vrlina nego i

ono po ~emu je oduvi-

jek poznat u dru{tvu.

- To {to mi dobro

ide na fudbalskom te-

renu ne zna~i da sam

druga~iji od ostalih.

Pona{am se kao i svi

moji prijateqi sa ko-

jima sam odrastao.

Oni koji me ne pozna-

ju misle da sam ne{to

druga~iji od wih, da

li po materijalnoj situaciji ili

pona{awu, ali kada me upoznaju

sve im bude jasno i vi{e mi ni-

{ta ne govore. Onda postajemo

drugari... - zapo~iwe pri~u fud-

balski "draguq# iz Modri~e Pe-

tar Jeli}.

Tek mu je 19 godina, ali je po

razmi{qawu mnogo zreliji od

mnogih svojih vr{waka. Obave-

ze sa kojima se susre}e od djetiw-

stva oduvijek je izvr{avao kako

se to od wega i o~ekivalo.

- Od kada sam prije 12 godi-

na po~eo da igram fudbal shva-

tio sam to ozbiqno. Naravno, ni-

ko ne zna da li }e uspjeti, ali

ako ~ovjek sebi postavi ciq i

hita ka wemu, ni{ta nije te{ko.

Od po~etka sam znao da ne}u od-

ustati, `elio sam da se dokazu-

jem, a sada to jo{ vi{e ho-

}u - nastavqa Petar.

Pored sportskog ci-

qa i na drugim poqima

znao je {ta `eli. U {ko-

li je uvijek bio odli~an

u~enik i slu`io kao pri-

mjer drugima. Pro{le je-

seni otisnuo se u Beograd

da studira pravo. Ka`e,

sebe jednog dana vidi kao

pravnika.

- Tek po~iwem da stu-

diram, ali znam da ne}u

odustati. Pravo sam iza-

brao, jer mi je to najlak-

{e uskladiti sa fudbal-

skim obavezama. Ako se i

desi da ne uspijem, fud-

bal sam stavio na prvo

mjesto. Ipak, do sada ni-

sam imao problema sa u~e-

wem. Iako se zna koliko

imamo obaveza oko tre-

ninga, putovawa, priprema,

za sada sti`em sve. Nije mi

te{ko kada do|em sa treninga da

uzmem kwigu u ruke i u~im. Uz to,

obavezno se vidim i sa drugari-

ma i popijemo pi}e u gradu. Ma,

sve se mo`e kad se ho}e - govori

uvijek raspolo`eni i nasmijani

Jeli}.

Me|utim, u wegovoj dosada-

{woj karijeri nije sve teklo

glatko. Bilo je, ka`e, i te{kih

trenutaka kada se osje}ao poni-

`enim i uvrije|enim, ali znao je

da nikada ne}e napustiti fud-

bal:

- Nikad to nisam ni pomi-

slio. Kada su mi se de{avale ru-

`ne stvari, sam sebe sam hrabrio,

znao sam da moram daqe i boqe.

Ako sam lo{e odigrao utakmicu,

ostajao sam na terenu i sam tre-

nirao poslije. Mnogi su se ~udi-

li, ali to je bio na~in da razmi-

slim i uvjerim se da je to samo

bio trenutak slabosti i da mogu

i znam da igram.

Podr{ka publike za svakog

sportistu puno zna~i. Ali, uvre-

de i provokacije tako|e su pra-

te}i dio sporta.

- Bilo je takvih situacija i

to me jako boqelo, kako na prven-

stvenim utakmicama, tako i ka-

da sam nastupao za reprezenta-

ciju. Posebno ru`na slika osta-

la mi je u sje}awu kada smo pro-

{le godine igrali na "Grbavici#

kvalifikacionu utakmicu za

Svjetsko prvenstvo protiv Li-

tvanije kada sam izvi`dan. Ali

istrajao sam, mirno se pona{ao

i sada sam do`ivio da budem is-

pra}en aplauzima bez obzira na

to gdje igram. To smatram veli-

kim uspjehom - dodaje prvi "snaj-

per# Premijer lige.

Odrastawe u zdravoj poro-

di~noj atmosferi za Petra Je-

li}a je, kako ka`e, bila "odsko~-

na daska# za sve uspjehe:

- Nikada ne bih uspio da ni-

sam imao podr{ku roditeqa.

Uvijek su bili uz mene i kada mi

je i{lo dobro i kada je bilo pro-

blema. Nau~ili su me da sve gle-

dam realno.

Iako je Petrov otac Milan

osoba koja se ve} odavno nalazi

u javnom ̀ ivotu, kako sportskom,

tako i politi~kom, na mla|eg Je-

li}a sve je to uticalo samo po-

zitivno.

- Bilo je situacija kada sam

morao da trpim provokacije zbog

imena mog oca i to je ru`na stra-

na wegovog javnog `ivota. Ali,

bio sam svjestan da i to mora bi-

ti i pro}i. Ono {to mi je najva-

`nije jeste wegova podr{ka. Uvi-

jek je uz mene savjetima, iako se

~esto i ne vi|amo zbog wegovim

brojnih obaveza. Milan Jeli} je

zaista dobar otac i moj veliki

prijateq - isti~e Petar.

I mama Milica je uvijek bi-

la tu da toplim maj~inskim ri-

je~ima pohvali i utje{i:

- Ona mora sve da trpi i za-

ista je hrabra `ena. Znam, kada

do|em ku}i, bez obzira na to ka-

ko se osje}am, ona je uvijek tu da

me podr`i.

Iako nikada nije `elio da

ulazi u rasprave na temu politi-

ke, ni ta oblast mu nije strana.

- Znam {ta moj otac radi i

pratim wegove javne nastupe.

Tako|e, gledam politi~ke i in-

formativne emisije, jer ̀ elim

da znam {ta se de{ava - veli Je-

li}.

Osim {to je popularan fud-

baler u svom gradu, Petar Je-

li} je omiqen i u dru{tvu. We-

govi drugovi iz kluba, ali i oni

koji ne igraju fudbal imaju sa-

mo rije~i hvale za Petra. Svi

se sla`u u jednom - da je pre-

skroman mladi}. A, da je tako

potvr|uje i sqede}i podatak:

- Nemam automobil jer mi je

u mom gradu sve blizu. A, ako

mi ba{ hitno zatreba posudim

od oca. Isto tako, ne `udim za

skupim telefonima, jer ovaj ko-

ji trenutno imam koristim ve}

~etiri godine. [to se ti~e gar-

derobe, nikada nisam zahtijevao

ne{to posebno. To su za mene spo-

redne stvari u `ivotu, a qudske

osobine su mnogo va`nije. Vje-

rovatno mnogi misle da qetujem

na luksuznim mjestima, ali ako

im ka`em da ve} ~etiri godine

nisam bio na moru, sve }e im bi-

ti jasno. Nadam se da }u ovog qe-

ta oti}i u Budvu sa prijateqima.

Za`elio sam se odmora.

Petar Jeli} se jo{ po mnogo

~emu razlikuje od svojih vr{wa-

ka. Jo{ jedan dokaz za to je da ni-

kada nije navijao ni za Crvenu

zvezdu niti za Partizan.

- Drugari u {koli uvijek su

se sva|ali oko toga ko je boqi

"crno-bijeli# ili "crveno-bije-

li#. Ja sam to sve sa strane po-

smatrao, jer mi je bilo svejedno

ko je boqi. Vje~iti derbi uvijek

sam gledao kao bilo koju drugu

utakmicu, u stvari gledao sam

fudbal - ka`e Jeli}.

Me|utim, ne krije da je imao

inostrani tim za koji je kao dje-

~ak navijao:

- To je Inter koji mi je mo-

`da zbog tih dje~a~kih dana i da-

nas ostao drag klub. [to se ti-

~e fudbalera, imao sam uzora.

Dok sam bio dje~ak najpopular-

niji igra~ svijeta bio je Ronal-

do. Ne krijem, imao sam wegove

dresove, postere... Ali kako sam

rastao, tako je i to nestajalo. Od

~etrnaeste godine sve gledam sa-

mo kao fudbal.

Pored toga {to se ~ovjek mo-

ra sam boriti i truditi da uspi-

je u `ivotu, Petar isti~e da je

{to se ti~e sportskog `ivota

va`an i uticaj okoline, odnosno

kluba.

- Na na{im prostorima ima

jako puno talenata, ali ~esto dru-

gi ne dozvoqavaju da se oni doka-

`u. Mislim da naj~e{}e pogre-

{na klupska politika sputava

djecu da napreduju. Na{ klub, ko-

ji ima jednu od najmla|ih ekipa

u BiH, je primjer kako pru`iti

{ansu talentima. Mislim da }e

tako ostati i ubudu}e i da }e Mo-

dri~a jednog dana imati najboqi

tim u BiH - zakqu~io je Petar

Jeli}, fudbaler kojeg bi svaki

trener po`elio u ekipi, mladi}

kojeg bi svaki ~ovjek po`elio za

prijateqa. ¥

"GLAS SRPSKE" U POSJETI PETAR JELI], MLADI NAPADA^ MODRI^A MAKSIME

SPORTSKA I QUDSKA VELI^INAO Petru Jeli}u kao sjajnom igra~u mnogo toga je

re~eno, ali mnogi ne znaju da je fudbalski

"

draguq"

iskren i odan prijateq, pravi primjer mladima kako

da uspiju u `ivotu

\Petar Jeli} sa prijateqima: Slava ga nije promijenila(Snimio M. [UKALO)

Pi{e Mirjana

ILI]

KUP

Petar Jeli} je uvijek u

svom klubu Modri~a Maksimi

predwa~io u odnosu na vr{wa-

ke. Bio je toga svjestan, ali ni-

je nikoga potcjewivao, jer je

znao da su svi mladi i imaju

podjednake {anse za uspjeh. Me-

|utim, do{ao je i trenutak ka-

da je zaista osjetio da je fud-

baler profesionalac.

- To se desilo pro{le godi-

ne u finalu juniorskog Kupa

BiH kada smo igrali protiv

Kozare i pobijedili 9:0. Po-

stigao sam {est golova i tada

sam se ba{ osje}ao kao neko po-

sebno vrijedan. Tada sam shva-

tio - ja sam fudbaler.

HOLANDIJA

Kako se prvenstvo BiH

primi~e kraju sve se vi{e

pri~a o odlasku Petra Jeli-

}a iz Modri~e. Prema wego-

vim rije~ima, novinari su ga

do sada slali na sve strane

svijeta, ali on jo{ uvijek ni-

je odlu~io gdje }e nastaviti

karijeru. Ono {to je va`no u

cijeloj toj pri~i jeste to da

se i on pita za mi{qewe.

- Ne krijem da dolaze me-

naxeri sa svih strana i to svi

znaju. Ali, zaista jo{ uvijek

nisam odlu~io gdje }u. Narav-

no da se i ja pitam {ta bih

`elio, a moje `eqe su skrom-

ne i u skladu sa mogu}nosti-

ma. Ako me pitate za `eqe,

mogu da ka`em da bih volio da

odem u Holandiju. Mislim da

tamo mladi fudbaleri imaju

najboqu priliku za dokaziva-

we - ka`e Jeli}.

NIKI]

U Petrovoj dosada{woj

fudbalskoj karijeri promije-

nilo se puno trenera. Ali, ka-

ko ka`e, dvojicu bi posebno

istakao:

- Na prvom mjestu je Niko-

la Niki}, koji me nau~io

osnovnim fudbalskim kora-

cima i uveo u prvi tim Modri-

~e. On je poznat kao duhovit

~ovjek, ali se na terenu uvijek

izgaralo i vrijedno radilo.

Me|utim, nije propu{tao pri-

liku da poslije svakog trenin-

ga ili utakmice ispri~a pone-

ku svoju anegdotu i nasmije nas.

Tu je i Mitar Luki}, koji je,

tako|e, mnogo uticao na moju

afirmaciju.

GOLOVI

Posti}i pogodak glavni je

"posao# napada~a, a Petar Je-

li} to radi najboqe od svih

fudbalera u BiH. Rasni golge-

ter ove sezone 17 puta se upi-

sao u listu strijelaca i po to-

me mu nema ravnog.

- Nema qep{eg osje}aja od

onog kada postigne{ pogodak.

Odmalena sam bio opsjednut

golovima, jednostavno, ro|en

sam da budem strijelac. Za sa-

da mi dobro ide, a nadam se da

}e tako i ostati - rekao je Pe-

tar Jeli}.

13. i 14. maj 2006. OGLASI

13. i 14. maj 2006.OGLASI

2

13. i 14. maj 2006. OGLASI

3

13. i 14. maj 2006.OGLASI

4

ITK "TRIKO# AD GRADI[KA

U STE^AJU

Dositejeva b.b.

GRADI[KA

Na osnovu ~lana 99, stav 2 i ~lana 102, stav 1 Zakona o ste~ajnom postupku i odluke Skup{tine pov-

jerilaca od 9.12.2005. godine, o uslovima i na~inu unov~ewa imovine ste~ajnog du`nika ITK "TRIKO#

AD GRADI[KA u ste~aju, ste~ajni upravnik, uz saglasnost Odbora povjerilaca, donosi zakqu~ak i

objavquje:

OGLAS

O PRODAJI NEKRETNINA I POKRETNIH STVARI PUTEM DRUGOG USMENOG JAVNOG

NADMETAWA

I UPRAVNA ZGRADA SA PRATE]IM OBJEKTIMA, MA[INE ZA PLETEWE I [IVAWE,

POSTROJEWA I OPREMA ......cca 7101 mŸ sa pripadaju}om infrastrukturom P.L. 1460 KO GRA-

DI[KA GRAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KM . . . . . . 2.538.900,00

II - PROIZVODNI POGON "@ERSEJ# SA OPREMOM ....cca 7315 mŸ sa pripadaju}om infrastruk-

turom P.L. 1460 KO GRADI[KA GRAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KM . . . . . . 3.189.000,00

III - SKLADI[NI PROSTOR ....cca 3489 mŸ sa pripadaju}om infrastrukturom P.L. 1460 KO

GRADI[KA GRAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KM . . . . . . 1.322.900,00

IV - SIROVINE I REPROMATERIJAL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KM . . . . . . . . . 68.800,00

V - KAMION TEGQA^ VOLVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KM . . . . . . . . . 32.000,00

VI - DIZEL AGREGAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KM . . . . . . . . . 12.000,00

USLOVI PRODAJE:

1. Sva imovina prodaje se u postoje}em pravnom statusu, u vi|enom i zate~enom stawu bez prava kup-

ca na naknadnu reklamaciju.

2. Nekretnine i pokretne stvari ne mogu se prodati ispod jedne tre}ine po~etne cijene.

3. Prodaja se vr{i po Zakonu o izvr{nom postupku, a kupac je du`an da u roku od 30 dana, od dana pro-

daje, uplati cjelokupnu vrijednost za nekretnine, a za pokretne stvari u roku od 15 dana od dana

prodaje.

4. Ukoliko ponu|a~ sa najpovoqnijom ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u odre|enom roku ste~ajni

upravnik }e zakqu~kom proglasiti prodaju nevaqanom i novim zakqu~kom odrediti da je nekretni-

na prodata drugom po redu ponu|a~u. Ukoliko ni drugi ponu|a~ ne deponuje prodajnu cijenu u pred-

vi|enom roku, isto pravilo va`i i za tre}eg ponu|a~a.

5. Porez i ostale tro{kove u vezi sa prodajom imovine du`an je platiti kupac, a prodavac nakon za-

vr{ene prodaje i uplate kupoprodajne cijene, nema u odnosu na prodate stvari nikakvih obaveza.

6. Javno nadmetawe odr`a}e se i kad prisustvuje samo jedan ponu|a~.

7. Prodaja se vr{i putem drugog usmenog javnog nadmetawa u sali Osnovnog suda u Bawoj Luci, soba

br. 68/II a odr`a}e se dana 8.6.2006. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 13 ~asova.

8. Razgledawe imovine i raspolo`ive dokumentacije mo}i }e se izvr{iti u vremenu od 10 do 14 ~aso-

va po~ev od 21.5.2006. godine uz prethodnu najavu na telefon 051/813-457, a za pozive iz inostranstva,

pozivni broj je ++387.

9. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica, koja nemaju neizmirenih

obaveza prema ste~ajnom du`niku i koja prije odr`avawa javnog usmenog nadmetawa polo`e depozit

na `iro ra~un 5510330002710484 ili devizni ra~un 54010001045695 kod Nove bawalu~ke banke i to:

- za nekretnine KM 10.000,00

- 10% od po~etne cijene pokretnih stvari

10. Polo`eni depozit ne}e biti vra}en kupcu koji nakon izbora za najpovoqnijeg odustane od kupovine,

a isti }e se smatrati dijelom avansne uplate od strane odabranog kupca. Tro{kovi povrata depozi-

ta padaju na teret lica koje je u~estvovalo na javnom nadmetawu.

STE^AJNI UPRAVNIK

U skladu sa ~lanom 4, stav 1 Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik

RS#, broj 64/02-II dio), VF-Komerc DOO Sarajevo, Kurta Schorka 7, Sarajevo, zastupan po Sel-

managi} Jasminu, kao ponudilac, objavquje

JAVNU PONUDU ZA PREUZIMAWE

AKCIONARIMA AD "MERKUR# TESLI]

1. VF Komerc DOO Sarajevo, Kurta Schorka br. 7, Sarajevo na dan objave ove ponude vlasnik je

1.235.755 akcija emitenta AD "MERKUR# Tesli}, Svetog Save 88, Tesli}, koje su redovne, poje-

dina~ne nominalne vrijednosti 1,00 KM, {to predstavqa 1.235.755 glasova u Skup{tini emi-

tenta ili 41,92226 % od ukupnog broja glasova.

2. Osnovni kapital emitenta iznosi 2.947.730,00 KM, podijeqen je na 2.947.730 redovnih akcija

nominalne vrijednosti 1,00 KM.

3. Ova ponuda daje se svim akcionarima AD "MERKUR# TESLI], koji su vlasnici akcija koje

daju pravo glasa u Skup{tini Dru{tva.

Ponudilac se obavezuje da }e kupiti svaku akciju koja daje pravo glasa u Skup{tini Dru{tva,

pod propisanim uslovima i uslovima utvr|enim u ovoj ponudi.

4. Za svaku akciju koja je predmet ove ponude ponudilac se obavezuje da }e platiti iznos od

0,30 KM.

5. Ponudilac se obavezuje da }e platiti cijenu navedenu u ovoj ponudi za sve deponovane akcije

u roku od sedam dana od dana isteka roka va`ewa ove ponude.

Pla}awe }e se izvr{iti preko NLB TUZLANSKA BANKA DD TUZLA, prenosom nov~anih

sredstava sa posebnog ra~una ponudioca, otvorenog kod ove banke, na ra~une ili {tedne kwi`ice

akcionara koji su deponovali akcije.

6. Depozitar je Centralni registar hartija od vrijednosti, Bawa Luka, Bana Milosavqevi}a 6.

7. Rok va`ewa ove ponude za preuzimawe je 30 (trideset) dana od dana wenog objavqivawa u Glasu

Srpske i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, s tim da rok po~iwe te}i od dana zadweg

objavqivawa.

8. Akcionar koji ̀ eli prihvatiti ovu ponudu du`an je akcije koje su predmet ove ponude deponovati

kod depozitara, do isteka roka va`ewa ponude.

Svoje akcije s pravom glasa akcionar deponuje tako da pravnom licu ovla{tenom za poslovawe

sa hartijama od vrijednosti Filijali za poslovawe sa hartijama od vrijednosti "Broker Nova#

Bijeqina, Kwaza Milo{a 15, 78000 Bawa Luka daje pisani nalog za prihvatawe ove ponude ko-

ji sadr`i podatke o: ponudi za preuzimawe, akcionaru, akcijama koje se deponuju, bankarskom

ra~unu ili {tednoj kwi`ici akcionara i potpis akcionara.

Akcionar ne mo`e raspolagati akcijama koje je deponovao radi prihvatawa ponude.

Istekom roka va`ewa ove ponude smatra se da je akcionar koji je deponovao akcije prihvatio

ovu ponudu.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije tako da pravnom licu ovla{}enom za poslovawe sa

hartijama od vrijednosti daje pisani nalog za otkazivawe ove ponude koji sadr`i iste podatke

kao i nalog za prihvatawe ponude.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije do isteka roka va`ewa ponude ili ako ponudilac ne

plati akcije u roku za pla}awe navedenom u ovoj ponudi ili u slu~aju objavqivawa konkurentske

ponude za preuzimawe.

Povla~ewe deponovanih akcija smatra}e se odustankom akcionara od prihvatawa ove ponude.

Akcionar se ne mo`e odre}i prava na povla~ewe deponovanih akcija.

9. Ciqevi ponudioca i wegove namjere u vezi sa dru{tvom koje preuzima u slu~aju uspjeha ponude

su rad i razvoj preduze}a.

10. Ponudilac ne}e kupiti akcije s pravom glasa na kojima je zasnovan teret (zalo`no pravo,

pravo plodou`ivawa, zabrana raspolagawa) i drugi tereti.

Ponudilac snosi tro{kove deponovawa akcija, sve tro{kove prenosa akcija, kao i sve ostale

tro{kove koji proiza|u iz ove ponude, bez obzira na kona~ne rezultate preuzimawa.

Ponudilac:

VF-Komerc DOO Sarajevo

Na osnovu ~lana 30 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS#, br. 101/04, 42/05 i 118/05)

i Odluke o raspisivawu konkursa za sufinansirawe nau~nih publikacija i monografija od

interesa za grad, u 2006. godini, br. 07-013-323/06. od 26.4. i 28.4.2006. godine, Skup{tina gra-

da Bawa Luka raspisuje

KONKURS

za sufinansirawe nau~nih publikacija i

monografija od interesa za grad, u 2006. godini

1. Skup{tina grada Bawa Luka raspisuje konkurs za sufinansirawe nau~nih publikacija i

monografija od interesa za grad, u 2006. godini.

2. Pravo prijavqivawa na konkurs imaju pojedinci - autori, i grupe autora.

3. Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti sqede}e:

- uredno popuwen upitnik za sufinansirawe,

- dvije recenzije.

4. Lica koja su konkurisala u 2005. godini, a ~iji zahtjevi nisu odobreni zbog nedostatka

finansijskih sredstava u buxetu grada, mogu obnoviti prijavu na konkurs, za 2006. godinu,

s tim da nisu du`ni dostaviti dokumentaciju koju su dostavili, uz prijavu za 2005. godinu.

5. Upitnik za sufinansirawe nau~nih publikacija i monografija od interesa za grad u

2006. godini, koji je potrebno prilo`iti uz prijavu, dostupan je u Stru~noj slu`bi Skup-

{tine grada i gradona~elnika, i na veb stranici Administrativne slu`be grada

(www.banjaluka.rs.ba).

6. Konkurs je otvoren do 30.9.2006. godine, a prijave }e biti razmatrane kvartalno. Neblagov-

remene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

7. Prijave se mogu dostaviti li~no, ili putem po{te, na adresu:

ADMINISTRATIVNA SLU@BA GRADA - Stru~na slu`ba Skup{tine grada i

gradona~elnika

Trg srpskih vladara br. 1

Komisija za nauku i

nau~noistra`iva~ku djelatnost.

8. Konkurs }e biti objavqen u dnevnim listovima: "Glas Srpske#, "Nezavisne novine#, i na

veb stranici Administrativne slu`be grada.

Broj: 07-013-336/06. PREDSJEDNIK

Dana, 10.5.2006. godine SKUP[TINE GRADA

Slobodan Gavranovi}, dipl. pravnik

Na osnovu ~lana 30 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS#, br. 101/04, 42/05 i 118/05)

i Odluke o raspisivawu konkursa za sufinansirawe nau~noistra`iva~kih projekata od in-

teresa za grad, u 2006. godini, br. 07-013-322/06. od 26.4. i 28.4.2006. godine, Skup{tina gra-

da Bawa Luka raspisuje

KONKURS

za sufinansirawe nau~noistra`iva~kih projekata od

interesa za grad, u 2006. godini

1. Skup{tina grada Bawa Luka raspisuje konkurs za sufinansirawe nau~noistra`iva~kih

projekata od interesa za grad u 2006. godini.

2. Pri izboru projekata za sufinansirawe, po{tova}e se princip odgovaraju}e zastupqenosti

nau~nih oblasti.

3. Pravo prijavqivawa na konkurs imaju pojedinci i grupe istra`iva~a sa nau~nim ref-

erensama.

4. Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti sqede}e:

- uredno popuwen upitnik za sufinansirawe nau~noistra`iva~kih projekata,

- detaqno obja{wewe projekta.

5. Lica koja su konkurisala u 2005. godini, a ~iji zahtjevi nisu odobreni zbog nedostatka

finansijskih sredstava u buxetu grada, mogu obnoviti prijavu na konkurs, za 2006. godinu,

s tim da nisu du`ni dostaviti dokumentaciju koju su dostavili, uz prijavu za 2005. godinu.

6. Upitnik za sufinansirawe nau~noistra`iva~kih projekata od interesa za grad, u

2006. godini, koji je potrebno prilo`iti uz prijavu, dostupan je u Stru~noj slu`bi Skup-

{tine grada i gradona~elnika, i na veb stranici Administrativne slu`be grada

(www.banjaluka.rs.ba).

7. Konkurs je otvoren do 30.9.2006. godine, a prijave }e biti razmatrane kvartalno. Neblagov-

remene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

8. Prijave se mogu dostaviti li~no, ili putem po{te, na adresu:

ADMINISTRATIVNA SLU@BA GRADA - Stru~na slu`ba Skup{tine grada i

gradona~elnika

Trg srpskih vladara br. 1

Komisija za nauku i

nau~noistra`iva~ku djelatnost

9. Konkurs }e biti objavqen u dnevnim listovima: "Glas Srpske#, "Nezavisne novine#, i na

veb - stranici Administrativne slu`be grada.

Broj: 07-013-335/06. PREDSJEDNIK

Dana, 10.5.2006. godine SKUP[TINE GRADA

Slobodan Gavranovi}, dipl. pravnik

13. i 14. maj 2006. OGLASI

5

Prodajem ku}u, dvori{nu ku}u,

gara`u i 767 m2

zemqe u gradu, tele-

fon 051/359-167 ili 065/630 619

Ku}a spratnica 9,5 h 10 m prizemqe,

sprat, potkrovqe na 370 mŸ zemqi{te

u nasequ Lau{, tel. 065/ 511-121.

Dervi{i ku}a 11 h 9 m prizemqe,

sprat potkrovqe na 650 mŸ zemqi{ta,

novogradwa, nezavr{eno, povoqno,

tel. 065/632-818.

Lau{ poslovno-stambeni objekat sa

oko 400 mŸ korisnog prostora na 440

mŸ zemqi{ta povoqno, odmah useqi-

vo, tel. 065/511-121.

Mi{in Han ku}a prizemnica sa

dvori{nim objektom na 940 mŸ

zemqi{ta, u blizini {kole, tel.

065/632-818.

Ku}a VP 9 h 9,5 m sa dvori{nim ob-

jektima na 2900 mŸ zemqi{ta u Trnu,

mogu}nost gradwe poslovno-stam-

benih objekata, povoqno, tel. 065/

511-121.

Ku}a prizemnica, useqiva sa za-

po~etom gradwom novog objekta na

oko 2200 zemqi{ta u Trnu kod

kasarne, cijena 95.000 KM, tel.

065/632-818.

Prodajem ku}u u centru Kozarske Du-

bice 400 mŸ, sa gara`om, tel. 061/

760-439

Prodajem ku}u 1/1, 100 mŸ, centralno

grijawe, na lijepom i mirnom mjestu

- mo`e zamjena za mawi stan uz do-

govor, B.Luka, tel. 051/308-143

Prodajem dunum zemqe sa prate}im

objektima, tel. 051/586-587

Prodajem ku}u sa 17 dunuma zemqe (4

{uma, ostalo obradivo) na tre}em km

od Kla{nica (povoqno), tel. 00-381-

11-2150-443 ili 051/314-523

Prodajem ku}u (pola dupleksa tranz-

it - "^ajavec#) i plac u Motikama,

tel. 051/213-483

Prodajem ku}u u Slatini sa gara`om

i vo}wakom, tel. 065/945-945

Prodajem imawe u Aleksi}ima,

op{tina Lakta{i, cijena 58.000,00

KM, tel. 065/607-043

Prodaje se hitno i jeftino mawa

novija ku}a, 4 km desno od Kla{nica

sa 1500 mŸ, zemqe, tel. 065/673-621

Prodajem ku}u sa pos. prostorom i

placem za gradwu, Zelengorska 65,

tel. 051/213-781

U Prije~anima prodajem namje{tenu

ku}u 7h9 m i dunum zemqe, sve 171,

cijena 60.000 KM, tel. 065/649-064

Prodajem hitno ku}u u Trnu, Nikole

Pa{i}a 48, tel. 047/432-609; 091/

7500553

Prodajem hitno ku}u u Trnu, Nikole

Pa{i}a 48, tel. 421-530

Prodajem ku}u u Bawoj Luci, blizu

centra - Pobr|e, na placu od 360 mŸ,

sa centralnim grijawem, tel. 051/212-

903; 065/965-117

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9h9 m

na placu od 950 mŸ, tel. 051/831-232;

065/663-787

Prodajem ku}u sa dubokim pot-

krovqem i dvori{nom zgradom na 360

mŸ placa, ul. Pionirska, cijena 65.000

evra, tel. 065/935-191

Prodajem mawu ku}u u centru Gra-

di{ke, hitno i povoqno, 051/

816-764

Prodajem ku}u u Obili}evu 12h9 -

P+1, plac 400 mŸ - 80.000 evra, tel.

051/213-722; 065/239-082

Prodajem ku}u u Trnu 9h9 useqiva,

ku}a 8,5h5 useqiva, fasada - gra|.

dozvola plac 900 mŸ, i gra|. parcela

- 120.000 evra, tel. 051/213-722; 065/

239-082

Prodajem ku}u u Lazarevu, prizem-

nicu, 100.000 KM; Debeqaci - ku}a

37.000 KM, tel. 051/213-722; 065/

239-082

Prodajem ku}u kod Novog Sada, cije-

na 24.000 evra, mogu} dogovor, tel.

051/315-132; 065/988-698

Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara

Du{ana 32, prvi plac do ulice 1.330

mŸ, zemqe, tel. 065/915-730

Prodajem ku}u u Boriku sa tri

trosobna stana i poslovnim pros-

torom u prizemqu, tel. 065/776-748

Prodajem ku}u u Dowem Vakufu sa

dvije gara`e, prate}im objektima i

oku}nicom od 2.000 mŸ, tel. 065/950-

773; 051/371-366;

e-mail:burazica 7@yahoo.comU Prije~anima prodajem namje{tenu

ku}u 9h7 m i dunum zemqe, sve 1/1, ci-

jena 60.000 KM, tel. 065/649-064

Prodajem ku}u u Zelenom Viru u Vr-

bawi ili mijewam za stan, tel.

051/351-478

Prodajem ku}u u Hvarskoj kod Nove

Gradi{ke - Trnava 12. cijena po do-

govoru, tel. 051/816-889

Prodajem u Srpcu pola ku}e, pri-

zemqe, useqivo, dvori{nu sa ga-

ra`om, useqivo, papiri sa prepis

uredni 051/740-839

Prodajem ku}u i prate}e objekte i

vo}wak u Lamincima kod Gradi{ke,

cijena 20 hiqada maraka, tel. 065/

841-258

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj, na

placu od 500 mŸ, tel. 352-504; 380-020

Prodajem ku}u sa dubokim pot-

krovqem i dvori{nom zgradom na 360

mŸ placa, ul Pionirska, cijena 65 000

evra, tel. 065/935-191

Prodajem ku}u, dvori{nu zgradu na

854 mŸ, ul. Ilije Gara{anina 61, tel.

065/628-990

Prodajem mawu ku}u u Prije~anima,

tel. 753-396; 065/450-548.

Prodajem ku}u na tri eta`e na 680 mŸ

placa, ul. Jovice Savinovi}a br. 103,

cijena 250.000 KM, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u na sprat na 1.350 mŸ

placa, Debeqaci br. 112, cijena 30.000

evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u sa dubokim pot-

krovqem na 360 mŸ placa ul. Pio-

nirska br. 28, cijena 65.000 evra, tel.

065/935-191.

Prodajem stariju ku}icu 1.850 mŸ, pla-

ca, uz glavni put. Sara~ica, br. 435,

cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u na sprat sa poslovn-

im prostorom (biv{i restoran

"Tica#) na 500 mŸ, palca, Hiseta, ul.

Stevana Moqevi}a br. 8, cijena

160.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u za ru{ewe na placu

314 mŸ, Obili}evo, ul. Sr|e Zlo-

pogle|e br. 62, cijena 65.000 KM, tel.

065/935-191

Prodajem novu ku}u 78 mŸ, 1.000 mŸ

zemqe u Slatini, sa svim mogu}im

prikqu~cima, tel. 065/540-914;

065/633-035.

Prodajem ku}u u Bo{kovi}ima sa

prate}im objektima ili mijewam za

odgovaraju}u na moru, tel. 065/

540-914.

Prodajem ku}u na sprat sa dvori{nom

zgradom i 7,5 dunuma zemqe u selu Se-

ferovci, op{tina Gradi{ka, tel.

051/868-201; 051/307-516.

Prodajem ku}u spratnicu u Lazarevu

u blizini "Intereksa#, tel. 065/721-

636; 051/387-770.

Prodajem ku}u u Zalu`anima ulica

Blagoja Parovi}a 62, tel. 386-361.

Prodajem kompletno imawe - dvije

ku}e sa prate}im objektima, u Vr-

bawcima, kod lipe lijevo ili Zari-

ka bb, uz "Bosanku#, cijena po dogov-

oru, tel. 065/698-388; 065/263-941

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9 h 9

m na placu od 950 mŸ, tel. 051/

813-525 i 065/663-787

Prodajem ku}u na sprat (10 h 8,30), sa

poslovnim prostorom i gara`om, tel.

051/380-964, zvati od 18 do 21 ~as.

Prodajem useqivu ku}u na 500 mŸ

zemqe u ulici Save Tekelije br. 18,

tel. 319-353.

Prodajem ili izdajem ku}u u centru

grada, 200 mŸ stambenog i 100 mŸ

poslovnog prostora sa gara`om, tel.

051/306-467.

Prodajem hitno i povoqno ku}u sa

prate}im objektima, tel. 065/657-436.

Prodajem ku}u visoku prizemnicu

(novogradwa), u Rekavicama na putu

B. Luka - Jajce, povoqno, tel. 065/448-

808; 065/635-354.

Prodajem ku}u u Ga{incima pored

magistralnog puta Gradi{ka -

Kozarska Dubica, udaqena 17 km od

Gradi{ke, tel. 065/446-044; 051/860-

791 i 065/912-531.

Prodajem ku}u - sa oku}nicom u [ar-

govcu - zvati od 17 do 20 ~asova, tel.

051/304-954.

Prodajem stariju ku}u i 6.200 mŸ (2.000

mŸ {ume) zemqe, 1 km od "Elektro-

prenosa#, Rami}i (cijena po dogov-

oru), tel. 065/636-319.

Prodajem polunamje{tenu, useqivu

ku}a sa vrtom i oku}nicom, Istars-

ka ulica br. 5, Prijedor, tel. 052/214-

616; 065/907-827 006988.

Prodajem ku}u na moru u Kra{i}ima

sa odli~nim pogledom na zaliv, mo`e

zamjena za Novi Sad, Beograd ili

Bawu Luku, tel. 051/223-590, 065/

422-215.

Prodajem ku}u dva sprata, potkrovqe,

gara`u i farmu sa desetak dunuma

zemqe, tel. 057/373-005.

Prodajem u Debeqacima ku}u sprat-

nicu sa poslovnim prostorom, pro-

davnica mje{ovite robe, tel. 313-212;

316-321.

Prodajem ku}u u Prijedoru, 400 mŸ,

novogradwa, 300 m od bolnice, tel.

065/793-258.

Prodajem ku}u sa centralnim gri-

jawem u Prijedoru, tel. 065/331-629

Prodajem ku}u sa gara`om i 400 mŸ

oku}nice u centru Kozarske Dubice,

tel. 061/760-439.

Prodajem ku}u u ^esmi 9,5 h 8,5 1/1 na

500 mŸ, zemqe, ku}a nije zavr{ena,

tel. 065/748-126; 370-618.

Prodajem devastiranu ku}u na placu

od 2.800 mŸ kod benzinske pumpe u Bi-

jelom Brdu, nedaleko od Biha}a, ci-

jena povoqna, tel. 065/671-349.

Prodajem ku}u sa oku}nicom u [ar-

govcu - zvati od 17 do 20 ~asova, tel.

051/304-954.

Prodajem ku}u u Hrvatskoj kod Nove

Gradi{ke - Trnava 12, cijena po do-

govoru, tel. 051/816-889.

Prodajem ku}u na Ilixi 9 h 8,50 m sa

prate}im objektom 8 h 5, uredni pa-

piri, 1/1, ul. Lu`ansko poqe 35, tel.

065/233-810.

Prodajem ku}u sa pomo}nim objekti-

ma i vo}wakom u selu Laminci - Gra-

di{ka, cijena 20.000 KM, tel. 065/

841-258.

Prodajem ku}e u ^esmi i dunum

zemqe, tel. 585-926.

Prodajem ku}u sa dvosobnim stanom

i vrlo malo oku}nice, blizu auto-

buske stanice - povoqno, 21.000 KM,

tel. 065/437-400.

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom

Qev~anskom Razboju, po~etna cijena

35.000 KM, tel. 051/316-433.

Prodajem ku}u vilu kod Minis-

tarstva unutra{wih poslova sa po-

drumom, na sprat, sa potkrovqem,

gara`u s dvori{tem, ulica Skendera

Kulenovi}a, odmah useqivo, hitno,

nema kapitalne, tel. 061/577-965.

Prodajem lijep posjed u Dervi{ima,

tri ku}e, tri gara`e i veliki

poslovni prostor na placu od dva

dunuma zemqe, od ~ega i dunum pod

vo}em, 1/1, tel. 061/577-965.

Prodajem u Motikama ku}u sa

poslovnim prostorom dvije gara`e

na placu od 1.000 mŸ i vikendicu u

Lakta{ima i 1.100 mŸ zemqe pod

vo}em, hitno, povoqno, 1/1 sve odmah

useqivo, tel. 061/577-965.

Prodajem baraku 70 mŸ sa placem od

400 mŸ, samica, o~uvana i baraku 57 mŸ

sa placem od 400 mŸ od fasadne cigle,

1/1, odmah useqivo, povoqno, Lazare-

vo, tel. 061/577-965.

Prodajem kod "Kosmosa# ku}u sa dva

stana, gara`om i poslovnim pros-

torom, 1/1, papiri uredni, hitno,

povoqno, odmah useqivo, tel. 061/

577-965.

Prodajem ku}u na sprat sa dva stana,

dvije gara`e sa dva poslovna pros-

tora sa dozvolama za rad i dva dunuma

zemqe u Kla{nicama, odmah useqi-

vo, 1/1, povoqno i hitno, tel. 061/

577-965.

Prodajem dvije ku}e potpuno sani-

rane sa namje{tajem, placem oko ku}e,

5.000 mŸ pod vo}em i zelenom travom,

blizina petqe, asfalt do ku}e, uli-

ca Blagoja Parovi}a, tel. 061/

577-965.

Prodajem kod prodavnice "^elik# uz

ulicu ku}u sa poslovnim prostorom

i gara`om, odmah useqivo, 1/1 hitno

i povoqno i ku}u kod "Grand# hotela

u Trnu, hitno, papiri 1/1, uredni, tel.

061/577-965.

Prodajem trosobnu ku}u sa placem

600 mŸ, 1/1 slobodna, odmah useqiva,

Koste Vojnovi}a i ku}u sa poslovn-

im prostorom kod "Alibabe#, 1/1,

odmah useqivo, hitno i povoqno, tel.

061/577-965.

Prodajem ku}u sa 1.800 mŸ zemqe u De-

beqacima sa vodom i strujom uz ulicu

i vikendicu u V. Bla{ku, 8 h 6 m i 600

mŸ placa, sve useqivo povoqno, 1/1,

tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimenz-

ija 10 x 7 m, na sprat sa podrumom, ul.

Veselina Masle{e, naseqe Sewak,

tel. 065/ 948-604.

Prodajem ku}u i dva plus osam dunuma

zemqe, struja, voda, telefon, asfalt,

ul. rasvjeta, 2 km, od Gradi{ke, tel.

065/859-005.

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj br.

493, tel. 273-001

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom

Qev~anskom Razboju, 35.000 KM, tel.

051/316-433.

Prodajem ku}u povoqno, Kara|or-

|eva 423, tel. 065/546-654.

Prodajem monta`nu ku}e, "Promo#,

Dowi Vakuf, 295 KM/mŸ, gruba mon-

ta`a, kqu~ u ruke, cijena po dogov-

oru, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u u Dowem Vakufu

(dvori{na zgrada, gara`a i plac 800

mŸ) ili mijewam za sli~no u Bawoj

Luci, 55.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u spratnicu u B. Luci

ili mijewam za stan ili ku}u u N.

Sadu i prodajem ku}u iznad "Kos-

mosa#, tel. 065/322-834; 051/212-628.

Prodajem ku}u u Kuqanima 8 h 12 m,

sa stambeno-poslovnim prostorom

(povoqno, hitno), tel. 065/974-496.

Prodajem ku}u na 600 mŸ placa u cen-

tru Bawe Luke, sa dva izlaza na dvi-

je ulice, dozvoqena gradwa dvije ve}e

zgrade, 1/1, tel. 065/210-890; 051/300-

388; 065/490-327.

Prodajem ku}u, visoko prizemqe, use-

qivo, novogradwa, 2005. godina, voda,

struja, tel. Rami}i kod "Unisa# kod

kafi}a "Romb#, tel. 051/392-453;

065/521-481.

Prodajem ku}u u centru grada, ul.

Solunska, tel. 217-887, 065/543-987.

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo{i,

tel. 065/596-453.

Ku}u u Karanovcu mijewam za mawi

stan u Bawoj Luci ili istu prodajem

po vrlo povoqnoj cijeni, tel. 051/

212-357.

Prodajem ku}u u centru ̂ elinca, tri

eta`e, informacije, tel. 065/499-199,

051/458-480.

Prodajem ku}u sa 30 dunuma zemqe u

Karanovcu kod Bawe Luke, tel.

+385981396281.

Prodajem prizemnu ku}u u u`em di-

jelu Gradi{ke, ulica Vojvode Bo-

jovi}a br. 26, tel. 816-848.

Prodajem ku}u sa poslovnim pros-

torom u Jajcu u ulici Stjepana

Toma{evi}a bb, ili mijewam za

sli~no u Bawoj Luci, tel. 065/

697-782.

Prodajem novu ku}u povr{ine 175 mŸ

sa placem od 355 mŸ, izvr{en teh. pri-

jem ku}e, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/

520-623.

Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimenz-

ije 10 h 7 m, na sprat sa podrumom, ul.

Veselina Masle{e, naseqe Sewak,

tel. 065/948-604.

Prodajem staru ku}u i dvori{nu ku}u

na 260, mŸ placa, ul. Sr|e Zlopogle|e,

br. 116, cijena 65.000 evra, tel.

065/935-191.

Prodajem ku}u na sprat 1.350 mŸ pla-

ca, ul. Debeqaci br. 112, cijena 30.000

evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u u Debeqacima, tel.

065/978-407.

Prodajem ku}u u Obili}evu - tro-

soban stan, kafi} (namje{ten) i

frizerski salon, 370.000 KM, tel.

065/643-621 ili 051/469-258.

Prodajem ku}u 100 mŸ sa pomo}nim

objektima, zemqe 2060 mŸ u Poveli~u,

glavni put Srbac - Topola, tel.

051/464-665; 051/753-139.

Prodajem povoqno ku}u u Haxi}ima,

u sastavu dupleksa, poslovni pros-

tor, spoqa sre|ena, tel. 065/528-320.

Prodajem ili mijewam za odgovara-

ju}i stan, ku}u 72 mŸ sa oku}nicom,

gara`om, {talom, pu{nicom i dr-

varnicom na ukupnoj povr{ini 1100

mŸ - Prije~ani, tel. 051/385-330.

Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480

mŸ, zemqi{ta sa odobrewem za grad-

wu novog objekta po + p + m, 200 m iz-

nad "Kosmosa#, tel. 065/511-121.

Mijewam ku}u sa pomo}nim objekti-

ma i devet dunuma zemqe, sve 1/1, u

Bio~i, op{tina Ilija{, za sli~no u

okolini B Luke, tel. 065/697-499;

051/462-784.

Mijewam ili prodajem nedovr{enu

ku}u sa vo}wakom u Lohovu kod Bi-

ha}a za sli~no u okolini B. Luke,

tel. 065/793-305; 051/314-572.

Mijewam ku}u sa imawem u Hrvatskoj

za odgovaraju}e u okolini Bawe Luke,

tel. 463-890.

Mijewam ili prodajem ku}u na ̂ iovu,

Trogir, za sli~nu u Bawoj Luci, ku}a

ima 300 mŸ, udaqena od obale 80 m,

tel. 458-590.

Ku}u u Slatini mijewam za stan u

Bawoj Luci ili je prodajem, tel.

065/305-892.

Prodajem vikend ku}u sa prate}im

objektom, vo}wakom, dunumom zemqe,

171, u Dervi{ima, tel. 051/469-232.

Prodajem vikendicu i 3.000 mŸ zemqe

u selu Kokori kod Prwavora - pored

puta, cijena po dogovoru, tel. 051/

439-576.

Prodajem vikend ku}u kod Pivare,

1.500 mŸ i objekat 150 mŸ, tel. 065/

585-860.

Prodajem povoqno vikendicu u G.

Slatini, ~vrsta gradwa, useqiva,

struja, voda, odvod, uzemqewe i 500 mŸ

placa sa vo}wakom, tel. 065/895-244;

065/448-640.

Slatina - prodajem useqivu vikend

ku}u sa 2.000 mŸ vo}waka i gara`om

udaqenu 150 m od puta Bawa Luka -

Slatina ili mijewam za stan u Bawoj

Luci, tel. 065/695-439; 065/695-439.

Predajem vikendicu u ^arda~anima,

tel. 065/581-773; 051/318-739.

Prodajem eta`nu vikendicu blizu

Slatine, mogu}a zamjena za stan, tel.

051/216-689; 065/381-999.

Prodajem vikendicu u Lakta{ima

1.035 mŸ placa, voda, struja ogra|eno,

pola pod vo}em, tel. 065/660-459.

Prodajem vikendicu sa dva pomo}na

objekta, na placu 2700 mŸ, Gorwa

Slatina, tel. 065/360-013.

Bawa Luka Novakovi}i 1.700 mŸ

zemqi{ta uz autoput, mogu}nost grad-

we poslovnog objekta, povoqno, tel.

065/632-818.

Bawa Luka Novakovi}i 6400 mŸ

zemqi{ta uz autoput, mogu}nost grad-

we poslovnih objekata, dogovor, tel.

065/511-121.

Dervi{i zapo~eta gradwa stambenog

objekta 10 h 10 m na 500 mŸ zemqi{ta

sa projektnom dokumentacijom i

odobrewem za gradwu, tel. 065/

632-818.

Gra|evinska parcela 3.600 mŸ kod Po-

qoprivredne {kole mogu}nost grad-

we poslovnog objekta cca 4000 mŸ ko-

risne povr{ine, tel. 065/511-121.

Prodajem tri dunuma gra|evinskog

zemqi{ta u placevima, 500-700 mŸ,

iza restorana "Jezero# u Trnu, povo-

qno, tel. 051/387-811; 065/758-888

Prodajem plac u Motikama 1150 mŸ,

struja, voda, asfalt, tel. 065/534-270

Prodajem placeve u Gradi{ci, reg-

ulisana gra|evinska dozvola, sprove-

deni struja, voda i telefon, tel.

051/830-688

Prodajem 3 dunuma zemqe u Ma-

hovqanima, tel. 051/314-523; 065/

657-630

Prodajem 8 dunuma zemqe - ravnica

pogodno za sve namjene - blizu glavne

ceste tre}i km od Kla{nica, tel.

051/314-523; 065/657-630

Prodajem placeve u Lakta{ima 500 m

od hotela "San#, tel. 051/351-478.

Prodajem {est placeva u Rami}ima,

tel. 065/628-990

Prodajem plac 471 mŸ, u Drakuli}u

kod crkve, UT uslovi, ekstra lokaci-

ja, tel. 065/514-117.

Prodajem placeve u Lakta{ima, 500

m od hotela "San#, tel. 051/

351-478.

Hitno prodajem plac zemqe od

1.300 mŸ, sa ozidanim objektom pod

plo~om, veli~ine 8h6,5 m u ul. Blago-

ja Parovi}a kod br. 95 Zalu`ani,

{upa, struja, voda, tel. 065/691-542.

Prodajem dunum zemqe na Star-

~evici, a mo`e i vi{e, 2,5 km od

kafi}a "Voks#, povoqno za vi-

kendicu, tel. 065/666-197

Prodajem osam dunuma zemqe u nase-

qu Kraji{nika (Nova Topola), tel.

0038552543601 zvati od 10 do 20 ~a-

sova.

Prodajem dunum zemqe u Karanovcu,

tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem gra|evinski plac 600 mŸ kod

stadiona "Naprijed# slobodna grad-

wa, tel. 065/638-200.

Prodajem placeve u Pavlovcu - povo-

qno, zvati od 16 ~asova, tel. 051/

282-278.

Prodajem ~etiri dunuma zemqe kraj

glavnog puta Kla{nice-Slatina,

mo`e i u placevima, komunalije

obezbije|ene, tel. 501-417; 460-591.

Prodajem dva placa, dozvoqena grad-

wa, Franca [uberta 38, tel. 281-349;

281-299.

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

na putu za Slatinu, povoqno, tel.

051/501-412.

Prodajem 3.000 mŸ zemqe 1 km od

"Elektroprenosa# (od toga 500 mŸ

{ume), cijena povoqna, tel. 065/

636-319.

Prodajem u Zalu`anima kod stadiona

devet placeva, od 450 do 500 mŸ, sa ucr-

tanim objektima, 10 h 10, tel. 065/

499-179.

Prodajem parcele u [argovcu, 650

mŸ, 750 mŸ, 800 mŸ, sa UT uslovima, vo-

da, struja, telefon, dozvoqena grad-

wa, 1/1 vlasni{tvo, 14 KM/mŸ, tel.

065/950-370.

Hitno prodajem 2 h 4 dunuma luke pod

vodom, ima ribe za ribogojili{te,

cijena povoqna, tel. 065/303-860.

Prodajem devet placeva zemqi{ta u

Zalu`anima kod stadiona, tel.

065/499-179.

Ku}a u [argovcu 2 trosobna stana,

oku}nice 500 mŸ, cijena povoqna, tel.

065/694-653

Prodajem zemqu u Karanovcu pored

asfalta, jedna parcela pored poto-

ka, tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem plac u Pendrek nasequ

povr{ina 1.200 mŸ sa vo}wakom, tel.

065/581-488.

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

(500 m od glavnog puta Kla{nice -

Slatina), komunalije obezbije|ene,

tel. 501-768.

Prodajem zemqi{te sa vikendicom

Slatina - 1.650 mŸ, asfalt, voda, stru-

ja i kanalizacija prikqu~ena, tel.

051/588-150.

Prodajem 990 mŸ zemqe u neposrednoj

blizini bolnice u Kozarskoj Dubi-

ci, tel. 065/755-574.

Prodajem plac na kojem se nalazi

temeq sa podrumom, gra|evinska

dozvola, Gradi{ka, tel. 065/663-787;

065/642-028.

Prodajem 990 mŸ zemqe u Kozarskoj

Dubici u blizini bolnice, tel.

065/755-574.

Prodajem placeve u Gradi{ci, reg-

ulisana gra|evinska dozvola, sprove-

deni struja, voda i telefon, tel.

051/830-688.

Prodajem tri dunuma gra|evinskog

zemqi{ta 1,5 km od kasarne

Zalu`ani, mo`e i u placevima - povo-

qno, tel. 065/758-888, zvati poslije

16 ~asova.

Prodajem sedam dunuma zemqe u

[u{warima, 3.000 KM po dunumu,

ima struja, voda i telefon, tel.

065/786-832.

Prodajem plac 600 mŸ, u Ugrinovci-

ma, naseqe Grmovac, op{tina Zemun

- Srbija, tel. 065/581-773; 051/318-739.

Prodajem zemqu u Pavlovcu, tel.

051/272-475; 065/837-884.

Prodajem vi{e placeva u Kuqanima

uz glavni put, na jednom od wih i

staru ku}u, tel. 065/638-300.

Prodajem plac na Petri}evcu, vlas-

ni{tvo 1/1, tel. 065/902-598.

Prodajem plac 500 mŸ, Kuqani, 1.200

m od Zalu`ana, tel. 065/306-147.

Prodajem zemqu u Karanovcu, tel.

427-205; 065/794-153.

Prodajem plac 1.500 mŸ, Kosovska bb,

Lau{, tel. 065/362-756.

Prodajem devet dunuma zemqe Razboj,

Lijev~e poqe, tel. 051/468-653;

065/306-272.

Prodajem zemqu kraj Vrbawe (povo-

qno za vikendice) u Babi}ima kod

^elinca, mo`e u placevima struja,

voda, telefon, asfaltni put pored

zemqe, tel. 065/965-205.

Prodajem placeve na putu Slatina -

Kla{nice uz glavni put, cijena i

veli~ina terena po dogovoru, tel.

065/267-635; 051/461-739.

Prodajem sedam dunuma zemqe u cen-

tru Slatine u komadu ili parcelama,

tel. 051/588-046.

Prodajem {est dunuma zemqe u Srp-

skom Vakufu, Lijev~e poqe, {est km

od Aleksandrovca, tel. 051/314-046.

Prodajem dunum i po zemqi{ta,

dunum pod vo}em u Gole{ima, tel.

273-001.

Prodajem 1.000 mŸ plac u Drugovi}ima

kod pumpe "\uki}#, tel. 065/267-635;

051/461-739; (461-739).

Prodajem plac povr{ine 604 mŸ, pos-

jeduje put, vodu, struju i telefon, ul.

Kraqa Aleksandra I Kara|or|evi}a,

tel. 065/262-294; 065/920-938.

Prodajem plac u centru Slatine,

povoqno, tel. 588-095.

Prodajem povoqno 2,5 dunuma zemqe

u Prije~anima, dozvoqena gradwa,

tel. 051/315-134.

Prodajem placeve u Prije~anima na

veoma lijepoj lokaciji vlasni{tvo

1/1, cijena 16 KM /mŸ, tel. 051/304-333.

Prodajem placeve u Zalu`anima iz-

nad "Betonare#, tel. 370-049.

Atraktivan ve}i plac, idealan za

stambeno-poslovnu zgradu u Prwa-

voru uz glavnu saobra}ajnicu, povo-

qno, tel. 318-296; 661-165.

Prodajem {est placeva, dozvoqena

gradwa, Lakta{i - Lug, tel. 051/533-

048 ili 065/384-102.

Prodajem zemqu sa vo}wakom u Ve-

likom Bla{ku, odli~no za vikendice,

put asfaltni, voda, struja, tel.

051/318-609.

U Glamo~anima kod Trna povoqno

prodajem ku}u 11 h 8 m sa podrumom,

12 dunuma zemqe pod vo}em i dunum

{ume, tel. 051/214-427.

Nudim lokaciju za izgradwu stam-

beno-poslovne zgrade od 2.500 mŸ u

Centru. Posjedujem svu potrebnu

dokumentaciju i pla}ene komunali-

je, tel. 065/539-699.

Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{-

warima, struja, voda, telefon, as-

falt, gradski prevoz, tel. 051/216-

140; 065/310-057.

Prodajem povoqno placeve na

Kr~maricama od 2.300 mŸ i 600 mŸ, tel.

065/595-497.

Prodajem plac u Rebrovcu i Kuqan-

ima, od 530 i 700 mŸ, tel. 051/212-628;

065/322-834.

Prodajem u Jakupovcima sedam dunuma

zemqe, 1/1, povoqno za sve namjene,

tel. asfalt, struja i voda, tel. 051/539-

006; 065/650-289.

Prodajem na po~etku Jakupovaca 6,5

dunuma zemqe, 1/1, mo`e i za placeve,

asfalt, struja, telefon, blizu novog

autoputa, cijena 1 mŸ 12 KM, tel.

302-742.

Prodajem zemqu u Kolima, 11 dunuma

zemqe uz asfalt, tel. 051/463-694.

Gradi{ka naseqe Rovine, prodaje se

plac 516 mŸ sa svim papirima, vlas-

ni{tvo 1/1, hitno, povoqno, tel.

065/641-017.

Prodajem placeve povoqno, blizu

novog autoputa u Kla{nicama -

vodovod, struja, telefon, ne treba

gra|evinska dozvola, slobodna grad-

wa, bez pla}awa komunalija, hitno,

tel. 051/302-742.

Prodajem plac u Drago~aju, voda, stru-

ja, asfalt, tel. 065/546-420.

Prodajem 1.000 mŸ zemqe uz glavnu

ulicu Kla{nice - Prwavor kod

"\uki}# pumpe u Drugovi}ima, tel.

065/267-635; 051/461-739.

Prodajem 2.500 mŸ zemqe u Jo{avci,

pored puta ^elinac - Prwavor, tel.

065/561-600.

Prodajem {umu u Kara|or|evoj uli-

ci, Pavlovac, tel. 317-464.

Prodajem placeve u Rebrovcu, grad-

wa dozvoqena, cijena povoqna, tel.

051/429-762.

Prodajem plac u Kuqanima, Rebrovcu

i Drakuli}u, povoqno, tel. 051/212-

628; 065/322-834; 065/277-647.

Prodajem dvosoban stan 64 mŸ drugi

sprat, novogradwa u ul. Novice

Cerovi}a, tel. 065 632 818

Prodajem trosoban stan 82 mŸ drugi

sprat u ul. N. Pa{i}a, tel. 065 511 121

Prodajem ~etverosoban stan 110 mŸ

drugi sprat, salonski, strogi centar,

tel. 065 632 818

Prodajem ~etverosoban stan 106 mŸ

tre}i sprat detaqno saniran, odmah

useqiv, naseqe Borik, tel. 065

511 121

Prodajem jednosoban stan 34 mŸ prvi

sprat, novogradwa useqiv po~ekom

jula u nasequ `ute zgrade, Petri}e-

vac, tel. 065 511 121.

Prodajem jednosoban stan 40 mŸ peti

sprat lift, novogradwa, ekstra

ure|en, odmah useqiv, ul. Haxi Ru-

minova, Novi Sad, tel. 065 511 121

Prodajem jednosoban stan 30 mŸ, VP,

u nasequ Mejdan, tel. 065 511 121

Prodajem trosoban stan - centar 86

mŸ, - II spr. - novija gradwa, tel. 065/

277-647

Prodajem ili mijewam za mawi stan,

ku}u, 3,5 km od Kla{ni~kog mosta,

2.800 mŸ zemqe, gara`a, gradska voda,

telefon, asfalt, put za Prwavor,

tel. 051/501-156

Prodajem dvosoban stan 60 mŸ, dva

balkona, kod "Glasa#, 1200 KM/mŸ, tel.

+381638853018

Prodajem trosoban stan 77 mŸ (dva

balkona) u Mrkowi} Gradu, cijena

povoqna, tel. 051/314-432; 309-185

Prodajem u Gradi{ci jednosoban stan

41 mŸ, prvi sprat, centralno grijawe,

kablovska, telefon, pogodan za

poslovni prostor, u blizini gra-

ni~nog prelaza, tel. 051/814-584;

814-989

Prodajem stan 55 mŸ, 1. sprat, po~e-

tak Dervi{a i 68 mŸ, 1. sprat, Star~e-

vica - nema kapitalne, tel: 061/

577-965, 051/311-609

Preduze}e "MILBI# prodaje u

Beogradu novoizgra|ene stanove:

ulice Ju`ni Bulevar, Dimitri-

ja Tucovi}a, Bor~a (stanovi

mawe strukture i kvadrature),

tel. ++381113236896; tel.

++381113237991 www.milbibg.com

UP

PRODAJA

STANOVI

Prodajem {est dunuma gra|evin-

skog zemqi{ta, prikqu~ena vo-

da, struja, telefon, nasuto i

uvaqano, tel. 065/518-181,

051/584-263. 000005 M

Prodajem plac 500 mŸ, pogodan

za ku}u, na glavnom putu u

Pavlovcu - preko puta [evine

pumpe, tel 065/271-000, 065/

562-374 000009 M

Prodajem placeve u Trnu, iza

restorana "Jezero#, tel. 065/

622-173; 051/508-711; 000022 G

PRODAJA

ZEMQI[TA

VIKENDICE

ZAMJENA

Prodajem ku}u sa oku}nicom u

Buxaku, odmah useqivo, tel.

051/312-415; 000006 G

PRODAJA

KU]E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

13. i 14. maj 2006.OGLASI

6

Prodajem stan kod Integralove

zgrade 38 mŸ, IV sprat - 1200 KM/mŸ tel.

051/213-722; 065/785-526

Prodajem stan Borik, 62 mŸ, - 1300

KM/mŸ; tel. 051/213-722; 065/785-526

Prodajem stan 48 mŸ - II sprat - 70.000

tel. 051/213-722; 065/785-526

Prodajem stan, Ko~i}ev vijenac, 87 mŸ

- 1300 KM/mŸ, tel. 051/213-722; 065/

785-526

Prodajem dvosoban stan 63 mŸ, prvi

sprat, nema kapitalne dobiti, cije-

na 73.000 KM, tel. 065/776-957

Prodajem stan od 70 mŸ, u samom cen-

tru Doboja, vlasni{tvo 1/1, povoqno,

tel. 065/638-984; 051/381-320

Prodajem dvosoban stan, 64 mŸ ili mi-

jewam za mawi uz doplatu, tel.

065/299-735.

Prodajem stan na prvom spratu, 38 mŸ,

cijena 1.350 KM mŸ, ostava 4 mŸ, cije-

na 750 KM mŸ, nova gradwa, vlas-

ni{tvo 1/1, pla}en porez na promet,

tel. 065/580-094; 051/467-517; 061/

787-158.

Prodajem stan 63 mŸ, I sprat, 13.000

KM/mŸ, ul. Jovana Jan~i}a.

Prodajem dvosoban stan ili mijewam

za jednosoban, tel. 051/212-628 i pro-

dajem poslovni prostor 47 mŸ uz

Tranzit, tel. 065/322-834; 051/212-628.

Prodajem dvoiposoban stan 71 mŸ,

Ko~i}ev vijenac, tel. 051/213-920;

065/497-708.

Hitno prodajem dvoiposoban stan 80

mŸ, u centru Bawe Luke, Vase Pela-

gi}a 34 d, tel. 065/956-085.

Prodajem dvoiposoban stan u centru,

79 mŸ, dva balkona, dva klozeta, vojna

zgrada, ekstra lokacija, tel. 051/303-

899; 065/580-254.

Prodajem dvosoban namje{ten stan u

B. Luci, ul. Tarasa [ev~enka, 58 mŸ,

bez posrednika, tel. 065/620-665.

Prodajem stan 90 mŸ, drugi sprat, 1.200

KM/ mŸ, ulica Milana Tepi}a, tel.

051/216-935; 065/926-047.

Prodajem stan 58 mŸ u novogradwi kod

"Vidovi}a#, III sprat, tel. 051/223-

590; 065/422-215.

Prodajem stan 90 mŸ u centru na do-

broj lokaciji, tel. 051/223-590;

065/422-215.

Prodajem dvosoban stan, 59 mŸ, centar

^elinca, novogradwa, III sprat, cen-

tralno grijawe, balkon, odmah use-

qiv, 790 KM/ mŸ, tel. 065/491-725,

051/242-307.

Prodajem dvosoban komforan stan,

prizemqe, Ko~i}ev vijenac, tel.

065/828-005; 065/620-327.

Prodajem stan 63 mŸ, prvi sprat, ne-

ma kapitalne, cijena 1200 KM, tel.

065/776-957.

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci

u ulici Kozarskih brigada, povr{ine

82,50 mŸ, ~etvrti sprat, tel. 051/813-

525; 065/663-787.

Prodajem garsoweru 16 mŸ, na roman-

ti~noj lokaciji, vrlo pogodno za stu-

dente - povoqno, tel. 065/437-400.

Prodajem trosoban nov stan 73 mŸ na

Paprikovcu, tel. 065/694-653.

Prodajem stan stan 84 mŸ u centru

Bawe Luke, tel. 216-067.

Prodajem stan 90 mŸ, drugi sprat, 1.200

KM/mŸ, ulica Milana Tepi}a, tel.

051/216-935; 065/271-894.

Prodajem stan 90 mŸ u`i centar, dru-

gi sprat, dva nivoa, 1.200 KM/mŸ, tel.

051/216-935; 065/926-047.

Prodajem nov trosoban stan (dvo-

eta`ni), u u`em centru Prijedora,

80 mŸ, tel. 052/242-110.

Prodajem stan u Br~kom 49 mŸ, ren-

oviran, zvati od 18 do 20 ~asova, tel.

065/744-509.

Prodajem stan 55 mŸ prvi sprat u Ja-

jcu, 1/1, hitno i prodajem dvosoban i

trosoban stan u centru Zenice odmah

useqiv, tel. 061/577-965.

Prodajem trosoban stan u Bawoj Lu-

ci, tel. 065/513-407.

Bawa Luka, prodajem dvosoban stan -

Nova varo{, sa balkonom, mo`e za

poslovni prostor, tel. 051/212-628;

065/322-834.

Bawa Luka, ~etvorosoban stan, 110

mŸ, drugi sprat, salonski, centar, tel.

065/511-121.

Dvosoban stan, 66 mŸ, ~etvrti sprat,

lift, novogradwa, odmah useqiv, ul.

Gunduli}eva, tel. 065/632-818.

Prodajem stan od 70 mŸ u Doboju povo-

qno, tel. 065/638-986; 051/381-320.

Prodajem stan u ulici Vase Pela-

gi}a - 80 mŸ, II sprat, 1.400 KM/mŸ -

novija zgrada, tel. 065/785-526.

Prodajem novi dvosoban stan, drugi

sprat i mawu ku}u u centru Prijedo-

ra, tel. 065/515-589.

Prodajem ili mijewam za mawi, stan

od 86 mŸ, ul. Rajka Bosni}a 17, tel.

051/316-462, zvati poslije 17 ~asova.

Prodajem dvosoban stan 79 mŸ, ~etvr-

ti sprat, u u`em centru grada, mo`e

i zamjena za mawi, tel. 051/314-487;

065/837-918.

Prodajem stan 63 mŸ - prvi sprat, ek-

stra sre|en, ul. Jovana Jan~i}a, 1.300

KM/mŸ , bez kapitalne, tel. 065/

935-191.

Prodajem ili mijewam povoqno stan

62 mŸ Novi Travnik - Bawa Luka ili

okolina, mo`e i ku}a, tel. 051/

281-328.

Prodajem dvoiposoban stan od 70 mŸ

u Gradi{ci, ul. Vidovdanska, peti

sprat, ima lift i centralno grijawe,

tel. 051/813-525; 065/642-028.

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci

u ulici Kozarskih brigada, povr{ine

82,50 mŸ, ~etvrti sprat, tel. 051/831-

232; 065/663-787

Prodajem hitno stan 60 mŸ, Kozarska

12/IV - prazan, odmah useqiv, 1.300

KM/mŸ, 065/549-687.

Prodajem trosoban stan, 60 mŸ, ul.

Ive Andri}a, tel. 065/642-028

Kupujem dvosoban stan u Bawoj Lu-

ci, do 51 mŸ, Obili}evo Star~evica,

tel. 065/401-695

Kupujem dvoiposoban ili trosoban

stan u B.L. bez posrednika, tel.

065/627-591

Kupujem stan novije izgradwe do

tre}eg sprata, oko 65 mŸ u centru Bawe

Luke, tel. 065/720-174.

Kupujem mawi stan u Boriku ili

Novoj varo{i, tel. 065/526-543.

Kupujem stan u N. Sadu ili mijewam

za ku}u u B. Luci, tel. 065/663-104.

Kupujem stan do 45 mŸ u B. Luci, hit-

no, tel. 065/425-752.

Kupujem jednosoban ili mawi

dvosoban stan, tel. 051/308-925.

Kupujem stan u Bawoj Luci, oko 60

mŸ, tel. 065/638-788.

Kupujem stan u Bawoj Luci, 40-50 mŸ,

spratnost nebitna, tel. 065/779-685.

Kupujem jednosoban stan ili gar-

soweru povr{ine od 25 do 35 mŸ, po

mogu}nosti sa balkonom, tel. 065/322-

834; 051/212-628.

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan bez posrednika, tel.

065/579-931.

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan, tel. 065/591-861.

Kupujem mawi dvosoban stan - bez

posrednika, prednost A. Jaki}a i No-

va varo{, tel. 065/538-246.

Kupujem garsoweru u Boriku ili

Star~evici, tel. 065/607-160.

Kupujem stan u B. Luci, hitno, tel.

065/425-752.

Izdajem namje{tenu ku}u za samce,

studente ili |ake blizu fakulteta,

tel. 436-505

Iznajmquje se jednoiposoban stan u

Preradovi}evom nasequ - B.Luka cen.

grijawe, telefon, I sprat, tel.

051/312-010 (poslije 17 ~asova)

Izdajem dvosoban polunamje{ten stan

u privatnoj ku}i sa posebnim ulazom,

centralnim grijawem i telefonom

na Hisetama, tel. 051/461-617

Izdajem sobu cijena 100 KM plus

re`ija, tel. 065/464-170

Izdajem sobu za jednu djevojku (stam-

bena zgrada) tel. 051/314-523, 065/

657-630

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

Obili}evo - kod Zelenog mosta, dra-

gi sprat, tel. 065/662-834

Izdaje se prazan jednosoban stan, tel.

051/207-647

Izdajem garsoweru, tel. 051/359-125;

065/686-420

U centru Lakta{a izdajem nov tro-

soban stan 120 mŸ, sa posebnim ulazom

i centr. grijawem, tel. 530-231;

065/580-730

Izdajem trosoban komforno nam-

je{ten stan u centru B.Luke, poslovn-

im qudima i strancima, tel. 065/

618-241

Prodajem stan od 59 mŸ, centralno

grijawe, III sprat, stan je useqiv 30

dana nakon prodaje, Milo{a Obili-

}a, 52, tel. 051/303-968; 065/895-971

Potreban stan ili sprat ku}e (60-80

mŸ) na du`i period, podru~je Bawe

Luke, tel. 065/658-730

Izdajem na du`i period trosoban

stan u centru grada, kompletno nam-

je{ten, c.g, lift, kablovska, tele-

fon, interfon, na 3. spratu, tel. +381

11 318 4688

Izdajem nenamje{tenu ku}u u Trnu

sa gara`om, tel. 065/525-036

Izdajem sobu dvjema djevojkama u

Boriku, tel. 302-611

Izdajem jednosoban namje{ten stan

45 mŸ, grijawe, telefon, na Mejdanu

(Obili}evo), tel. 051/464-137; 051/

661-772

Izdajem prazan jednosoban stan na

Lau{u, tel. 065/846-494

Izdajem sobu djevojci - Gradi{ka, kod

zelene pijace, povoqno, tel. 051/

814-161

Bra~ni par-diplomate tra`e ku}u u

Bawoj Luci od polovine jula 2006. go-

dine, sa 4-5 soba (150 mŸ) - sa vrtom i

gara`om. Ponude slati na adresu: We-

ma~ka ambasada, kancelarija u Bawoj

Luci, ul, Mladena Stojanovi}a 1 ili

na tel. 051/303-25, svakim danom od 8

do 17 ~asova a petkom od 8 do 14

~asova

Izdajem trosoban luksuzno namje{ten

stan u zgradi, grijawe, kablovska,

klima sa gara`om, u nasequ Ko~i}ev

vijenac (Hiseta) ul. \ure \akovi}a,

tel. 051/229-100.

Izdajem dvjema djevojkama ili dvoji-

ci momaka jednosoban stan, tel.

065/519-100

Izdajem djevojkama jednosoban stan,

tel. 312-972

Izdajem sobu sa posebnim ulazom u

Novoj varo{i, tel. 051/303-073

Besplatno dajem namje{tenu ku}u u

Motikama, potrebna sanacija u do-

ma}insko odr`avawe, tel. 065/

644-500.

Izdajem dvjema djevojkama sobu sa

balkonom u Boriku, stan bez gazde,

tel. 065/577-805; 051/303-721.

Izdajem dvosoban stan u Novoj

varo{i, Tarasa [ev~enka, namje{ten,

prizemqe, tel. 065/510-345.

Izdajem polunamje{tenu ku}u sa

gara`om i dvori{tem u centru Bawe

Luke, tel. 065/605-630.

Izdajem jednosoban namje{ten stan,

ul. Jovice Savinovi}a 103 A, Pe-

tri}evac, tel. 051/362-658.

Izdajem namje{ten dvosoban stan u

u`em centru grada, klima, kablovs-

ka, tel. 063/893-987.

Izdajem jednokrevetnu namje{tenu

sobu, tel. 051/462-743.

Izdajem ne namje{tenu ku}u, nova

gradwa 70 mŸ na Lau{u, ul. D. i V.

Kopawe, tel. 051/359-600.

Izdajem dvosoban prazan stan, ulica

bra}e Jugovi}a 46, tel. 065/

324-575.

Izdajem poslovnim qudima i stranci-

ma trosoban komforno namje{ten

stan, centar B. Luke, tel. 065/618-241.

Izdajem garsoweru i sobu, namje{-

teno ili nenamje{teno, vlastito cen-

tralno grijawe, kablovska, poseban

ulaz, povoqno, tel. 051/362-794.

Izdajem jednosoban namje{ten stan

sa grijawem, tel. 051/316-696.

Izdajem studentima ili bra~nom paru

namje{ten jednosoban stan, u`i cen-

tar, privatna ku}a, poseban ulaz, tel.

051/303-136.

Izdajem jednosoban stan u ul. Koste

Jari}a, poseban ulaz, centralno gri-

jawe, tel. 429-770 i 065/679-057.

Izdajem dvosoban namje{ten stan, kod

pijace u Obili}evu, tel. 065/697-062.

Izdajem dvosoban namje{ten stan, kod

pekare "Klas# iskqu~ivo stranci-

ma, tel. 065/697-062.

Tra`im cimera, Borik, bez gazda, tel.

065/577-805.

Izdajem dvosoban namje{ten stan 52

mŸ u centru Bawe Luke kod hotela

"Bosna#, tel. 065/512-207.

Izdajem jednosoban stan, dvori{ni

objekat, ure|eno, ulica Stepe

Stepanovi}a 235, tel. 307-548, zvati

u ve~erwim ~asovima.

Izdajem dvokrevetne sobe sa kuhi-

wom i kupatilom, centralnim gri-

jawem i posebnim ulazom, Obili}evo,

tel. 065/515-135.

Izdajem trosoban komforno nam-

je{ten stan u centru, tel. 051/212-

427, 065/645-876.

Izdajem djevojkama jednokrevetnu -

dvokrevetnu sobu sa upotrebom kuhi-

we, tel. 051/466-379; 314-285.

Izdajem namje{ten jednosoban stan

zaposlenim licima, u Boriku u zgra-

di, tel. 051/311-502; 065/843-150.

Izdajem studentu namje{tenu sobu,

centar, upotreba kuhiwe i kupatila,

tel. 051/215-169.

Izdajem dvosoban stan, nenamje{ten

i bez grijawa, tel. 051/461-684.

Izdajem jednosoban stan, dvori{ni

objekat, ure|eno, ul. Stepe

Stepanovi}a 235, tel. 307548, zvati u

ve~erwim ~asovima.

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

tel. 065/758-849.

Izdajem sobe kod Gimnazije, tel.

051/211-892.

Izdajem dvosoban prazan stan, Srp-

skih rudara 48, tel. 280-922.

Izdajem jednoj ili dvjema osobama

namje{ten stan, poseban ulaz,

Fru{kogorska 2, zapadni tranzit,

tel. 051-318-703.

Izdajem kancelariju 30 mŸ, sa upotreb-

nom dozvolom, ul. Mom~ila Popovi}a

br. 18, 065/681-398.

Izdajem bra~nim parovima ili sam-

cima stan - soba, kuhiwa, grijawe,

namje{teno, povoqna cijena, Stepe

Stepanovi}a 29, tel. 464-991.

Izdajem namje{ten stan 38 mŸ, ul. Ste-

vana Markovi}a 18, tel. 281-326.

Izdajem jednosoban namje{ten stan,

tel. 051/305-892, Kraji{kih brigada

159.

Izdajem namje{tenu garsoweru u pri-

vatnoj ku}i, mo`e studentima ili

sredwo{kolcima, tel. 051/429-662.

Izdajem jednosoban stan namje{ten,

Ko~i}ev vijenac, 200 KM, tel.

217-687.

Izdajem jednosoban prazan stan nova

gradwa, ul. Stojana Jankovi}a 33,

Lazarevo III, tel. 370-036.

Izdajem jednosoban stan u dvori{noj

zgradi, Lazarevo u blizini gradskog

saobra}aja, tel. 371-162.

Izdajem prazan stan u zgradi ul. Il-

ije Gara{anina 8, tel. 065/334-807.

Izdaje se lijepo namje{tena jed-

nokrevetna i dvokrevetna soba u zgra-

di II sprat u Boriku - preko puta

novog fakulteta, (biv{a kasarna),

tel. 051/350-753; 065/636-393.

Izdajem nov dvosoban luksuzno nam-

je{ten stan, III sprat zgrada Vrani-

ca 2 u ul. M. Gorkog u B. Luci. Kli-

ma, centralno grijawe, satelitska,

sigurnosna vrata, video-interfon,

tel. 065/523-093.

Izdaje se nov trosoban stan (dvoeta`-

ni) u u`em centru Prijedora, 80 mŸ,

tel. 052/242-110

Izdaje se dvosoban stan, poseban ulaz,

u porodi~noj ku}i, u Prijedoru, tel.

00381 247 4282.

Izdajem namje{tenu jednokrevetnu

ili dvokrevetnu sobu sa odli~nim

grijawem, u nasequ Nova varo{, od

15.3.2006. godine tel. 051/315-890;

065/530-861

Izdajem stan, poseban ulaz, Lau{ D.

i V. Kopawe, tel. 312-497.

Izdajem jednosoban namje{ten stan

sa dva le`aja, poseban ulaz, privat-

na ku}a, ul. Lazari~ka 24 - Rosuqe,

tel. 065/977-320; 061/340-747.

Izdajem jednosoban i dvosoban stan,

ul. Bo`idara Axije 12, tel. 051/

281-491.

Izdajem sobu u ~etvorosobnom stanu

na Ko~i}evom vijencu, tel. 065/

611-645.

Izdajem namje{tenu dvori{nu zgradu

ul. Ilije Gara{anina 84, tel. 302-051

Izdajem sobu dvjema djevojkama, ima-

ju sve {to im treba, osim za li~nu

higijenu, zvati od 8 do 23 ~asa B. Lu-

ka, Borik, Beogradska 2, tel. 300-587.

Izdajem stan za djevojke, dvije sobe i

sve ostalo, ul. Nikole Pa{i}a, zvati

na tel. 300-587 od 8 do 23 ~asa.

Izdajem ku}u u centru Bawe Luke, ul.

Nikole Pa{i}a br. 11. povoqno, oko

80 mŸ, tel. 065/807-377; 051/218-868.

Izdajem djevojkama namje{tenu

dvokrevetnu sobu u u`em centru gra-

da, sa parnim grijawem, tel. 051/

352-587

Povoqno izdajem mawi namje{ten

stan samcima ili mla|em bra~nom

paru bez djece, Qubice Mrkowi} 8,

Petri}evac, Bawa Luka, tel. 350-662.

Izdajem jednosoban prazan stan 42 mŸ,

privatna ku}a, Sr|e Zlopogle|e 63,

Obili}evo, tel. 051/469-318; 469-933.

Izdajem namje{ten dvosoban stan u

Novoj varo{i, ul. Stevana Mokraw-

ca, tel. 051/309-362; 065/859-025.

Izdajem prazan dvoiposoban stan u

strogom centru grada, Milana

Tepi}a, tel. 065/636-545.

Izdajem prazan dvosoban stan u ul.

Carice Milice, povoqno i hitno,

tel. 065/636-545.

Izdajem dvosoban stan u ul. Dr \ede

Kecmanovi}a, prvi sprat, tel.

065/636-545.

Izdajem jednosoban polunamje{ten

stan, poseban ulaz - Podgori~ka bb,

Dervi{i, tel. 065/913-809.

Izdajem dvosoban stan, dvori{nu

zgradu u Lazarevu, tel. 370-247.

Izdajem dvosoban supernamje{ten

stan, naseqe Sunce, drugi sprat, cen-

tralno grijawe, useqiv od 20. decem-

bra, tel. 065/786-832; 051/584-387.

Izdajem nenamje{ten stan od 42 mŸ

mla|em bra~nom paru, Milo{a

Popovi}a \urina 20, tel. 485-258.

Izdajem dvoiposoban stan kod Re-

brova~ke crkve, nenamje{ten, tel.

065/433-691; 065/781-375.

Izdajem jednosoban i trosoban nam-

je{ten, visokokomforan stan, novo-

gradwa (Centar 2 blizu zgrade

Vlade), tel. 065/415-097; 065/911-060.

Izdajem sobu dvjema djevojkama u zgra-

di, blizu Gimnazije, tel. 065/644-500.

Izdajem sobu zaposlenoj djevojci, tel.

051/465-310.

Izdajem dvokrevetnu sobu sa ku-

patilom, poseban ulaz, blizu fakul-

teta, tel. 051/465-803.

Izdajem stan, garsoweru i sobe nam-

je{tene sa grijawem i posebnim ula-

zom, tel. 065/636-195, 051/212-691.

Izdajem ku}u na tranzitu, povoqna

cijena, tel. 462-883.

Izdajem dvokrevetnu sobu, parno gri-

jawe, upotreba kuhiwe studentima,

u~enicima mu{karcima, Ravnogors-

ka 3, Nova varo{, Bawa Luka, tel.

051/307-736.

Izdajem ku}u 70 mŸ nova gradwa Lau{

ul. D. i V. Kopawe, cijena 180 KM,

tel. 051/359-600.

Izdajem jednosoban namje{ten stan

kod Ekonomske {kole, tel. 065/

758-849.

Izdajem namje{ten stan i prodajem

spratnicu sa poslovnim prostorom

60 mŸ u Debeqacima, tel. 051/316-321,

051/313-212.

Izdajem djevojkama jednu dvokrevet-

nu sobu sa kuhiwom, kupatilom cen-

tralnim grijawem vlastitim, povo-

qno, tel. 051/281-054.

Izdajem sobu sa dva le`aja za djevo-

jke u Beogradskoj br. 2, B. Luka zvati

od 8 do 23, tel. 300-587.

Izdajem jednokrevetnu sobu sa cen-

tralnim grijawem, upotreba kupati-

la i kuhiwe, zvati poslije 19 ~asova,

tel. 314-290.

Izdajem jednosoban stan (40 mŸ)

lokacija Lazarevo, tel. 304-980;

065/935-224.

Izdajem sobu u centru grada sa cen-

tralnim grijawem dvjema studentki-

wama, tel. 065/622-173.

Izdajem dvosoban prazan stan u ku}i,

poseban ulaz, ulica Brace Potkowa-

ka 107, tel. 051/468-012.

Izdajem stan studentima, blizu

fakulteta, sa posebnim ulazom, cen-

tralno grijawe, tel. 461-869.

Izdajem dvjema djevojkama sobu blizu

Gimnazije, upotreba kuhiwe, tel.

065/644-500.

Izdajem ku}u na tranzitu, cijena

povoqna, nazvati na broj 462-883.

Izdajem jednosoban stan, 1. sprat,

parno grijawe, topla voda, Novi Sad,

tel. 00381-21-6610-852/064-28-54-811.

Izdajem jednosoban stan u dvori{noj

zgradi u Lazarevu, tel. 371-162.

Izdajem ku}u Kara|or|evoj 452, Bawa

Luka, tel. 065/519-573.

Izdajem sobu sa dva le`aja studenti-

ma, Obili}evo, tel. 466-699

Izdajem studentkiwama dvije sobe sa

grijawem, blizu fakulteta, tel.

051/469-363.

Izdajem dvije dvokrevetne sobe kod

Ekonomskog fakulteta u Bawoj Luci,

tel. 061/419-140.

Izdajem ku}u na Lau{u, tel. 051/

281-420.

Izdajem povoqno trosoban komforan

stan, ul. Milana Toplice b. b., tel.

051/380-595; 065/942-537 zvati od 20

do 22 ~asa.

Izdajem stan garsoweru i sobe, nam-

je{tene, sa grijawem, povoqno, Kra-

ji{ka 28, tel. 065/636-195, 051/212-691.

Mijewam stan u Sarajevu 52 mŸ na 2.

spratu za stan u B. Luci, mo`e i za

ve}i uz doplatu, tel. 065/926-031;

051/324-370.

Mijewam garsoweru u centru Zenice

za stan ili gradili{te, mo`e i star-

ija (tro{na) ku}a sa dokumentacijom

u B. Luci, Vrbawi, ^elincu, tel.

051/561-107.

Mijewam stan od 70 mŸ u Doboju za

mawi u Bawoj Luci, tel. 065/638-986;

051/381-320.

Mijewam garsoweru 30 mŸ, 1. sprat, u

Obili}evu za ve}i do 55 mŸ, ulica

Carice Milice, cijena 45.000 KM +

3% poreza, tel. 051/310-933; 065/

307-741.

Sanski Most, stan i gara`u mijewam

za stan ili ku}u u Bawoj Luci ili

prodajem, tel. 051/313-399.

Mijewam u Zvorniku kom-

foran trosoban stan povr{i-

ne 80 m2

- centralno grijawe,

8. sprat, dva lifta, renovi-

ran - za jednosoban nov stan na

1. spratu sa centralnim gri-

jawem povr{ine do 45 m2

u

Bijeqini, Doboju, Br~kom,

Bawoj Luci, Prwavoru ili

Gradi{ci, mo`e i prodaja.

Tel. 056 584 187, zvati od

8 do 20 ~asova.

ZAMJENA

U u`em centru Bawe Luke na 2.

spratu izdajem dvosoban nam-

je{ten stan sa centralnim gri-

jawem, telefonom i kablovskom

televizijom, tel. 051/304-357;

065/512-019; 000016 G

Izdajem dvoiposoban nam-

je{ten stan u zgradi, 71mŸ, I

sprat, Nova varo{, tel. 065/

901-188; 000024 M

Izdajem dvori{nu ku}u sa 3

mawe prostorije, Ilije Ga-

ra{anina 45, tel. 312-486

000010 G

Izdajem dvosoban namje{ten

stan (ku}a), tel. 051/351-681;

000005 M

IZNAJMQIVAWE

Kupujem mawi stan ili gar-

soweru u Bawoj Luci, tel.

065/529-482. (R)

KUPOVINA

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

13. i 14. maj 2006. OGLASI

7

KP "KOMUS# AD

NOVI GRAD

Broj: 222/06.

Dana: 12.5.2006. godine

Na osnovu ~lana 60 Statuta KP "KOMUS# AD Novi Grad a u skladu sa Odlukom

Nadzornog odbora broj 216/06, Nadzorni odbor KP "KOMUS# AD Novi Grad,

objavquje

OBAVJE[TEWE

o poni{tewu oglasa

Poni{tava se oglas javne licitacije za prodaju osnovnih sredstava broj 175/06. od

7.4.2006. godine objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske# od 8. i 9. aprila 2006.

godine, a na osnovu Odluke Nadzornog odbora 216/06.

Oglas se poni{tava iz formalno pravnih razloga.

Novi Grad, 12.5.2006. godine

NADZORNI ODBOR

KP "KOMUS# AD

NOVI GRAD

AD "DRINA#

JAWA

Broj: 234/06

Dana, 11.5.2006. godine

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavamo akcionare AD "Drina# Jawa da }e se Skup{tina akcionara odr`ati u srijedu, 7.6.2006.

godine, sa po~etkom u 10 ~asova, u prostorijama Upravne zgrade AD "Drina# Jawa ili u srijedu,

14.6.2006. godine, sa po~etkom u 10 ~asova, ukoliko se ne odr`i u prethodno zakazano vrijeme.

DNEVNI RED:

1. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine akcionara AD "Drina#;

2. Upoznavawe sa mi{qewem Nadzornog odbora o usvajawu Godi{weg obra~una i Izvje{taja o poslo-

vawu za 2005. godinu;

3. Razmatrawe i usvajawe Godi{weg obra~una i Izvje{taja o poslovawu za 2005. g;

4. Dono{ewe odluke o tre}oj emisiji akcija po osnovu smawewa osnovnog kapitala (pokri}e gubitka

iskazanog po zavr{nom obra~unu za 2004. godinu);

5. Izbor revizora za reviziju Godi{weg obra~una za 2005. godinu;

6. Izbor novog predsjednika Skup{tine akcionara;

7. Izbor novih ~lanova Upravnog odbora;

8. Razmatrawe i dono{ewe odluke o pripajawu preduze}a AD "Drina# iz Jawe i TP "Progres# AD iz

Bijeqine preduze}u DOO "Bobar Bobeks# iz Bijeqine;

9. Teku}a pitawa. SKUP[TINA AKCIONARA

Predsjednik

Goran Perkovi}

Stan od 73 mŸ u nasequ Obili}evo

mijewam za jednoiposoban uz doplatu

ili isti prodajem, tel. 051/461-464

ili 065/668-896.

Mijewam dvosoban stan u Bawoj

Luci za sli~an u Bijeqini, tel. 051/

302-805.

Mijewam jednosoban stan u Boriku

39 mŸ za dvosoban uz doplatu, tel.

065/538-109.

Mijewam trosoban stan 74 mŸ u cen-

tru [ipova za sli~an u Bawoj Luci,

Doboju, Bos. Brodu i Br~kom, a mo`e

i prodaja, tel. 050/371-683.

Borik, jednosoban stan 42 mŸ, pri-

zemqe sa odobrewem pro{irewa za 30

mŸ i pretvarawa u poslovni prostor,

atraktivna lokacija, povoqno, tel.

065/511-121.

Hitno prodajem useqiv poslovni

prostor 22 mŸ kod Karingtonke, tel.

051/215-656

Poslovni prostor 90 mŸ, sa upotreb-

nom dozvolom, dva telefona i ve-

likim parkirali{tem ul. Kara-

|or|eva, tel. 065/767-712; 051/

309-275; 309-277

Prodajem dva lokala u novoizgra-

|enom objektu u zgradi kod restorana

Sirano u Bawa Luci, tel. 211-072,

065/319-318

Prodajem ili izdajem opremqeni

kafe-bar na atraktivnoj lokaciji

tel. 051/216-131

Hitno prodajem poslovni prostor 22

mŸ, useqiv, ul. Me{e Selimovi}a,

tel. 065/512-345

Prodajem halu 500 mŸ i 28 dunuma

ravnice, Jaru`ani, cijena 90.000 KM,

tel. 065/935-191.

Prodajem kiosk, veli~ine 3 h 2 m,

kombinacija metal - staklo, tel.

065/548-389.

Prodajem poslovni prostor 36,50 m,

ul. Bra}e Ma`ar i majke Marije br.

18, tel. 065/681-347.

Prodaje se ili izdaje poslovni pros-

tor 32 mŸ, Pe}ani C-3, Prijedor, tel.

052/214-616; 065/907-827.

Prodajem ili mijewam lokal u Gra-

di{ci 55 mŸ, nov, sa gara`om za stan

ili lokal u Bawoj Luci, useqiv 1/1

tel. 065/524-646.

Povoqno prodajem lokal u Gradi{ci

32 mŸ, nova gradwa; 065/220-528.

Ustupam - prodajem lokal, brza hrana

- tr`ni centar "^ajavec Zenit#, tel.

065/520-193.

Hitno prodajem poslovni prostor u

centru Bawe Luke, prizemqe i

suteren 64 mŸ, cijena 2000 KM/mŸ, tel.

065/687-643.

Prodajem u centru grada kod zgrade

Vlade poslovni prostor 235 mŸ, 24 mŸ

i 28 mŸ, 2.200 KM/mŸ - 3.650 KM/mŸ, tel.

051/310-994.

Prodajem kafe-bar "Azuro# u ul.

Save Mrkaqe, "Azuro# u ul. Veseli-

na Masle{e, "Azuro#, ul. Brace

Potkowaka, tel. 065/549-687.

Prodajem kiosk, tel. 065/966-210.

Prodajem poslovno-skladi{ni pros-

tor u Sarajevu na Butmiru, tel.

540-291.

Prazan poslovni prostor u Livnu,

Stjepana II Kotromani}a b. b., "N4#,

iza pijace, povr{ina 52 mŸ, dvije

eta`e, prodajem ili mijewam za

poslovni prostor ili stan u Bawoj

Luci, tel. 061/329-877; 065/513-071.

Prodajem poslovni prostor 43 mŸ u

Aleji sv. Save, tel. 065/585-565.

Prodajem poslovni prostor u Gra-

di{ci, zanatski centar, autobuska

stanica, dimenzija 4,70 h 3,60 m sa do-

brim podrumom u kojem je smje{ten i

sanitarni ~vor, tel. 051/813-525,

065/642-028.

Prodajem poslovni prostor 36,50 mŸ,

ul. Bra}e Ma`ar i majke Marije,

Hani{te, tel. 065/681-347.

Izdaje se poslovni prostor od 30 mŸ

u Wego{evoj 115a, Petri}evac, Bawa

Luka, tel. 065/640-333.

Izdajem poslovni prostor povr{ine

75 mŸ namjena apotekarska i sl. u stro-

gom centru, dogovor, tel. 065/511-121.

Povoqno izdajem poslovni prostor

sa upotrebnom dozvolom za ordi-

nacije i kancelarije, telefonski

prikqu~ak i parking, ul. Jovana

Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-722; 065/367-

413; 065/529-614

Izdajem lokal u Gradi{ci 30 mŸ,

upotrebna dozvola, telefon, tel.

051/830-688

Izdaje se buregxinica i prodaje in-

ventar jeftino, tel. 065/673-621

Izdajem poslovni prostor pogodan

za mesnicu ili ribarnicu, tel. 530-

231; 065/580-730

Izdajem ili prodajem poslovni pros-

tor 30 mŸ u zanatskom centru Star-

~evica, tel. 065/755-410

Izdajem na du`i period poslovni

prostor u centru B.Luke kod Robne

ku}e centar zgrade LTG, prvi sprat,

povr{ine 25 mŸ, cijena po dogovoru,

tel. 065/626-326

Hitno i jeftino izdajem buregxinicu

i prodajem inventar, tel. 065/673-621.

Iznajmqujem poslovni prostor za sve

namjene u Novoj varo{i sa central-

nim grijawem, tel. 065/663-429;

051/303-073.

Izdajem poslovni prostor 29 i 17 mŸ,

u poslovnom objektu "Ekvator#,

ugra|eni klima-ure|aji. Pogodno za

predstavni{tvo firmi, kancelarije,

kao i za druge namjene. Strogi cen-

tar grada, tel. 051/316-461; 065/

532-395.

Izdajem novoizgra|eni kancelarijs-

ki poslovni prostor u Bawoj Luci,

povr{ine 156 mŸ, useqiv odmah, uz

mnoge pogodnosti, tel. 065/582-447;

065/880-216.

Hitno izdajem lokal 16 mŸ, sa upotreb-

nom dozvolom u ulici Maksima

Gorkog, nove zgrade, naseqe Sunca,

tel. 065/601-444

Iznajmqujem poslovni prostor od 110

mŸ u Mrkowi} Gradu, uz tranzitni

put, tel. 065/538-925.

Iznajmqujem povoqno pansion

"Jeti#, mo`e i na du`i period, tel.

065/513-631.

Izdajem restoran na samoj obali mo-

ra sa 50 le`ajeva u Pr~wu kod Koto-

ra, tel. 069/047-332.

Potreban poslovni prostor 30-50 mŸ,

u u`em centru grada, tel. 065/525-315.

Izdajem halu kod "Vo}ara# 170 mŸ,

dvije kancelarije 30 mŸ, sa velikim

parkingom, uredni papiri, tel.

051/380-370.

Izdajem poslovni prostor od 40 mŸ,

preko puta "Karingtonke#, vi{e-

namjenske svrhe, tel. 051/ 363-314.

Izdajemo kancelarije na I spratu, 10

KM/1 mŸ, "^ajavec - Uslu`ne djelat-

nosti#, kontakt osoba An|a Jovi~i}.

Izdajem ku}u u centru Aleksandrov-

ca neposredno uz magistralni put B.

Luka - Gradi{ka, povr{ine 100 mŸ, za

vi{e vrsta poslovnih aktivnosti,

tel. 051/580-247.

Izdajem poslovni prostor 28 mŸ, na

prvom spratu u poslovnog centra "Ek-

vator#, tel. 065/673-357.

Izdajem poslovni prostor u Novoj

varo{i za sve namjene sa centralnim

grijawem, tel. 065/663-429.

Izdajem poslovni prostor 33 mŸ, u

centru Zalu`ana, tel. 051/387-692;

065/342-561.

Izdajem poslovni prostor u centru

Prwavora 40 mŸ, tel. 065/603-637.

Izdajem halu u Glamo~anima na au-

toputu, 300 mŸ, sopstvena trafo-stan-

ica, asfalt, tel. linije, veliki skla-

di{ni prostor, prodajem plac za

poslovnu gradwu 1500-3500 mŸ, tel.

051/319-792; 065/528-882

www.euro-timp.tk, babicbrane@hotmail.comIzdajem poslovni prostor 80 mŸ, povo-

qan za vi{e namjena, banka, apote-

ka, kancelarija, trgovina, na Bule-

varu kod Gimnazije, tel. 065/510-825.

Izdajem dvije kancelarije pogodne za

advokaturu u ulici Kraqa Petra Pr-

vog Kara|or|evi}a uz Okru`ni sud,

tel. 065/510-844.

Izdajem dva poslovna prostora,

Masarikova 13, tel. 311-865.

Izdajem garsoweru nenamje{tenu ili

namje{tenu, po dogovoru, poseban

ulaz, blizu centra, tel. 065/757-872.

Izdajem poslovni prostor od 17 mŸ u

nasequ Aleja sv. Save (preko puta

stadiona), lokal 21, Gunduli}eva 78,

tel. 065/539-673.

U centru grada iznajmqujem poslovni

prostor od 70 mŸ, namjena kancelari-

je, tel. 051/211-684.

Izdajem u zakup namje{ten poslovni

prostor za maloprodaju ili velepro-

daju 70 mŸ i tri kancelarije, ul. Ste-

pe Stepanovi}a, tel. 051/316-433 ili

065/516-802.

Prodaje se gara`a ul. J. Du~i}a 16, 19

mŸ zidana, voda, kanal, tel. 065/

656-451.

Izdajem zidanu gara`u iza hotela

Slavija u palate ekvator, tel. 051/304-

357; 065/512-019

Izdajem gara`u u nasequ Ante Ja-

ki}a, pla}awe po dogovoru, tel.

051/466-112; 065/660-997.

Izdajem gara`u u Lakta{ima, Sol-

unska 4, tel. 061/589-633

Izdajem gara`u tel: 065/516-069

Dajem instrukcije iz matematike,

povoqno, tel. 061/461-835.

Izvodim mawe zidarske radove na

prodaju grada B.Luke, tel. 051/

365-043

Radimo sve vrste aran`mana za svadbe

- pravqewe cvjetova, bidermajera i

ostale usluge, tel. 065/311-845;

065/972-522

Brusim i lakiram parket i brodski

pod, tel. 051/428-070; 065/545-943;

065/785-769

Vr{im usluge prevoza robe i selidbe

kombijem, povoqno, tel. 065/985-890

Gra|evinsko preduze}e "Bital# u Ba-

woj Luci prima u radni odnos

diplomiranog gra|evinskog in`e-

wera. Tel. 213-700; 065/548-442;

065/935-387

Potrebna `ena za wegu `enske os-

obe u centru Gradi{ke, tel. 065/

517-768

Stomatolo{ka sestra tra`i za-

poslewe u B.Luci, tel. 065/468-657

Sastavqam tu`be, ugovore, `albe,

zahtjeve, prijedloge, molbe punomo}ja

i registracije preduze}a DOO, tel.

065/518-079

Povoqno pravim kuhiwe, ormare, re-

gale, kompjuterske stolove, ameri~ke

plakare i ostali plo~asti namje{taj,

tel. 065/662-219

Ku}ni majstor radi moleraj, laki-

rawa, zatvarawe balkona, popravke

voda - struja, pro~i{}avawe, kan. os-

talo. tel. 065/882-511; 314-671

Salivam stravu, skidam crnu magiju,

bolovi glave, gu{ewe u prsima, tel.

065/303-860.

Naru~ite Windows, Word, Excel za

samo 10 dana, iskusan instruktor in-

formatike - pouzdan metod 1-1, tel.

051/305-836.

Budite Web dizajner za samo 10 dana

kurs Dreamweaver, Flush, Fireworks.Iskusan instruktor informatike -

pouzdan metod 1-1, tel. 051/305-836.

Nau~ite Corel DraW i Photoshop za

samo 10 dana. Iskusan instruktor in-

formatike - pouzdan metod 1-1, tel.

051/305-836.

Izrada internet web prezentacija i

grafi~ki dizajn. Profesionalno, br-

zo, povoqno, tel. 065/538-163.

Tra`im konobaricu za rad u kafi}u

na Bor~evom stadionu, tel. 065/815-

443; 065/793-441.

Kucam maturske, seminarske, di-

plomske radove, kori~ewe radova po

dogovoru, tel. 065/603-179.

Brusim i lakiram parket i brodski

pod, tel. 051/428-070; 065/545-943.

Pravimo privredne i poqoprivredne

alatke, mrvilice, {rotilice, obla-

rice, cirkulare i druge alatke za do-

ma}instva, tel. 051/532-426.

Zapo{qavamo ve}i broj radnika svih

profila, od 18 do 50 godina, tele-

foni za informacije tel. 051/466-

701; 065/753-058.

Specijalisti~ka ordinacija za ko`ne

i polne bolesti sa kabinetom za

kozmetologiju "Dr Proti}#, Bawa

Luka, Vojvode Mom~ila 15, radno vri-

jeme od 9 do 19 ~asova, tel. 051/211-040.

Izvodim rigips radove - potkrovqa,

pregradni zidovi, spu{teni stropovi,

lokali, kafi} i dr., tel. 065/530-586.

^uvala bih dijete u svom stanu, tel.

051/215-169.

Brzo i kvalitetno kucam i {tampam

diplomske, seminarske, maturske i

druge radove, tel. 051/469-515; 065/

581-738.

In`ewer informatike daje in-

strukcije iz matematike i infor-

matike osnovcima i sredwo{kolci-

ma, tel. 065/382-727

"VELA IN@EWERING#,

gra|a od temeqa do krova, iz-

vo|ewe svih gra|evinskih rado-

va, instalacije, vodoinsta-

lacije, keramika, rigips, fasa-

da, sve vrste adaptacija ku}a i

krovi{ta, tel. 065/518-181;

051/584-263. 000003 M

DOO "DELI] & JP# tra`i -

kvalifikovane ugostiteqske

radnike - konobare sa iskustvom,

prednost poznavawa jednog stra-

nog jezika - odli~ni uslovi, rad-

no vrijeme od ponedjeqka do pet-

ka u dnevnom terminu - stalni

radi odnos. Tel: 065/562-701

Svi koji su du`e vrijeme na

~ekawu ili nemaju posao, a ima-

ju zavr{enu SSS i starosti su

od 18 do 50 godina, imaju pri-

liku da konkuri{u za posao u

bawolu~koj trgova~koj kom-

paniji "Connect company#

DOO, tel. 051/466-701 i 065/

753-058; 000006 M

USLUGE

POSAO

GARA@E

Izdajem poslovni prostor u Tr-

nu na glavnom putu - 300 mŸ, as-

faltirano dvori{te, upotreb-

na dozvola, centralno grijawe,

ogra|eno, tel. 065/518-181,

051/584-263: 000004 M

Izdajem 72 mŸ poslovnog pros-

tora - pogodno za kancelarije,

sa gara`om i podrumom, ul. Jo-

vana Du~i}a 55, tel. 065/286-621;

000012 G

Izdajem poslovni prostor 55

mŸ sa upotrebnom dozvolom za

prodavnicu mje{ovite robe,

ul Branka Popovi}a 97 A, kod

Imperijal bara, tel: 371-475,

065/437-589

IZNAJMQIVAWE

PRODAJA

POSLOVNI

PROSTORI

Dvosoban komforan stan u Tu-

zli mijewam za odgovaraju}i u

Bawoj Luci, tel. 051/302-338 i

065/780-565; 000010 G

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

13. i 14. maj 2006.OGLASI

8

Povoqno i brzo postavqam kera-

mi~ke plo~ice, tel. 065/775-837,

051/352-416.

Kucam, kompjuterska obrada svih vrs-

ta tekstova, tel. 469-747; 065/224-551.

Tra`im posao u tre}oj smjeni (no}ni

~uvar, portir, obezbje|ewe...), tel.

065/471-156.

Rad u vlastitom domu, pakovawe

koverti, zarada sigurna, tel. 065/

524-966.

Instrukcije i kursevi engleski, we-

ma~ki i francuski, simultano pre-

vo|ewe, pripreme za Toefl, Ielst,Goethe - diploma, tel. 065/337-840.

Kurs za ra~unovo|e, komercijaliste,

marketing u "Europlusu# u Doboju

organizuje kurseve prilago|avaju}i

se polaznicima, tel. 053/226-237 E-mail: euro.do@teol.netIzvodim molerske radove, farbawe

i lakirawe stolarije, gletovawe, li-

jepqewe tapeta, povoqno, kvalitet-

no i brzo, tel. 065/226-848; 051/

219-572.

Izvodim povoqno molerske radove,

moleraj 60+70 feninga 1 mŸ; 065/

813-167.

Kwigovodstvene usluge - kvalitetno

i povoqno, tel. 065/446-168

Marketin{ka agencija (poslovni webportal) tra`i honorarne saradnike

za teritoriju Bawe Luke, kontakt

goranmbl@teol.netZidar povoqno i po{teno radim sve

u ku}i, po `eqi, malterom zidam

ku}e, po{teno radim, tel. 065/

440-590.

Dajem instrukcije iz hemije,

pripreme za prijemne ispite, tel.

065/833-345.

Dajem instrukcije iz matematike os-

novcima i sredwo{kolcima, povo-

qno, tel. 051/218-568; 065/632-890.

Zaradite pakuju}i koverte u va{em

domu, primawa od 150 do 200 nedje-

qno, tel. 065/801-652.

Radite u svom domu pakovawe kover-

ti, tel. 065/386-293.

Tra`im posao no}nog ~uvara ili bi-

lo koji drugi, tel. 051/212-155.

Selidbe unutar i van RS sa radnom

snagom, povoqno, tel. 065/663-104.

Prevoz robe i putnika kombijem po

vrlo povoqnoj cijeni, tel. 065/738-

643; 051/280-296.

Metalne ograde, kapije, tende, kosci

i zatvarawe balkona, tel. 051/467-806.

Brza i efikasna usluga - dostava gasa

na ku}nu adresu, tel. 061/314-607;

065/510-356.

Najpovoqnije grijawe i vodoinsta-

lacije "Pavlovi}mont#, tel. 065/219-

055; 065/239-854.

Svaki dan se mo`ete informisati i

upisati u {kolu ra~unara GigaCom-puters na neki od sqede}ih kurseva:

Windows, Word, Internet, Excel,kwigovodstveni kurs, Corel, Photo-shop, AutoCad i drugo, tel. 051/213-

088; 065/520-223.

Izrada Web stranice va{e firme,

instalacije OS i ostalog softwera,

instrukcije (Windows, Word, Excel...),dolazak na va{u adresu, tel. 065/

488-034.

Izvodimo sve vrste molersko-far-

barskih radova, kre~ewe 00,60 KM/mŸ,

gletovawe, dekorativne tehnike,

fasadni program (posjedujemo sop-

stvenu skelu), popust penzionerima,

tel. 065/935-412.

Brzo i povoqno postavqam kera-

mi~ke plo~ice, tel. 065/775-837.

Povoqno i uspje{no terapija an-

ticelulit programom, terapeutska

masa`a, relaks masa`a, tel. 051/224-

662 ili 051/224-661.

Kursevi i instrukcije iz engleskog

jezika i biznis engleskog 1 sat/5 KM

i prevo|ewe tekstova strana A4/10

KM, tel. 065/938-401.

Instaliram Windows (98 SE, 2000 sp4,HR sp1 i sp2). Instaliram dodatni

softver. Ugradwa hardvera

(DVD/CD-ROM ure|aja, modema,

{tampa~a,...). Rje{avawe problema

sa pregrijavawem procesora. Povo-

qno. danijell@student.etfbl.net, tel.

065/497-141

Popravqam kompjutere. Formiram

hard disk i podi`em novi Windowsoperativni sistem. Instaliram do-

datni hardver i softver po `eqi.

Povoqno. danijell@student.etfbl.net,tel. 065/497-141.

Problem sa kompjuterom. Sa pro-

gramima ili ure|ajima. Trebate an-

tivirusni program. Vra}awe

izgubqenih podataka, nakon for-

matirawa ili slu~ajnog brisawa.

Povoqno. danijell@student.etfbl.net,tel. 065/497-141.

Brusim i lakiram parket i brodski

pod, tel. 051/428-070; 065/545-943.

VKV zidar - jeftino i kvalitetno

malterisawe samo 3 KM/mŸ, tel.

065/617-177.

Stolarske usluge i ugra|ivawe

plakara, tel. 051/351-345.

Popravke u stanu, mawe i ve}e, voda,

struja, aparati pro~i{}ewe, ostalo,

tel. 314-671; 065/882-511.

Pakovawe koverti, sklapawe bi`u-

terije, rad u vlastitom domu, tel.

051/663-531.

Povoqno i kvalitetno nadogradwa

noktiju i fren~ manikir, kao i

sve~ane frizure, tel. 051/217-887.

Spremawe stana, dubinsko usisavawe

ku}ne pra{ine, potpuno uni{tewe

griwa, prawe i usisavawe tepiha,

itisona, autosiceva - povoqno tel.

065/575-254.

Dajem instrukcije iz matematike

povoqno, tel. 061/461-835.

Fizioterapeut - maser obavqa usluge

terapeutske i relaks masa`e, ku}na

posjeta, tel. 065/945-376.

Nastavnica wema~kog jezika u penz-

iji daje instrukcije u~enicima os-

novne {kole, tel. 307-794.

Izvodim rigips radove (plafoni,

pregradni zidovi potkrovqa i

ugra|ujem laminate), tel. 065/

768-745.

Izrada arhitektonsko-gra|evinskih

projekata za sve vrste objekata, iz-

gradwa, dogradwa, promjena, namjene,

legalizacija, povoqno, tel. 065/936-

814; 065/673-258, 051/429-430.

Popravqam okvire nao~ara svih vrs-

ta brzo i kvalitetno, Aleja svetog

Save br. 16, tel. 051/318-227.

Prevodim sve vrte tekstova sa en-

gleskog na srpski i sa srpskog na en-

gleski A-4 = 5 KM, tel. 065/954-351.

Dajem instrukcije iz matematike i

fizike, vrlo povoqno i uspje{no (po

dogovoru dolazim i ku}i), tel.

465-576.

Najjeftinije u gradu terapeutske i

relaksacione masa`e depilacija

toplim i hladnim voskom, tretmani

lica s biqnim pakovawem, tel.

065/567-210.

Dajem ~asove na harmonici i sinti-

sajzeru, na programu su narodne pjesme

i kola, cijena povoqna, tel. 303-011,

Bawa Luka.

Obuka: Word, Excel, Access, Photo-shop, izrada Web... Dolazak na adresu,

e-mail: boris@risboweb.com; web:www.risboweb.comPomo} za probleme sa ra~unarom,

virusi, instalacija OS, hardware isoftware. Dolazak na adresu! Tel.

065/360-813; 051/300-848;

email: boris@risboweb.com; web: www.risboweb.comIzrada Internet prezentacije va{e

firme, ponude, usluge, oglasa, izra-

da digitalnih slika, brzo i povoqno,

tel. 065/360-813;051/300-848;

e-mail:boris@risboweb.com;web: www.risboweb.comEuroplus iz Doboja organizuje kur-

seve za ra~unovo|e, komercijaliste i

marketing slu`bu, svi kursevi su pri-

lago|eni polaznicima, tel. 065/226-

237;

e-mail: euro.do@teol.netKvalitetno snimam proslave ro|en-

dane, svadbe, kr{tewa i ostalo, VHS

ili DVD, tel. 065/954-351.

Rado bih ~uvao kafi}, ne pijem, ne

pu{im, cijenim po{ten rad, po{teno

radim, tel. 065/440-590.

Mjerim prijem TV signala i

postavqam zemaqske i satelitske an-

tene, tel. 065/832-122.

Popravqam sve vrste fotoaparata -

Miki, tel. 065/573-349.

[kola ra~unara Magacomputers or-

ganizuje kurseve za rad na ra~unaru,

Windows, Word, Excel, Internet,

kwigovodstvo, itd. tel. 051/218-326,

065/587-304.

Ovla{}eni sudski tuma~ i prevodi-

lac za wema~ki jezik prevodi sve

vrste dokumenata, tel. 051/218-959;

065/491-152.

Izrada internet prezentacije va{e

firme, ponude, usluge, oglasi, izra-

da digitalnih slika, brzo i povoqno,

tel. 065/360-813.

Brzo i kvalitetno kucam i {tampam

diplomske, seminarske,

maturske i druge radove, tel. 051/469-

516 065/581-738.

Kvalitetno izra|ujem zubne proteze

(klasi~ne, wisil), krunice i mostove

(porcelan, akrilat), tel. 065/636-733.

Prodajem multimedijalne kurseve za

Word, Excel, Access, Power, Point Au-tocad, Corel Draw, foto{op, tel.

065/292-753.

Prodajem novu, otkqu~anu "nokiju#

6630, cijena 410 KM. Javiti se na tel.

065/930-399.

Prodajem bagremove pulceve, tel.

051/371-107; 065/578-599

Prodajem 3 montirana stola za pro-

daju robe na pijacama veli~ine po 2

m komad, tel. 051/350-452

Prodajem sobni trim bicikl, uvoz

Wema~ka, 100 KM, tel. 065/529-480

Prodajem 3 monta`na stola za prodaju

robe na pijacama, veli~ine po 2 m ko-

mad,

Prodajem dva grobna mjesta na Novom

grobqu, tel. 065/294-053

Prodajem {poret gorewe komb. plin-

struja, tel. 051/304-280

Prodajem kori{}en namje{taj za

dnevnu sobu i kuhiwu, tel. 065/

687-793

Prodajem kori{ten namje{taj za

dnevnu sobu i kuhiwu, tel. 065/

687-541

Prodajem povoqno vezene pe{kire

tel. 051/896-073

Prodajem 20 mŸ, parketa, tel. 065/

573-040

Prodajem 4 p~eliwa dru{tva u LR

ko{nicama sa 2 nastavka, tel. 371-

614; 065/321-176

Prodajem balirano sijeno, slamu i

~istu doma}u {qivovicu stara 3 go-

dine 10 km/l, tel. 065/919-096

Prodajem ~ipkanu, bijelu, dugu,

vjen~anicu , konfekcijski broj 40.

tel:065/421-181 zvati radnim danom

od 11-15 ~asova

Prodajem 500 litara garantovano

~iste prepe~enice ({qiva) ja~ine 19

gradi, cijena po dogovoru tel"

065/718-340

Prodajem 20 mŸ parketa, tel. 065/

573-040

Povoqno prodajem romanijsku

no{wu, mo`e u dijelovima, tel.

063/411-698

Po veoma povoqnoj cijeni prodajem

aparat za razvijawe acetilenskog gasa

(punu bocu kiseonika, dva manome-

tra, acetilenska crijeva sa razdjel-

nicom te brenerima), tel. 352-923

Prodajem dvosjed i trosjed, povoqno,

tel. 065/726-593

Prodajem bagremovo koqe za ograde,

vinovu lozu, pulceve za gra|evinare

i 10 m bagremovih drva, iscijepana za

{poret prodajem novu harmoniku, 60

basova 3 registra i polovnu 80 baso-

va 8 registara, prodajem TV "simens#

sa daqinskim, ekran 66 cm odli~an,

ispravan, tel. 051/370-711; 065/

206-060

Prodajem prikqu~ke za traktor,

prikolicu, kosilicu, brna~e, korpu

i lance, tel. 065/846-494

Prodajem indijsku bi`uteriju za

`enske, povoqno, dvogled, "sokolovo

oko#, tel. 051/742-206.

Prodajem nova klizna vrata dimenz-

ija: visina 260 cm, du`ina 280 cm, tel.

065/684-028.

Prodajem dva francuska le`aja po

cijeni od 400 KM, zvati od 15 do 20

~asova, tel. 314-836.

Prodajem rashladnu vitrinu "soko#

Mostar, du`ine 180 cm, atestirana,

tel. 065/347-247.

Prodajem nov PVC prozor dvokril-

ni, du`ina 130 - {irina 120 cm, tel.

065/900-365.

Prodajem monta`ne police za pro-

davnicu ili sli~nu djelatnost, tel.

065/347-247.

Prodajem trgova~ku vagu atestiranu,

tel. 065/347-247.

Prodajem pumpu za vodu, "Grundfus#

7,5 kilovata, cijena povoqna, tel.

065/535-934.

Prodajem rakiju {qivovicu, tel.

051/390-017.

Prodajem dno za rakijski kazan de-

bqine 5 mm, tel. 065/609-339; 051/

585-243.

Prodajem 50 l ~iste {qivovice stare

tri godine po 10 KM litar, tel.

065/636-393; 051/350-753, zvati posli-

je 19 ~asova.

Prodajem prikqu~ke za traktor,

kosilicu, brna~e, korpu i lance, tel.

065/846-494.

Prodajem 4 polovne gume Avon ZV 3,

205/60/15, cijena 120 KM, tel. 065/

530-290.

Prodajem ukrasne sadnice - tuje, ~em-

prese, {im{ir i drugo rastiwe za

ograde, tel. 387-631, Zalu`ani.

Pili}i jednodnevni, doma}i, cijena

povoqna, tel. 051/583-147.

Prodajem puwa~ akumulatora "poko

5#, no`nu pumpu za gume sa mjera~em

pritiska, tel. 302-151.

Prodajem dva grobna mjesta na Grad-

skom grobqu, tel. 065/294-053.

Prodajem jedno grobno mjesto na

Novom grobqu, tel. 065/253-360.

Prodajem trosjed, dvosjed i fotequ -

zvati iza 16 ~asova, tel. 468-359.

Prodajem kvalitetne sadnice vi{we

- obla~inske, povoqno, tel. 059/621-

033; 065/904-296.

Prodajem karabin lova~ki kalibar

308 W, lova~ku pu{ku "hamerles#

kalibar 16 i pi{toq TT 7,62 mm, tel.

051/552-813, 065/419-874.

Prodaje se lova~ka pu{ka, ruska rav-

na, tel. 052/216-734.

Prodajem {poret na drva, skoro nov,

povoqno, tel. 436-505.

Prodajem trgova~ku vagu - atesti-

ranu, Doboj, tel. 054/347-247.

Prodajem kvalitetan metalni kiosk

4 h 5 m u Gradi{ci, kompletno

opremqen za djelatnost, tel. 051/813-

525; 065/642-028.

Prodajem rashladnu vitrinu LTH,

Gradi{ka, tel. 051/813-525; 065/

642-028.

Prodajem profesionalni arhitektni

sto za crtawe, marke "kulman#,

veli~ina daske 150 h 100, a visina

stola 103 cm, cijena povoqna, tel.

302-151.

Prodajem brentu sa kolicima, tip

1000, mo`e i kompenzacija tel.

065/518-181; 051/584-263

Prodajem solarijume ku}ne i sa-

lonske, kao i kamere, soni JVC, "Pen-

taks#, prodajem bijelu tehniku

{poret, ugradne fri`idere, zam-

rziva~, faksove, tel. 065/644-500.

Prodajem dvije harmonike wema~ke

proizvodwe 32 i 40 basova, 3 regis-

tra, ma{inu za mqevewe mesa sa tro-

faznim motorom, bagremovo koqe za

ograde, 10 m bagremovih drva,

izrezana iscijepana za {poret,

kozarsku {qivovicu 18 grad, 1 l 8

KM, tel. 051/370-711; 065/206-060.

Prodajem i iznajmqujem unikatne

maturske haqine vel. 36, 38 i 40, tel.

065/902-804; 051/308-683.

Prodajem ili mijewam ruski kara-

bin iz 1946. i pi{toq 7,65 iz 1920,

tel. 051/742-206.

Prodajem 25 m du`nih ukrasnog zimze-

lena, visok 35 centimetara, tel.

051/353-461.

Prodajem povoqno 1660 kg rabqene

robe, tel. 0038598467225; 065/

738-511.

Prodajem pravu {qivu ja~ine 50 ste-

peni, 1 l - 9 KM, prodajem poqsku

pumpu za vodu sa priborom, sve novo,

veoma povoqno, prodajem trosjed, 2 h

2 m, dje~iji le`aj, veoma povoqno,

tel. 065/638-986; 051/381-320.

Prodajem digitalni fotoaparat HP435, pet puta dug, zum, 16+64 mb mem-

orije, o~uvan, cijena 210 KM, tel.

065/698-425.

Prodajem unikatne stijene za hodnik

sa dodatkom za telefon, zvati na tel.

065/388-044; 051/468-266.

Prodajem grobnicu (tri grobna mjes-

ta) u centru grobqa "Sv. Panteli-

ja#, B. Luka, tel. 051/300-452.

Prodajem mehani~ku presu za drvo u

dijelovima, tel. 065/681-348.

Prodajem mehani~ku presu za furnir

i {perplo~u u dijelovima, tel.

065/618-348.

Prodajem trosjed i dvosjed, tel.

065/726-593.

Prodajem ispravnu ve{-ma{inu, tel.

429-288.

Prodajem automatski digitalni

aparat za mjerewe krvnog pritiska,

tel. 065/696-734.

Prodajem dje~ji krevetac i dj. koli-

ca, bundu od jelenske ko`e i kliza-

qke, tel. 051/315-436.

Prodajem vertikalni zamrziva~ - la-

di~ar 260 l "obodin#, tel. 065/

805-000.

Prodajem kerami~ku, {amotiranu ve-

liku pe}, tel. 065/413-201; 051/

282-305.

Prodajem proto~ni bojler novo i

polovan mali kuhiwski, tel. 311-396;

065/930-898.

Novo u Republici Srpskoj - podno

grijawe (ispod tepiha) 3 h 2 mŸ, is-

poruka na adresu kupca, trajno i

ekonomi~no, cijena 50 KM, tel.

065/609-939.

Prodajem, rakiju {qivovicu 20 ste-

peni 50 l, cijena 10 KM, tel. 065/

662-478.

Prodajem ~istu doma}u {qivovicu

staru tri godine po 10 KM, tel.

051/350-753, zvati poslije 20 ~asova,

tel. 065/636-393.

Prodajem telefaks "Filips#, cijena

po dogovoru, tel. 065/937-708; 055/

206-715.

Doma}a {qivovica neprepeka, 43 ste-

pena, stara ~etiri god., neprskana,

{qiva, "savka#, 10 KM/l, tel. 065/

286-555.

Prodajem TA pe} "elind 2#, tel.

056/482-672.

Prodajem solarijume velike i male,

ku}ne, salonske, tel. 065/644-500.

Prodajem jabukovo sir}e od divqih

jabuka, ul. Srpskih pilota br. 56, tel.

051/318-609.

Prodajem "krcko# sir}e od divqih

jabuka, Kraji{kih brigada, 115, Bawa

Luka, tel. 051/359-650; 359- 150;

065/419-229.

Prodajem dvoja invalidska kolica,

jedna sa stolicom za WC, jedna elek-

tri~na, vazdu{ni jastuk za sjedewe,

sve novo, vrlo povoqno, tel. 380-822.

Prodajem pr`ionik i mlin za kafu

kapaciteta 50 kg, povoqno, tel.

065/948-328.

Prodajem metalne konstrukcije za

plastenike, tel. 065/953-403.

Prodajem trofazni mlin za kukuruz

i p{enicu, tel. 581-202.

Prodajem ekscentar presu od 25 i 15

tona u radnom i ispravnom stawu,

ru`nu savija~icu lima do 2 m i tra~nu

pilu "selekt#, tel. 065/640-912.

Prodajem 50 litara rakije {qi-

vovice i pumpu za vodu, tel.

214-114.

Prodajem rakiju 50 stepeni 10 KM

po litru, tel. 051/282-466.

Prodajem doma}u {qivovicu ja~ine

52 stepena, litar - devet KM i na

vi{e, tel. 065/638-986 i 051/

381-320

Prodajem automobil "opel vektru#

20I, godina proizvodwe 1992, reg-

istrovan, u odli~nom stawu, tel.

051/310-566, zvati od 9 do 13 ~asova.

Prodajem ili mijewam za mawi au-

tomobil "ford mondeo# karavan ben-

zinac, 2000 god. pr., kompletna opre-

ma, povoqno, tel. 051/387-811; 065/

758-888

Prodajem jugo 55 A: godi{te 1987 reg-

istrovan u martu, tel. 065/

541-147

Prodajem opel rekord 2,2 I g.p. 1986.

servo, {iber, centralna, plin, tel.

065/543-662

Prodajem traktor "ferguson# 565 u

dobrom stawu sa novim gumama, cije-

na povoqna, tel. 065/610-109

Prodajem "askonu# 1,8 ajn{pric, ser-

vo volan, registrovan do 6. mjeseca

2006, aluminijumske felge, crvena

boja, god. pr. 1985, cijena 1.550, tel.

065/208-521.

Prodajem "suzuki vitaru#, 94, god.

proizvodwe, 1,6 16 V, u odli~nom

stawu, tel. 065/402-759.

"Pasat# karavan, 91. god. proizvod-

we, metalik tamnoplavi. registrovan,

tel. 065/875-502.

Prodajem "reno 25#, u odli~nom

stawu, registrovan do 11 mjeseca 2006,

tel. 052/214-616; 065/907-827.

Prodajem "golf#, 88, dobro sre|en,

tel. 065/679-758.

Prodajem "ford eskort 1.8 16#, god.

proizvodwe 95, karavan, tel. 065/

823-088.

Prodajem "reno 19#, motor 1.7 lit-

benzin. godina proizvodwe 90, reg-

istrovan do oktobra 2006, servo, cen-

tralna, el. podiza~i. tel. 065/

347-247.

Prodajem "audi 80# sa skoro novim

dizel motorom 1,6 l, godina proizvod-

we 1980, cijena 1.600 KM, tel. 065/611-

872.

Prodajem "ford mondeo# karavan,

benzinac, ful oprema god. pr. 2000,

pre{ao 30.000 KM, povoqno, tel.

065/758-888.

Prodajem "ford orion# 1,3 benzin,

god. pr. 86, registrovan do 3. mjeseca

2007, hitno, tel. 065/472-389.

Prodajem dijelove za "{iroko#, tel.

211-892.

Prodajem "reno 5#, god. pr. 1993, ben-

zin 1108 CC3, 5 vrata, 5 brzina, u do-

brom stawu, neocariwen, cijena - 1000

KM, tel. 065/803-992; 051/684-485.

Prodajem "opel-kadet# 1.3 suza, god.

pr. 1989, registrovan do 10.2006, ci-

jena 2.900,00 KM, tel. 065/

584-969.

Prodajem "zastavu 101# skala, god. pr.

1991., cijena 600 KM, tel. 065/885-492.

Prodajem motor 1,5 za "alfu# 33, go-

dina 1988, mjewa~ i ostale dijelove,

tel. 065/966-210.

Prodajem motor za "jugo# 55, tel.

065/966-210.

Prodajem "tojotu tercel# 1.3 benzin

1983, u dobrom stawu povoqno, tel.

065/966-210.

Prodajem trabant i TAM, u is-

pravnom stawu i slovena~ku sija~icu

za krompir, tel. 581-202.

Prodajem "opel korsu# god. pr. 1997,

1,2 u dobrom stawu, cijena po dogov-

oru, tel. 065/565-209.

Prodajem "reno# furgon F-40, dizel,

proizveden 1991. godine 1500 kubika,

40 kilovata u dobrom stawu, tel.

051/813-525; 065/642-028.

Prodajem automobil BMV 320 D 2001,

crni metalik, ful oprema, reg. do

5.2006. godine, tel. 065/511-121.

Prodajem kamion "mercedes 1213#,

89. god. pr., u odli~nom stawu, tel.

065/528-882, 051/309-099.

Prodajem hitno automobil "opel

kadet 1,7#, suza, dizel, bijele boje,

reg. do 8.2006. god., povoqno, tel.

051/484-278; 065/497-279.

Prodajem kamion "mercedes 608# do-

bro o~uvan, mo`e zamjena za traktor,

tel. 051/280-717; 065/575-157.

Prodajem "mercedes 126#, 500 SE, ful

oprema god. pr. 1986, tel. 065/515-041.

Prodajem "golf II# dizel, u dobrom

stawu, registrovan, cijena povoqna,

tel. 065/634-899.

Prodajem kombi teretni, dizel 1987.

god. ispravan, povoqno, tel. 065/

387-006.

Prodajem "audi# 80, 1982. god.

proizvodwe, benzinac 1.600 ccm, reg-

istrovan do novembra 2006, cijena

1.600 KM tel. 065/222-940.

Prodajem trabant, TAM i traktor,

tel. 581-202.

Prodajem TAM 2001. generalno

ura|en, o~uvan, tel. 051/586-261;

065/791-259.

Prodajem "alfa romeo 145#, u

odli~nom stawu, 8.500 KM, tel.

065/528-320

Prodajem "hjundai galoper# 2,5 dizel

97, prva registracija do 12.1998, kli-

ma, u odli~nom stawu, prvi vlasnik,

tel. 065/513-968.

Povoqno prodajem nov skuter, za-

premine 125 kubika, pla}eni i porez

i carina, tel. 051/318-376.

Prodajem kombi "reno trafik#, god.

pr. 86., generalno ura|en, istekla reg-

istracija, cijena fiksna 1.800 KM,

tel. 065/510-766.

Sve vrste retrovizora za autobuse,

kamione i kombi vozila, xipove, te

kriva i rezana ogledala sa ugradwom

za putni~ka kola, farovi za "golf#

i "mercedes# - majstor minuta, tel.

065/538-048.

Odgajiva~ica wufaundlenderskih

pasa "darius land# prodaje {tenad

izlo`benog kvaliteta od roditeqa

{ampiona, tel. 065/528-414; 065/

646-284

Prodajem rotvajlera sa papirima -

300 KM, tel. 065/638-986; 051/381-320

Srbin, 45/86-172, momak, sme|, iskren,

po{ten, radi, ne pije, ne pu{i,

obezbije|en, ima ku}u - tra`i iskrenu

`ensku osobu 35-40 godina, bez

obaveza, radi braka, ozbiqne ponude.

Kontakt SMS na tel. 065/916-683

LI^NI OGLASI

KU]NI

QUBIMCI

Prodajem kadet 3 D luks (koc-

ka), godina proizvodwe 1983,

o~uvan, cijena 1.800 KM, tel.

065/687-444; 000011 G

Prodajem "mercedes E 220

CDI#, god. pr. 2003 - alum. felge,

4 nove gume, klima, fabri~ki

alarm; cijena po dogovoru, tel.

065/513-631 000012 G

Autoradar - laser detekto-

ri {tite od ure|aja za kon-

trolu brzine. Upotreba je

dozvoqena u ve}ini dr`ava

EU, kao u BiH i u SCG. Is-

poruka na teritoriji BiH.

Tel. 051/481-692; 065/466-666

www.freewebs.com/radardetektori;

000012 G

AUTOMOBILI

Prodajem povoqno grobnicu sa

~etiri mjesta, na ̂ eni}a grob-

qu, Podgrme~ka 3, 000005 G

Prodajem veliki akvarijum 240

l, dimenzije 100h55h45 cm, tel.

065/780-565; 000010 G

RAZNO

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

13. i 14. maj 2006. OGLASI

9

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM

Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: malioglasi@glassrpske.com

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE

13. i 14. maj 2006.OGLASI

10

13. i 14. maj 2006. VODI^

11

Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

A`urirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 337-100

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 304-745

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Op{tina 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 535-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626

Agencija za prodaju avio karata 219-974

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Rale turs 215-333

"A# taksi 1500

"Bawalu~ki# taksi 1544

"Bel# taksi 1550

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-480

Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-840

Veterinarska stanica 303-113

"^isto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/216-412

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 310-037

Kancelarija za tra`ewe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 336-104

AMS RS 1285, 301-464

Narodno pozori{te RS 314-006

Muzej savremene umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u 9.30

~asova

Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom

u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-

qa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22

~asa

Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim

subote i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-

va

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka i srijede

Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote

sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke

Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

"Merriot# 222-870, 217-801

"Vidovi}# 217-217, 245-800

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Kamel# 319-922, 319-921

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Isto~no Sarajevo 316-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Isto~na Ilixa 317-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 317-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Isto~na Ilixa 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114

@eqezni~ka stanica 221-569

Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989

Autobuska stanica 215-657

Slu`ba za odr`avawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Jelena# 232-870, 232-850

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164

@eqezni~ka stanica 218-203

Taksi 211-740

BR^KO 049

Autobuska stanica 220-466

Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334

@eqezni~ka stanica 211-021

Autobuska stanica 234-141

Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624

Autobuska stanica 813-500

Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603

@eqezni~ka stanica 204-275

Autobuska stanica 207-322

Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231

Elektrodistribucija 751-740

Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194

Crveni krst 734-660

Autobuska stanica 731-045

Skup{tina op{tine (centrala) 734-710

Elektrodistribucija 733-520

Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555

Veterinarska stanica 733-209

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulutre 733-248

Vodovod 733-233

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918

Autobuska stanica 410-585

Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056

Autobuska stanica 620-873

Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 630-460

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinske pumpe 620-261, 620-655

Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323

Vodovod 620-112

Komunalac 630-261

Elektrodistribucija 620-600

"Romanijaputevi# 620-722

Dr`avna grani~na slu`ba 610-480

Manastir Dobrun 612-603

VI[EGRAD 058

Autobuska stanica 210-113

Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FO^A 058

13. i 14. maj 2006.OGLASI

Da su svi dani i ve~eri kao majske, proqe}e bi bilo vje~no. I ovi mladi qudi,

kada do|e matursko slavqe, htjeli bi barem na tren da zaustave vrijeme. Nekad

davno rekao je pisac: Sre}a je samo trenutak, zar to nije dovoqno. Po~iwu

maturske nezaboravne ve~eri. Sve je sli~no kao i lani, samo su u novim novcatim

haqinama i odijelima stasale djevojke i mladi}i. Sve nade, `eqe i ~e`we roje

se oko wihove du{e. A kada sve mine i u zoru, kad se rastope mirisi {minke,

svane novi dan, mladi qudi }e krenuti kroz `ivot prema dalekim ciqevima

MOJA [KOLA

KULTURA

ZANIMQIVOSTI

ENIGMATIKAStrana 15.

Strana 12.

Strana 11.

Strane 8. i 9.

(Snimio Haxi Du{an BORKOVI])

Strana 5.

plus@glassrpske.com

NIKOLA B. POPOVI], ISTORI^AR

INTERVJU

"

GLASA PLUS"

Strana 2.

Osu|enik na smrt

u logoru Jasenovac

u Drugom svjetskom ratu Ilija

Ivanovi} ~udom je pre`ivio i

danas svjedo~i kwigom

"

Svjedok

jasenova~kog pakla"

Strana 7.

NOVI KALAJI

I STARI CIQEVI

IZ O[TROG UGLA

Strana 4.

"

GLAS SRPSKE" NA POKLONI^KOM

PUTOVAWU U SVETU ZEMQU

Onaj {to je udrobio

ovakav Balkan da

bi ga lak{e pokusao

nije vjerovatno

ni pomislio na

obrnutu proporciju

- {to mawa dr`ava,

to ve}i problemi

Sve je spremno

da se optu`nica

u Hrvatskoj

podigne prije godi{wih odmora.

Dokazi koje su svjedoci iznijeli

pred Ha{kim sudom od presudnog

su zna~aja za proces u Zagrebu

Meda~ki xep

Strana 3.

HRVATSKA PRIPREMA OPTU@NICU ZA

ZLO^INE NAD SRBIMA U MEDA^KOM XEPU

QUDI U ME\UVREMENU

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

Rijeka pravoslavnih

vjernika iz svih

pravaca Jerusalima

prije svitawa

slijevala se prema

Sabornom hramu

SVJETLOST BO@ANSKE

^ISTOTE

Jerusalim: Pok-

lonik u molitvi

Podgorica: Fini{

referendumske

kampawe

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

SVJEDOK

JASENOVA^KOG

PAKLAIlija Ivano-

vi}: @ive sl-

ike stradawa

PREDUGO ^EKAWE

PRAVDE

SUVERENE DR@AVE

U DR@AVICI

13. i 14. maj 2006.INTERVJU

2

Ko god pro~ita "Islamsku

deklaraciju#, kwigu ko-

ju je napisao Alija Izet-

begovi}, mo`e veoma jasno da

zakqu~i da je wegov ciq bio da

stvori islamsku dr`avu na te-

ritoriji BiH - islamistan. To

je notorna istorijska ~iweni-

ca. Kad to ka`em, niti ga kudim,

niti hvalim. Druga notorna ~i-

wenica jeste da je dobio podr-

{ku velikog dela muslimanske

zajednice u BiH. Za taj projekat

dobio je raznovrsnu pomo} -

oru`je, novac, muxahedine - mu-

slimanskih dr`ava. Ima li nor-

malnog ~oveka koji ovo mo`e

da porekne? Ta politika i

praksa bila je katastrofalna

po sve qude u BiH, a ponajvi{e

za muslimane. Kad ovo legne u

svest Bo{wacima u BiH, bi}e

druga situacija. Uz ovo ide i

saznawe da im Zapad ne da dr-

`avu. Kad smo kod Zapada, ja-

sno je da }e se wegov odnos pre-

ma muslimanskom svetu u celi-

ni reflektovati i na Bo{wa-

ke u BiH.

Ovo za na{ list ka`e is-

taknuti srpski istori~ar ru-

sko-srpskih i sovjetsko-jugoslo-

venskih odnosa Nikola B. Po-

povi}. On pripada onom krugu

istori~ara koji su u svakoj pri-

lici kompetentni da pri~aju o

nekada{wem vremenu, komuni-

zmu i do`ivotnom predsjedniku

SFRJ - Josipu Brozu Titu, jer

je nekoliko godina bio zamjenik

glavnog i odgovornog urednika

redakcije "Sabranih dela Josi-

pa Broza Tita#.

- ̂ ini mi se verovatnim {i-

rewe i produbqivawe sukoba

Zapada i muslimanskih dr`a-

va. Ima dosta pokazateqa da }e

Amerika napasti Iran, pa Si-

riju. Pravoslavna Rusija ne}e se

me{ati. Ovim predvi|awima

izlazim iz svoje struke, {to mi

nije drago, ali kad me ve} pita-

te, Bo{waci u BiH trebalo bi

da budu sre}ni, egoisti kao Slo-

venci, {to }e biti daleko od

popri{ta.

?Na koje istorijsko razdo-

bqe Vas podsje}a trenutna

situacija u Republici Srp-

skoj i BiH?

- Na onaj period austrou-

garske uprave (Kalajev re`im

1883-1903) kada se izmi{qala

bosanska nacija, kada se te`i-

lo likvidirawu nacionalne

svesti kod Srba. Kalaj i wego-

vi naredbodavci su znali da na-

cija stvara dr`avu, a BiH nije

imala, niti ima takvu naciju. U

na{e dane istori~ar Kisinxer

to isto govori u Americi, ali

ko slu{a profesore istorije.

Stoga, Vama svaka ~ast, Vi ste

izuzetak.

?Da li je mogu}e, u dana{we

vrijeme i sa situacijom ko-

ja nije nimalo svijetla za

Srbe, ostvariti srpski nacio-

nalni program koji glasi - svi

Srbi u jednoj dr`avi? Ima li

ta ideja jo{ uvijek dobru "pod-

logu# za ostvarivawe?

- Prvo {to ̀ elim da nagla-

sim jeste da to {to se mo`e na-

zvati srpski nacionalni pro-

gram jeste srpska nacionalna

dr`ava, na teritoriji gde je srp-

ski narod u ve}ini. To nije ni-

kakva apstraktna ideja, izmi-

{qotina, ve} legitimna te`wa

jednog naroda da bude u jednoj,

svojoj, dr`avi.

Ako je to ideal, onda vidi-

mo da ga je ostvario veliki

broj evropskih naroda. To je

jasno kao dan, ali {ta vredi

kada je tzv. me|unarodna za-

jednica oli~ena u Sjediwenim

Ameri~kim Dr`avama, Evrop-

skoj uniji i Organizaciji uje-

diwenih nacija presudila ne-

principijelno. To je ono {to

se stalno podvodi pod kova-

nicu: dupli standardi.

Takozvana me|unarodna zajed-

nica napravila je grozan prese-

dan u jugoslovenskoj krizi; ona je

priznala pravo na samooprede-

qewe republikama, a ne narodi-

ma (lord Karington). Posle to-

ga, za sve {to se zbilo na teri-

toriji SFRJ izuzetno je odgovor-

na Evropska unija.

[to se ti~e srpskog naci-

onalnog ideala, Srbi ne sme-

ju da ga se odreknu, zapravo,

trebalo bi da se pou~e na pri-

meru nema~kog naroda, koji

nikada nije priznao podeqe-

nost. Istrajnost u postizawu

nacionalnog ideala pokazali su

evropski i mnogobrojni i malo-

brojni narodi. Pa svi znamo za hr-

vatski "tisu}qetni san#. Na wi-

hovom primeru vaqa u~iti. Seti-

mo se i De Gola kada je svojim

Francuzima rekao: izgubqena je

jedna bitka, ali ne i rat.

?Svjedoci smo novih i raznih

prekrajawa istorije koje na-

me}e prvenstveno Amerika,

ali za wom ne zaostaju ni Hrva-

ti i Bo{waci. Mo`e li to fal-

sifikovawe istorije ozbiqni-

je ugroziti srpsku pro{lost i

ono {to se de{avalo na srpskim

prostorima? Koliko se danas

uop{te po{tuju istorijske ~i-

wenice?

- Prekrajawa, falsifiko-

vawa istorije uvek je bilo i

bi}e dok je silnika i nemo-

ralnih qudi. Istorijska nau-

ka i kod nas i u svetu zaista

se bori za nau~nu istinu. Qu-

di velikog moralnog kapaci-

teta, kao B. Rasel, N. ^omski,

A. Sol`ewicin, H. Pinter,

P. Handke govorili su istinu

o zlo~inu Amerike u Japanu,

Vijetnamu, Latinskoj Ameri-

ci, Socijalisti~koj Federa-

tivnoj Republici Jugoslavi-

ji, SSSR-u.

Kad ka`ete mo`e li se

ugroziti srpska pro{lost, ja

razumem da me pitate da li se

mo`e revidirati na{e poi-

mawe pro{losti. Mo`e ako je

ponu|ena nau~na argumenta-

cija, a ne na zahtev bilo kakve

ili bilo ~ije vlasti. Po{to-

vawe istorijskih ~iwenica je

stvar etike, savesti. Kome je

drago da pada u la`, moralnu

kaqugu - eto mu.

Ali, ja mislim da se mora

`iveti u istini. Srbima se

stalno savetuje da se moraju

suo~iti sa vlastitom pro{lo-

{}u, a to zna~i, po wihovom,

sa tamnom stranom. Ne, tim

na{im savetodavcima ne tre-

ba na{a katarza, jer na{im

priznawima zlo~ina mi

opravdavamo sve {to su oni

nama, Srbima, ~inili. Jednom

re~ju, na{im priznawima mi

bismo amnestirali sve zlo-

~ince oko nas.

?Mustafa Ceri} je pro-

{le godine, na otvarawu

xamije u Vi{egradu, re-

kao da bi trebalo napisati

novi roman "Na Drini }upri-

ja#, koji }e ponuditi jednu

adekvatniju istorijsku sliku

onoga {to se de{avalo na

ovim prostorima. Kako tuma-

~ite wegove rije~i?

- Ivo Andri} i Milo{

Crwanski, najve}i srpski

kwi`evnici, ako ostavimo po

strani na{e savremenike, bi-

li su profesori istorije.

Svoju profesiju koristili su

u stvarawu svojih umetni~kih

dela. Oni nisu pisali isto-

rijske studije, koje bi se na

osnovu nove faktografije mo-

gle mewati, dopuwavati. Ne

verujem da gospodin Ceri} ne

zna da istorijski romani ni-

su istorijske studije, ma koli-

ko koristili istorijske iz-

vore.

?Za{to su Srbi oduvijek

mislili da su u jugoslo-

venskoj dr`avi na{li

"model# svoje dr`ave? Da li je

taj model mogao da opstane?

- Odgovor je vrlo jednosta-

van: zato {to su se najzad na-

{li u jednoj dr`avi, po ugle-

du na Nemce, Francuze, Ita-

lijane. Stvaraju}i jugosloven-

sku dr`avu, smatrali su da su

ostvarili vekovni nacionalni

ideal, sasvim u skladu sa pri-

rodnim pravom i legitimnom

evropskom praksom.

U to su srpsku vladu i kra-

qevsku porodicu Kara|or|e-

vi}a uveravali i jugosloven-

ski politi~ari iz ju`noslo-

venskih zemaqa pod vla{}u

Austrougarske, kako oni iz

srpskih oblasti, tako i iz Hr-

vatske, Slovenije. Oni su sma-

trali da samo ujediweni Ju`ni

Sloveni mogu opstati. Pri to-

me su ponajvi{e mislili na

Slovence, kao jadan mali slo-

venski narod, propa{}e bez ju-

`ne bra}e.

U jugoslovenskoj dr`avi,

bila ona monarhija ili repu-

blika, ogromna ve}ina Srba

videla je svoju dr`avu. Zato su

je i branili i sredinom i kra-

jem 20. veka. Ovo se ne mo`e

re}i za ostale jugo-narode. Go-

dine 1919. Ante Paveli} Zu-

bar (ne zlo~inac) smirivao je

strasti u Hrvatskoj govore}i

i pi{u}i da su morali da "pri-

onu uz Srbiju#, jer bez Srbije

ostali bi na ~etiri `upanije.

U istom tonu govorio je

biskup Jegli~ u Qubqani. Da-

kle, odgovor na drugi deo Va-

{eg pitawa mogao bi da gla-

si da je model mogao da opsta-

ne da su svi jugo-narodi, kao

Srbi, do`ivqavali jugoslo-

vensku dr`avu. No, imaju}i u

vidu evropsku (pa i svetsku)

istoriju, mi vidimo trijumf

nacionalne ideje koja se ova-

plo}uje u nacionalnoj dr`a-

vi. I pazite, taj proces nije

zavr{en ~ak ni u Evropi. Sa-

mo jake dr`ave suzbijaju (si-

lom) "svoje# separatizme.

?Koji je bio najve}i prob-

lem jugoslovenske dr`ave?

Da li je Tito imao dobru

viziju ili je ideja o osnivawu

Jugoslavije bila proma{aj, s

obzirom na `estoki nacional-

izam koji je vladao unutar we?

- Najve}i problem ju-

goslovenske dr`ave bio je taj

{to je, osim Srba, nijedan

"wen# narod nije prihvatao

kao trajno re{ewe. Mi

mo`emo lako re}i da ju-

goslovenska dr`ava nije

imala vremena da integri{e

svoje stanovni{tvo, da ga u

kulturnom, politi~kom pogle-

du uzdigne do tog stepena da ju-

goslovensku dr`avu shvati

kao najboqe re{ewe.

Uz ovo bi svakako trebalo

da ide i artikulacija pred-

nosti velike dr`ave nad mal-

om, imaju}i u vidu pre svega

ekonomiju. Tito i wegova vla-

da nisu suzbijali, kako

ka`ete, "`estoki nacional-

izam#, ve} su mu davali krila.

Pa oni su izmislili crno-

gorsku i muslimansku naciju.

Afirmisali su i podr`avali

svaki nacionalizam, samo ako

je imao i protivsrpsku di-

menziju.

Titov obra~un sa takoz-

vanim masovnim pokretom u

Hrvatskoj bio je personalne

prirode. Jer, ve}ina zahteva

maspoka je ugra|ena u Ustav

1974. godine, ~ime je de facto

savezna dr`ava razvla{}ena.

No, s druge strane, nevoqa ju-

goslovenske dr`ave bila je u

tome {to je oko 50 odsto

wenog stanovni{tva slu{alo

glavara van svoje dr`ave (rim-

ski papa), a deo muslimanskog

stanovni{tva prihvatio se

islamskog fundamentalizma.

?Koliko je na raspad Jugosla-

vije uticalo to {to je ona

bila suprotstavqena vode-

}im evropskim silama i Ameri-

ci? Koliko je wena snaga, i po-

liti~ka, i vojna, i ekonomska, i

kulturna, zaista smetala Zapa-

du?

- Razbijawe SFR Jugoslavije

izvedeno je u kooperaciji unutra-

{weg politi~kog faktora i me-

|unarodnog politi~kog fakto-

ra. Jugoslavija nije bila suprot-

stavqena evropskim silama ni

Sjediwenim Ameri~kim Dr`a-

vama. Istina, na Zapadu je ona

do`ivqavana kao komunisti~ka

dr`ava, operisalo se godinama

da je wena armija veoma jaka (tre-

}a-~etvrta u Evropi?), da je we-

na obave{tajna slu`ba tako|e u

evropskom vrhu.

U isto vreme trajala je pro-

paganda da je Srbija stub komuni-

zma, da opstaje i posle sloma

SSSR-a, da gaji velikosrpske pre-

tenzije, od sintagme "Velika Sr-

bija# napravqeno je stra{ilo,

opasnost za jugo-narode, demokra-

tiju i sli~no. Celu igru vodile

su naciokratije Slovenije i Hr-

vatske, uz punu podr{ku Nema~-

ke i Vatikana.

Nema~ka je zadivquju}e in-

strumentalizovala Evropsku uni-

ju. Sinhronizacija je bila per-

fektna. Osamostaqewe Slove-

nije i Hrvatske izvedeno je uz ~i-

wewe zlo~ina i izazivawe gra-

|anskog rata. Vatikan i Nema~-

ka prvi su priznali nove dr`a-

ve, koje su u startu po~inile zlo-

~in protiv mira. Da je pravde,

morala i po{tovawa sopstvenih

ingerencija, trebalo je da reagu-

ju OUN. Ali kako }e kad ih Sje-

diwene Ameri~ke Dr`ave dr`e

pod kontrolom.

?Velika pa`wa svjetske i

doma}e javnosti uprta je

u na{ Had - Hag, sud u ko-

jem je u kratkom vremenskom

periodu umrlo nekoliko Sr-

ba, me|u wima i Slobodan Mi-

lo{evi}. Kako nam vaqa po-

smatrati ova doga|awa, u ko-

jima je te{ko povjerovati da

se radi samo o pukoj slu~aj-

nosti?

- Naravno, sla`em se s Va-

ma: nema slu~ajnosti. M. Ba-

bi}, mlad, neiskusan, nije bio

svestan, u po~etku, perfidno-

sti {efova Ha{kog tribuna-

la. Izgleda da je bio spreman

na doziranu kolaboraciju, ali

kada je video da je totalno iz-

igran, da ho}e da ga sasvim mo-

ralno uni{te, presudio je se-

bi. Smrt Slobodana Milo{e-

vi}a spasila je Tribunal bru-

ke i blama`e. Naredba tvora-

ca i finansijera Tribunala

bila je da ga osude, ali nisu

imali osnova.

?Da li }e Milo{evi}eva

smrt bitno uticati na po-

liti~ki `ivot Srbije i

Crne Gore?

- Ne}e. Zapravo, ne vidim

na koji bi na~in. ^ini mi se

da Crna Gora ide u nezavi-

snost, a Srbija bi trebalo da

se okrene sebi i svom narodu,

i svojoj dijaspori. Srbi u Re-

publici Srpskoj i u BiH ni-

su dijaspora.

¥ Goran DAKI]

Snimio Momir ZUBOVI]

NIKOLA B. POPOVI], ISTORI^AR

NOVI KALAJI I STARI CIQEVI [to se ti~e srpskog nacionalnog ideala, Srbi ne smeju

da ga se odreknu, zapravo, trebalo bi da se pou~e na

primeru nema~kog naroda, koji nikada nije priznao

podeqenost. Istrajnost u postizawu nacionalnog

ideala pokazali su evropski i mnogobrojni

i malobrojni narodi

KOSOVO

[iptari su oteli srpsku

zemqu, ku}e - nekretnine. To

rade sistematski vi{e od sto

godina. Pomagale su im tur-

ska vlast, austrougarska

vlast, italijanska vlast, ju-

goslovenska komunisti~ka

vlast.

Sada im poma`u Sjediwe-

ne Ameri~ke Dr`ave i

Evropska unija, jednom re~ju

Zapad. Ote}e Kosovo i Me-

tohiju, otrgnu}e od dr`ave

Srbije, ali to Srbija i Sr-

bi ne treba nikada da prihva-

te kao trajno re{ewe. Ne ve-

rujem da ima srpskog politi-

~ara koji bi na to pristao.

Pazite, ka`em "srpskog poli-

ti~ara# pri tome ne mislim

na politi~ke, anacionalne

patuqke, koji larmaju po jav-

nosti. Kada je re~ o Kosovu i

Metohiji, opet, ka`em, vaqa

u~iti od Nemaca.

@urnalistika, publici-

stika, se}awa i prise}awa,

memoari bez obzira na kva-

litet, ta~nost, proverenost,

tendencioznost, falsifiko-

vawe, podjaruju interesova-

we qudi, posebno za blisku

budu}nost. Ti silni ~lanci,

feqtoni po novinama u ve-

}ini slu~ajeva su politi~ki

tempirani i svi|aju se u pr-

vom redu, zna se, istomi{qe-

nicima. Naravno, sve to ima

i svoju komercijalnu stranu.

Razli~iti interesi prouzro-

kuju i razli~ito vi|ewe pro-

{losti i opre~na tuma~ewa.

Ali, ne zaboravite, to je po-

liti~ka svest.

INTERESI

Za nekoliko nedjeqa - na

osnovu dokaznog materi-

jala koji im je ustupilo

Tu`ila{tvo Ha{kog tribuna-

la - nadle`ni u Hrvatskoj tre-

balo bi da okon~aju pisawe op-

tu`nice za zlo~ine po~iwene

nad Srbima u Meda~kom xepu,

septembra 1993. godine.

Zadatak je uslijedio nakon

{to je nadle`no ha{ko vije}e,

lani u oktobru, prebacilo slu-

~aj hrvatskih generala Rahima

Ademija i Mirka Norca orga-

nima Hrvatske. To je, ina~e, pr-

vi slu~aj koji je Hag ustupio ta-

mo{wim pravosudnim organi-

ma.

- Sve je spremno da se optu-

`nica u Hrvatskoj podigne pri-

je godi{wih odmora. Optu`e-

ni zatim imaju pravo na prigo-

vore, a mogu}e je da ve} u septem-

bru po~ne su|ewe - ocijenio je

za na{ list {ef Dokumentaci-

ono-informacionog centra

"Veritas# Savo [trbac, ~ija

nevladina organizacija vi{e

od decenije nastoji da doka`e

~iwenicu da su Srbi u Hrvat-

skoj do`ivjeli pravi pogrom.

To je, izme|u ostalog, pod-

razumijevalo i brojne kontak-

te sa ha{kim istra`iocima,

prije svega, u dostavqawu pri-

kupqene dokumentacije, obez-

bje|ivawu svjedoka interesant-

nih Tu`ila{tvu u Hagu...

[trbac ka`e da je u sli~-

nom kontaktu iz Haga dobio i

pismo u kojem je od "Veritasa#

zatra`ena pomo} u pronala`e-

wu svjedoka i u slu~aju Meda~-

kog xepa, kao i wihovom oba-

vje{tavawu o odluci da se slu-

~aj prepusti Hrvatskoj.

Treba li re}i da je ova od-

luka {okirala svjedoke?

Zato i prvo pitawe koje va-

qa postaviti glasi: Kako pri-

voqeti qude da, nakon {to im

je re~eno da }e svjedo~iti u Ha-

gu, sve {to su imali namjeru da

ka`u moraju ponoviti u Zagre-

bu?

Ali, krenimo redom.

Dokazi, kako su navodi u pi-

smu iz Haga, koje su ovi svjedo-

ci iznijeli pred Ha{kim sudom

od presudnog su zna~aja za slu-

~aj koji }e uskoro biti proce-

suiran u Hrvatskoj. U prilogu

su, navodi [trbac, poslali ime-

na interesantnih svjedoka koji

su svjedo~ili u ovom slu~aju.

- Od {ezdesetak koji su u

{irem izboru, desetak svjedoka

se rasulo po svijetu, odre|en

broj se vratio u Hrvatsku, a ne-

ki su umrli, jer sve {to se de-

{ava oko Meda~kog xepa pre-

dugo traje - kazao je [trbac.

Osim spiska sa adresama

svjedoka, predsjednik "Verita-

sa# je istakao da su u odgovoru

Tribunalu poslali i wihova is-

kustva koja se odnose na dosada-

{wu praksu u radu sa svjedoci-

ma.

Tako su, na primjer, ukaza-

li i na ~iwenicu da su u po-

sqedwih nekoliko godina svje-

doci iz Srbije odlazili u Hr-

vatsku na nekoliko na~ina.

Kao prvo, u vlastitoj orga-

nizaciji. Drugim rije~ima, nad-

le`ni sud bi im poslao poziv

na adresu u Srbiji diplomat-

skim putem, koji bi im bio uru-

~en preko tamo{weg

nadle`nog suda.

Neki od svjedoka,

koji su imali hrvat-

sko dr`avqanstvo i

dokumente, organizo-

vali su odlazak tako

{to su se pismeno ob-

ra}ali sudu koji im

je poslao poziv i tra-

`ili da ih na grani-

ci preuzme hrvatska

policija, odnosno

Slu`ba za za{titu

svjedoka.

Svjedocima su po-

magale srpske i hr-

vatske nevladine or-

ganizacije pisawem

podnesaka, davawem sa-

vjeta, obezbje|ivawem

prevoza, pratwe do sud-

nice, smje{taja...

Na ovaj na~in su,

uglavnom, odlazili svje-

doci koji su imali jak

motiv da svjedo~e. Naj-

ja~i motiv, naravno,

imali su oni koji su i

sami o{te}eni, i koji

su pre`ivjeli torture.

Drugi na~in organi-

zacije odlaska, podsje-

tio je [trbac, primi-

jewen je u slu~aju "Lo-

ra#. Rije~ je o odlasku,

kako ga je nazvao {ef

"Veritasa#, u dr`avnoj

organizaciji.

- U slu~ajevima, u

kojima ve}ina svjedoka

boravi u Srbiji, a ne-

maju hrvatsko dr`a-

vqanstvo i dokumente,

organizaciju odlaska

preuzimaju dr`avne in-

stitucije, odnosno or-

gani Srbije i Crne Go-

re i Hrvatske. Ovo je

obrazac kako bi cijeli

posao trebalo obaviti

- smatra on.

Tako su u organiza-

ciji odlaska svjedoka za

"Loru# u~estvovali

Ministarstvo za qud-

ska i mawinska prava

Srbije i Crne Gore, mi-

nistarstva pravosu|a,

unutra{wih i spoqnih

poslova, Slu`ba za za-

{titu svjedoka i Tu`i-

la{tvo za ratne zlo~i-

ne. Svaka od pomenutih insti-

tucija kontaktirala je sa isto-

vetnom u Hrvatskoj.

- Najte`e je bilo nagovara-

we svjedoka da se pojave na glav-

nom pretresu. Tek kad su od svih

dobili garancije da }e putova-

ti na su|ewe u grupi, da }e ih

pratiti Slu`ba za za{titu

svjedoka iz Srbije, da ne}e bi-

ti hap{eni ako su procesuira-

ni u Hrvatskoj, da }e im biti

obezbije|ena pravna za{tita u

slu~aju da su o{te}ena strana,

svjedoci su odlu~ili da odu.

Ali tek wih osam od 14 pozva-

nih - prisje}a se [trbac.

Me|utim, ovaj na~in je, pre-

ma wegovoj ocjeni, bio uspje{an

jer je nakon wihovog svjedo~e-

wa u oktobru su|ewe za "Loru#

krenulo u pravom smjeru. Sli~-

no je ponovqeno u novembru sa

grupom svjedoka iz Republike

Srpske u istom predmetu.

- U ubje|ivawu svjedoka da

neposredno svjedo~e, nevladi-

ne organizacije iz Srbije i Hr-

vatske, posebno "Veritas#, od-

igrale su kqu~nu ulogu. Svje-

doci su ve} godinama kontakti-

rali sa nekima od ovih organi-

zacija, pa su im vjerovali vi{e

nego drugima. Isto tako je bi-

lo va`no da se oni pojave na

glavnom pretresu kao psiholo-

{ka podr{ka svjedocima - obja-

snio je predsjednik "Veritasa#,

nagla{avaju}i da je postojala

mogu}nost da se svjedo~i i po-

mo}u video-linka, pa je ve}ina,

naravno, `eqela da je iskori-

sti. Ali...

- Imao sam priliku da ~ujem

svjedoka koji je kazao da nema

ni{ta qep{e nego vidjeti ono-

ga koji se ̀ ivotiwski i`ivqa-

vao nad nevinim qudima, kako

sjedi preko puta "mawi od ma-

kovog zrna# - rije~i su Save

[trpca, koji je napomenuo da

je kontaktirao sa svjedocima za

Meda~ki xep, koji sada "dr`e

vezu sa ostalima#. Svima je na-

glasio da ni{ta ne mo`e zami-

jeniti wihovo pojavqivawe na

glavnom pretresu.

- Va`no je stvoriti povoq-

nu atmosferu i omogu}iti svje-

docima da bez straha odu u Hr-

vatsku - zakqu~io je {ef "Ve-

ritasa#.

Prisjetimo se da je, po~ev od

jula 2001. do aprila 2004. godi-

ne, Tu`ila{tvo Tribunala u

Hagu podiglo optu`nice pro-

tiv trojice hrvatskih genera-

la za zlo~ine po~iwene u srp-

skim podvelebitskim selima

Divoselo, ^itluk i Po~iteq,

takozvanom Meda~kom xepu.

Osim pomenute dvojice, op-

tu`nica je podignuta i protiv

biv{eg na~elnika Glavnog {ta-

ba Hrvatske vojske Janka Bobet-

ka, kojeg je izru~ewa Hagu spasi-

la smrt u aprilu 2003. godine.

Ademi se dobrovoqno pre-

dao Ha{kom sudu, ali je ubrzo

privremeno pu{ten na slobo-

du, dok je Norac, u me|uvreme-

nu, osu|en pred hrvatskim pra-

vosu|em za ratne zlo~ine po~i-

wene nad Srbima u Gospi}u

1991. godine i kaznu izdr`ava u

Hrvatskoj.

U agresiji na Meda~ki xep

prije gotovo trinaest godina,

u potpunosti je primijewen si-

stem Hrvatske vojske "spr`ena

zemqa#, koji }e kasnije biti ob-

razac za akcije "Bqesak# i

"Oluja#.

Srpska sela u Meda~kom xe-

pu, ju`no i jugoisto~no od Go-

spi}a - koja su se ve} 18 mjese-

ci nalazila pod za{titom Uje-

diwenih nacija - Hrvatska voj-

ska je napala 9. septembra 1993.

godine.

Ubijali su i masakrirali

civile i vojnike, pqa~kali, pa-

lili, ru{ili... U ovoj agresi-

ji ukupno je nestalo i poginu-

lo 88 Srba. Me|u 42 ubijenih

civila bilo je 17 `ena.

Hrvatska strana je predala

Srbima 52 le{a, dok je jedna

od specifi~nosti ove akcije i

to da u woj nije bilo raweni-

ka. Upravo ta ~iwenica, i re-

zultati obdukcije tijela (raz-

bijene lobawe, pro-

strelne rane iz nepo-

sredne blizine), upu-

}ivali su na zakqu~ak

da se radilo o siste-

matskom ubijawu za-

robqenih i rawenih.

Pripadnici Un-

profora su izvukli

jo{ 18 le{eva, od ko-

jih je ve}ina bila iz-

masakrirana ili za-

paqena... U maju 2000.

godine istra`ioci

pronalaze nove doka-

ze o zlo~inu u Meda~-

kom xepu - jedanaest

le{eva skrivenih u

septi~koj jami u ne-

kad srpskom dijelu

Gospi}a.

Vaqa re}i da pri-

padnici me|unarod-

nih snaga ovog puta

nisu bili samo pasiv-

ni posmatra~i svega

{to se de{avalo, ne-

go da su se otvoreno

sukobili sa pripadni-

cima Hrvatske vojske.

- U selima kroz

koja sam pro{ao vi{e

nema znakova `ivota,

ni qudi, ni `ivoti-

wa, a razarawe je pot-

puno, sistematsko i namjerno...

- zabiqe`io je po ulasku u Me-

da~ki xep, nakon trodnevnih

borbi, komandant Unprofora

@an Kot.

¥ Gordana KLEPI]

Sve je spremno da se optu`nica u Hrvatskoj podigne

prije godi{wih odmora. Dokazi koje su svjedoci

iznijeli pred Ha{kim sudom od presudnog su zna~aja

za proces u Zagrebu

\Meda~ki xep u septembru 1993. godine: Srbi pobijeni, imovina spaqena

\ Savo [trbac: Su|ewe na jesen

\Mirko Norac i Rahim Ademi: Ra~un za zlo~in

HRVATSKO PRAVOSU\E PRIPREMA OPTU@NICE ZA ZLO^INE NAD SRBIMA U MEDA^KOM XEPU

PREDUGO ^EKAWE PRAVDE

13. i 14. maj 2006. TEMA

3

LINIJA

KOMANDOVAWA

Savo [trbac je naveo da

se u ovoj fazi spomiwe mo-

gu}nost da bi se, osim Norca

i Ademija, u optu`nici mo-

gli na}i i neposredni izvr-

{ioci. Kako bilo, ne treba

zaboraviti ulogu generala

Petra Stipeti}a, koji je pot-

pisao sporazum sa predstavni-

cima biv{e Republike Srp-

ske Krajine o povla~ewu Hr-

vatske vojske iz Meda~kog xe-

pa, a ipak je izbjegao odgo-

vornost. On je, prema ocjena-

ma u Hagu, uspio dokazati "pa-

ralelnu liniju komandova-

wa#. Prema [trp~evim rije-

~ima, sada je prilika da hr-

vatsko pravosu|e ispravi gre-

{ku.

- Izme|u biv{eg hrvat-

skog predsjednika Frawe

Tu|mana i neposrednih izvr-

{ilaca, cijela je lepeza od-

govornih: komandant speci-

jalnih policijskih snaga

Mladen Marka~, aktuelni

premijer Kosova Agim ^eku,

koji je u vrijeme doga|aja u

Meda~kom xepu bio na~elnik

artiqerije u Devetoj gardij-

skoj brigadi... - istakao je

[trbac.

PROCEDURA

Nadle`ni u Hrvatskoj, ka-

`e Savo [trbac, treba na

osnovu ha{ke da napi{u optu-

`nicu koja }e odgovarati ta-

mo{wem Zakonu o krivi~nom

postupku.

- Bilo da je rije~ o Srbi-

ji ili Hrvatskoj, mnogo nate-

zawa je bilo u izmjeni zakona,

posebno u vezi sa komandnom

odgovorno{}u. Sad su izmije-

weni zakoni i ona je wima ob-

uhva}ena - naveo je on.

[trbac je istakao i to da

je krajem januara iz Haga dobio

odgovor u kojem se ka`e da je

"Tu`ila{tvo dobilo nare|e-

we da nadgleda procese u Hr-

vatskoj, i da o tome redovno

obavje{tava Vije}e za tran-

sfer#. Daqe je navedeno da "u

slu~aju nepravilnosti tokom

procesa, u skladu sa pravili-

ma, ha{ki tu`ilac mo`e od

Vije}a zahtijevati da povu~e

odluku o transferu i izda zva-

ni~an zahtjev za prebacivawe

po odredbama nadle`nih pro-

pisa#.

13. i 14. maj 2006.U FOKUSU

4

Crna Gora kao nezavisna

dr`ava postojala je ko-

liko je postojala, a ako

nekom treba da je i od toga star-

ija - neka mu bude.

Crnogorska nacija je 3 (i

slovima: samo tri) godine star-

ija od mene: ja sam ro|en 1948.

u Previji, a wu je \ilas rodio

u beogradskoj "Borbi# 1945. go-

dine. Znamo se k'o stare pare -

u istim smo uslovima rasli, "od

istih bolesti pelcovani#...

Malo ta generacijska bli-

skost, a malo vi{e ~iwenica

da ni jedno od nas dvoje nije

ro|eno u Crnoj Gori (kao {to

je poznato, moja Previja je u

BiH, a wen Beograd u Srbiji)

trebalo bi da nam daju jednaka

prava da se o (ne)zavisnosti

dana{we Crne Gore pitamo i

izja{wavamo, ali nije tako.

Crnogorska nacija, kao ro|ena

Beogra|anka, ima mnogo veza i

vezica, mnogo prilika i na~ina

da javno - kako u medijima, tako

i po ku}ama i avlijama Crne

Gore, pa i po rasrbqenim di-

jelovima Srbije i BiH - poka`e

i iska`e svoje mi{qewe i uvje-

rewe, a i da, kao dugogodi{wa

kompartijska "o{trokonxa# na-

padne svakog ko ne misli kao

ona ("Ko nije s nama, taj je pro-

tiv nas#), dok je meni ovaj (k'o

|oja o{tri) ugao jedino pravo

mjesto i na~in: ozbiqna neozbi-

qnost u preozbiqnom vremenu.

Istovremeno, da je pravde,

na{a bi prava (moje i pravo

crnogorske nacije), kad ve} ni-

je jednako, bilo barem po malo

mawe nego pravo Srba iz Crne

Gore poznatih pod nazivom Ter-

azijski Crnogorci, koji su (svi

do jednog!) ro|eni u Crnoj Gori,

a `ive u uj~evini Srbiji, ali

(opet to ali!): ovdje je odavno

vi{e pravnika nego prava, pa

je tako i danas, no}as.

Onaj {to je uzeo pravo da

odlu~uje o svemu i sva~emu, pa

odlu~io da ovako udrobi Ba-

lkan (da bi ga, na primjer,

lak{e pokusao u ~orbi koju nam

je zapr`io), vjerovatno nije ni

pomislio, a kamoli da bi mo-

gao povjerovati da }e odnos

problema i dr`ava biti u obr-

nutoj proporciji: {to mawa

dr`ava, to ve}i problemi!

Kao u inat uvrije`enom

vjerovawu u wihovu lijenost,

Crnogorci (i srpske, i crnogo-

rske nacionalnosti) vrijedno

kopaju jaz izme|u sebe, a }ute

samo kad bi trebalo ne{to re}i

i vi~u i galame ba{ kad bi

vaqalo da }ute. Ni u ~em se

slo`iti ne mogu - ako se u samo

jednome razilaze: brat sa

bratom, kum sa kumom...

Jedino da je jo{ mawa, Crna

Gora bi imala ve}e probleme.

Bojim se da bi se i mogla

smawiti, ako se od bra}e odvoji

uz pomo} nebra}e, ako se jedva

osamostali, pa joj sutradan na

vrata zakucaju napla}iva~i us-

luga, oni {to dolaze da odlome

{to im je obe}ano ili samo mis-

le da im pripada, a plus {to bi

joj (C. Gori) veliki minus

napravili i oni {to bi se u

samoodbrani organizovali (u AR

ili SAO), pa poslije zaiskali

svoje plemensko i dr`avno pra-

vo. Vaskoliki kr{ i kamen na

13.812 kvadratnih kilometara,

bio bi - daleko bilo! - brzo, pa

sve br`e, izdijeqen na jo{ suv-

erenije dr`ave i dr`avetine u

dr`avici:

SAO Pqevqa i @abqak kao

Sao Tome i Principe (1001 kv.

km);

Kne`ina Bijelo Poqe kao

kne`evina Lihten{tajn (160 kv.

km);

Bahanat Berane kao savezna

dr`ava Mikronezija (702 kv.

km);

Savez Andrijevica i Komovi

kao samo Komori (2.170 kv. km);

Republika Plav kao Repub-

lika Kiribati (717 kv. km);

Tuzi kao Sej{eli (455 kv.

km);

Ulciw kao Bahrein (620 kv.

km);

AR Bar kao Barbados (430

kv. km);

Sveti Stefan kao San Mari-

no (61 kv. km);

Sveti Nikola, Sveti Marko,

Sveti \or|e, Gospa od [krp-

jela, Ostrvo Cvije}a i Mamula

kao Mar{alska ostrva (181 kv.

km);

Milo~er i Budva kao Antig-

va i Barbuda (442 kv. km);

Republika Boka kao Repub-

lika Tonga (748 kv. km);

Grahovo kao Nauru (21 kv.

km);

Federacija Nik{i}a i Da-

nilovgrada kao Republika Ma-

uricijus (1.860 kv. km);

Brdski savez [avnik kao

komonvelt Dominika (754 kv. km)

i

Vojvodstvo Mora~a kao Vo-

jvodstvo Luksemburg (2.586 kv.

km);

pa bi - gluho bilo! - Crna

Gora spala na samo Podgoricu

i dio Gorice (604 kv. km); gdje

Milo vlada, Jevrem mudruje,

Dedeji} kadi (Kadikan, kao i

Vatikan, zauzimao bi 0,44 kv.

km), dok ih Novak Nole Kili-

barda sve zabavqa pri~ama kako

je u mladosti srbovao, srbovao,

pa se u starosti uscrnogor~io.

Ne, ne! Stvarno ne bi vaqa-

lo da se svi pitaju {ta }e biti

s Crnom Gorom. Naro~ito ne

neko ko je, kao npr. ja, ro|en u

Previji (BiH) ili kao crno-

gorska nacija koja je, ba{ ne-

kako tih godina, ro|ena u Beo-

gradu.

O Crnoj Gori trebalo bi da

odlu~uju Crnogorci, pa koje god

da su nacije, postoje}e ili neke

koja jo{ ne postoji.

¥ Du{ko M. PETROVI]

Susreti visokih dr`avnih

i privrednih predsta-

vnika Rusije i Nema~ke u

sibirskom gradu Tomsku, koji

su nedavno uveli~ali svojim

prisustvom predsednik Rusije

Vladimir Putin i nema~ki kan-

cler Angela Merkel, nije

slu~ajno odr`an u Sibiru.

Gas i nafta su i daqe va`ni

i ekonomijama obe dr`ave, a

samoj Rusiji osim novca donosi

i epitet energetske supersile

koja ovo mo`e da koristi i kao

sredstvo me|unarodnog utica-

ja. Nema~koj ova saradwa dono-

si veliki profit, a prema sta-

tistici ove zemqe, razmena ro-

be izme|u dve dr`ave dostigla

je neverovatnih 40 milijardi

evra.

Ovaj susret u dr`avama-~la-

nicama Evropske unije nije pri-

hva}en sa odobravawem. Naime,

[panija, Velika Britanija,

posebno Poqska, pribalti~ke

dr`ave i drugi, u svojim medi-

jima manifestuju strah od

saradwe Nema~ke i Rusije.

Nema~koj se prigovara da

ne uva`ava mi{qewa partnera

u Evropskoj uniji i tra`e u~e-

{}e i razgovorima, a Rusiji da

koristi energente kao sredst-

vo politi~ke prisile i disci-

plinovawa neposlu{nih dr`a-

va. Razlog za evropski strah se

obja{wava pragmatizmom. Na-

ime, iz ove saradwe izrasta jed-

na nova Rusija koju nije mogu}e

poni`avati, a posebno nije

mogu}e ucewivati. A ako to ni-

je mogu}e, gde onda da jedna

[panija i Poqska demonstri-

raju svoju mo}, ako ih Rusija ne

zarezuje k'o smrdqiv sir!?

Poqaci su ulaskom u Evrop-

sku uniju, zajedno sa prib-

alti~kim dr`avama, dobili za-

datak da pot~ine (kolonizuju)

Belorusiju i Ukrajinu. Uz po-

mo} Rusije, Belorusija se de-

finitivno ne mo`e slomiti;

poqske pozicije u Ukrajini se

svakim danom sve vi{e tope, a

bez kolonijalnog Kijeva {ta je

Poqska u Evropi?

Istovremeno, ove dr`ave ne

mogu da iza|u iz za~aranog kru-

ga mr`we prema Rusima i krenu

putem saradwe na osnovu obo-

stranih interesa. Balti~ke

dr`ave i Poqska su ovakvom an-

tiruskom politikom ostale bez

novog gasovoda, koji bi donosio

zna~ajan prihod dr`avnom bux-

etu. Ovako gasovod ide u obi-

lazak mrziteqa, po dnu Balti-

~kog mora, sve do Nema~ke.

Zbog toga, sve vi{e uvi|a-

ju}i stranputicu u koju uh vodi

vlastita politika, ove dr`ave

`ele da se ukqu~e u ekonomske

i politi~ke odnose Nema~ke i

Rusije, a da razloga i te kako

ima, pokazuje upravo susret del-

egacija Rusije i Nema~ke u Tom-

sku.

Prve analize razgovora dve

delegacije u Tomsku govore da

se nastavqa saradwa Rusije i

Nema~ke u oblasti energenata,

o ~emu svedo~e i potpisani do-

govori. Pored toga, usagla{ena

je saradwa ruskih i nema~kih

banaka kako bi pratile pot-

pisane projekte.

Zatim, tu je i obe}avaju}a

saradwa u avio-kosmi~kim pro-

gramima, o ~emu svedo~i i mod-

elirawe ruskog transportnog

aviona za potrebe NATO-a i

Evropske unije. Da bi dugoro-

~nost saradwe bila izvesna, do-

govorena je i razmena omladine,

koja osim ekonomskih, ima i

druge konotacije.

I Putin i Merkelova su

iskazali stav da mladi, kada se

upoznaju i dru`e na studijama,

stvaraju trajna prijateqstva ko-

ja ne mogu da poru{e ni odre-

|eni globalni sukobi. U tu

svrhu dogovoreno je formirawe

instituta za omladinu koji }e

se baviti ovim problemom.

Naravno, ovo nije sve. Pos-

toji jo{ ne{to po ~emu }e sus-

ret u Tomsku verovatno biti

ozna~en kao istorijski. Naime,

ovde se ne radi ni o kakvom

oru`ju, ve} otkrivawu jedne

nove poluge rusko-nema~ke

mo}i, ali pre svega ruske.

Naime, posle izrastawa Rusije

u energetsku supersilu i do-

hotka koji je tim putem ost-

varen, predsednik Putin je

krenuo u realizaciju druge faze,

tj. stvarawe od Rusije transpo-

rtne supersile.

Rusija ima specifi~an ge-

ografski polo`aj. Spaja dva

kontinenta, Evropu i Aziju.

Biv{i SSSR je ovu ~iwe-

nicu iskoristio i stvorio

mo}an transportni sistem koji

je godi{we zara|ivao 15 mili-

jardi dolara od prevoza robe.

Ovaj sistem se raspadom SSSR-

a raspao opstrukcijom otcepqe-

nih dr`ava, koje su svoju poli-

ti~ku suverenost `elele da

iska`u i kidawem transport-

nih komunikacija, bez obzira na

to {to je to bilo na vlastitu

{tetu. Danas se svest o ovome

promenila i u Rusiji, ali i

dr`avama koje okru`uju Rusiju.

Drugim re~ima, svi su postali

svesni da nema uspe{nog ekonom-

skog razvoja bez okupqawa oko

Rusije. A ovim okupqawem Rusi-

ja `eli da napravi ekonomsku

osnovu po kontinentalnoj lin-

iji: Pariz - Berlin - Moskva -

Peking - Delhi - Teheran.

Bo~na prikqu~ivawa na ovaj

transportni `eqezni~ki sis-

tem su i te kako isplativa. Svi-

ma dobit postaje izvesna i la-

gana. Usluge, kojima pripada

transport robe, mnogo su lak{e

nego drugi na~ini zara|ivawa.

Drugim re~ima, Moskva uz po-

mo} Berlina ̀ eli da stvori sta-

bilan evroazijski transportni

sistem.

Prema procenama ruskih

eksperata, ovaj sistem treba da

donese Rusiji ve}e zarade nego

{to su one od nafte i gasa.

Ekonomska istra`ivawa, naime,

pokazuju da bi ovaj evroazijski

transportni sistem bio jef-

tiniji od morskog prevoza robe

u najgorem slu~aju 15 odsto, {to

je svakako zna~ajna u{teda za

privrednike, koji bi, ra~una se,

zbog toga, preusmerili robu sa

mora na ovaj transportni sistem.

Putin je, o~igledno talen-

tovan strateg, ovog puta izvukao

drugog asa iz ruskog rukava.

Iako je on ovo nagovestio jo{

pre dve godine u stidqivoj for-

mi naru~ivawa od "Simensa# br-

zog voza za potrebe linije Mosk-

va - Sankt Peterburg, o~igled-

no da je ova naruxbina imala

drugi ciq - stvarawa `elezni-

~kog sistema od Pariza - Berli-

na - Moskve - Pekinga - Delhi-

ja - Teherana, kojim }e Rusija da

zauzme prvo mesto u svetu na

tr`i{tu usluga. U tom smislu raz-

govori OAO "Ruska ̀ eleznica# sa

"Simensom# i Doj~e bank i{li su

ka realizaciji ovog projekta. Ne-

ma~kom partneru ovaj posao donosi

neverovatne koristi: upo{qavawe

radnika, industrijski presti ̀u

svetu i organizovawe evropskih

kooperanata za ovaj posao, a time

bi se i glavna zarada slila u ne-

ma~ke ruke.

Istina, ostaloj Evropi, ko-

ja nije na vreme shvatila pro-

mene u Rusiji, ostaje da i daqe ne

voli Rusiju i wenog predsedni-

ka. Samo, od mr`we se ne `ivi.

¥ Dr Zoran MILO[EVI]

(Filozofski fakultet

Isto~no Sarajevo)

ODJECI RUSKO-WEMA^KOG SAMITA U SIBIRSKOM GRADU TOMSKU

OSOVINA ENERGETSKIH SILAOvaj susret me|u dr`avama ~lanicama Evropske unije

nije prihva}en sa odobravawem. [panija, Velika

Britanija, posebno Poqska i pribalti~ke dr`ave,

u svojim medijima pokazuju strah od saradwe

Nema~ke i Rusije

\Pouke iz Tomska: Me|unarodni uticaj preko energije

\ Podgorica: Referendumska kampawa

u fini{u

SUVERENE DR@AVE U DR@AVICI

Onaj {to odlu~uje o svemu i sva~emu, pa odlu~io i da

ovako udrobi Balkan da bi ga lak{e pokusao u ~orbi

koju je zapr`io, vjerovatno nije ni pomislio, a kamoli

povjerovao da }e odnos problema i dr`ava biti u obrnutoj

proporciji - {to mawa dr`ava, to ve}i problemi!

\Isto~ni naftovodi: Interes prije svega

IZ O[TROG UGLA

13. i 14. maj 2006. REPORTA@A

5

Prisustvo i velika mi-

lost Bo`ja nigdje se ne

mo`e osjetiti i qud-

skim okom vidjeti kao u svetom

gradu Jerusalimu na Veliku su-

botu.

Toga dana pravoslavni vjer-

nici, okupqeni pod svodovima

i u porti Sabornog hrama Gro-

ba Gospodweg u Jerusalimu, i{-

~ekuju i mole se za silazak Bla-

godatnog ogwa - zadivquju}eg i

za~u|uju}eg znaka prevelike qu-

bavi i milosti Bo`je.

Ove godine Blagodatni

ogaw u Jerusalimu do~ekali su

i poklonici iz Bawe Luke - stu-

denti okupqeni oko Svetosav-

ske omladinske zajednice Epar-

hije bawolu~ke. O silasku Bla-

godatnog ogwa ve}ina wih, pri-

znali su, znala je samo ono {to

su mogli da pro~itaju ili even-

tualno da vide u televizijskim

reporta`ama.

Koliko god da su te rije~i

i opisi bili uvjerqivi i real-

ni, ono {to su pravoslavni vjer-

nici do`ivjeli u samom hramu

i wegovoj porti na Veliku su-

botu - prevazi{lo je sva o~eki-

vawa.

Blagodatni ogaw prvi put

se javio 335. godine, pretvara-

ju}i time Veliku subotu u dan

milosti Bo`je svim pravoslav-

nim vjernicima. Ta, kako je na-

zva{e mudre glave, nestvorena

svjetlost Bo`anske ~istote tog

dana ukrepquje vjerne, a kole-

bqivima svjedo~i Carstvo

Bo`je.

Svaki minut Velike subo-

te - od i{~ekivawa pa do samog

silaska Blagodatnog ogwa -

upravo je svjedo~anstvo Carstva

Gospodweg. Rijeka pravoslav-

nih vjernika iz svih pravaca Je-

rusalima prije svitawa po~e-

la je da se slijeva prema Sabor-

nom hramu. Bilo je va`no do}i

{to ranije i zauzeti {to boqu

poziciju za do~ek Blagodatnog

ogwa.

Svima je ciq isti - u}i u

Saborni hram i vidjeti Bo`ji

znak, osjetiti toplinu Blago-

datnog ogwa. A do Sabornog hra-

ma, istini za voqu, na Veliku

subotu zaista je te{ko do}i.

Svaka grupa poklonika, iz Gr~-

ke, sa Kipra, iz Rusije, Srbije,

Etiopije ili nekog drugog kra-

ja svijeta, koristi se svim do-

zvoqenim, ponekad i nedozvo-

qenih sredstvima da se domog-

ne vrata hrama i pod svodovima

najve}e hri{}anske svetiwe do-

~eka neizmjerni blagoslov

Bo`ji.

Tako su poklonici iz Srp-

ske muku mu~ili sa gr~kim ba-

kicama, koje nisu prezale ni od

toga da iglama sa bexeva bodu

sve ispred sebe, kako bi raskr-

~ile put do ciqa...

Uqe na vatru ove godine do-

lile su izraelske snage bezbjed-

nosti. Policija i vojska ove go-

dine je, kao nikada do sada, bu-

kvalno okupirala prilaze hra-

mu i samu portu, prave}i, ~ini

se, jo{ ve}u gu`vu. Ni molbe

ni ubje|ivawe mnogima nisu po-

mogli da se probiju do `eqe-

nih pozicija. Prema nezvani~-

nim informacijama, izraelski

~uvari reda o~ekivali su nere-

de u Sabornom hramu, jer se ta-

kvo ne{to moglo o~ekivati od

pro{le godine smijewenog pa-

trijarha Irineja. Navodno, da-

nima je najavqivao da }e se on,

u stvari, pojaviti u Sabornom

hramu i prizvati Blagodatni

ogaw... Do toga, na sre}u, nije

do{lo.

Za silazak Blagodatnog og-

wa molio se patrijarh jerusa-

limski, Wegova svetost Teofi-

lo Tre}i, koji je u pratwi cr-

kvenih velikodostojnika u por-

tu hrama stigao ne{to oko 13

~asova. Prije wegovog dolaska,

kao i svake godine, hram je pri-

premqen za ovaj doga|aj.

Na Veliki petak hram se za-

kqu~ava, a u wemu ostaje oko 10

hiqada qudi. Vrata Hrama

otvaraju se na Veliku subotu

oko 10 ~asova. Komisija sasta-

vqena od predstavnika polici-

je, gradskih vlasti i crkvenih

velikodostojnika pa`qivo pre-

gleda Sabornu crkvu Hristo-

vog groba, gase}i sva svjetla,

kandila i svije}e, kojih samo u

Kuvukliji - crkvi Groba Go-

spodweg - ima preko stotinu.

Zatim se Kuvuklija jo{ jednom

pa`qivo prekontroli{e, da

slu~ajno ne bi ostalo ne{to ~i-

me bi se mogla zapaliti vatra.

Na mermernu plo~u Hristo-

vog groba komisija ostavqa ko-

madi}e vate, neupaqeno kandi-

lo i patrijarhov molitvenik sa

zlatnim listi}ima. Ulazna vra-

ta zape~ate se ogromnim vo-

skom. Patrijarh sa pratwom

sti`e, kao {to je

ve} navedeno, oko

13 ~asova. Pred

ulazom u Kuvu-

kliju skida sa se-

be mitru, sakos i

omofor, ostaju}i

samo sa epitrahi-

qom, u stiharu,

pojasu i narukvi-

cama.

Va`no je na-

pomenuti da nad-

le`na komisija

pa`qivo pregle-

da i samog patri-

jarha, kako bi se

uvjerili da slu-

~ajno nema sakri-

venu {ibicu ili

neki drugi pred-

met kojim se mo-

`e zapaliti va-

tra. Kada u|e u

crkvu Hristovog

groba, patrijarh

klekne lagano

prelaze}i vatom

po mermernoj

plo~i Groba, iz-

govaraju}i prvo-

sve{teni~ke moli-

tve za dolazak Bla-

godatnog ogwa.

Tu su jo{ i ~etiri snopa od

po 33 svije}e, koliko je trajao

i Hristov ovozemaqski ̀ ivot,

ali i koliko je ~asova proteklo

od Gospodove smrti do wegovog

Vaskrsewa. Ove godine, kao i

nekoliko prethodnih, Blago-

datni ogaw si{ao je oko 14.15

~asova.

Te{ko je opisati ono {to se

gotovo u djeli}u sekunde kroz

otvorenu kupolu Sabornog hra-

ma brzinom muwe spusti u crkvu

Groba Gospodweg. Sve ono {to

se poslije toga de{ava u Sabor-

nom hramu vi{e li~i na san ne-

go na javu.

Saborni hram se gotovo za

jedan minut pretvara u buktiwu.

Blagodatni ogaw prvo zapali

snopove svije}a patrijarhu, ko-

ji ih potom daje predstavniku

Jermena, a zatim i sam izlazi iz

crkve i omogu}uje vjernicima

da zapale svoje svije}e. Od ru-

ke do ruke, od svije}e do svije-

}e, tek sveta vatra se za tili ~as

ra{iri cijelim hramom.

Vjernici iz cijelog svijeta

pale svoje snopove svije}a i ga-

se ih poslije nekoliko trenuta-

ka, da bi ih zatim ponijeli sa

sobom i podijelili, kao naj-

vrednije suvenire sa pokloni~-

kog putovawa u Svetu zemqu.

Naime, svije}om upaqenom na

Blagodatnom ogwu poklonik do-

nosi milost i blagoslov Bo`-

ju u svoj dom, tako da nerijetko

upravo ovim svije}ama doma}i-

ni pale slavske i bo`i}ne svi-

je}e na svojim trpezama.

Ono {to je posebno intere-

santno u pri~i o Blagodatnom og-

wu jeste ~iwenica da ova milost

Bo`ja na Veliku subotu dolazi

samo pravoslavnom patrijarhu, i

to jo{ od 335. godine, daju}i i ti-

me potvrdu istinitosti i isprav-

nosti pravoslavne vjere. Bilo je

i drugih, koji su prizivali i ̀ e-

qeli ovu milost Bo`ju, ali im se

ona nije ukazala.

Ostalo je zabiqe`eno da su

u Jerusalimu na Veliku subotu

1101. godine krsta{i `eqeli

da prizovu Blagodatni ogaw.

Wihovi vjerski poglavari u{li

su u Kuvukliju i poslije 25 ~a-

sova bezuspje{ne molitve odu-

stali su od svoje namjere, ba{

u ranim prijepodnevnim ~asovi-

ma na sam Vaskrs. Poslije wih,

u hram je u{ao tada{wi pravo-

slavni patrijarh Simeon Drugi,

poslije ~ega je Blagodatni ogaw

si{ao za nekoliko minuta.

Wihov primjer, o~igledno,

nije bio dovoqno pou~an za gru-

pu uticajnih Jermena, koji su u

sredwem vijeku po`eqeli da

istisnu pravoslavnog patrijar-

ha i dozovu Blagodatni ogaw.

Tada{wi pravoslavni patri-

jarh Sofronije Peti bio je is-

tjeran iz Saborne crkve, zajed-

no sa vjernicima, a jermenski

poglavar ostao je u Grobu. Umje-

sto u crkvi Hristovog groba,

patrijarh Sofronije Peti kle-

~ao je ispred Hrama, sa visoko

podignutim snopovima svije}a

i u suzama molio Boga za sila-

zak Blagodatnog ogwa.

Wegove iskrene molitve bi-

le su usli{ene, jer je Ogaw si-

{ao kroz otvorenu kupolu, pro-

{ao kroz Hristov grob, probio

stub na spoqa{wem zidu Hra-

ma i zapalio patrijarhove svi-

je}e, na o~igled svih vjernika.

To svjedo~anstvo i danas je vi-

dqivo na samom hramu.

¥ Dobrila MAJSTOROVI]

Snimio Haxi Du{an BORKOVI]

SVJETLOST BO@ANSKE ^ISTOTE

POKLONI^KO PUTOVAWE U SVETU ZEMQU

Nevi|ene mjere bezbjednosti: Policajci na svakom koraku

Porta Sabornog hrama: Vatra se {iri velikom brzinom

Velika subota u Jerusalimu: Ruski poklonik

u molitvi

Rijeka pravoslavnih vjernika iz svih pravaca

Jerusalima prije svitawa po~ela je da se slijeva prema

Sabornom hramu. Bilo je va`no do}i {to ranije

i zauzeti {to boqu poziciju za do~ek Blagodatnog ogwa

TURCI SELXUCI

Zvani~ni ~uvari Hristo-

vog groba su Kavasi ili Gava-

zi, odnosno Turci Selxuci,

koji su zadu`eni i za odr`a-

vawe reda i ceremonijalnih

procedura u samom Hramu.

Turci Selxuci su potom-

ci najstarijih ~uvara Hri-

stovog groba, rodom iz Kon-

stantinopoqa (Carigrada), i

ve} 250 godina dolaze iz dvi-

je porodice.

Koliko je pravoslavnim

vjernicima va`no dobro mjesto

za do~ek Blagodatnog ogwa u sa-

mom Sabornom hramu Groba Go-

spodweg, najboqe se mo`e za-

kqu~iti i po tome {to su mno-

gi od wih pla}ali i po 100 do-

lara za prolaz i dobru pozici-

ju. Mjesta su, prije dolaska sa-

mih vjernika, jo{ tokom no}i,

zauzimali Arapi, koji su ih ka-

snije prodavali najupornijima.

Kada smo ve} kod Arapa, zani-

mqivo je da su upravo oni - pra-

voslavni Arapi - najglasniji i

najveseliji vjernici, koji na

Veliku subotu dolaze u portu

Sabornog hrama. Oni dolaze uz

glasnu pjesmu i muziku, vesele

se i pjevaju, dok drugi vjernici

vrijeme provode u skru{enoj

molitvi.

Pri~a se da su ih crkvene

vlasti jedne godine zbog takvog

pona{awa odstranili iz crkve.

Me|utim, vratili su ih kada su

vidjeli da ni Blagodatni ogaw

ne}e da si|e, uprkos molitvama.

Si{ao je tek kada su se pravo-

slavni Arapi vratili...

NAJVESELIJI VJERNICI

13. i 14. maj 2006.REPORTA@A

6

Kad preko prostranih poqa

fijuknu oluje, u svoje kri-

lo prvo pokupe slamke na

koju nai|u. Stogovi jo{ dugo pr-

kose nebeskim silama, a i nakon

najve}ih nepogoda oko sto`ina

ostaju hrpe slame ili sijena koje

ni uragani ne uspiju razbacati po

okolini.

Kao sa slamkama, sli~no je i

sa qudima. Tako je u vrtlogu vre-

mena. Dok ~ovjek kao jedinka ni-

je ni{ta drugo do slamka me|u vi-

horima, dotle mase poput stogo-

va, makar i znatno o{te}ene, op-

staju gdje su postojale i poslije

najburnijih doga|aja.

Razli~ite oluje ~esto produ-

vavaju ovim na{im predjelima, a

svaka za sobom ostavi ogromnu

{tetu na objektima, prirodnim

dobrima i narodima.

- Poku{ao sam da procijenim

direktnu i indirektnu {tetu u

BiH koju je prouzrokovao posqed-

wi rat. Prava je glupost {to iz

Federacije BiH tvrde da im je

Srbija nanijela ratnu {tetu od

200 milijardi dolara. Ra~una se

da je kroz poru{ene objekte, pri-

vredne kapacitete, sto~ni fond

i druge oblasti tokom rata {te-

ta u cijeloj BiH na~iwena u iz-

nosu od 75 milijardi dolara. Ali,

velika {teta na~iwena je u peri-

odu od 1995. do 2005. godine, da-

kle u miru, kada je izgubqeno oko

sto milijardi maraka. Jer, tako-

zvanu tranziciju nismo mogli da

sprovedemo kao druge evropske

tranzicione zemqe koje nisu bi-

le u ratu. Zato mi toliko i ka-

snimo sa ulaskom u Evropsku uni-

ju u odnosu na okru`ewe - obja-

{wava poznati ekonomista dr Du-

{ko Jak{i}.

Qudi ka`u da se materijalna

dobra s mukom popola i mogu ne-

kako nadoknaditi, ali mrtve du-

{e vi{e niko ne vrati. Sve te

oluje koje su protutwale na{im

krajevima na narodu su ostavile

velike rane, koje ni vijekovi ne

mogu zacijeliti.

Statisti~ari i demografi

tvrde da je u 18. vijeku Srba bilo

isto koliko i Engleza. Godine

1840. bilo nas je 5,5 miliona, 1900.

oko 9,5 miliona, a u tre}i mile-

nijum, {to u matici {to u dija-

spori, i to po najoptimisti~ni-

jim procjenama, u{lo nas je mawe

od devet miliona.

Engleza danas ima {est puta

vi{e. Stvar da bude poraznija po

na{ narod, u vi{e ratova Srbi i

Englezi su bili na istoj strani.

Sude}i po qudskim gubicima, mo-

`e se zakqu~iti da su Srbi bra-

nili Engleze, a ne obrnuto, kako

istorija tuma~i doga|aje.

Ono {to je posebno karakte-

risti~no za na{ narod jeste ~i-

wenica da nakon ratnog vihora

po pravilu odbacujemo svoje hero-

je. Taj obi~aj, nametnut uglavnom

od politi~ke, elite po svoj pri-

lici jedan je od uzroka ve}ine na-

{ih tragedija. O takvim pojava-

ma u ratovima sa Turskom i Bu-

garskom najrje~itije svjedo~ewe

ostavio je pripovjeda~ Laza Laza-

revi} u antologijskoj pri~i "Sve

}e to narod pozlatiti#.

U svojoj poruci "^ujte Srbi,

~uvajte se sebe# dr Rudolf Ar~i-

bald Rajs, taj [vajcarac koji je

Srbe zavolio kao svoje, 1928. go-

dine zabiqe`io je:

- Va{e vo|e nisu jo{ za ovih

deset godina koliko je pro{lo od

zavr{etka rata, sve~ano obiqe-

`ile ni jedan od onih velikih do-

ga|aja kojima dugujete slobodu i

veli~inu zemqe. Jasno je, takve

sve~anosti bi bile nezgodne ve-

}ini va{ih sada{wih vo|a zato

{to oni, dok vam je zemqa bila u

smrtnoj opasnosti i kad se tre-

balo ̀ rtvovati, ni{ta nisu u~i-

nili za wu ve} su se samo brinu-

li kako da sklone na sigurno svo-

ju dragocjenu li~nost, ~ak su ne-

ki iskoristili nesre}u otaxbi-

ne da bi se obogatili.

[ta ste u~inili za svoje rat-

ne invalide? Od svih zemaqa ko-

je su u~estvovale u ratu va{a se

najgore odnosi prema wima. Dok

nekoliko stotina va{ih biv{ih

ministara, samo`ivih politi~-

kih profesionalaca, koji u ve}i-

ni slu~ajeva, ni{ta nisu u~ini-

li za otaxbinu, ve} obilato napu-

nili xepove, sre|uje sebi ispla-

}ivawe "penzija#

koje vas ko{taju ne-

brojenih miliona,

invalidi vam mogu

umirati od gladi.

A {ta je sa voj-

nicima i oficiri-

ma koji nisu {tedje-

li krv i zdravqe da

biste vi bili slo-

bodni? Jeste li po-

stupali s wima kako

to oni zaslu`uju i

kako vam du`nost

nala`e? Ne! Mnogi,

~ak i najzaslu`niji

oficiri su penzio-

nisani, a da im niste

na{li posao u ci-

vilstvu koji bi wi-

ma i wihovim poro-

dicama obezbje|i-

vao pristojan `i-

vot. Isto tako ste

postupali i sa voj-

nicima, a svu blago-

naklonost sa~uvali

ste za {ti}enike

trenutnih mo}nika -

konstatovao je Rajs

prije osam decenija.

- Sje}am se solunskog dobro-

voqca Mla|ana Miki}a iz Gra-

bovca kod ̂ elinca. Imao je ku}e-

rak na samom kraju sela, takore-

}i uvu~en u {umu. Poslije Drugog

svjetskog rata ~ak i `ena i djeca

su ga napustili i oti{li da `i-

ve u Bawu Luku, a on je ostao da

`ivi sam kao vuk samotwak. Ri-

jetko je silazio u ^elinac da ku-

pi ono najnu`nije za ono malo

"crkavice# zara|ene prave}i "vu-

~ije# i burad. A onda opet nazad

uzbrdo, polagano, stara~kim ko-

rakom prolazio je porad na{ih

ku}a. Na le|ima {arena izblije-

djela torba, a u ruci iskrivqeni

{tap koji je sam izdjeqao. Bio je

povisok, ali dobro pogrbqen. Na

wemu stari, sukneni crni kaput

i izlizani crni {e{ir. Mr{av,

neobrijan, oronuo. Jadno je izgle-

dao, a pogotovo u hladne jesewe i

zimske dane.

Jednoga dana, po{to ga neko

vrijeme nisu vi|ali, neko se sje-

tio da pogleda u ku}erak. Kad ta-

mo, a Mla|an se, ko zna kad, od

ovog svijeta oprostio.

A pri~ali su da je, kada se

vra}ao ku}i poslije Prvog svjet-

skog rata kao solunski dobrovo-

qac, putovao od Bawe Luke do da-

na{we {kole u [trbama sa tri

fijakera. U prvom wegov {e{ir,

u drugom {tap, a u tre}em on i

pu{i duvan zamotan u stodinar-

ku. A za stodinarku se mogla ku-

piti dobra krava - prisje}a se

Vlado Stan~i}, koji ve} ~etiri

decenije `ivi i radi u Wema~-

koj.

Goli otok je najboqi primjer

kako su se prema ratnim heroji-

ma iz Drugog svjetskog rata koji

su poku{ali svoje mi{qewe iz-

dvojiti iz mase odnosile tada-

{we na{e vo|e. Ra~una se da je

kroz taj zloglasni logor, koji je

vladaju}a Komunisti~ka partija

otvorila da bi se za{titila ne sa-

mo od Staqina, nego i od opozi-

cije, u periodu izme|u 1948. i 1961.

godine pro{lo oko 60 hiqada za-

to~enika, me|u kojima je bilo ~ak

78 odsto Srba. Od tog broja, `i-

vot je izgubilo oko 15 hiqada za-

tvorenika!

- Mi smo jedini narod u svi-

jetu koji se odmah poslije rata

`eli rije{iti svojih ratnih he-

roja. Odmah civilnom dru{tvu

postanu teret. Jednom se s takvom

tradicijom mora prekinuti. I ne

samo to, mi moramo voditi ra~u-

na i o za{titi dostojanstva poro-

dica `rtava rata, prije svega o

djeci poginulih boraca i te{kih

invalida, o wihovim roditeqima

i suprugama. Oni ne smiju posta-

ti socijalni slu~ajevi, jer su svo-

je `ivote dali za odbranu svog

naroda i svoje otaxbine - pri~a

narodni poslanik iz Srpca Petar

Kr~mar, predsjednik Odbora za

bora~ko-invalidsku za{titu Na-

rodne skup{tine Republike Srp-

ske, ina~e ratni komandant.

^lan Suda ~asti Bora~ke or-

ganizacije Republike Srpske Vo-

jin Gu{i} iz Nevesiwa, ~ovjek

koji u`iva izuzetno po{tovawe

me|u borcima Odbrambeno-otax-

binskog rata, ka`e da u vjeri pra-

voslavnoj nema ve}e qubavi nego

dati svoj ̀ ivot za bli`wega svo-

ga.

- Svi mi koji smo ratovali

bili smo spremni za to, izvla~i-

li smo rawene i mrtve, a i sami

smo rawavani. Ako nema qubavi

u svom srcu za svoje bli`we i svo-

ju otaxbinu, ~ovjek ni{ta nema.

Ni{ta ne vrijedi, ma {ta imao.

Tog principa se treba dr`ati po-

sebno onda kad se brane nacio-

nalni interesi i u ratu i u miru.

U srpskom narodu nejedinstvo je

najve}a prepreka ka napretku.

^im se latimo politike, odmah

zaboravimo {ta smo i ko smo.

Znam neke koji su prije ulaska u

politiku bili i dobri borci i do-

bri qudi. Na`alost, brzo su

"okrenuli }urak naopako# pa gle-

daju iskqu~ivo svoje i interese

svoje partije. Uvijek je ~asnije

dati ostavke, nego ~initi ne{to

pogre{no, makar to bilo i pod

pritiskom - pri~a Vojin, ratni

vojni invalid koji je dva puta pre-

pu{tao stan na koji ima pravo da

bi se zbrinule porodice poginu-

lih boraca.

Na`alost, qudi poput Voji-

na danas nema mnogo. Mnogo je vi-

{e onih koji su temeqe svoga car-

stva izgradili na tu|oj nesre}i.

¥ Boro MAKSIMOVI]

LICA, PREDJELI, OBI^AJI

Vojin Gu{i}: Za otaxbinu prije

svega

^OVJEK SLAMKA U VIHORUPoslije ratnog vihora ~esto odbacujemo svoje heroje.

Taj obi~aj, po svoj prilici i po iskustvu, jedan

je od uzroka mnogih tragedija srpskog naroda

Malo je gradova u staroj

Hercegovini i sredwovje-

kovnoj Bosni koji su ima-

li tako povoqan prirodni i geo-

grafski polo`aj prema svome

okru`ewu kao {to ga je imalo, a

i danas ima, Gacko. U vrijeme kad

nije bilo ni vozova ni autobusa,

ni dobrih puteva kojima bi se

moglo bezbjedno putovati kroz

bespu}e Bosne i kr{evite Herce-

govine, tovarni kowi bili su je-

dino i nezamjewivo prevozno

sredstvo. A putni pravci i "tra-

se# kojima su i{li bili su uglav-

nom doline rijeka i planinski

klanci.

Jedan od najkra}ih i najpo-

voqnijih puteva koji je povezi-

vao gradove isto~ne i sjeverne

Bosne, kao i zapadne Srbije, sa

starim Dubrovnikom, Risnom i

Kotorom, i{ao je kawonom Dri-

ne, a onda preko ^emerna, Gacka

i Gata~kog poqa nastavqao ka

Trebiwu i Dubrovniku. U obrnu-

tom smjeru ovaj put vodio je do

Fo~e, gdje je preko drvenog mosta

prelazio na desnu obalu Drine, a

odatle u nekoliko pravaca ka gra-

dovima Zete, Ra{ke i Carigra-

da. Put je najve}im dijelom bio la-

ko prohodan i relativno bezbje-

dan. Stoga je on bio put najboqeg

izbora za trgovinske karavane,

zakupce bosanskih carina, Vla-

he-kirija{e koji su organizovali

i obezbje|ivali transporte i po-

slovne qude koji su posje}ivali

bosanske i primorske trgove.

Preko Gacka, Gata~kog poqa

i kawona Drine vodili su i svi

va`niji po{tanski putevi. Sa

zna~ajem ove prirodne komunika-

cije, kojom je i{la glavnina tr-

govinskog prometa u sredwem vi-

jeku iz Bosne i Srbije ka moru i

obratno, mogla se mjeriti jedino

dolina Neretve, kojom je vodio

drugi va`an pravac od mora ka

sredwobosanskim rudnicima i

Vrhbosni.

Gacko i Gata~ka `upa bili

su jedna od najzna~ajnijih usput-

nih stanica na tom dugom putu ka

sjeveru Bosne i zapadu Srbije. U

Gacku je ve} u XIII vijeku posto-

jao trg, tu je kroz mnoge decenije

djelovala carinarnica, a tu je bi-

lo i jedno od glavnih odmori{ta

za trgovinske karavane - prispje-

le trgovce, poslugu i tovarne ko-

we.

Gata~ka `upa je jedna od naj-

starijih u Hercegovini. Zahvata-

la je sredi{wi prostor izme|u

dvije velike i susjedne oblasti:

Podgorja, koje je zahvatalo cen-

tralne prostore Zahumqa, i Gor-

we Zete, vrletnog kraja na sjeve-

rozapadu dana{we Crne Gore. To

je prostrana zaravan izme|u Bje-

la{nice (1.867 metara) na sjeve-

ru, Golije (1.945 metara) na isto-

ku i planinskog masiva Wego{

(1.721 metar) na jugu, poznata kao

Gata~ko poqe.

Prema mapama sredwovjekov-

ne bosanske dr`ave i raspolo`i-

voj istorijskoj gra|i, u XV vije-

ku obje ove oblasti (Podgorje i

Gorwa Zeta), zajedno sa svojim ̀ u-

pama, bile su u sastavu velike osa-

mostaqene oblasti Zahumqe, u

~ijem sastavu su bile i primor-

ske oblasti sa obje strane Nere-

tve.

To je ona prostrana obast

Hercega Stefana Kosa~e (1435-

1466) koju danas mnogi nazivaju

Stara Hercegovina. Prema mapi

profesora Marka Vega ("Naseqa

bosanske sredwovjekovne dr`a-

ve#), to je podru~je od obronaka

Ivan-planine na sjeveru, Prije-

poqa na istoku, Ostroga, Risna i

Bokokotorskog zaliva na jugu, do

Stona i mnogih priobalnih mje-

sta sa jedne i druge strane Nere-

tve na zapadu.

Vladimir ]orovi} (u studi-

ji "Istorijska Hercegovina#) na-

pomiwe da je do ovog pro{irewa

do{lo ubrzo nakon raspada ra-

{ke dr`ave Nemawi}a, a prije

nego {to su Osmanlije uspjele da

okupiraju i prisvoje i ovaj dio

Balkanskog poluostrva.

Gacko i Gata~ka `upa, koji

su u ovom tekstu u sredi{tu na-

{eg interesovawa, imaju drugu

i zanimqivu pro{lost. Ona ne

po~iwe od Popa Dukqanina, ko-

ji ih u XII vijeku pomiwe u svo-

jim zapisima, ve} od vremena

Ilira i rimskog doba. O tome

svjedo~e tragovi praistorijskih

gradina i tunela, ostaci anti~-

kih zdawa, raznovrsni predmeti

otkopani na arheolo{kim loka-

litetima. Dosada{wa istra`i-

vawa su nepotpuna, ali ima ja-

snih nagovje{taja da je gata~ka

visoravan ve} u rimsko doba bi-

la relativno gusto naseqena.

Mnogobrojne nekropole sa ste}-

cima pouzdan su dokaz da je tako

bilo i u sredwem vijeku.

S obzirom na to da je ovim

prostorima ve} od ranog sredweg

vijeka prolazio va`an drum, ko-

ji je povezivao Bosnu i Srbiju sa

Dubrovnikom i drugim gradovima

u primorju, o Gacku i Gata~koj

`upi ima dosta pisanih tragova.

Poslije ve} pomenutog Dukqani-

na u XII vijeku, Gacko se u pisa-

nim izvorima - kako biqe`i Kon-

stantin Jire~ek - pomiwe 1276.

godine povodom nekog okr{aja ko-

ji se te godine dogodio na ovim

prostorima, a u kome su u~estvo-

vali kraq Dragutin i wegov otac

Uro{ I.

"Neki qudi iz Gacka#, kon-

statuje Jire~ek, "spomiwu se i

1278. godine. Tada Gacko nije pri-

padalo Humu.#

U 13. i 14. vijeku, kako je vi-

dqivo iz dokumenata dubrova~-

kog Notarijata, dubrova~ki tr-

govci su se u velikom broju poja-

vqivali na bosanskim trgovima

i intenzivno trgovali. U Bosnu

su nosili so, raznovrsna oru|a,

nakit i rukotvorine, a otkupqi-

vali srebro, plemenite metale iz

bosanskih rudnika, ko`u, vunu,

razne sirovine.

Sav taj promet usmjeravan je

preko Gacka, ^emerna i kawona

Drine na trgove Bosne i Srbije,

a odatle, u obrnutom smjeru, na

trgove Dubrovnika, Kotora, Sto-

na i drugih centara u primorju.

Da bi {to boqe nadzirao rob-

ni i nov~ani promet na ovom fre-

kventnom putu, vojvoda Sandaq

Hrani} je krajem XIV vijeka na

brdu iznad Cernice, u blizini

Gacka, podigao utvr|eni grad

Kqu~. Arhitektonski je obliko-

van iz dva dijela: ~inili su ga

Gorwi i Dowi grad. U onom na

gorwem platou sazidane su dvije

kamene kule, od kojih je jedna slu-

`ila kao tabija (odnosno jaka voj-

na utvrda), a druga kao tamnica.

Dowi grad je bio na ni`em pla-

tou i wemu se lak{e prilazilo.

Kasnije se oko wega razvilo pro-

strano podgra|e, koje je u svom sa-

stavu imalo trg, carinu, prihvat-

nu stanicu za trgovce, putnike i

namjernike.

Sli~no kao na drugim prosto-

rima isto~ne Hercegovine, u ga-

ta~kom kraju postoji mno{tvo

sredwovjekovnih nekropola sa

nadgrobnim obiqe`jima toga vre-

mena. U neposrednoj okolini Gac-

ka evidentirano je 114 memori-

jalnih lokaliteta sa 2.219 kame-

nih obiqe`ja, od kojih samo 38

imaju razne natpise i ukrase. U se-

lu Braj~evi}i sredwovjekovna ne-

kropola je sa 147, a na lokalite-

tu Plo~e, u selu Bahori, sa 106

ste}aka.

Na nekoliko lokaliteta u

okolini Gacka otkriveni su tra-

govi sredwovjekovnih gradina i

fragmenti nekada{wih zdawa,

ali je sve to jo{ nedovoqno istra-

`eno.

Prema Vladimiru ]orovi}u

("Glasnik jugoslovenskog profe-

sorskog dru{tva#, Beograd, 1937),

Gata~ka `upa bila je u sastavu

stare hercegova~ke oblasti Pod-

gorje, kojoj su dosta dugo pripada-

le i `upe sa dana{weg sjevera

Crne Gore: Onogo{t, Komarnica,

Jezero, Rudine, Piva.

U svojoj studiji "Istorijska

Hercegovina# ]orovi} navodi:

- Dok je Bosna bila pokrive-

na gustim, mestimi~no sve do da-

nas o~uvanim {umama, Oblast

Hercegovine, naro~ito na desnoj

obali Neretve, imala je ve} pri-

li~no ogoqen karst. V Skari} je

dobro upozorio, da pojava naziva

drazga - dreza za {umu u re~ima

kao Dre`nica, Dre`aw, Dre`nik,

Udru`ewe i sli~no ne bi bila

lako obja{wiva da je {ume bilo

izobilno. "U krajevima gdje {u-

me ima malo i sporadi~no zapa-

`a se svaki {umovit komad i taj

se ozna~ava imenom [uma, Gaj,

Lug itd.# Ali je {ume bilo sva-

kako vi{e nego danas. Dubrave su

bile pune drve}a. U XIV veku Po-

~iteq je imao kraqevsko brodo-

gradili{te. Na Jasenu, izme|u

Bile}e i Trebiwa, gusta {uma

postojala je jo{ do sredine XIX

veka. U gajevima oko ^apqine

krili su se hajduci. Sa nestankom

{uma dolazi sve vi{e do oskudi-

ce `ivih voda. To ~ini da je `i-

vot u Hercegovini postajao sve

te`i i naporniji nego u vodama i

{umom bogatoj Bosni. Ali je ka-

rakteristi~no da je ipak kroz sve

vreme ovaj kraj bio naseqeniji i

imao vi{e prometa. Ve}a prose~-

na naseqenost Hercegovine da se

tuma~iti blizinom mora, plod-

no{}u dolina Neretve i Trebi-

{wice, i u izvesnoj meri ve}im

kulturnim nasle|em na koje se tu

nai{lo...

Ve}i dio ovoga o ~emu je svo-

jevremeno pisao Vladimir ]oro-

vi} odnosi se svakako i na gata~-

ki kraj.

¥ Dragi{a SPREMO

PODGORJE I GORWA ZETA

GATA^KI KORIDOR ZA KARAVANE

NA[I KRAJEVI U PRO[LOSTI

Put izme|u gradova u Podriwu i starog Dubrovnika

vodio je preko Gacka i Gata~kog poqa i bio jedan

od najprometnijih u sredwem vijeku

Ste}ci u Hercegovini: Tragovi gustih

gata~kih naseqa

ZAHUMQE

Stara Hercegovina (Zahu-

mqe - Hum) je u vrijeme svog

najve}eg teritorijalnog opse-

ga obuhvatala naseqa i `upe

koji su danas na sjeverozapadu

Crne Gore. To je podru~je Gor-

we Zete i Bokokotorskog zali-

va. Tada su Zahumqu - Humu pri-

padali Ostrog, Onogo{t sa

@upom Nik{i}, Grahovo, Ru-

dine, a u primorju Risan, Kotor

i ostala naseqa Boke, ukqu~u-

ju}i i @upu Grbaq na ju`noj

strani zaliva.

U etni~kom i kulturolo-

{kom smislu to je i danas pro-

stor sa mnogo zajedni~kih ka-

rakteristika i jedinstvenom

kulturnom ba{tinom, na koju

politi~ke i teritorijalne po-

djele nisu imale zna~ajnijeg

uticaja.

13. i 14. maj 2006. REPORTA@A

7

Svakom znanu re~enicu da

ratni zlo~in ne zasta-

rijeva, na prostorima

biv{e Jugoslavije svi pona-

vqaju gotovo ve} ~itav vijek.

U isto vrijeme mnogi sve ~i-

ne da se ti isti ratni zlo~i-

ni prikriju i sakriju.

Govori se o zlo~inima po-

~iwenim u posqedwem ratu, a

jo{ nisu do kraja istra`eni

ni ka`weni ni krivci za zlo-

~ine po~iwene nad Srbima u

Prvom i Drugom svjetskom ra-

tu. ^ini se da je ostalo samo

sje}awe onih koji su izgubili

svoje najbli`e u vihorima ra-

tova koji ~esto pusto{e ovim

balkanskim prostorima.

Tako i Zorka Mihi}, ro-

dom iz Pala, ~uva `ivo sje}a-

we na svog oca i po`utjele

fotografije mjesta gdje je

1941. godine pogubqen sa mno-

gim drugima samo zbog toga

{to nisu pripadali "povla-

{}enoj# naciji.

- Moj otac Rajko Glogovac

(1895) `ivio je i radio u Pa-

lama kao nad{umar. Majka

Stojanka je rodila nas troje

djece - sestru Radmilu, brata

Radomira i mene. Kad je po-

~eo rat 1941. godine, usta{e

su prvo odvele moga oca, samo

zato {to je Srbin i solunski

dobrovoqac, a onda i druge

Paqane iz porodica Jugovi},

Lopati}, Savi}, Jakovqevi}...

O~eve lugare, wih 11, ubile

su usta{e ne{to kasnije kod

jednog od tunela stare usko-

tra~ne pruge u blizini Pala

- pri~a Zorka Mihi}. Ona po-

kazuje stare po`utjele foto-

grafije iz 1971. godine, sni-

mqene na otvarawu spomeni-

ka `rtvama logora Kru{~i-

ca.

Na fotosima spomenik i

stihovi iz poeme Ivana Gora-

na Kova~i}a "Jama#, kamena

gromada sa imenima tu strada-

lih Jevreja iz Zenice, "crna

ku}a#, odnosno nekada{wa {u-

marska baraka u kojoj su logo-

ra{i bili zatvoreni.

- Kada je otac odveden u lo-

gor, majka je molila usta{kog

tabornika da joj izdejstvuje

posjetu Kru{~ici. Uspjela je

oti}i tamo, ali je oca samo

vidjela iz daqine. Nisu joj da-

li da sa wim razgovara. Na-

stavila je po Sarajevu da tra-

`i pomo} kako bi oca oslo-

bodila, ali je poslije ne{to

vi{e od dva mjeseca od o~evog

odvo|ewa u logor na zidu Na-

rodne banke u Sarajevu ugle-

dala spisak ubijenih u Kru-

{~ici. Na wemu je bilo i o~e-

vo ime. Pisalo je kako su, na-

vodno, podigli pobunu i po-

ku{ali bjekstvo. Tek mnogo

godina poslije rata smo sazna-

li da su zvjerski ubijeni i da

su ih usta{e tjerale da se me-

|usobno ubijaju - nastavqa

Zorka pri~u.

Na otvarawu spomenika

pomenute 1971. godine upozna-

la je jednu `enu, kojoj se vi{e

ne mo`e sjetiti imena, koja je

kuvala logora{ima jelo. Je-

dan polukuvani krompir dnev-

no bio je obrok. Rekla joj je

da je upoznala wenog oca i da

ga je zapamtila po tome {to su

ga usta{e tjerale da pjeva sve

dok ga nisu ubile.

- Saznala sam da je iza "cr-

ne ku}e# u Kru{~ici bila

{tala, kod koje je iskopana

velika rupa u koju su ubijani

bili bacani. Za te zlo~ine sa-

znali su Nijemci, koji su do-

{li i naredili da se, zbog za-

raze, tijela ponovo sahrane i

preliju ga{enim kre~om. Lo-

gor su zatvorili. Tek posli-

je rata tada{wa JNA je otko-

pala masovnu grobnicu i iz-

gradila spomen-kosturnicu -

zavr{ava pri~u Zora Mihi}.

Ona je u posqedwem ratu mo-

rala da napusti stan u Sara-

jevu i skrasi se prvo u rodnim

Palama, a zatim u Lukavici.

Ka`e da u Kru{~icu iz

poznatih razloga godinama ni-

je oti{la da bi se poklonila

sjenima oca i drugih strada-

lih na tom mjestu, te prislu-

`ila svije}u. Ne bi, ka`e, mo-

gla podnijeti tu istinu da je

spomenik gotovo u potpuno-

sti uni{ten, kako su joj pri-

~ali ro|aci i prijateqi.

¥ Nedeqko ZELENOVI]

SJE]AWA ZORKE MIHI] NA OCA RAJKA, KOJEG SU USTA[E UBILE 1941. GODINE KOD PALA

UZDAH IZ LOGORA KRU[^ICA

Spomenik u Kru{~ici iz 1971. godine: Mjesto zlo~ina danas je zaraslo

u korov

Zorka Mihi}, rodom iz Pala, ~uva `ivo sje}awe na svog

oca Rajka Glogovca i fotografije sa mjesta gdje je 1941.

godine pogubqen sa mnogim drugima samo zbog toga {to

su bili Srbi

Poslije kozarske ofan-

zive 1942. godine, kao i

toliki drugi Kozar~a-

ni i Potkozar~ani, dje~ak od

trinaest godina, Ilija Iva-

novi}, na{ao se u zloglasnom

logoru Jasenovac. Bija{e to

posigurno me|u ve}im fabri-

kama smrti na ovim prostori-

ma u Drugom svjetskom ratu, a

dana{wi suludnici svijeta

`ele je na bilo koji na~in mi-

nimizirati i druga~ijim pri-

kazati taj jasenova~ki pakao.

Na sre}u, postoje jo{ me|u

`ivima oni koji su osjetili i

spoznali logor Jasenovac i sve

wegove predlogore, pa mogu po-

svjedo~iti kako je to bilo i

{ta se tih godina rata u Jase-

novcu zbilo. Me|u takvima je

i profesor Ilija Ivanovi},

ro|en 1928. godine u Podgrad-

cima, gdje ga je ovaj novi, ne-

sre}ni rat "vratio# iz Zeni-

ce, u kojoj je slu`bovao i pen-

ziju stekao. Ne mo`e da evo-

cira uspomene, veli, kao da po-

novo pre`ivqava sve, ali je

zato gotovo ~itavog ̀ ivota bi-

qe{kario pone{to i nedavno

objavio kwigu "Svjedok jase-

nova~kog pakla#.

- Najprije su usta{e u seli-

ma okolo, pa i Podgradcima,

pokupile djecu do dvanaest go-

dina. Uzimali su ~ak i tek ro-

|enu, sisan~ad, a pod izgovo-

rom da je rije~ o tobo`woj po-

pisnoj komisiji Me|unarodnog

Crvenog krsta. Mi, odrasliji,

i{li smo gledati {ta se doga-

|a, dok i na sve nas nije do{ao

red: na najgrubqi na~in su nas

potjerali za tom djecom put se-

la Mlaka, a odatle u logor u Ja-

senovac. Usput smo sretali

mnoge na{e poznanike, ali i

seqane drugih kozarsko-pot-

kozarskih sela. Bilo je stra-

vi~nije od bilo kakve slutwe

- ispisuje Ilija Ivanovi}.

Dospjev{i u logor, u Jase-

novac, shvatio je da je bli`e

smrti negoli `ivotu.

- Kada smo stigli u Jaseno-

vac i na{li se ispred zgrade

"zapovjedni{tva sabirnog lo-

gora#, vidjeli smo qude u vr-

lo jadnom stawu. U`asan je to

bio prizor, ravan slutwi da

se odavde te{ko iznosi `iva

glava. Prvu smo no} utjerani

u jednu jo{ nedovr{enu zgradu.

Na~i~kalo nas kao sardine, a

mi, mla|i, popeli smo se na ta-

van. Izgledalo nam je nekako

bezbjednije, dok nismo shvati-

li da ovdje nema bezbjednijeg

mjesta. Me|u logora{ima ko-

je smo ujutro vidjeli, prepo-

znavali smo suseqane, kom{i-

je, ro|ake, prijateqe, ja sam

vidio svog brata od strica Mi-

lo{a i ujaka Milu Ninkovi}a.

Sporazumijevali smo se o~i-

ma jer oni nisu smjeli ni ri-

je~i progovoriti, a i nas je ve}

uveliko bio uhvatio strah.

Slutili smo pakao - dodaje

svjedok jasenova~kog zla Ili-

ja Ivanovi}.

I, zaista, zapo~eo je pakao:

na sve strane mrtvi i smrt, po-

svuda sila naoru`anih nad go-

lorukim jadnicima. Sve je to,

nekako, li~ilo na legendu o

Davidu i Golijatu.

- Raspore|ivali su nas na

razli~ite poslove, pa je izgle-

dalo da}e se pre`ivjeti. Ali,

tako kre}u}i se, mogli smo vi-

djeti samo i iskqu~ivo - smrt!

Mene su odredili za bricu, pa

sam po~eo da brijem i {i{am

logora{e sa kojima sam raz-

mjewivao pokoju rije~. Spo-

znavao sam su{tinu jasenova~-

kog pakla, gdje sam iz dana u

dan vi|ao sve vi{e mrtvih i

gledao svirepa ubijawa, shva-

taju}i da }e tako i na mene jed-

nom do}i red. Bilo je vi{e ne-

go stra{no - dodaje Ilija Iva-

novi}.

Ve} u jesen te 1942. godine

vidio je masovno ubijawe one

dje~ice koju su pokupili po se-

lima u Kozari i oko Kozare.

Ne{to {to se ne mo`e nika-

da zaboraviti.

- Tamo gdje je u baraci bi-

lo smje{teno wih oko stotinu

do stotinu i pedesetoro djece

do dvanaest godina starosti,

jednog jutra me je zatekla pu-

ka ti{ina. Znam, govorila je

o smrti! I, zaista, sva su ta

djeca minule no}i poubijana.

Tek smrt ih je spasila, mislio

sam, dok me je pro`imala jeza.

Tr~e}i oti{ao sam u Ciglanu,

gdje sam radio i gdje su neki

moji poznanici. Ispri~ao sam

{ta sam vidio i osjetio, za-

vladala je nekakva panika, taj

dan prosto nismo ni{ta mo-

gli raditi. Sre}a je htjela da

to na{i "stra`ari# nisu pri-

mijetili jer i mi bismo za

onom djecom oti{li - veli

Ivanovi}.

Brojao je tako logora{ke

dane smrti od qeta 1942. do

proqe}a 1945. godine, kada je

sa grupom logora{a, jo{ `i-

vahnih kostura, krenuo u ~uve-

ni proboj iz logora. Bilo ih

je na stotine, ali su tek pone-

ki od wih pre`ivjeli.

- Bilo je to 21. aprila 1945.

godine: usta{e su tjerale pre-

ostali dio `ena na Gradinu,

gdje }e ih poubijati. Takve smo

"transporte# vi|ali svako-

dnevno. Smrt je ovdje bila jed-

nima zanat, a drugima iskupqe-

we. Najte`e je bilo nama, ko-

ji smo ̀ ivotarili i sve to gle-

dali i pre`ivqavali. Uveli-

ko su se osje}ali, po savezni~-

kim avionima, negdje u vazdu-

hu vapaji mrtvih, ali i nas, {a-

~ice jo{ ̀ ivih. Ili, boqe re-

~eno - ve} uveliko kostura, ko-

ji su samo imitirali - `ivot.

Ni slutio nisam da }e to, za-

pravo, biti moj posqedwi dan

u logoru smrti u Jasenovcu, a

tako je bilo jer ve} sutradan

bio sam na slobodi i `iv. To

je bilo vi{e za ne vjerovati

negoli da povjeruje{ - dodaje

Ilija Ivanovi}.

Mnoge je bliske i drage po-

gubio u tom paklu, gdje je sva-

kodnevno smrt u o~i gledao.

Posebno je poglavqe u kwizi

posvetio drugu Svetozaru ^i-

ki}u, koji je uspio pobje}i iz

logora smrti, ali je 24. apri-

la umro u Prosari od iznure-

nosti i gladi.

¥ Ranko PRERADOVI]

QUDI U ME\UVREMENU

SVJEDOK JASENOVA^KOG PAKLA

Ilija Ivanovi}: @ive slike stradawa

Osu|enik na smrt u logoru Jasenovac u Drugom svjetskom

ratu, Ilija Ivanovi} ~udom je pre`ivio i danas svjedo~i

kwigom

"

Svjedok jasenova~kog pakla"

SLIKE STRADAWA

Poslije rata Ilija je za-

vr{io U~iteqsku {kolu u

Bawoj Luci i u~iteqevao u

kozarsko-potkozarskim se-

lima oko Gradi{ke i Dubi-

ce.

- Godinama nisam mogao

iz snova odagnati doga|aje

iz jasenova~kog pakla. A po-

{to sam zavr{io fakultet,

oti{ao sam u Zenicu i tamo

se zaposlio kao profesor.

Sa suprugom Marijom stekao

sam dva sina - Tihomira i

Nikolu. Imamo ve} velike

unuke, ali mene ne napu{ta-

ju moje slike smrti i strada-

wa - govori Ilija Ivanovi}.

On sada{we penzionerske

dane provodi u Podgradci-

ma i ~udom se ~udi nastoja-

wima da se sav u`as koji je

i on pre`ivio, ubla`i i ig-

nori{e. Ali, ovakva i broj-

na druga svjedo~anstva mno-

go su mo}nija ~ak i od svjet-

skih mo}nika, koji bi da sa-

kriju zlo iz Jasenovca. Ia-

ko je na ulazu pakla pisalo

"Rad osloba|a#, unutra je sm-

rt osloba|ala patwi i mu-

ka. O tome govori svjedok

Ilija Ivanovi} iz Podgra-

daca.

Spomen obiqe`je: Stihovi iz

"

Jame" Ivana

Gorana Kova~i}a

AKO je suditi po prvim

dnevnicima, {kolstvo

je u Bronzanom Majdanu

za`ivjelo prije vi{e od sto-

tinu godina. Prvi sa~uvani

{kolski dnevnik poti~e iz

1909. godine, kada je nastava dr-

`ana u manastiru Gomionica.

Djeca su u ovom manastiru u~i-

la i ranije, a u starim doku-

mentima stoji da je me|u |aci-

ma bio i otac Petra Ko~i}a,

Gerasim.

Prva {kola u ovom kraju,

odvojena od crkve, sagra|ena je

u Kme}anima 1912. godine. Iste

godine Austrougari su izgradi-

li {kolu u Dowoj Stratinskoj,

~iji ostaci i danas postoje. Ka-

ko su Austrougari mnogo pa`we

poklawali {kolama, za gradwu

u Dowoj Stratinskoj anga`ova-

li su graditeqe iz Italije.

Dana{wa centrala {kola

"Mladen Stojanovi}# u Bron-

zanom Majdanu sagra|ena je po-

slije Drugog svjetskog rata. Ka-

ko pri~a direktor Nenad Mi-

hajlovi}, {kole u Kme}anima

i Dowoj Stratinskoj rade i da-

nas, kao podru~ne, a osnovana

su odjeqewa i u Melini i Ob-

rovcu. U svim wima ove godine

upisano je 360 |aka.

- Iako i danas pokrivamo

ista sela, broj |aka je iz godi-

ne u godinu sve mawi. Najvi{e

dje~ije graje u ovoj {koli bilo

je 1972. godine kada se upisalo

1. 866 u~enika. Rat, nezaposle-

nost, odlazak u grad i inostran-

stvo, lo{i ̀ ivotni uslovi mje-

{tana u~inili su

svoje - pri~a nam di-

rektor.

Najve}a je {teta,

pri~a on, {to mnogo

|aka, poslije osnov-

ne, ne upisuje sred-

wu {kolu. Tako su

djeca, poslije deve-

tog razreda, prepu-

{tena sama sebi,

ku}nim poslovima,

udaji i `enidbi.

- Zato poku{ava-

mo da {to vi{e radi-

mo sa djecom, ne samo

na nastavi, nego i na

mnogobrojnim van{kolskim ak-

tivnostima. Ovo je siroma{an

kraj, a to najboqe potvr|uje po-

datak da od 1992. godine nismo

mogli da organizujemo ekskur-

ziju za u~enike devetog razre-

da - ka`e Nenad Mihajlovi}.

Me|u {kolskim sekcijama

posebno se isti~u sportska,

dramsko - recitatorska, likov-

na i tehni~ka. Najve}e blago

{kole je wegovawe tradicije -

pjesme ojka~e i narodnog fol-

klora.

Nastavnici se ne {tede,

{to djeca primje}uju i veoma

cijene. Ovdje su svi nastavnici

omiqeni. Me|u wima ima i ve-

oma mladih i starijih koji ~e-

kaju penziju, ali je najvi{e onih

sa desetak, petnaest godina rad-

nog iskustva. Za wih direktor

ka`e da su stub znawa - dovoq-

no iskusni, a puni `eqe i sna-

ge za radom. Odnosi izme|u rad-

nih kolega su uvijek bili za po-

hvalu. Svi su spremni da pomog-

nu drugima, zamijene ih kad za-

treba.

- Djecom smo vi{e nego za-

dovoqni. Na{i mali{ani su

sa~uvani od poroka dana{wi-

ce, to su zdrava, poslu{na i ne-

iskvarena djeca. Najve}i pro-

blemi u na{oj {koli su nesta-

{luci. Ali uvijek je {kola

qep{a kad se iz we ~uju smijeh,

pjesma i vriska, nego ti{ina -

ka`e direktor Nenad Mihajlo-

vi}. ¥

13. i 14. maj 2006.MOJA [KOLA

8

"

GLAS SRPSKE" U OSNOVNOJ [KOLI

"

MLADEN STOJANOVI]" U BRONZANOM MAJDANU KOD BAWE LUKE

Prva {kola u ovom kraju sagra|ena je u Kme}anima

1912. godine. Broj |aka se iz godine u godinu smawuje,

a najve}a je {teta {to mnogo |aka, poslije osnovne,

ne upisuje sredwu {kolu. Ponos {kole su zdrava

i uvijek nasmijana djeca

Ma koliko bili dobri i

poslu{ni |aci, u~enici

u Bronzanom Majdanu

najboqi su kad iza|u na sport-

ske terene. Bilo da je rije~ o

atletici, ko{arci, odbojci ili

fudbalu, talenata ima na pre-

tek. Uz nastavnika fizi~kog

vaspitawa Ogwena [ataru |a-

ci su zavoqeli sport, tako da

nema razreda bez barem jednog

budu}eg velikog sportiste.

- Medaqe i brojna priznawa

dokazuju da su ovdje djeca vrijed-

na. Nedavno je na{ |ak Obrad

Kne`evi} na uli~noj trci osvo-

jio drugo mjesto. Na trci koju

je u na{em gradu organizovala

Radio-televizija Srbije Marin-

ko Ritan je bio drugi - pri~a

nastavnik Ogwen [atara.

Fudbaleri su, ka`e on, po-

sebna pri~a. Mogu igrati po ci-

jeli dan a da se ne umore.

Ogwen je u {koli u Bronza-

nom Majdanu tek nekoliko mje-

seci, ali dovoqno da ga djeca

zavole.

- Ko ne radi sa djecom, ne

zna koliko ~ari ima ovaj posao.

Iako je ovo mala {kola, imamo

odli~ne uslove za fizi~ko vas-

pitawe. Na sali nam mogu poza-

vidjeti i mnoge gradske {kole,

a imamo terene za sve sportove

- kazuje Ogwen [atara i doda-

je da je svaki u~enik ~lan neke

od sportskih sekcija. ¥

OGWEN [ATARA PREDVODI RUKOMETA[E, ODBOJKA[E...

Desetogodi{wi

Tomislav [te-

kovi} u {koli

je poznat kao vrsni

{ahista, koji je na

Svetosavskom turni-

ru u~enika osnovnih

{kola iz Republike

Srpske bio me|u naj-

boqima.

Umije}e u {ahu

pokazuju i wegova

starija bra}a Milen-

ko i @eqko, ali sa

Tomom malo ko smije

zaigrati.

- Ne sje}am se kad

sam po~eo igrati

{ah. Prvi u~iteq

bio mi je tata, a sada

vje`bam sa nastavni-

kom Sini{om Rada-

novi}em. [ah bih mo-

gao igrati satima bez

prestanka, nikad mi

ne bi dosadio - veli

Tomo.

U {koli je Tomo omiqeni

|ak, nastavnici ga hvale kao po-

sebno vrijedno i pametno dije-

te. Omiqeni predmet mu je ma-

tematika, a svi u {koli ga za ne-

koliko godina vide kao nasqed-

nika Garija Kasparova. ¥

Iako matematika ve}ini

|aka zadaje brige, u~eni-

ci u Bronzanom Majdanu

za najboqeg nastavnika progla-

sili su ba{ matemati~ara Zi-

jada Begi}a.

- Nastavnik je taj od kojeg

zavisi da li }e djeca zavoqeti

neki predmet. Moj osnovni za-

datak je da djeci pribli`im ma-

tematiku, da ih oslobodim stra-

ha od zadataka i poka`em da }e

im ovaj predmet mnogo trebati

u `ivotu - pri~a nastavnik Zi-

jad.

Takav odnos prema djeci i

predmetu, ka`e on, mo`e ostva-

riti samo onaj ko voli svoj

posao i potpuno mu se predaje.

- Djeci se ni{ta ne mo`e

sakriti. Oni prepoznaju trud

nastavnika i cijene to. Samo

vrijedan nastavnik mo`e pobra-

ti simpatije svojih |aka - pri-

~a Zijad Begi} i dodaje da u sva-

kom odjeqewu ima |aka kojima

matematika ide od ruke. ¥

Osnovna {kola

"

Mladen Stojanovi}": Ove godine upisano 360 |aka

Nenad Mihajlovi}: Najqep{i

je dje~iji smijeh

Tomislav [tekovi}: Mogao

bi igrati satima

RIJE^, DVIJE SA DIREKTOROM NENADOM MIHAJLOVI]EM

PJE[ACI

[kolski pedagog Vesna Ra-

kovi} pri~a da je me|u |aci-

ma najvi{e pje{aka, ~ije su

ku}e udaqene od {kole {est,

sedam kilometara.

- Dok do|u u {kolu djeca su

umore, tako da ne mogu biti

nesta{ni, sve i da ho}e. Naj-

te`e im je zimi, kad gaze po

snijegu, pa u {kolu do|u mokri

i ozebli. Mali{ani iz grad-

skih {kola ne mogu ni zami-

sliti u kakvim uslovima od-

rastaju i {koluju se wihovi

vr{waci sa sela - ka`e Vesna

Rakovi}.

Sportisti

za desetku

Ko{arka{i sa nastavnikom Ogwenom: Talenti u svakom razredu

DNEVNIK OD STOTINU QETA

GALERIJAZIJAD BEGI], OMIQENI NASTAVNIK

\aci zavoqeli zadatke Zijad Begi}: Prepoznali trud

PRVI [AHISTA BRONZANOG MAJDANA

Tomo budu}i Kasparov

Moja majka

Moja majka je ko rosa na cvijetu

ona je najqep{a mama na svijetu.

Lice joj je sjajno kao mjesec mlad,

dok doma}inska ruka navikla na rad,

kola~e mi mijesi da ubla`im glad.

Qiqana Gra~anin, 6. B

BIQANA [ARI], 7 A

MILAN MIR^I], 9 A

13. i 14. maj 2006. MOJA [KOLA

9

"

GLAS SRPSKE" U OSNOVNOJ [KOLI

"

MLADEN STOJANOVI]" U BRONZANOM MAJDANU KOD BAWE LUKE

Folklorna sekcija, ko-

ju predvodi koreograf

Miroslav Kaqevi},

simbol je {kole u Bronzanom

Majdanu. Nema zbora, slavqa,

narodnog sastanka, a da u~eni-

ci obu~eni u naredne no{we

na zaigraju kola i igre iz [u-

madije, Banata, ali i na{e

kraji{ke, glamo~ke i buko-

va~ke.

Neki su se |aci prvi put

uhvatili u kolo da bi majka-

ma i bakama ispunili `eqe,

neki jer su igrali od kada su

prohodali, ali svi se sla`u u

tome da qep{ih igara od na-

rodnih nema.

@eqka i Aleksandar Zeq-

kovi}, Milica Kne`evi}, Bi-

qana Maksimovi}, Bojana Ko-

va~evi}, Slobodan Savi}, Na-

ta{a \ur|evi}, Tamara Ju-

ki}, Nikolina \ur|evi}, Ma-

rinko i Tamara Ritan, Suza-

na Stojanovi}, Jelena Drago-

wi}, Zoran Zimowi} i Vio-

leta Kondi} dva puta nedjeq-

no vje`baju pokrete. Rezultat

wihovog truda je pro{logo-

di{we drugo mjesto osvojeno

na smotri folklora osnovnih

{kola Republike Srpske odr-

`anoj u Zvorniku. Ove godi-

ne, poru~uju djeca, pobjeda im

ne}e uma}i.

- Vi{e od pet godina ra-

dim sa ovom djecom. Talenta

im ne mawka, a i za vje`bawe

su uvijek spremni. Radio sam

u mnogim {kolama, ali nigdje

jo{ djeci folklor nije bio

drag kao mali{anima u Bron-

zanom Majdanu - pri~a Miro-

slav Kaqevi}.

Kad je wegovawe tradici-

je u pitawu, ka`e on, ovaj kraj

je poseban.

Kaqevi} djeci prenosi

znawe koje je nau~io kao ~lan

kulturno- umjetni~-

kog dru{tva "Mladen

Stojanovi}# iz Pri-

jedora.

- S djecom je naj-

qep{e raditi, svemu

ih je lako nau~iti.

Igrao sam i svirao i

po kafanama, ali ni-

gdje nisam u`ivao

kao kad sam do{ao u

{kolu - ka`e Miroslav

Kaqevi}.

Najglasniji i najrazigra-

niji me|u wegovim mali{a-

nima su Marinko Ritan, Slo-

bodan Savi} i Nata{a \ur|e-

vi}.

Slobodan pri~a da je we-

govom igrom najponosnija pra-

baka i da joj je srce puno kad

on obu~e narodnu no{wu.

- Kad smo na slavqu obave-

zno se hvatamo u kolo da po-

ka`emo {ta znamo. Nije lije-

po `ivjeti na selu, gdje se we-

guju narodni obi~aji, a ne zna-

ti igrati. Dobra strana fol-

klora je i dru`ewe, koje }e

nam najvi{e nedostajati kad

odemo iz ove {kole - veli

Slobodan.

Najmla|i qubiteq fol-

klora je devetogodi{wi Zo-

ran Zimowi}. Koreograf Mi-

roslav pri~a da Zoran igra

jednako dobro kao i wegovi

stariji drugari, ali da wego-

vo vrijeme tek dolazi. ¥

SA MIROSLAVOM KAQEVI]EM, VO\OM FOLKLORNE SEKCIJE

Vi{e od pet godina radim sa ovom djecom. Talenta im

ne mawka, a za vje`bawe su uvijek spremni, pri~a vo|a

folklora. Slobodan Savi} kazuje da se wegovom igrom

ponosi prabaka i da joj je srce puno kad on obu~e

narodnu no{wu

^lanovi folklorne sekcije u no{wama: Najglasniji Marinko, Slo-

bodan i Nata{a

^UVARI NARODNE TRADICIJE

Miroslav Kaqevi}: Narodne

igre ovdje su bogatstvo

Slobodana Batara,

Mili}a Marjano-

vi}a, Radoslava

Trmo{qiku, Dalibora

Milojevi}a i Aleksan-

dra Korova svi u {koli

znaju kao prve glasove

Bronzanog Majdana. Spe-

cijalnost im je pjesma

ojka~a, po kojoj je ovaj

kraj prepoznatqiv. Bez

ojka~e se prelo nekad

nije moglo ni zamisli-

ti, a danas je zapjevaju

samo najstariji mje{ta-

ni ovog sela.

Slobodan i wegovi

drugovi iskoriste sva-

ku priliku da zapjevaju,

nema odmora a da se oj-

ka~a ne ori hodnicima.

Momke pjesmi u~i

nastavnica matematike

i fizike Dragica Ro-

qi}, koja pri~a da je oj-

ka~a bit naroda ovog

kraja i da se bez we `i-

vot ne mo`e zamisliti.

- Prije desetak godina

momci su mi pjesmom pre-

kinuli ~as. Pjevali su pod

prozorom i ~im sam ih ~ula

dopala mi se ojka~a. Nisam ih

tjerala, nego pozvala da pjeva-

ju u sekciji. Dje~aci su dobri,

a pjesmu vole vi{e od i~ega -

kazuje nastavnica Dragica.

"Ajmo, brate, u selo na

prelo, na{i momci pjevaju ve-

selo! Oj djevojko# - pjevaju

Slobodan i wegovi drugari.

Ne treba im povoda za pjesmu,

dovoqno je da zvoni za kraj

~asa, pa da se razvesele.

¥

U U^IONICAMA SE UVIJEK ORI PJESMA

Pjeva~i sa nastavnicom Dragicom Roqi}:

"

Ajmo, brate, u selo na prelo"

Najmla|a nastavnica u Osnovnoj

{koli "Mladen Stojanovi}# u

Bronzanom Majdanu je dvadeseto-

godi{wa Sawa \ur|evi}.

Prije pet godina Sawa je u ovoj {ko-

li bila |ak generacije, a ~im se upisa-

la na Filozofski fakultet, Odsjek we-

ma~kog jezika po~ela je da predaje svo-

jim malim kom{ijama.

S obzirom na to da u {koli nema na-

stavnika wema~kog jezika, Sawa je mo-

rala da pripomogne.

Pri~a da je osje}aj jednako lijep kad

je u {kolu dolazila kao |ak i kao nastav-

nik, ali da je mnogo lak{e ispitivati

nego odgovarati.

- Kad sam bila |ak, wema~ki jezik

mi je bio omiqeni predmet. Drago mi je

kad vidim da ima mnogo djece koja su za-

voqela ovaj jezik. Svi moji |aci su do-

bri, slu{aju na ~asu. Posebno mi je dra-

go {to sam u {koli koju toliko volim

i me|u qudima od kojih sam toliko to-

ga nau~ila i koji su mi bili drugi ro-

diteqi - rekla je Sawa \ur|evi}.

¥

SAWA \UR\EVI], NEKADA \AK, DANAS NASTAVNIK

Jelka Lemi} u Osnovnoj

{koli "Mladen Stoja-

novi}# radi ve} 38 godi-

na. Cijeli radni vijek po-

svetila je djeci, prvo kao na-

stavnica fizi~kog vaspita-

wa, a posqedwih godina kao

bibliotekarka.

- [ta god da radim, va-

`no je da sam me|u djecom.

Jo{ dvije godine pa mi se

smije{i penzija, ali, da bu-

dem iskrena, nimalo joj se ne

radujem. Ko jednom po~ne da

radi s djecom, vi{e ne mo`e

bez wih - poru~uje Jelka.

Kao nastavnik fizi~kog

Jelka nikad nije bila umor-

na. Uvijek je bila u korak s

djecom. Sad kad se dru`i s kwi-

gama, igrali{te joj mnogo ne-

dostaje.

- Godine su me dovele u bi-

blioteku. Ne mo`e ~ovjek jed-

nako da tr~i sa 30 i 50 godina.

Sre}a pa imamo mladih nastav-

nika za fizi~ko, koji su sprem-

ni da djecu nau~e svim ~arima

sporta i zdravog `ivota - ka-

`e Jelka.

U {kolskoj biblioteci,

pri~a ona, ima vi{e od deset

hiqada kwiga. Mali{ani

uglavnom ~itaju obaveznu lek-

tiru, ali ima i onih qubite-

qa kwige koji su na svakom od-

moru u biblioteci. ¥

^ETIRI VIJEKA ME\U DJECOM

Kwige zamijenile loptu

Jelka Lemi} sa direktorom: Biblioteku krasi

vi{e od 10. 000 kwiga

Nema odmora bez ojka~e!Nema odmora bez ojka~e!Nema odmora bez ojka~e!Nema odmora bez ojka~e!Nema odmora bez ojka~e!Nema odmora bez ojka~e!Nema odmora bez ojka~e!Nema odmora bez ojka~e!Nema odmora bez ojka~e!

Otkad je prvi put do{la

u {kolu do danas Dra-

gana Pala~kovi} nije

dobila nijednu ocjenu mawu od

~etvorke. A i ~etvorka kad pad-

ne, Dragana se s wom te{ko mi-

ri. Ova djevoj~ica ro|ena je sa-

mo za petice. Wena stranica u

dnevniku prepuna je najboqih

ocjena. Dragana obe}ava da }e

jednako dobra biti i kad upi-

{e sredwu ekonomsku {kolu,

jer u~ewe joj je najboqa zabava.

- Kwiga mi je uvijek bila na

prvom mjestu. Od svih

predmeta najvi{e sam

zavoqela matematiku,

{to je prvenstveno za-

sluga nastavnika Zi-

jada Begi}a. Dobrom

u~eniku kwiga mora

biti na prvom mjestu.

Za u~ewe ne treba

mnogo vremena, do-

voqno je paziti na ~a-

su, vje`bati zadatke i

nikad ne zapostavqa-

ti gradivo - veli Dra-

gana.

Uz malo truda, ka-

`e ona, uspjeh je zaga-

rantovan. Dragana je

deveti razred. Kad ode

iz {kole, najvi{e }e

joj nedostajati prija-

teqi, ali i nastavni-

ci od kojih je nau~ila

kako da bude dobar ~o-

vjek i da se bori

ostvari sve svoje `e-

qe i snove. ¥

DRAGANA, U^ENICA GENERACIJE

Pripremila Swe`ana MILANKOVI]

Snimio Momir ZUBOVI]

Dragana Pala~kovi}: Matema-

tika joj najdra`a

Ro|ena za petice

Sawa \ur|evi}: Morala da pripomog-

ne

Wema~ki jezik u srcu

Nema odmora bez ojka~e!

Maj je, kako neko lijepo

re~e, mjesec u kome se

zaqubi i neko ko to ni-

je planirao. Za{to je to tako,

nauka do ovog maja nije odgovo-

rila, a poslije ovog mo`da }e-

mo samo re}i, mo`da... Biti za-

qubqen zna~i vidjeti u onome

koga ili {ta volite, ono {to

`elimo, a ne ono {to nalazimo

- tako je ~esto i sa mjesecom ma-

jem. Zbog qepote i osje}awa ko-

ji nas pro`imaju tokom maja

na{ narod je ovaj mjesec zvao i

carski, cvjetni, cvetnik, cve-

taq.

Maj je i mjesec punog pra-

vog proqe}a, a zbog nabujalog

rastiwa koje je oki}eno cvjeto-

vima svih boja, logi~na su mu

naprijed pomenuta imena. Ina-

~e, maj je dobio ime u ~ast sta-

rorimske bogiwe Maje, koja je

bila Vulkanova `ena i Merku-

rova majka. Slavila se u vezi

sa poqoprivredom, odnosno

zemqoradwom, prirodom i

wenom proqe}nom obnovom. U

wenu ~ast prire|ivane su ra-

zne sve~anosti. Djevojke su pr-

vog dana maja obla~ile na-

jqep{u odje}u nadaju}i se da }e

biti izabrane za Majsku

kraqicu. Majsko proqe}e u sva-

kom slu~aju kao ukras ima - cvi-

je}e.

Ovog vikenda predvi|a se

toplo vrijeme uz maksimalne

temperature vazduha oko 25 ste-

peni Celzijusa, ali maj je, pre-

ma klimatolo{koj statistici,

znao i neprijatno iznenaditi

hladno}om, o ~emu govori izre-

ka narodnog meteorologa: "Po

vas maj ne ostavqaj zimski haq#,

a prema nekim izrekama se mo-

`e zakqu~iti da se pri`eqki-

valo svje`e a ne toplo ili pre-

toplo vrijeme: "Maj treba biti

svje`, a ne leden#, "Maj prohla-

dan puni podrum, ambar i ta-

van.#

Ove i ovakve narodne izre-

ke iskqu~uju prizivawe hlad-

no}e sa mrazom, ~ija pojava bi

mogla nanijeti veliku {tetu

mnogim poqoprivrednim kul-

turama. Narodni meteorolog

ka`e: " Majska rosa sve nagoni,

a majski mraz sve razori.# Ni

ovako visoke temperature koje

registrujemo na kraju aprila i

po~etku maja ove godine ne ra-

duju poqoprivrednike. Preto-

plo vrijeme nepovoqno uti~e

na razvoj gotovo svih, a pogoto-

vo mladih, tek izniklih ili po-

sa|enih biqaka. Pri visokim

temperaturama vazduha i

zemqi{ta mnogo je ve}a i ~e-

{}a pojava biqnih bolesti i

{teto~ina nego {to je to slu-

~aj pri svje`em ili hladnom

vremenu. Pogotovo po~etkom

maja, kada je biqni svijet u pu-

nom razvoju, kada vo}ke cvjeta-

ju ili plodovi zame}u previso-

ke temperature, mogu prouzro-

kovati veliku {tetu. Ne treba

zaboraviti ni to da su majske

vru}ine obi~no povezane sa su-

vim vremenom, odnosno odsu-

stvom ki{e, {to jo{ vi{e po-

gor{ava op{te stawe poqo-

privrednih kultura.

Uvijek, a pogotovo ove godi-

ne koja je izuzetno ki{na, pada-

vine ~ine izuzetno va`an ele-

ment vremena i klime. Mnoge

izreke to potvr|uju: "Suv maj,

gladna godina#; "Mokar maj,

svim usjevima raj#; "Majske ki-

{e vi{e, to i i `ita i vina vi-

{e#; "Ki{an maj, beri}et svim

usjevima#; "Maj - uzmi i daj#;

"Majske ki{e dosta - u jeseni

svega dosta#.

Rodnost godine se nekad

predvi|ala majskim grmqav-

inama, {to potvr|uje izreka

:"Mnogo u maju grmqavina, bi-

}e rodna godina#; "Majska gr-

mqavina donosi dobro qeto#;

"Bude l' u maju mnogo gromova,

godina }e donijeti puno blago-

slova#. Grmqavina je naj~e{}e

pra}ena ki{om ili pquskom

ki{e i to je, u stvari, ono {to

najvi{e interesuje na{eg se-

qaka i narodnog meteorologa.

^este grmqavine ukazuju na ~e-

stu ki{u, {to je karakteristi-

ka pri`eqkivanog vremena u

maju, ali predvi|awe dobrih

prinosa samo na osnovu broja

grmqavinskih dana nije dobro

ni preporu~qivo. ^ak i uz

pretpostavku da je protekli dio

godine bio naklowen i povo-

qan poqoprivredniku (da nije

bio previ{e su{an ili vla`an,

da su izostali opasni mrazevi,

grad ili razli~ito nepovoqno

vrijeme), do `etve i berbe ima

jo{ dosta vremena, a u nastupa-

ju}em periodu se mo`e jo{ sva-

{ta dogoditi, {to bi moglo

negativno da uti~e na prinose.

Moglo bi se zakqu~iti da

bi najboqe bilo kada bi se u

maju vremenske prilike "dr`a-

le# klimatolo{kih prosjeka:

Maj je mjesec koji na ovim na-

{im geografskim {irinama do-

nosi 50-ak i vi{e sati sun~anog

vremena nego {to je to slu~aj sa

aprilom. Ukupna koli~ina ~a-

sova sun~anog vremena je ve}a za

20 do 30 odsto. Zahvaquju}i tim

~iwenicama, sredwa mjese~na

temperatura vazduha je za ~eti-

ri do pet stepeni Celzijusa vi-

{a nego u aprilu. Iako je

obla~nost u maju mawa nego u

aprilu, ki{e su ~e{}e i ja~e, pa

je i ukupna mjese~na koli~ina

padavina ve}a. Padavine su ~e-

sto pquskovite i pra}ene gr-

mqavinom, koja je dva puta ~e-

{}a nego u aprilu, a i broj da-

na sa pojavom olujnog nevreme-

na sa gradom je duplo ve}i nego

u aprilu. Klimatolo{ke i si-

nopti~ke analize pokazuju da je

takvo vrijeme prouzrokovano

~estim prodorima svje`eg i

vla`nog vazduha sa sjeveroza-

pada, odnosno sa sjevernog dije-

la Atlantika. Zbog toga su, po-

gotovo u prve tri majske sedmi-

ce, rijetki uticaji anticiklo-

na (vazdu{na masa koja uglav-

nom donosi stabilne vremenske

prilike). Anticikloni su u

ovom periodu rijetki i krat-

kotrajni. U prosjeku je tek sva-

ki peti dan pod wegovim utica-

jem. Ako je, kojim slu~ajem, oke-

anska vazdu{na masa porije-

klom sa dalekog sjevera, iz po-

larnog podru~ja, tada wegov na-

ilazak prouzrokuje osjetno

zahla|ewe, a ponekad i mraz, pa

iako vrlo rijetko i snijeg, {to

onda bude pogibeqno za vo}e,

povr}e, vinovu lozu i neke ra-

tarske kulture.

I mjesec maj je u zna~ajnim

datumima i "svecima# nalazio

reperne dane za svoje izvje{ta-

je o vremenu i predvi|awe pri-

nosa, odnosno bogatstvo roda.

Smatra se da je ki{a 1. maja znak

za dobru `etvu u julu.

Ra{ireno je vjerovawe da

sveti Marko hoda nebom sa

velikom korpom grada, pa

onom ko radi u poqu na we-

gov dan, tada i ~itave godine

{aqe gradonosne oblake.

Poqobranija (15. maj) obi-

qe`ava se u ratarskim kraje-

vima i vodi se ra~una da tog da-

na niko ne radi u poqu, kola se

ne pokre}u, stoka se ne pre`e

da se, po narodnom vjerovawu, ne

bi izazvao |avo koji {aqe ne-

vrijeme, grad, krtice i ptice

{teto~ine.

"Ako je lijep dan na Niko-

laje (22. maj), bi}e ki{na i `i-

torodna godina.#

Sveti German (25. maj) u na-

{em narodu slavi se i kao za-

{titnik od grada, poplava i su-

{a. Vjeruje se da }e, ako zagrmi

na ovaj dan, godina biti rodna

i plodna, pa se ponegdje dok gr-

mi, govori: "Grmi, Germane, i

nosi u pustu goru dogodine.# U

vrijeme velikih su{a seqaci

prave glinenu lutku Germana,

iskopaju mu raku (obi~no kraj

neke vode) i sahrane. Obi~aj

sahrawivawa je nasqe|e neka-

da{weg mnogo surovijeg ̀ rtvo-

vawa, kada su ukopavani `ivi

qudi. Zanimqivo je da je obi-

~aj sahrawivawa lutke poznat u

mnogim krajevima Evrope. U Bu-

garskoj je isto kao kod nas - Ger-

man, u Rusiji - Kostroma, Po-

qskoj - Marana, Ukrajini - Ja-

rila.

Podsjeti}emo da simboli-

ka i zna~aj majskih svetih da-

na proisti~u dijelom iz narod-

nog mudrovawa, ali jo{ vi{e

iz neznawa i majskog nadawa.

Majske lijepe, cvjetne i zaqub-

qeni~ke `eqe mogu donijeti

veseqe, ali vrijeme pre~esto

ne po{tuje ni mudrost ni

`eqe.

¥ Neboj{a KU[TRINOVI]

Duvan se me|u {panskim

doseqenicima u Americi

ustalio uz pomo} rimoka-

toli~kih sve{tenika, nakon {to

su se ovi navikli da ga u{mrku-

ju! Sve{tenstvo je prihvatilo tu-

ma~ewe doma}ina da u{mrki-

vawem i mirisawem duvana stu-

paju u vezu sa bogovima. Me|utim,

navika se za tili ~as obilato

pro{irila, i 1588. godine Crkva

donosi proglas kojim se "sve{te-

nicima, pod prijetwom vje~nog

prokletstva, zabrawuje pu{iti

duvan ili ga u{mrkivati, ~ak i

pod izgovorom da je to lijek#.

Vijesti o duvanu prispjele su

u Evropu prije same biqke. Ko-

lumbo ga nije donio sa sobom, ba{

kao ni oni koji su ga slijedili na

putu preko Atlantika. Opise

pu{ewa prema kojima ono kod

Indijanaca smawuje osje}aj gla-

di, bijelcima olak{ava bolove

kod polnih bolesti, Evropqane

su ispuwavali gnu{awem. S pre-

zirom su gledali mornare koji

su, vrativ{i se iz Novog svijeta,

pu{ili.

Uprkos tome, spisi o medi-

cinskim karakteristikama du-

vanskih listova budili su rado-

znalost. A ona je bila ja~a od ot-

pora, i oko 1550. godine do{la je

duvanova stabqika sa sjemenom u

[paniju i Portugaliju.

Svoj evropski ̀ ivot duvan je

otpo~eo po vrtovima palata, gdje

su ga uzgajali i prou~avali dvor-

ski qekari. Povezanost s kra-

qevskim dvorovima prvenstveno

mu je dizala ugled. Dvorjani, ko-

ji su bri`no imitirali vladare,

ubrzo su ga rasadili i po vrtovi-

ma svojih palata. Ipak, sadili su

ga iskqu~ivo zbog lijepih listo-

va.

Povremeno bi se pojavqivale

vijesti o wegovim qekovitim

osobinama - kao da navodno lije-

~i oboqewa od raka. Struk duva-

na dospio je i do Vatikana, i po-

tom se pro{irio po italijanskim

kraqevstvima. Godine 1565. we-

gov dobar glas, kao qekovite

biqke, dobio je novi podstrek.

Istaknuti {panski qekar, bota-

ni~ar i profesor Medicinskog

fakulteta u Seviqi Nikolas

Monardes napisao je pamflet

prepun fascinacija duvanom, ko-

ji blagotvorno uti~e na qudski

mozak, ~isti ga i osvje`ava. Pre-

poru~ivao ga je i kao lijek pro-

tiv bolesti u grudima, upala u

ustima i kratkog daha, krasta, pa

i protiv ujeda bijesnih pasa i

zmija otrovnica! Pamflet je iza-

zvalo buru odu{evqewa. Preve-

li su ga na latinski, engleski,

francuski i italijanski. U to

vrijeme u Evropi su ve}inu duva-

na, koji su koristili, jo{ uzgaja-

li oko ku}a, koriste}i ga za li-

je~ewe samo u vidu obloga. Vrlo

malim dijelom uvozili su ga sa

Kube, smatraju}i tamo{wi ja~im

i boqim.

Cijena mu je, logi~no, bila

visoka; kupovali su ga jedino bo-

gata{i. Interesovawe se, ipak,

naglo pove}avalo i ubrzo je we-

gova proizvodwa i prodaja posta-

la unosan me|unarodni posao.

Upotreba mu se pro{irila na

Holandiju, Francusku, Italiju...

~ak i [vajcarsku. Svaki narod

koristio ga je u skladu sa svojim

uvjerewem. Francuzi za o~uvawe

qepote, u italijanskim dr`ava-

ma kori{}ewe mu je nadziralo

sve{tenstvo, u wema~kim kne`e-

vinama primjewivali su ga u skla-

du s najnovijim nau~nim princi-

pima, u [vajcarskoj bi ga ispro-

bavali na psima, prije nego {to

bi ga dozvolili za upotrebu

qudima.

U istorijama dr`ava su i pe-

riodi na koja su wihovi stanov-

nici jako ponosni, iako su oni re-

alno prili~no sumra~ni. U En-

gleskoj je takvo bilo elizabetan-

sko doba, obiqe`ili su ga mu-

{karci kao ser Xon Houkins, ser

Frensis Drejk i ser Volter Rali.

Navodno su oni donijeli du-

van u Englesku. Me|u ostrvskim

tvrdokornijim predawima je i

ono da je duvan u Evropu donio

Volter Rali, premda bi to real-

no prije mogli biti ~lanovi pi-

ratske posade admirala Houkin-

sa, koji su nau~ili pu{ewe od

floridskih Indijanaca. Sqede-

}i se duvanom upoznao ser Fren-

sis Drejk, onamo gdje je danas San

Fransisko. Indijanska plemena

koja su ̀ ivjela uz vodu na poklon

su mu donijela duvanske listove.

Ralijev susret s duvanom mogao

bi se smjestiti u 1566. godinu, ka-

da se vra}ao s prve ekspedicije po

Virxiniji.

Pu{ewe se Engleskom brzo

{irilo, premda su koristili pr-

venstveno lule - i nisu pu{ili

cigare. Glinene lule hitro su se

umno`avale po kraqevstvu.

Pu{ewe duvana se na Ostrvu ta-

ko ukorijenilo da su ga posjeti-

oci dr`ali za neku englesku po-

sebnost.

Englezi tada jo{ nisu imali

svojih duvanskih planta`a po ko-

lonijama, zato su se snabdijevali

trgovawem, krijum~arewem i oti-

maju}i la|e koje bi ga prevozile.

Duvan je isprva bio lijek, pa su

ga u rezervi imale samo apoteke.

Vrijednost mu je bila tako veli-

ka da je ser Frensis Drejk 1586.

sa gusarskog pohoda dovezao u En-

glesku punu la|u duvana, zapli-

jewenog u {panskim kolonijama

Santa Dominge, Kartagene i San

Augustina, po{to je znao da je

vrijedila kao da je puna novca. I

najuticajniji qudi u dr`avi mo-

rali su se jako potruditi da bi ga

obezbijedili za sebe.

Pomawkawe duvana u Engle-

skoj poku{ali su smawiti we-

govim gajewem na Ostrvu ve} od

1590. godine. Ser Volter Rali

sadio ga je na svom irskom imawu

kod Korka. Pa i uprkos visokoj

cijeni, upotreba duvana je stal-

no rasla. Engleske statistike ot-

krivaju da je 1602. godine kroz

londonsku luku uvezeno 7.250 ki-

lograma!

U to vrijeme Engleska je ve}

imala kolonije u Americi. Da bi

tamo namamila {to vi{e dose-

qenika, `ivot u wima opisiva-

la je ru`i~astim bojama: pod-

nebqe ugodno, {ume prepune di-

vqa~i i rijeke pune riba, uro|e-

nici gostoqubivi i spremni da

pomognu, a uz sve to: Indijanci se

trqaju duvanskim listovima po

tijelu pa tako postaju zdravi i

imuni na bolesti!

Englezi su po~eli naseqa-

vati Ameriku 1580. godine i to

najprije probaju}i osnovati ko-

loniju na ostrvu Roanok u zali-

vu ^ispjek. Tu je ser Volter Ra-

li ostavio 107 mu{karaca, i kad

je za dvije godine ponovo doplo-

vio u zaliv, bila ih je `iva tek

{a~ica, a i oni su, na koqenima,

prekliwali da ih sa sobom pove-

ze nazad u Englesku.

(Nastavak u sqede}em broju)

¥ @arko JAWI]

ZANIMQIVA METEOROLOGIJA

MAJSKI CVIJETAK ZA RADOSTOvih dana iz svijeta sti`u vijesti:

"

Udari vru}ina

u Indiji",

"

Su{a u centralnom dijelu SAD",

"

Grom ubio

sedmoro qudi u Kamboxi",

"

Oluje i poplave u Kini"...

U Republici Srpskoj i BiH u danima vikenda toplo

i sun~ano. Majske qepote

13. i 14. maj 2006.MOZAIK

10

Biqni petak je petak uo~i

\ur|evdana (6. maj), a narod

vjeruje da trave ubrane ovog

dana imaju izuzetnu qekovitu

mo}, a da sun~ano vrijeme to-

ga dana predskazuje rodnu i

zdravu godinu. U nekim kraje-

vima se trava nako{ena ovog

dana ostavqa za "ne daj Bo`e#.

U slu~aju da se stoka razboli,

ta trava se mije{a sa drugom

hranom i daje stoci kao lijek

za ozdravqewe. Vjeruje se da,

kada hrast prije \ur|evdana

prolista, bi}e rodna godina, a

postoji i izreka: "Boj se samo

|ur|evdanskog mraza i ilin-

skog grada, bo`i}nog sunca i

jesewe ki{e i ni~ega vi{e.#

Vjeruje se da: "Ako je na \ur-

|evdan vedro - bi}e rodna go-

dina#; "Ako na \ur|evdan i

sutradan pada ki{a, bi}e su-

{no qeto, a ako pada i tre}eg

dana (Markovdan, 8. maj), bi}e

qeto ki{ovito.#

BIQNI PETAK

KRAQ DUVAN, ILI KRATKA ISTORIJA NAJSMRDQIVIJE NAVIKE (2)

Svoj evropski `ivot duvan je po~eo po vrtovima palata, gdje

su ga uzgajali i prou~avali dvorski qekari. Povremeno bi se

pojavqivale vijesti o wegovim qekovitim osobinama... Cijena

duvana bila je visoka i kupovali su ga samo bogata{i

Nekada privilegija bogatih: Duvanu pripisi-

vana razna svojstva

DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA DUGI PUT OD LIJEKA DO POROKA

13. i 14. maj 2006. KULTURA

11

Svakojaki tragovi ostavqaju

se, svuda oko nas; sa snije-

gom ili na wemu. Ovaj TRAG

pokrenuli su u malenom (donedav-

no "Titovom#, Vitalovom) Vrbasu;

koji naravno nije u Krajini (nego

u Srpskom Vojvodstvu) globur \or-

|o Sladoje, i brojna Redakcija, sva

elita "vrba{kog kruga# (Devetak,

Bakovi}, Aleksi}, Branislav Zu-

bovi}, Emsura Hamzi}...).

Pa, po ~emu je osoben ba{ ovaj

~asopis, u odnosu na druge, savre-

mene? Nama se ~ini da je to najpri-

je i najvi{e zato {to izlazi u jed-

noj maloj, maloj, maloj... sredini

koja se ne miri sa takvim odre|e-

wima! Qudi ~ine centre - provin-

cija je u duhu, a ne u gra|evinama.

A u centru TRAGA je jedan od

najzna~ajnijih savremenih srpskih

pjesnika. \or|o Sladoje. Stara je

pri~a, ve} izlizana, dilema o to-

me da li okolnosti "proizvode#

zna~aj pojedinaca, ili ba{ ti po-

jedinci "izazivaju# va`nost nekih

perioda. Da li je knez (epski

"car#) Lazar u~inio presudnim do-

ga|aj na Kosovu ili su silne okol-

nosti proizvele jednog u su{tini

lokalnog feudalca u najmarkant-

niji LIK nacionalne istorije?

Ko zna... Ono {to (mislim da

znam) znam je da ~vrsto jezgro ovog

ranije "kolonizatorskog# (Alek-

si}, Bakovi}) i docnije izbjegli~-

kog (Sladoje, Devetak, Hamzi}ka,

Zubovi}) dru{tva ~ine zna~ajne

kwi`evne individualnosti. I, gle

~uda (a srpsko ~udo je barem dvo-

struko!) SLA@U SE. I kada su

raznolikih poetika, kwi`evnih

nazora, `anrova i rodova, zajed-

ni~ki guraju NAPRIJED. Iz te i

takve osnove sve onda nekako pro-

izlazi, kao da je samo po sebi pri-

rodno; kao da je lako. A i TRAG ku-

buri sa svime onim {to ~ini sva-

kodnevno pre`ivqavawe, na sve

strane, po svim srpskim zemqama

i {ire.

Prevashodno pjesnici, uredni-

ci nemaju nikakve predrasude: je-

dini uslov je KVALITET. Lite-

rarni kvalitet, naravno, zato je

sve tako, nepodno{qivo lako. Po-

stojawem (ve} drugu godinu) TRA-

GA sve na{e "kvaziprestonice# ne

samo da gube trku nego i (nevje-

{ta) opravdawa za svoje zaostaja-

we i svoj nerad. (^asopis se finan-

sira iz buxeta SO Vrbas! A od is-

to~nika svoga do danas za TRAG

pi{u qudi sa svih strana; distri-

bui{e se {irom srpskog jezi~kog

prostora. I, ~ita se! Ve} je posta-

lo presti`no ostaviti traga u

TRAGU.)

Najnoviji broj donosi poeziju

devetoro pjesnika, prozu petorice

autora, dramsku skicu Jasminke

Demin, autopoeti~ki dijalog Mi-

lovana Danojli}a, teorijske (3)

osvrte trag na tragu, ali i prevo-

de sa wema~kog, ukrajinskog i hin-

du (?) Subha{ Kak - Ako tra`i{

odgovor:/ dr`i se ivice/ tako }e{

`ivot sa~uvati. Eseji (Zorana M.

Mandi}a i Aleksandra B. Lakovi-

}a), kwi`evna sje}awa (o Milanu

Mu~ibabi}u pi{e Ranko Popovi})

i recentna kwi`evna kritika, sve

"zaokru`eno# tragom nasle|a, za-

pisom Du{ana Brankova o vojvo-

|anskoj tamburi.

A TRAG je na dostojanstven na-

~in ispratio na vje~ni po~inak i

zna~ajnog pjesnika srpskog jezika,

"prinudnog Vojvo|anina#, po~iv-

{eg Du{ka Trifunovi}a, ~ije ~e-

tiri pjesme "otvaraju# peti broj

~asopisa:

Sad je

~ega vi{e nikad

ne}e biti

Pa te molim Gospodaru

ti si Goso Glasoviti

zavedi me

pod nestalim u aktima

pa kad bude da nestanem

ne mogu me na grob svesti

oplakati kratkom suzom

ni buditi iz nesvesti

Sad je vreme

Ko propusti

Ne}e znati zlatousti

{ta da ka`e

¥ Branko BR\ANIN

(TRAG, ~asopis za kwi`evnost, umetnost i kulturu,

br. 5, mart 2006, Narodna biblioteka

"

Danilo Ki{", Vrbas;

}irilica, bro{irano, 163 strane, tira` 500)

Poznato je da je ar{in sta-

ra mjera za du`inu. To je

turcizam koji je nekada

bio u upotrebi i kod nas, a zna-

~i {to i na{e lakat. Ar{in

(lakat) ozna~ava razdaqinu od

vrha prstiju ruke do lakta. To

je otprilike du`ina od 65 cen-

timetara. Ka`em otprilike, jer

- kako navodi prof. Milan [ip-

ka - du`ina ar{ina razlikova-

la se od zemqe do zemqe. Tako,

npr., u Turskoj je bila 68,5 cm,

a u Rusiji 71,1 cm. U Persiji (od

1935. godine Iran) ar{in je

bio du`i ~ak od jednog metra.

Kod nas su postojali ar{ini

razli~itih du`ina: 65 cm - kro-

ja~ki, 68 cm - trgova~ki, 75,8 -

gra|evinski.

Normalno, du`ina ar{ina

zavisila je od du`ine udova, a

ova od rasta qudi u pojedinim

zemqama. Ovo me je podsjetilo

na jedan doga|aj opjevan u na-

{oj narodnoj poeziji: kad Vi-

dosava napu{ta svoga mu`a,

~uvenog vojvodu Mom~ila, i od-

lazi `uri Vuka{inu (a `ura

zna~i mali, mr{avi ~ovjek).

Za{to je to u~inila Vidosa-

va?... Odgovor }ete na}i u sti-

hovima pjesme: "[to Mom~ilu

bilo do koqena,/ Vuka{inu po

zemqi se vu~e.# Koja se na to ne

bi polakomila!

Po{to ar{in, dakle, nije

bio ujedna~ena mjera (kao {to

je, npr., ujedna~en metar i sl.),

nastali su izrazi isti, jednak

ar{in ili razli~it, nejednak

ar{in.

Ar{in odavno nije mjera za

du`inu, ali jest mjera, ta~nije

princip, u dru{tvenim odnosi-

ma, u politici, mjera pravi~no-

sti i po{tewa. Isti ar{in pre-

ma svima trebalo bi da primje-

wuju administrativne slu`be

gradova i op{tina, sudovi, dr-

`avni funkcioneri, politi~ari,

a naro~ito oni koji nam ve} de-

set-petnaest godina kroje kapu

(i mape!) i uzimaju mjeru (tesno

nam ga, nane, skroji!) - tzv. me|u-

narodna zajednica. Svi oni bi,

radi pravde i pravi~nosti, tre-

balo da primjewuju isti ar{in

prema svima. A da li to ~ine?

Alija je odbio razne me|u-

narodne mirovne planove, ali

nisu bombardovali wegovu dr-

`avu.

- Stravi~ni zlo~in su ~i-

nile sve tri zara}ene strane,

ali je Ha{ki tribunal "rezer-

visan# uglavnom za Srbe, pa i za

Hrvate! - Prije masakra u Sre-

brenici nad Muslimanima 1995.

dugo je trajao srebreni~ki ma-

sakr nad Srbima, ali to nije za-

nimalo "visokog# E{dauna i

wegovu Komisiju! kao {to ga

nije interesovalo da do|e i po-

kloni se jasenova~kim i skelan-

skim `rtvama, a u Poto~are je

dolazio vi{e puta. Kao {to ga

nije interesovalo da osnuje ko-

misiju za ubijene sarajevske Sr-

be! - Kao {to je Xoli Dikson

sopstvenim, samovoqnim odlu-

kama, o{tetio Republiku Srp-

sku za oko trideset pet milio-

na maraka! Kao {to... primjera

nejednakih ar{ina ima na pre-

tek.

Sve te nepo{tene, neprin-

cipijelne radwe u novije vrije-

me imenuju se kao dupli stan-

dardi ili dvostruki standardi.

A to jezi~ki nije pravilno. Jer,

dupli i dvostruk ozna~ava ne-

{to {to se sastoji od dva stru-

ka, dva elementa (dupli prozo-

ri, dvostruka pre|a, npr.), ne-

{to {to je uduplano, udvostru-

~eno. Nadaqe, duplo i dvostru-

ko ne zna~i nejednako, nesagla-

sno, ve} naprotiv - istovetno

ili vrlo sli~no.

Zato, umjesto "me|unarodna

zajednica primjewuje dvostru-

ke standarde "ili#... duple stan-

darde#, treba re}i da primjewu-

je razli~ite, nejednake ili dvo-

jake standarde. Ili razli~ite

ar{ine. Uvijek na na{u {tetu.

Ko nam je kriv {to smo ne-

standardni. I {to se na{ ar-

{in oduvijek razlikovao od ar-

{ina drugih.

¥ Milorad TELEBAK

ZA[TO SE KA@E

Isti ar{in za sve

Po{to ar{in nije bio ujedna~ena mjera

(kao {to je, npr., ujedna~en metar i sl.),

nastali su izrazi isti, jednak ar{in ili

razli~it, nejednak ar{in

Marko Aurelije je ro|en

121. godine kao Markus

Anijus Verus, u bogatoj

i uglednoj rimskoj porodici.

Bio je imperator i uspje{an

vojskovo|a u brojnim ratovima

u Evropi i Aziji. Mawe je, me-

|utim, poznato da je Marko Au-

relije bio i stoi~ki filozof

i pisac.

Wegovi djedovi su za vrije-

me vladavine cara Hadrijana

slu`ili kao konzuli. Sa osam

godina Marko je ostao bez oca,

pa ga je usvojio djed. Mla|ani

Marko je tada odlu~io da, umje-

sto u posteqi, spava na tvrdoj

zemqi. Ova dje~akova odlu-

ka javila se na osnovu pri-

~a wegovog u~iteqa Diog-

neta da su mnogi filozofi

tako spavali da bi o~vrsnu-

li. S te{kom mukom majka

Domicija Lucila uspjela je

da ubijedi sina da ipak spa-

va na vojni~kom krevetu

prekrivenom ko`ama. Od

malih nogu Aurelijevu li~-

nost obiqe`ila je askeza

(isposni{tvo, samoodrica-

we) i samodisciplina, ali

i velika `udwa za ~ita-

wem. Volio je jo{ da ja{e,

zanimalo ga je rvawe i boks.

Jedino je na gladijatorske

borbe gledao sa negodova-

wem.

O wegovom obrazovawu

brinuo se sam car Hadri-

jan, koji nije imao djece.

@elio je da ga pametni dje-

~ak naslijedi na prijesto-

lu, pa je uposlio ~uvenog

govornika Kornelija Fron-

ta da dje~aka podu~ava u re-

torici. Kad je car Hadri-

jan umro, Marko je imao {e-

snaest godina i bio je su-

vi{e mlad da bi preuzeo

vlast. Ali, Hadrijan se una-

prijed pobrinuo za to, i

prije svoje smrti za nasqed-

nika je proglasio Marko-

vog strica Aurelija Anto-

nija Pija i nalo`io mu da

usvoji sinovca kako bi mla-

di} kasnije mogao da stupi

na prijesto.

Sa navr{enih osamna-

est godina Marko je pro-

gla{en za konzula. U 24. go-

dini o`enio se petnaestogodi-

{wom carevom k}erkom Fau-

stinom i s wom imao trinae-

storo djece. Ma koliko optere-

}en dr`avni~kim i porodi~-

nim obavezama, nikada nije za-

postavqao svoju qubav prema

kwigama i filozofiji. Posli-

je smrti strica Antonija Pi-

ja, Marko, koji je tada imao ~e-

trdeset godina, postao je wegov

nasqednik. Uprkos velikom bo-

gatstvu, vodio je jednostavan

`ivot, bez mnogo rasko{i, {to

je u to vrijeme bilo prili~no

neobi~no za jednog mo}nika.

Wegova vladavina uglavnom

je bila obiqe`ena ratovima,

jer su mu na svim granicama pri-

jetile invazije. Iako su ove

borbe bile uspje{ne, pobjed-

ni~ko slavqe bilo je kratkog

vijeka jer su rimske legije po

povratku donijele kugu koja je

opusto{ila Rim, {to je utica-

lo na opadawe borbenog mora-

la kod Rimqana. Stoga je car

morao da provodi vi{e vreme-

na na bojnom poqu nego u Rimu.

Me|utim, Marko se nije osla-

wao samo na grubu vojni~ku si-

lu - pokazao se i kao mudar dr-

`avnik. Potvr|uje to sqede}a

~iwenica. Dok je jedan od rim-

skih imperatora, svirepi Vita-

lije, govorio da "ni{ta ne mi-

ri{e na suncu kao le{ina ne-

prijateqa#, plemeniti vladar

tog istog carstva - Marko Au-

relije je poru~ivao: "Milosr-

|e je ~uvar dr`ave.#

Na ratni~kim pohodima, iz-

me|u bitaka, Marko Aurelije je

vodio biqe{ke - filozofske

introspekcije i razmi{qawa

o moralnim temama. Ove biqe-

{ke, pod naslovom Razmatrawa

o sebi, koje je uvijek nosio sa so-

bom, kriju}i ih u svojoj odje}i,

na|ene su u jednom vojnom logo-

ru kod Be~a tek poslije wego-

ve smrti.

Objavqena u 12 kwiga Raz-

matrawa o sebi, kao svojevrsna

moralna analiza, zna~ajno je

uticala na mnoge generacije,

sve do novijih dana, i bila vi-

jekovima jedna od naj~itanijih

kwiga. Ovo djelo se smatra ve-

likom kwigom svih vremena.

Ona se i danas {tampa i ~ita.

Wega su cijenili ne samo qudi

anti~kog doba, nego kasnije i

hri{}ani, kao na primjer teo-

log i filozof Augustin, bez

obzira na to {to je Marko Au-

relije hri{}anstvo odbacivao

kao praznovjerje i progawao we-

gove sqedbenike.

Kao filozof, Marko Aure-

lije je smatrao da je razum naj-

va`niji - on je pokreta~ka sna-

ga ovoga svijeta, a priroda je

wegov najvidqiviji izraz. Ali,

najvi{i razum, nagla{avao je

car, jeste Bog. A budu}i da su

qudi razumna bi}a, imaju pri-

stup Bogu. Zadatak na{eg po-

stojawa je da se nau~imo da `i-

vimo u slozi s bo`anskim. "Po-

ku{aj da sazna{, prije nego {to

bude prekasno#, pi{e on, "da ti

u sebi ima{ ne{to vi{e i bo-

`ansko, a ne samo porive koji

uznemiravaju tvoja osje}awa i

raste`u te kao neku lutku#.

Smatrao je da `ivotni ciq ne

treba da bude sre}a nego mir i

spokojstvo, a to se mo`e posti-

}i ako se `ivi u skladu sa pri-

rodom, bez uzno{ewa u dobru i

o~ajavawa u zlu.

Car je umro od kuge u 60. go-

dini `ivota negdje kod Be~a

ili u Sremskoj Mitrovici

(Sirmiumu), jer je on ratovao i

u Panoniji. I danas na Kapi-

tolskom trgu u Rimu stoji ko-

wi~ka statua Marka Aurelija,

protivnika hri{}anstva, koja

je sa~uvana samo zahvaquju}i

pogre{nom uvjerewu kasnijih

nara{taja da ona prikazuje hri-

{}anskog cara Konstantina.

¥ Neboj{a TELEBAK

NEPOZNATO POZNATIMAO MARKO AURELIJE (121-180)

RIMSKI CAR U SREMSKOJ MITROVICI

Marko Aurelije poznat je {iroj javnosti kao jedan

od rimskih careva, imperatora, ~ija je vladavina

obiqe`ila zlatno doba Rima

AZBUKOVNIK

SNIJEG PADA, TRAGOVI OSTAJU

leg: Marko Aurelije: Imperator, vojskovo|a i pisacMarko Aurelije: Imperator, vojskovo|a i pisac

RAZVRAT

Gr~ki u~enik, rimski car-

mislilac Marko Aurelije,

~ija je `ena Faustina bila

razvratnija i od Julije i od

Mesaline, nagra|ivao je jed-

nako wene qubavnike kao i

ostale gra|ane i svoje prija-

teqe. A samoj Faustini je po-

digao hram, i unajmio sve{te-

nike da joj pale tamjan i pri-

nose `rtve.

Po~etkom 16. vijeka borba izme|u

katolika i protestanata u En-

gleskoj bila je na vrhuncu. Sve

je po~elo u vrijeme Henrika Osmog, ko-

ji je u po~etku svoje vladavine bio ve-

oma odan katoli~anstvu. Situacija se

promijenila ni mawe ni vi{e nego zbog

jedne `ene. Naime, Henrik je od pape

tra`io dozvolu za razvod od Katarine

Aragonske kako bi se o`enio Anom Bo-

lejn. Kako dozvolu nije dobio, odbacio

je katoli~anstvo i formirao Angli-

kansku protestantsku crkvu, koja je do-

zvoqavala razvod svete institucije bra-

ka.

Henrikov nasqednik Edvard [esti

bio je protestant, a wega je naslijedi-

la Meri Prva, koja je bila katolik i ve-

oma jasno je dala do znawa {ta misli o

protestantima. U godinama pred ono

{to se u istoriji naziva "barutnom za-

vjerom#, {to je bio plan katolika da

ubiju Xejmsa Prvog, vladala je Eliza-

beta Prva. Wen najve}i strah je bio da

}e katolici sa kopnenog dijela Evrope

uticati na svoje istomi{qenike u En-

gleskoj koji bi joj mogli do}i glave.

Zbog toga je tokom svoje vladavine `e-

stoko ka`wavala sve i svakoga ko je

imao i najmawu vezu sa katoli~anstvom.

Engleski katolici su se radovali

kada je 1603. godine Xejms [esti od

{kotske postao kraq Xejms Prvi od

Engleske. Vjerovalo se da }e, kao pra-

vi katolik, pripadnike svoje religije

za{tititi i dovesti u povla{}eniji

polo`aj u odnosu na protestante. Prvih

nekoliko sedmica od krunisawa izgle-

dalo je da }e se to i desiti, ali se onda

ispostavilo da kraq nema namjeru da

se zamjera protestantima.

U o~ajawu zbog ovakvog razvoja si-

tuacije, pet katolika se sastalo u kafa-

ni "Patak i zmaj#, gdje su planirali

{ta da rade u ovoj si-

tuaciji. To su bili Ro-

bert Kejtsbi, Tomas

Vintur, Tomas Persi,

Xon Rajt i Gaj Fouks.

Svi su bili odani svo-

joj vjeri i igrali su

zna~ajne uloge u pret-

hodnim prokatoli~-

kim ustancima i rato-

vima. Fouks se, na pri-

mjer, pod {panskom za-

stavom borio u Flan-

driji i pokazao se kao

veliki heroj. Rezultat

sastanka u kafani bio

je zavjera da se kraq i

zgrada Parlamenta

dignu u vazduh ve} na

narednoj sjednici.

Za po~etak, unaj-

mili su ku}u koja se

nalazila do zgrade

Parlamenta. U podrumu

su po~eli kopati tunel,

ali su nakon nekoliko

dana odustali jer plan

nije bi izvodqiv. Onda

je Tomas Persi, preko svojih veza, iznaj-

mio podrum koji je bio dio zgrade Par-

lamenta i nalazio se ta~no ispod sale

gdje se sastajao Dom lordova. Fouks je,

pretvaraju}i se da je Persijev sluga po

imenu Xon Xonson, u ovu prostoriju do-

nio trideset i {est buradi baruta. Sve

je bilo spremno za veliku eksploziju i

~ekala se sjednica na kojoj }e biti pri-

sutan i kraq li~no.

U isto vrijeme, zavjerenici su vr-

bovali i druge vjerne katolike da se

pridru`e wihovom planu. Pristali su

uglavnom ~lanovi porodica zavjereni-

ka, pa se ispostavilo da jedino Bejts i

Fouks nisu u nekoj vrsti krvne ili ve-

ze po brakovima.

Na nesre}u zavjerenika, sjednica je

stalno odga|ana i to toliko da je barut

u podrumu ovla`io i nije mogao proiz-

vesti dovoqno jaku eksploziju. Fouks je

nekoliko puta putovao u Flandriju ka-

ko bi nabavio nove koli~ine baruta i,

najvjerovatnije, informisao [pance o

razvoju doga|aja. Po povratku u Engle-

sku zamjewivao je barut u podrumu, ~e-

kaju}i odlu~uju}i trenutak.

Krajem oktobra 1605. godine, lord

Montigl je dobio anonimno pismo sa

upozorewem o eksploziji i molbom da

ne prisustvuje sjednici. Po{iqalac je

vjerovatno namjeravao da svog katoli~-

kog prijateqa spasi sigurne smrti, ali

je propustio ~iwenicu da je lord, iako

katolik, i pod protestantskom vla{}u

zadr`ao visok status u dru{tvu. Mon-

tigl je pismo proslijedio kraqevom se-

kretaru. Iako se nikada nije saznalo

ko je poslao pismo, interesantno je pri-

mijetiti da je lord Montigl bio zet

Frensisa Tre{ama, koji se kasnije pri-

dru`io petorici zavjerenika iz kafa-

ne.

U no}i 4. novembra, podrum koji je

zakupio Persi bio je dva puta pretre-

sen. U drugom poku{aju prona|ena su

sva dobro skrivena burad sa barutom, a

Gaj Fouks, koji se na{ao u podrumu, bio

je uhap{en. Jo{ uvijek je tvrdio da je on

Xon Xonson i da nema ni{ta sa baru-

tom, ali ga je otkrio fitiq koji je no-

sio zavezan oko tijela i kojim je treba-

lo da potpali barut. Nakon dva dana mu-

~ewa priznao je svoje ime, namjeru i

imena ostalih u~esnika u zavjeri.

U me|uvremenu, svi zavjerenici, os-

im Frensisa Tre{ama, pobjegli su u

Staford{ajr i sakrili se u jednoj ku-

}i. ^etiri dana nakon otkrivawa za-

vjere ku}a je opkoqena i do{lo je do

oru`anog sukoba u kojem su petorica

zavjerenika ubijeni, jedan je pobjegao i

skrivao se jo{ dva mjeseca, a ostali su

uhap{eni. Krajem januara naredne godi-

ne osam zavjerenika je priznalo krivi-

cu i osu|eni su na vje{awe, a wihova ti-

jela su ra{~ere~ena.

U znak sje}awa na "barutnu zavje-

ru#, u Britaniji se svake godine 5. no-

vembra pale vatre koje simbolizuju eks-

ploziju koja se nikada nije dogodila. U

vatru se baca lutka koja simbolizuje

Gaja Fouksa.

¥ Priprema M. A.

Za{to su Crnogorci-Bokeqi

1869. godine podigli oru`anu

bunu protiv Austrijanaca - bu-

na u istoriji znana kao Krivo{ijski

ustanak? O tim doga|ajima je pisa-

la sva onda{wa svjetska {tampa.

Nema goreg terora od r|avih za-

kona. Takse, porezi, kamate i kama-

te na kamate, kazne (penali), cesta-

rina, mostarina. A tetkarina je po-

rez na tetku. Jovo tetku ima i zato

ima da pla}a porez na tetku. A Pe-

ro tetku nema i zato je ka`wen i mo-

ra da pla}a porez zato {to tetku ne-

ma. Jovo tetku posje}uje vrlo rijet-

ko, a Pero vi{e nije ni siguran ka-

ko se wegova pokojna tetka zvala, a

kamoli da se dosjeti wenog lika.

Nakon pada Napoleona, u Boki

Kotorskoj, na Grbqu i na Krivo{i-

jama, bija{e uspostavqena austrijska

uprava. Novi okupator je doma}em

stanovni{tvu nametnuo i nove "mje-

re#: poreze, regrutaciju i obavezno

slu`ewe vojnog roka u austrijskoj

vojsci, te razoru`awe civila.

Ovo posqedwe je ne samo ozloje-

dilo, ve} i duboko povrijedilo po-

nosne Crnogorce-Bokeqe. To je

bilo poni`ewe i napad na ~ast

i obraz - oduzeti ~ovjeku "li-

vor# (kubura, revolver), koji mu

je dio odje}e?! I zato je izbio

ustanak.

Prvi boj u Krivo{ijskoj bu-

ni i pobjeda Crnogoraca - bit-

ka na mjestu Dvorni~ko @drije-

lo. Austrijanci su se povukli u

svoj garnizon u Risnu - izre{eta-

ni i desetkovani. Tada su zaveli

opsadno stawe, u Kotoru uspostavi-

li prijeki vojni sud, a na ustanike

uputili kaznenu ekspediciju.

Bitka do bitke - a Crnogorci

pobjednici. Godine 1870. Austrijan-

ci su morali da odustanu - zatra`i-

li su primirje i odlu~ili da pristu-

pe pregovorima. I tada je do{ao do

izra`aja "naprasni# karakter Bo-

keqa - pregovori su vo|eni pod uslo-

vima koje su oni, "u pero#, diktira-

li okupatoru: sva ranija prava do-

ma}em stanovni{tvu Boke, Grbqa i

Krivo{ija ima da budu vra}ena. Au-

strijanci ima da obnove poru{ene

crnogorske domove i da plate uni-

{tenu imovinu. Kako je dogovoreno,

tako je i bilo, i Krivo{ijski usta-

nak je marta 1870. godine okon~an.

Gospo|a istorija? Crnogorski

Alamo - ali u ovom slu~aju, pobjeda

je ne slu~ajno bila na strani pobjed-

nika - ustanika.

¥ Velimir BOJKO

Kao {to svaka vo}ka ima sok u sebi,

tako i svako qudsko bi}e ima te-

`wu ka bli`wem, ka razli~itom i

tajanstvenom. Ta te`wa pokre}e nas dru-

gima kao {to nas glad tjera da tra`imo

hranu - du{a je `eqna druge du{e i tije-

lo drugog tijela. Te`wa ka drugom zavr-

{ava se bilo u prisnom i kona~nom spaja-

wu dvije jedinke, bilo u prolaznoj vezi

poslije koje }e se one rastaviti, postav-

{i i jedna i druga, i jedna drugoj, pomalo

druga~ije od onoga {to su bile ranije. Ve}

se u }eliji izra`ava unutra{wa snaga ko-

ja ~ini da jedinka "ne mo`e da se sama so-

bom zadovoqi#. Priroda je u~inila da se qu-

di veoma razlikuju. Polovi nisu izgra|eni

svaki za sebe, ve} jedan za drugog i to ih ~i-

ni me|usobno zavisnim. U mnogim slu~ajevi-

ma u prirodi sjediwavawe bi}a vr{i se bez

odabirawa. ̂ ovjek odabira osobu kojoj te`i

na poseban, svoj, na~in, a taj na~in odre|uje

ono {to zovemo qubav.

Qubav je tlo u nama iz kojeg izrasta-

ju ideali. Ono {to volimo najvi{i nam je

ideal. Jedan ~ovjek mo`e vidjeti

svoj ideal u najni`em od svih

stvorewa, a drugi u najvi{em. U

samoj na{oj prirodi je da imamo

ideale - u ovom ili onom obliku,

i oni imaju mo} koja nas tjera da

ih ostvarimo u svakodnevnom `i-

votu. Svi pokreti koji postoje u

ovom svijetu pokrenuti su idea-

lima razli~itih du{a. Ono {to

je unutar du{e nastoji da se po-

ka`e, da iza|e napoqe. Ideali

su najzna~ajnija sila koja pokre-

}e svaku osobu i omogu}uju da sr-

ce ~ovje~anstva vje~no radi.

Qubav je tajna. Mi ka`emo da

nas privla~i neka osoba, ali mo-

`da nas ne privla~i vidqiva po-

java ̀ ene ili mu{karca, nego we-

no ili wegovo nevidqivo bi}e,

ono {to je wihovo "ja#. Vjerovat-

no ste imali iskustvo da vas pri-

vla~i osoba koja fizi~ki nije

atraktivna, koja je po svemu vidqivom ne-

ugledna, ali vi osje}ate da vas woj ne{to

privla~i, mo`da odsustvo pretvarawa i

jednostavnost, mo`da vas privla~i neka

energija iz wenog nevidqivog "ja#.

Obi~na qudska qubav raste samo na

onim mjestima gdje postoji neko ko }e da

je uzvrati; kada se qubav ne uzvra}a quba-

vqu, hladna bezosje}ajnost je prirodna po-

sqedica. ^ovjek mo`e da `ivi bez quba-

vi, ali ne mo`e da se razvije, isto kao {to

biqka ne mo`e da napreduje u dubokoj sje-

ni. U svakodnevnom ̀ ivotu ~esto mo`emo

da sretnemo nesre}ne osobe, kojima nedje-

qama, mjesecima ili godinama niko nije

uputio neku lijepu rije~. A ba{ putem ri-

je~i, gestova, poklona mi razmjewujemo

energiju - priznawe koje nam je potrebno

isto kao i hrana koju jedemo i vazduh koji

udi{emo. Na{a su{tinska potreba je po-

treba za priznawem da je ono {to radimo

i ono {to jesmo vrijedno. Ta potreba u

najve}oj mjeri je zadovoqena ako nas neko

voli takve kakvi jesmo, ako nam je qubav

uzvra}ena. Postoje, me|utim, rijetke pri-

like u kojima mo`emo da primijetimo qu-

bav kako se ispoqava ~ak i onda kad ni-

~im nije uzvra}ena. Na primjer, qubav no}-

nog leptira prema vatri u koju pada i bi-

va spaqen. U prirodi ovoga insekta je da

to voli. Voqeti zato {to je priroda qu-

bavi da se voli je sigurno najvi{a i naj-

nesebi~nija manifestacija qubavi koja se

mo`e vidjeti u prirodi. Onaj koji voli

osje}a sna`an bol, nezadovoqstvo i nemir

zbog odvojenosti od voqene osobe. Kada

mu{karac voli `enu i `ena mu{karca,

oni se dosa|uju u prisustvu onih koje ne vo-

le, wima je te{ko ~ak i misliti o drugi-

ma. Onaj ko voli osje}a da je sve {to pri-

pada wegovoj voqenoj osobi sveto i dobro.

On voli ~ak i par~e tkanine koje pripa-

da izabranici wegovog srca.

Kao {to sve poznajemo po nekoj odli-

ci, tako i prava qubav ima svoje odlike

po kojima je raspoznajemo. Ona nije ne{to

{to se mo`e kupiti ili prodati, ona ne

zna za prosja~ewe. Gdje god postoji neko

o~ekivawe, sve dok u nama postoji bilo

kakva ideja izvla~ewa ove ili one kori-

sti od voqene osobe, zbog na{eg po{tova-

wa i vjernosti prema woj, dotle ne mo`e

biti istinske qubavi. Pravu qubav }emo

poznati i po tome {to ona ne zna za strah,

{to pobje|uje svaki strah. Ako se mlada

majka nalazi na ulici, i tu se pojavi pas

koji laje na wu, ona }e utr~ati u najbli-

`u ku}u. Sqede}eg dana ako se ista majka

na|e na ulici sa svojim djetetom, i odjed-

nom se pojavi lav koji napada weno dije-

te, majka }e zavr{iti u ~equstima lava,

{tite}i svoje dijete. Strah proizlazi iz

sebi~nosti. [to sam mawi i sebi~niji, to

je moj strah ve}i. Prava qubav razlikuje

se od svih ostalih odnosa po tome {to oso-

ba koja voli stavqa ispred svoje dobro-

bit i sre}u voqene osobe. Prava qubav je

najpotpuniji i najplemenitiji od svih od-

nosa. Jer sadr`i: po{tovawe, povjerewe,

obo`avawe, we`nost, milost, prijateq-

stvo i bliskost, ~ini nas istinitim pre-

ma sebi i drugima, osloba|a nas svakodnev-

nih ograni~ewa, navodi nas da osje}amo da

smo jedno sa cijelim svijetom, pro~i{}a-

va nam srce i du{u, a uz sve to ona ima

sopstvenu eleganciju i magnetizam. Djela

prave qubavi su ra|awe, rast, rascvjeta-

vawe i stvarala{tvo. Prava qubav ne zna

za rivalstvo, osoba koju volimo najvi{i

nam je ideal. Tamo gdje je prava qubav ne-

ma nevjerstva. Sebi~na qubav vodi zamr-

{enosti i zbrci, a prava zajedni{tvu i

slobodi.

Qubav mo`e da bude razli~ite snage.

Najni`a je ona koja je spokojna. To je ona qu-

bav kada volimo neku osobu ali bez vatrene

qubavi u sebi, kada je qubav mirna, formal-

na, ceremonijalna, ali neoplemewena ludo-

{}u aktivne qubavi. Sqede}i oblik quba-

vi je onaj kada se osoba koja voli u`ivqava

u polo`aj sluge voqene osobe, on je sluga

svoga vjernog ideala. Ponekad se qubav is-

poqava u vidu - "Ti si moj voqeni prijateq#.

Kao {to ~ovjek otvara svoje srce prijatequ,

znaju}i da ga on ne}e nikad iznevjeriti zbog

gre{aka, ve} }e uvijek poku{ati da mu po-

mogne, kao {to se izme|u wega i wegovog

prijateqa ustanovquje odnos izme|u jedna-

kih, tako isto struji i qubav izme|u obo`a-

vaoca i wegovog prijateqskog idola. Zatim

mo`e biti qubav prema idolu kao prema

svom djetetu - osoba koja voli poistove}uje

se sa ulogom majke ili oca, a svog idola sta-

vqa u polo`aj djeteta. Najvi{i oblik quba-

vi - koji uzdrmava temeqe cjelokupne na{e

prirode, koja prolazi kroz svaki atom na{eg

bi}a, koja ra|a ludilo, koja nam poma`e da

zaboravimo svoju prirodu, jeste qubav izme-

|u mu{karca i `ene. Sve ove qubavi ispo-

qavaju se na posve razli~ite na~ine, zavi-

sno od toga da li imaju prepreke ili nema-

ju, da li su zakonite ili nezakonite, da li

su zabrawene ili nisu.

^ak i u najni`im oblicima qubavi po-

stoji klica veli~anstvene qubavi i mi to-

kom `ivota mo`emo {irewem znawa i ra-

zumijevawa sebe i svijeta da u~imo kako da

wen rast usmjerimo i kontroli{emo, kako

da je koristimo, kako da joj omogu}imo da se

rascvjeta. Koliko }emo tokom `ivota dava-

ti i primati qubavi, zavisi od nas, ali i od

od onoga {to zovemo "imati sre}u# ili od

naklonosti vi{ih sila. U ̀ ivotu uvijek po-

stoje sve mogu}nosti.

¥ Mladen MARKOVI]

STAZA PSIHE

MAGNETIZAM QUBAVI

Priroda je u~inila da se qudi veoma razlikuju.

^ovjek odabira osobu kojoj te`i na poseban,

svoj, na~in, a taj na~in odre|uje ono {to

zovemo qubav

MR@WA I POHLEPA

Svuda oko nas u prirodi vidimo djela

qubavi. Sve {to je u ovom svijetu dobro

i uzvi{eno, izraz je qubavi; sve {to je zlo,

ili kako se ka`e |avolsko, djelo je dru-

gog kraja qubavi, sebi~nosti - mr`we i po-

hlepe. Jedna ista emocija daje ~istu i sve-

tu supru`ni~ku qubav, ali i onu qubav ko-

ja zadovoqava najni`e oblike `ivotiw-

ske strasti. Emocija je ista, energija je

ista, ali weno ispoqavawe zavisi od pri-

rode bi}a koje je zaposjela. Isto osje}a-

we qubavi nagoni jednog ~ovjeka da ~ini

dobro, dok drugog nagoni da ubija kako bi

zadovoqio svoju pohlepu ili povrije|enu

sebi~nost. Ista vatra koja kuva tvrdo ja-

je topi maslo. U prirodi svijeta nalazi

se qubav i ona se pokazuje kao te`wa ka

sjediwenu, sna`na `eqa dvoje da postanu

jedno, i mo`da, na kraju, `eqa svih nas da

se stopimo u jedno. Qubav je magnetna si-

la, a mi smo metalni opiqci. [openhau-

er je govorio da je sila gravitacije, u stva-

ri, qubav, da je qubav univerzalna sila ko-

ja dr`i sve postoje}e u jednoj jedinstve-

noj cjelini.

Zajedno: Te`wa ka bli`wem

KA@U DA JE ISTINA

BARUTNA ZAVJERA

Henrijeve `ene: Tra`io dozvolu od

pape za razvod sa Katarinom

Aragonskom

CRNOGORSKI ALAMO 1869. GODINE - USTANAK U BOKI KOTORSKOJ

KRIVO[IJE USPRAVNE GLAVE

Niko ~ovjeku ne mo`e da uskrati pravo koje mu po zakonu

i tradiciji pripada. Pobuna Bokeqa i gor{taka protiv

Austrijanaca okupatora - bitke do kona~ne pobjede

SNAGE

U gu{ewu Krivo{ijske bune

Austrijanci su bili podigli 22

hiqade vojnika, dok su ustanici

raspolagali sa svega hiqadu qu-

di. Austrijske vojne posade su se

nalazile u svim gradovima Boke,

najve}i garnizon je bio u Risnu,

a komanda u Kotoru.

U ~emu je bila tajna crno-

gorske pobjede? Izvrsno su po-

znavali svoj teren i za bitke su

koristili meteorolo{ke neu-

slove - gerilski rat.

ORU@JE

Crna Gora je 1855. godine kupi-

la od Amerikanaca pet hiqada per-

kusionih revolvera sistema "kolt#.

Revolver, a u dobo{u {est komora,

{est zrna. Dobo{ se na vatrenoj li-

niji ne puni, ve} se mijewa onim dru-

gim, napuwenim. To se i danas zove

"spider leud# - brzo puwewe.

Boka Kotorska: Bokeqi nisu

priznavali poraz

Henrik Osmi:

Odan vjeri

13. i 14. maj 2006.ZANIMQIVOSTI

12

13. i 14. maj 2006. KOLA@

13

1. Granulozan je:

a) ogroman

b) zrnast

v) nevidqiv

2. Indigen je:

a) do{qak

b) starosjedilac

v) izbjeglica

3. Komasacija je:

a) mjerewe planinskih vrhova

b) grupisawe zemqi{ta

v) zaga|ivawe okoline

4. @ensko ime, oli~ewe Francuske

Republike:

a) Marijana

b) Violeta

v) @ana

5. Vojnik koji pqa~ka poginule

vojnike je:

a) predator

b) dromedar

v) maroder

6. ^ovjek mu~en i ubijen zbog

svoje ideje je:

a) martir

b) mar{an

v) maseter

7. "Bolom skr{ena majka# je:

a) mater familijas

b) mater pija

v) mater doloroza

8. Borbu Bharate sa Pandavom

opisuje:

a) Mahabharata

b) Gilgame{

v) Beovulf

9. Opskuran ~ovjek je:

a) karakteran

b) veseo

v) neodre|en

10. Pet kwiga Mojsijevih su:

a) Pentagram

b) Pentateuh

v) Pentastihon

11. Amor vincit omnia ili:

a) nevjerna qubav

b) qubav sve pobje|uje

v) qubav je daleka

12. Rim i mir, rob i bor su:

a) homonimi

b) palindromi

v) anagrami

13. Prozelit je ~ovjek koji je:

a) qubiteq proze

b) do`ivio katarzu

v) promijenio vjeru

14. Opravdavawe Boga za zlo

u svijetu je:

a) teodiceja

b) teoplegija

v) teognozija

15. Ako Vinko voli vino, to je:

a) nomen est omen

b) nom d ger

v) nomen gentile

16. Gracilan ~ovjek je:

a) malen i veseo

b) debeo i grub

v) tanak i we`an

17. Prevrtqivost ili:

a) ad kalendas grekas

b) greka fides

v) gr~ki poklon

18. Ma~ je visio iznad glave:

a) Damoklu

b) Empedoklu

v) Demostenu

19. Dafnomantija je proricawe iz:

a) lovorove gran~ice ba~ene

u vatru

b) maslinove gran~ice mira

v) osu{enog slijepog mi{a

20. Grafodrom je ~ovjek koji brzo:

a) misli

b) govori

v) pi{e

KVIZ

Odgovori:

1-b, 2-b, 3-b, 4-a, 5-v, 6-a, 7-v, 8-a, 9-v, 10-b, 11-b, 12-v, 13-v, 14-a, 15-a, 16-v, 17-b, 18-a, 19-a, 20-v.

Provjerite

svoje znawe

Rajko PU[I]

Ovan (21.3 - 20.4)

Bi}ete u situaciji da ne{to prosla-

vqate. ̂ itava nedjeqa prolazi u zna-

ku radosne novosti koja nagovje{ta-

va pozitivan ishod va`nog doga|aja.

Posao: Na sebe preuzimate odgovornost, kre}ete

u akciju. Radite shodno svojoj prirodi, `ustro i

odlu~no. Okupirani ste politi~kim problemima.

Zdravqe: Mogu}e su povrede glave i problemi sa

sinusima. Izbjegavajte promaju i nepromi{qene

postupke.

Qubav: Strasna veza do`ivqava kulminaciju. Od

partnera umnogome zavisi ostvarivawe nekih va-

{ih poslovnih zamisli.

Bik (21.4 - 20.5)

Pred vama je naporna radna nedjeqa,

mada zasad bez vidqivih pomaka. Po-

{to volite opipqive dokaze za ono

~ime se bavite, bi}ete malo nezado-

voqni.

Posao: Potrebno je biti organizovan, ukoliko ̀ e-

lite da isplivate iz problema i uti~ete na to da

poslovna situacija krene u `eqenom pravcu.

Zdravqe: Po{to ste pred sebe postavili mno{tvo

obaveza na koje te{ko mo`ete da odgovorite, to se

odra`ava i na va{e fizi~ko zdravqe. Slaba ta~-

ka su plu}a.

Qubav: U~vr{}ujte vezu. Malo tolerancije prema

partneru ne bi bilo na odmet. Saznawe da ste vo-

qeni svakome prija.

Blizanci (21.5 - 20.6)

Donosite odluku koja uti~e na daqi

pravac ̀ ivotnih tokova. Unutra{wa

harmonija je ne{to {to vam daje po-

seban {arm. Sa~uvajte je.

Posao: Nov poslovni projekat je na vidiku. Digli

ste ruke od svega, posebno ako se bavite privatnim

biznisom. Pomo} sti`e iznenada.

Zdravqe: Oporavqate se od stresova kojih je bi-

lo previ{e. Shvatate da ste se uzalud nervirali.

Na stvari gledate blagonaklono. U fazi ste opo-

ravka.

Qubav: Sva|a sa partnerom je normalna stvar, jer

je veza ve} odavno u krizi. Tje{ite se, jer ovog pu-

ta niste vi krivi. Partner izmi~e kontroli.

Rak (21.6 - 20.7)

Romanti~ni doga|aji mogu da naru{e

svakodnevnu monotoniju. Prepu{ta-

te se `eqama. Bi}ete u situaciji da

emotivno reagujete.

Posao: Ono {to vam u narednom periodu dobro ide

naruku jeste mudrost. Povla~ite ispravne poteze

kad je u pitawu posao. Sa minimumom napora ostva-

rujete korist.

Zdravqe: Mogu}i su problemi usqed pretjeriva-

wa. Na udaru su ̀ lijezde sa unutra{wim lu~ewem,

a tu su i problemi sa gojazno{}u.

Qubav: Nova veza neo~ekivano ulazi u va{ ̀ ivot.

Mnogi Rakovi su upravo ovih dana u fazi velike

zaqubqenosti. Puno emocija i we`nosti.

Lav (21.7 - 21.8)

Ne{to morate da `rtvujete. Bi}ete

u situaciji da vam jedno kajawe ne gi-

ne. Pa kad je ve} tako, onda se ne vri-

jedi uzalud nervirati.

Posao: Uplovili ste u mirnije vode. Posao se od-

vija po ustaqenom {ablonu, pa se ne optere}ujte.

Zdravqe: Nalazite se u fazi oporavka. Svoj `i-

vot boqe analizirajte. Razmislite o narednim po-

tezima, kako biste bili zdraviji i sre}niji.

Qubav: Qubav, va{a glavna pokreta~ka snaga, ~i-

ni da se dobro osje}ate. Uspostavqate unutra{wu

ravnote`u. To je ono pravo!

Djevica (22.8 - 22.9)

Morate da krenete u odlu~nu akciju.

Odgovorni ste za svoju sudbinu, ali

i za sudbinu mnogih. Zato postupaj-

te oprezno!

Posao: Posao je krenuo nizbrdo, {to vas dodatno

brine. Neke gre{ke ste po~inili, a da niste ni bi-

li svjesni, pa sada morate da ispa{tate.

Zdravqe: Mogu}nost pojave problema sa urinarnim

traktom ili ginekolo{ke smetwe. Jo{ nije kasno

da ne{to preduzmete kako biste sanirali stawe.

Qubav: Nastupa zati{je. Partneru nemate {ta da

prebacite, {to ne zna~i da ste zadovoqni emotiv-

nom situacijom. Pripremite se za otvoren razgo-

vor.

Vaga (23.9 - 22.10)

U{li ste u boqi period, pra}en

novim po~ecima i poja~anim opti-

mizmom. Posti`ete sklad sa naj-

komplikovanijom osobom na svije-

tu - samim sobom.

Posao: Trebalo bi da donesete va`nu odluku i da,

uz podr{ku povoqnih okolnosti, krenete u akci-

ju. [anse da do`ivite poraz svedene su na mini-

mum.

Zdravqe: Ukoliko je nervni sistem ugro`en, sa-

mi ste krivi. Raspliwujete se na vi{e strana, a ne-

mate jasnu predstavu o tome {ta zapravo ho}ete.

Qubav: Nova qubav sa Vodolijom. Bi}e svega: pje-

vawa, we`nosti i plakawa. Ne pretjerujte sa iz-

livima we`nosti, ve} krenite u prora~unato osva-

jawe protivnika - do posqedweg nov~i}a.

[korpija (23.10 - 22.11)

Ulazite u nov, mnogo povoqniji `i-

votni period. Ova sedmica bi}e u

znaku prijatnih doga|aja i po~etaka.

Posao: Veoma ste zadovoqni ostva-

renim rezultatima, posebno materijalnom satis-

fakcijom koju dobijate od pretpostavqenih. O~e-

kuje vas slavqe.

Zdravqe: Budite oprezni kad je konzumirawe pi-

}a ili cigareta u pitawu, po{to mo`ete imati pro-

blema. Vi{e vremena provodite na sve`em vazdu-

hu, jer su vam plu}a ugro`ena.

Qubav: Novi po~eci ili uspostavqawe veze na sa-

svim novim osnovama. Shvatate da odnos sa part-

nerom zahtijeva promjene. Nije vam lako, ali }e-

te ipak to u~initi.

Strijelac (23.11 - 20.12)

Funkcioni{ete mudro i velikodu-

{no. Bi}ete u situaciji da se bavite

filozofskim problemima i da po-

vla~ite mudre poteze.

Posao: Ove nedjeqe vas o~ekuje puno posla, ali }e-

te ga, po{to je energija poja~ana, uspje{no obavi-

ti. Finansijska situacija se popravqa.

Zdravqe: Mogu}e su reumatske tegobe ili lomovi

kostiju. Budite oprezni, ukoliko `elite da iz-

bjegnete opasnost.

Qubav: U`ivate u zagrqaju voqene osobe. Puno li-

jepih trenutaka u~ini}e vrijeme pred vama neza-

boravnim. Partnera vi{e privla~ite ako mawe

pri~ate.

Jarac (21.12 - 19.1)

Uplovili ste u mirnije vode. Stvari

se odvijaju rutinski, {to i nije tako

lo{e. Problem mo`e nastupiti ako

ovo stawe du`e potraje. Bi}e vam do-

sadno.

Posao: Fantasti~an period, posebno ako se bavite

komunikacijama ili radite sa papirima. Ostvari-

}ete mnogo vi{e od zami{qenog. Izuzetno povoq-

na sedmica.

Zdravqe: Puni ste energije i u svom ste elementu.

Po`eqno je bavqewe sportom i {to vi{e kreta-

wa, ukoliko `elite da ovo stawe sa~uvate.

Qubav: Prema partneru osje}ate fizi~ku privla~-

nost. Stoga slijedi bogat seksualni ̀ ivot, pod uslo-

vom da poku{ate da se izborite sa stidqivo{}u.

Vodolija (20.1 - 18.2)

Iako nemate razloga za depresivno

stawe, osje}ate se bezvoqno. Nedosta-

je vam stimulans sa strane, kako biste

se pokrenuli iz mrtvila u kom ste se

svjesno ili nesvjesno na{li.

Posao: Mogu} je susret sa javno{}u i uspjeh, poseb-

no ako se bavite javnim radom. Ostvarujete zavid-

ne rezultate. Na skupu u prijatnoj atmosferi ne-

{to slavite.

Zdravqe: Stoma~ne tegobe posqedica su nekontro-

lisane ishrane. Morate biti umjereniji kad su je-

lo i pi}e u pitawu. Depresija.

Qubav: Mudro }ete uspjeti da sjedite na vi{e sto-

lica u isto vrijeme, a da to niko ne primijeti. Ia-

ko mislite da varate druge, sami sebe zavaravate.

Ribe (19.2 - 20.3)

Emocije su dovedene do usijawa. Mno-

gim pripadnicima ovog hipersenzi-

bilnog znaka de{ava}e se stvari zbog

kojih ne}e mo}i da ostanu ravnodu{ni.

Posao: [ta god da uradite, imate osje}aj da grije-

{ite. Morate zbog ne~ega da se `rtvujete, a to ni-

kako ne `elite. Malo ste sebi~ni, bar kad je posao

u pitawu. Nerealni ste.

Zdravqe: Ako ste bili bolesni, sanirate proble-

me i ulazite u boqi period. Mo`da neke od proble-

ma stvarate i sami ili su plod uobraziqe? Sve po-

ti~e iz glave.

Qubav: U`ivate u toploj porodi~noj atmosferi.

Nastojite da izbjegnete izlaske, a da vi{e vreme-

na provedete u ku}i sa voqenom osobom i gosti-

ma. ¥

NEDJEQNI HOROSKOP

Polovina svjetske popula-

cije jo{ uvijek za sprema-

we jela koristi ugaq ili

drveno gorivo, koje je jeftino,

ali veoma {tetno.

Naime, nau~nici iz Svjetske

zdravstvene organizacije su utvr-

dili da hrana pripremqena na

ovim gorivima izaziva hroni~ne

bolesti disajnih puteva kod odra-

slih i upalu plu}a kod djece.

- Kuvawe "prqavom energi-

jom# odnosi vi{e ̀ ivota nego ma-

larija - ka`u qekari.

Zdravstvena agencija Ujedi-

wenih nacija ocjewuje da bi sva-

ke godine 282.000 `ivota moglo

biti spaseno, posebno u Aziji i

Africi, ujediwenim naporima da

se taj na~in kuvawa postepeno za-

mijeni gasom i strujom, a postoje

i druga rje{ewa, poput biogori-

va, odnosno biogasa.

Pribli`no 800 hiqada djece

i 500 hiqada `ena umrlo je 2002.

godine zbog izlagawa dimu u tra-

dicionalnim kuhiwama.

Prema izvje{taju pod naslo-

vom "Gorivo za `ivot: energija

za ku}nu upotrebu i zdravqe#, tre-

balo bi ulo`iti 13 milijardi do-

lara godi{we za smawewe broja

`rtava tog zaga|ewa na pola do

2015. godine. ¥

"

PRQAVA ENERGIJA" UZIMA VI[E @IVOTA

NEGO MALARIJA

JEFTINO ALI [TETNO

Ozonski omota~ Zemqe u

gorwim slojevima atmos-

fere pokazuje znakove opo-

ravka, zahvaquju}i zabrani hemi-

kalija koje uni{tavaju ozon, ali

ipak nije vjerovatno da }e se usko-

ro stabilizovati na nivoima od

prije 1980. godine, ka`u nau~nici.

Uni{tavawe ozonskog sloja,

koji {titi Zemqu od {tetnih zra-

~ewa iz svemira, izaziva hemijska

reakcija ozona sa hlorofluorou-

gqenicima, hemijskim spojevima

koji su se koristili u sprejevima

i hladwacima. Te hemikalije su

zabrawene Montrealskim proto-

kolom potpisanim 1987. godine,

koji je dosad ratifikovalo 180 ze-

maqa.

- Sada imamo neke potvrde da

ozonski sloj reaguje na smawiva-

we nivoa hlora u atmosferi za-

hvaquju}i zabrani ovih hemika-

lija. Ne samo da se ozonski sloj

oporavqa, ve} smatramo da je to

zbog Montrealskog protokola -

rekla je Betsi Vederhed sa Univer-

ziteta Kolorado.

Istra`ivawe, koje je sproveo

tim nau~nika na ~elu s Vederhe-

dovom, utvrdilo je da se ozonski

sloj stabilizovao u posqedwih de-

set godina, te da se nivo ozona u

atmosferi ~ak pove}ao. Ipak, do

potpunog oporavka ozonskog slo-

ja treba}e da proteknu jo{ dece-

nije. ¥

DOBRA VIJEST ZA PLANETU ZEMQU

OZON SE OPORAVQA

Majke koje su ro|ene kao ne-

dono{~ad imaju vi{e iz-

gleda od ostalih `ena da

i same rode novoro|en~ad mawe

poro|ajne mase, ka`u {vedski na-

u~nici.

Doktorka Gunila Sidsjo iz

Univerzitetske bolnice "Linko-

eping# i wene kolege u najnovi-

jem broju stru~nog ~asopisa "Bri-

tanski dnevnik ginekologije# ob-

javili su da rezultati nekih wi-

hovih istra`ivawa ukazuju na ~i-

wenicu da `ene ro|ene kao nedo-

no{~ad ~esto ra|aju djecu mawe

poro|ajne mase u odnosu na druge

`ene.

To su rezultati istra`ivawa

koje je trajalo godinu dana, od

1973. do 1974, i u kojem je u~estvo-

valo vi{e od 24 hiqade trudni-

ca i wihove novoro|ene djece.

@ene ro|ene s mawom poro-

|ajnom masom imale su 2,7 puta

vi{e izgleda da rode mawe te{ku

novoro|en~ad od `ena koje su pri

porodu imale normalnu poro|aj-

nu masu.

Doktor Sidsjo mi{qewa je da

je rije~ o "genetskoj predodre|e-

nosti#, te da bi opstetri~ari tre-

bali posvetiti vi{e pa`we ta-

kvim ̀ enama tokom wihove trud-

no}e.

Osim toga, niz faktora, me-

|u kojima su dru{tveno-ekonom-

ski uticaj, pu{ewe i sli~ni raz-

lozi, tako|e mogu uticati na te-

`inu novoro|en~eta. ¥

ISTRA@IVAWA [VEDSKIH QEKARA

Nedono{~e ra|a nedono{~e

BOWL

Ukoliko jo{ niste prona-

{li adekvatno pi}e za

rashla|ivawe tokom vru}ih

qetnih dana, preporu~ujemo

vam upravo bowl. Ovaj hladni

napitak se priprema od vina

i soda-vode, sitno izrezanog

vo}a (samo se bobi~asto vo}e

re`e) i za~ina. Odabrano vo-

}e mora da bude zrelo i zdra-

vo. Nekoliko sati prije po-

slu`ivawa, treba ga usitni-

ti, po{e}eriti i staviti u

fri`ider. [to se ti~e vina,

izaberite ona lagana i pitka,

kojima }ete, neposredno pred

poslu`ivawe, dodati {ampa-

wac ili sodu. Specifi~nost

ovog pi}a je ta {to se nikada

ne dodaje led, ve} se upotre-

bqavaju dobro rashla|eni sa-

stojci. Kod pripreme bowl-a,

zaboravite ka{iku za mije{a-

we! Ovo pi}e se smije samo la-

gano protresti. Zbog toga je

mnogo boqe koristiti {e}er-

ni sirup umjesto {e}era u kri-

stalu, koji se te`e topi. Za

poslu`ivawe bowl-a, potreb-

na vam je zdjela za bowl (najbo-

qe su staklene), iz koje se pi-

}e grabi {efarkom i sipa u

~a{e. To mogu biti ~a{e za

pun~ ili dobro rashla|ene

{ampawske kupe.

JULEP

Jo{ jedno hladno, pravo

qetno osvje`ewe, koje miri-

{e na mentu! Ovo je lagani i

elegantni stil koktela, koji je

ro|en na jugu SAD, u Kenta-

kiju. Tradicionalno spravqa-

we ovog pi}a se vr{ilo sa bur-

bonom, koji se ulijevao u ~a{u

preko listi}a mente, {e}era

i smrvqenog leda. Do danas su

sastojci i spravqawe ovog pi-

}a ostali nepromijeweni, jedi-

no burbon mo`emo zamijeni-

ti sko~om, rumom, viwakom

ili {ampawcem. Prenosimo

vam pojednostavqeni recept

za julep:

- 2/3 visoke ~a{e napunite

smrvqenim ledom. Dodajte 2

ka{ike sirupa ili likera od

mente, dolijte 50 grama viski-

ja, xina ili desertnog vina i

2 ka{ike {e}ernog sirupa.

Pa`qivo mije{ajte, sve dok

se na ~a{i ne uhvati iwe.

Nakon toga dodajte sodu.

Kao ukras mo`ete koristiti

gran~icu svje`e mente ili tre-

{we. Servirajte sa ka{ikom

ili slamkom.

Bowl od jabuka

(za 8 osoba)

Potrebno: 3 boce suvog bi-

jelog vina; 1 kg slatkih jabu-

ka; 4 plo{ke limuna; 2 ka{i-

ke {e}era; malo mqevenog ci-

meta (na vrhu no`a) i mine-

ralne vode.

Priprema: Kada jabuke

ogulite i odstranite im sre-

dine, nare`ite ih na tanke

{nite. Posla`ite ih u zdje-

lu zajedno sa plo{kama li-

muna. Pospite {e}erom,

cimetom i dodajte jednu bocu

vina.

Stavite u fri`ider da od-

stoji 10 sati. Neposredno pri-

je poslu`ivawa, dodajte i osta-

le dvije boce vina i mineral-

ne vode. Poslu`ite u rashla-

|enim {ampawskim kupama i

- u`ivajte!

Champagne Julep

(za 2 osobe)

Potrebno: 3-4 ka{ike smr-

vqenog leda; 4 dcl pjenu{avog

vina; 1 ka{ika {e}ernog siru-

pa; gran~ica mente; 2 kapi vla-

hovca.

Priprema: U visoke {am-

pawske ~a{e izgwe~ite po 3

listi}a mente, koje }ete od-

straniti kada ispuste sok. U

~a{u za miksawe pi}a stavi-

te 3-4 ka{ike smrvqenog le-

da, pa dolijte {e}erni sirup,

vlahovac i {ampawac. Laga-

no promije{ajte i procije-

dite. ¥

Sada ste potpuno trije-

zni. Ne pijete ni ona-

ko, u dru{tvu?

- Ne.

?Ako niste bili alkoholi-

~arka, kako ka`ete, za{to

ste onda oti{li iz jedne kraj-

nosti u drugu?

- Zbiqa sam samo po`eqe-

la da stojim na svoje dvije no-

ge, budem na `urci i shvatim

{ta da uradim sa svojim ru-

kama, osim da dr`im bocu pi-

va. Htjela sam da razvijem pra-

ve odnose sa svojim prijate-

qima i svojim momkom.

?Ne govorimo o pijewu da

se opije, nego o ~a{i vina

uz ve~eru.

- Morate imati na umu da

sam ja dosta sitna. Imam oko

metar i po i jo{ ne{to sit-

no. Od jedne ~a{e vina mogu

se prili~no napiti. Oduvi-

jek mi je bilo te{ko da usta-

novim koliko je ta~no previ-

{e.

?Va{a pri~a nije iznena|u-

ju}a. Zvu~ite kao mnoge dje-

vojke s faksa koje su puno pi-

le. [ta ̀ elite da istaknete?

- @elim da istaknem da se

to u posqedwih desetak godi-

na vinulo do neba. Djevojke su

dostigle momke. Po~iwemo

piti jednako mlade kao i oni;

pijemo vi{e nego ikad. Bilo

je toliko smrti po student-

skim domovima u zadwe vrije-

me - pet samo u septembru. Dje-

vojke ka`u: "Uh, ba{ smo sad

oslobo|ene i drske. Pucamo

od girl power-a#. Ali, za mene

je to bilo suprotno, jer sam

pila da bih nadoknadila svoj

mawak samopouzdawa.

?Zvu~i kao

"Seks i grad#.

- Zapawuju}e je kako su se

reklame za alkohol promije-

nile u devedesetim, jer ako

pogledate reklame iz sedam-

desetih i osamdesetih, one vas

zbiqa odbijaju

kao `enu. @ene u

wima imaju si}u-

{ne bikinije, ve-

like grudi i bujnu

kosu i samo su pa-

sivni objekti ̀ e-

qe. U devedeseti-

ma su manekenke

postale pristu-

pa~nije i pamet-

nije. Bile su mno-

go samosvjesnije.

Kao djevojka, de-

finitivno sam reagovala na

to. Ali, druga strana medaqe

je {to prihvatate odgovor-

nost za sebe. ̂ ak i klinci zna-

ju da ne bi trebali piti do

krajnosti. Znam iz li~nog is-

kustva da je jedino obrazova-

we o alkoholu koje sam dobi-

la bilo: "Ne pij dok vozi{.#

Nisam znala da je mogu}e na-

smrt se napiti dok se nisam u

{esnaestoj probudila nakon

{to su mi ispumpali `elu-

dac. Klinci uop{te ne sazna-

ju za stvari kao {to je odgo-

|eni emotivni razvoj. I ne

znaju da `ene dobijaju bole-

sti jetre 10-15 godina prije

mu{karaca.

?Bilo Vam je 14 godina kad

ste popili prvo pi}e. Si-

gurno niste pomi{qali na re-

klame?

- Ne, ali mo-

je prijateqice i

ja smo lijepile

reklame za "Jo-se Cuervo# teki-

lu po {kolskim

ormari}ima i

skupqale rekla-

me za "Absolut#votku.

O d u v i j e k

sam smatrala da

je piti ̀ enstve-

no.

?Jesu li Va{i roditeqi mo-

gli ne{to u~initi druga-

~ije?

- To je te{ko re}i, jer su

oni bili zbiqa aktivni rodi-

teqi. Moja majka ̀ rtvovala je

godine posla da bi ostala kod

ku}e i bila ukqu~ena u na{e

`ivote. Ali, ja sam htjela pi-

ti, pa sam se snalazila. Bila

sam tajanstvena na mnogo na-

~ina. Iskradala sam se i i{la

u druge ku}e, gdje sam znala da

mogu piti.

?[ta roditeqi mogu pred-

uzeti?

- Kao prvo, moraju shvati-

ti koliko rano takvo pona{a-

we po~iwe. Dana{we klinke

}e se napiti u {esnaestoj. U

prosjeku popiju prvo pi}e s 13,

a redovno piju sa 15 godina.

Nije besmisleno sjesti s va-

{om 12-godi{wom k}erkom i

re}i joj: "Klinci koje pozna-

je{ po~e}e uskoro piti, ali

mo`da bi bilo pametnije da

popije{ prvo pi}e sa 16 nego

sa 14 - a jo{ boqe sa 18.# Is-

tra`ivawa su pokazala da, {to

du`e odla`e{ to prvo pi}e,

utoliko u mawe nevoqa upad-

ne{. Ne bismo trebali treti-

rati alkohol kao mawe zlo,

kao "to barem nije heroin#.

?Je li Vam dvoli~no to {to

ste napisali kwigu "Smas-hed: Story of a Drunken Gir-lhood# ("Skr{ena: pri~a o pi-

janom djevoja{tvu#) i pro~u-

li se zbog svoje dugogodi{we

zloupotrebe alkohola?

- Vi{e nego i{ta drugo

htjela sam to iznijeti, jer je

vrlo poni`avaju}e biti dje-

vojka koja ima problema s al-

koholom i priznati to.

To je povezano sa svim on-

im drugim konotacijama -

promiskuitetna si, nekon-

trolisana, mu{kobawasta.

Statisti~ki, postoje mnoge

djevojke koje su pro{le isto

{to i ja, i htjela sam da to

u~inim prihvatqivim, da po-

krenem razgovore i pri~e o

tome.

?U kwizi sebe opisujete kao

nezainteresovanu za seks.

Zvu~i kao da ste mogli upasti

u jo{ vi{e nevoqa nego {to

zapravo jeste.

- U tome i jeste ironija.

Mislim da se prosje~na 15- go-

di{wa djevojka vi{e seksa ne-

go {to sam se ja seksala na

faksu s 20 godina. ¥

13. i 14. maj 2006.HOREKA

14

DANA[WE DJEVOJ^ICE VE] U 13. GODINI PROBAJU ALKOHOL

NOVI BROJ

U S K O R O

NOVI BROJ

U S K O R OInfo

Na obostrano zadovoqstvo, saradwa

#Glasa Srpske# sa magazinom CAFE MEDIA,

donosi ~itaocima najnovije i najpikantni-

je vijesti i informacije iz svijeta ugos-

titeqstva, kako iz na{e zemqe tako i inos-

transtva.

^itaoci #

Glasa Srpske# }e svake subote

biti u prilici da pro~itaju ~lanke iz novog

broja magazina CAFE MEDIA.INFOTEL: +387 51 349 360

Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?

Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.

Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.

Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?

Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.

Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.

H O R E C A M A G A Z I N

Koren Zailickas svoj prvi burbon probala je

sa 14 godina i sqede}ih deset godina provela je

manija~ki se opijaju}i. Sada je trijezna i napisala je

kwigu o svojoj deceniji u alkoholnoj magli

@ENE PIJU KAO MU[KARCI

Do sada smo pisali o istoriji ovih {arolikih pi}a,

o priboru koji je potreban za wegovo pripremawe,

izboru savr{ene ~a{e za odre|eni koktel. Ovaj put

}emo vas upoznati sa nekim vrstama koktela i nau~iti

kako da ih razlikujete

[ARENO PROQE]WE OSVJE@EWE

13. i 14. maj 2006. ENIGMATIKA

ASOCIJACIJE

1

GRM IZ

PORODICE

RU@A

PATVORI-

NA, KRIVO-

TVORINA

(LAT.)

GRAD U

ITALIJI,

BLIZU

MILANA

KORALNO

OSTRVO

"GLAS

SRPSKE#

TELEVI-

ZIJA GROBAR

@ENSKO

IME

PROPISI

ZA MANA-

STIRSKI

@IVOT

(GR^.)

2 ?

ZAVOJI,

OMOTA^I INSTINKT

^OVJEK

KOJI IMA

TREMU

REPUB-

LIKA

SRPSKA

POGODBE-

NI VEZNIK

DRVENA

SEDLA TRITIJUM

ZABAVQA-

TI SE

LUKA U

ITALIJI

?

GR^KO PO-

LUOSTRVO

UPADNA

SUPROT-

NOST

(MN.)

GRAM

ZAVIJATI,

OBAVIJA-

TI

MJESTO

BLIZU

BAWE LUKE

FRANCUS.

PJEVA^ICA

PJAF

SIT. DIO

TE^NOSTI

MERIMIN

"DRAGI#

RUKOMET.

UDARAC

U OKRETU,

[RAUBA

ELEKTRI^.

NABIJENA

^ESTICA

DOWI DIO

TIJELA

(MN.)

@ARIJEV

KRAQ

RIJE^NO

OSTRVO

STANOV-

NICI

EVROPSKE

DR@AVE

DIJELOVI

MOLEKULA

ARGON

POKRET

NOGE PRI

HODAWU

MORGAW,

GRANAT

METAR

@IVIN

SULFID,

RUMENICA

KOZA^KI

VOJNI PO-

GLAVICA

RAZVLA-

^ITI,

^INITI

[IRIM

3 ?

ASTATIN

JEDNO-

CIFRENI

BROJ

ROMAN

LAJO[A

ZILAHIJA

GRAD

U

SRBIJI

IRAN

Ukoliko ispravno rije{ite ukr{tenice,

pojmovi u ozna~enim poqima }e vas

asocirati na kona~no rje{ewe:

AUTOR:

JAGLIKA

POSAO

RE@ISERA

TRE]I

VOKAL

VELIKA

TRAVNATA

RAVNICA U

J. AMER.

DESNA

PRITOKA

VOLGE

(1500 KM)

UKRAS

U KWIZI

U OBLIKU

SLI^ICE

POPIS

IMENA

VRSTA DI-

VQE MA^-

KE (MN.)

STANOV-

NICI

GRADA

U SRBIJI

PLANINA

KOD

BEOGRADA

OTVORENA

MRTVA^KA

[KRIWA

(TUR.)

SUDSKE

PRESUDE

(TUR.) 4

LIJEVA

PRITOKA

SAVE

(186 KM)

^OVJEK

KOJI JE

IZVR[IO

UBISTVO VRSTA

METEORA

MU[KO

IME

SPUSTITI

SE AVIO-

NOM NA

ZEMQU

?

ANETA

ODMILA

KAMEN

(TUR.) TALAS

REOMIR

ODVOJEN

OD DRUGIH

BUGARSKI

NOVAC

PO[TO-

VAWE KOGA

KAO BOGA

^E[KA

RIJEKA

GLUMICA

AR^ER

OBLAST U

SAUDIJ-

SKOJ

ARABIJI

GLUMICA

DEREK

MO], SNAGA

IRIDIJUM

VRSTA

AUTOMAT-

SKOG

PI[TOQA

PRIJET-

WOM

IZNUDITI

NOVAC

STAVQATI

U PROMET

NOV^ANI-

CE (LAT.)

U TOM

TRENUTKU

MJERA

ZA

PAPIR

RADIJUS RAZDRIJE-

MATI SE

2

GRADI]

SA

SLIKE

SKUP VE]EG

BROJA

GIMNASTI-

^ARA (MN.)

PO^ETI

VIKATI

KOJI SE

NI^IM NE

ISTI^E JESTI

RU^AK

VRTLOG

PRVI VOKAL TANTAL

POSTAV-

QATI KOGA

ZA [TO

SMAWIVATI

BRZINU

ALISA

MARI] KUGLE KOJE

PRIKAZUJU

ZEMQU (LAT.)

IVANA

MIHI]

ELEKTRON

PRISTA-

LICE

QEVICE

STANOVNIK

AZIJE

WEM. PISAC

TOMAS ^ESTIT,

MORALAN

(GR^.)

AM. GLUMAC

SMIT

PETI PADE@

DINAR

9. I 18.

SLOVO

]IRILICE

IZVR[NO

VIJE]E

RASTAVNI

VEZNIK

RAZGOVA-

RATI (TUR.)

POLITI^AR

GARA[ANIN

MORSKI

SISAVAC

BAWOLU^KI

PISAC

RANKO OPONA[A-

TEQI (LAT.)

PERUNIKA LATICA

CVIJETA

"GLAS

SRPSKE#

@ENKA

JELENA

DIO LICA

(MN.)

NORVE[KA

POPIS

IMENA (MN.)

KILOBAJT

VRSTA

VI[WE (MN.)

VRSTA VO]A

(MN.)

VRSTA GLINE

(FR.)

STUPAWE

@ENSKE

OSOBE

U BRAK

BREME

GLE, ETO

PRVI VOKAL

IRAN

PRASTA-

NOVNIK

BALKANA

AUTOR:

JAGLIKA

URAN

BACITI

UROK (NA

NEKOGA)

UGQEVIK

PION

STAVQATI

[TO PREKO

^EGA

1

MODEL

NE^EGA

(MN.)

TE@AK

ZADATAK,

PROBLEM

(GR^.)

PONAVQATI

(LAT.) GRAD U

ITALIJI

(VIOLINE)

]ILIBAR

(TUR.)

GRAD

U

^ADU

PRODORAN

GLAS,

KRIK

ITALIJA

KOKO[I-

WAC

(TUR.)

KO[ARKA[

SA

SLIKE

VRSTA

UDARCA

U BOKSU

(MN.)

PETI

VOKAL

METAR

POQSKI

ASTRONOM

NIKOLA

FABRIKA

TEKSTILA

IZ TETOVA

GR^KA

BOGIWA

NESRE]E PUSTIWAK,

ISPOSNIK

(GR^.)

NAVOD

(LAT.)

VRSTA

PASUQA

EVROPSKA

ZAJEDNICA

SUMPOR

@IVOTIWE

IZ POROD.

JELENA

[AV NA

@ENSKOJ

^ARAPI

ORU@ANI

SUKOB DVA

NARODA

^AS,

TRENUTAK STUDENT

TEOLOGIJE

(LAT.)

NA DRUGI

NA^IN

HEMIJSKI

ELEMENT

VAQEVO

@ENSKO IME

JEDNOCIF-

RENI BROJ

NO]NA

PTICA

UVJEREWE,

POTVRDA

(LAT.) DIO,

OTPLATA

(MN.)

UPRAVO,

BA[ (ITAL.)

SAVEZ,

UJEDIWEWE

(LAT.)

ILINIJUM

GALIJUM

TRAVARI

(TUR.)

TURSKI GRAD

NA

JUGOIST.

MALE AZIJE

POTPUN,

SAV, CIO

VEZNIK RIJEKA NA

BAJKALU,

UTI^E U

BRATSKO

JEZERO

RIJEKA U

AUSTRIJI

(510 KM)

ASTRONAUT

GAGARIN

PJESMA

ALEKSE

[ANTI]A

MARKO JARI]

15

OD 19. aprila do 1. maja u Da-

gomisu (So~i, Krasnodarski re-

gion) igrano je ekipno prvenstvo

Rusije, koje je i ove godine okupi-

lo ve}inu najboqih svjetskih igra-

~a, prvenstveno onih sa terito-

rije biv{eg Sovjetskog Saveza. O

kakvom se kvalitetu radi, mo`da

}e nam najboqe re}i ~iwenica da

bi ekipa sastavqena od igra~a iz

biv{ih jugoslovenskih republika

imala ve}i rejting samo od naj-

slabije rangirane ekipe. Posli-

je velike borbe, prvo mjesto je za-

uzeo najve}i favorit, ekipa Ura-

la iz Sverdlovska sa 17 me~ bodo-

va, odnosno 38 poena. Drugo mjesto,

sa istim brojem bodova, ali sa po-

la poena mawe, zauzela je ekipa

TPS iz Saranska, a tre}e ekipa

Tomsk-400 iz Tomska za 16 bodo-

va.

Na najja~em timskom dr`av-

nom prvenstvu nastupilo je dva-

naest ekipa, koje su u turnirsku ta-

belu uvr{}ene po sqede}em redo-

slijedu: 1. Ju`ni Ural ^eqabin-

sk (prosje~ni rejting prvih {est

igra~a 2.602), za koji su, izme|u

ostalih, igrali: Anatolij Karpov

(2.672), Karen Asrjan (2.646, Jer-

menija), Smbat Lputjan (2.619, Jer-

menija)...; 2. Termostep Samara

(2.679): Boris Geqfand (2.727, Iz-

rael), Sergej Rubqevski (2.687),

Aleksandar Halifman (2.640), Jev-

genij Barejev (2.701), [akrijar

Memedjarov (2.699, Azerbejxan)...;

3. MCF Moskva (2.606): Vadim

Zvjagincev (2.670), Mihail Koba-

lija (2.654), Aleksandar Galkin

(2.618)...; 4. Ural Sverdlovsk

(2.691): Aleksandar Gri{~uk

(2.719), Aleksej [irov (2.699,

[panija), Vladimir Akopjan

(2.706, Jermenija), Aleksej Drejev

(2.673), Vladimir Malahov (2.691),

Aleksandar Motiqev (2.660), Kon-

stantin Sakajev (2.637), Aleksej

Aleksandrov (2.634, Bjelorusija);

5. La|a-Kazan-1000 Kazan (2.612):

Tejmur Ra|abov (2.717, Azerbejx-

an), Rustam Kasimxanov (2.673, Uz-

bekistan), Artjom Timofejev

(2.646)...; 6. Tomsk-400 Tomsk

(2.681): Levon Aronjan (2.756, Jer-

menija), Aleksandar Morozevi~

(2.730), Dmitrij Jakovenko (2.675),

Viktor Bo-

logan (2.666,

Moldavija),

Vladislav

T k a ~ i j e v

(2.643, Fran-

cuska), Pa-

vel Smirnov

(2.614); 7.

Ekonomist-1

S a r a t o v

(2.606): Ale-

ksandar Moj-

senko (2.662,

Ukrajina),

Pavel Eqa-

nov (2.665,

Ukrajina)...; 8. TPS Saransk

(2.652): Vasilij Ivan~uk (2.723,

Ukrajina), Andrej Volokitin

(2.660, Ukrajina), Jevgenij Najer

(2.653), Sergej Volkov (2.620), Va-

lerij Popov (2.587), Oleg Korne-

jev (2.671); 9. Finek Sankt Peter-

burg (2.587): Sergej Tivjakov

(2.669, Holandija), Sergej Mov-

sesjan (2.618, Slova~ka)...; 10. Uni-

lajn Samara (2.633): Ruslan Po-

nomarjov (2.738, Ukrajina), Ser-

gej Karjakin (2.661, Ukrajina),

Arkadij Najdi~ (2.664, Wema~ka),

Konstantin Landa (2.600)...; 11.

Lada Toqati (2.595): Jevgenij

Aleksejev (2.640), Aleksandar

Are{~enko (2.660, Ukrajina), Za-

har Jefimenko (2.662, Ukraji-

na)...; 12. Merija Moskva (2.567):

Emil Sutovski (2.628, Izrael),

Kamil Miton (2.646, Poqska)...

Kona~ni plasman: 1. Ural 17

me~ bodova (38 poena); 2. TPS 17

(37,5); 3. Tomsk-400 16 (38,5); 4.

Termostep 14 (35,5); 5. La|a 12

(34); 6. Ju`ni Ural 12 (33); 7. Uni-

lajn 10 (31,5); 8. Ekonomist 8 (30,5);

9. MCF 7 (32); 10. Lada 7 (29,5); 11.

Finek 6 (29); 12. Merija 6 (28,5).

Po{to je u pitawu ekipni

{ah, u kojem je ipak najbitniji re-

zultat tima (koji po~esto preko

kapitena diktira generalni

sponzor), sklopqeno je mnogo re-

mija u trenutku kada se pitawe

pobjednika naslu}ivalo ili pak

ve} bilo rije{eno (rejting je u

ovakvim slu~ajevima mawe bitan

zbog ogromnih honorara). Zbog

toga nije bilo velikih pobjeda i

velikih poraza, pa je naj~e{}i

pobjedni~ki rezultat bio 3,5:2,5.

Tako se na kraju moglo desiti da

je izme|u prvog i posqedweg bi-

la ve}a bodovna razlika od poen-

ske, {to je svakako svojevrstan

kuriozitet. Napomenimo da je

biv{i svjetski prvak, legendar-

ni Anatolij Karpov, odigrao sa-

mo tri partije, u kojima se nije

ba{ proslavio, jer je dvije remi-

zirao (Geqfand i Zvjagincev), a

jednu izgubio (Akopjan). Narav-

no, zanimqivo je napomenuti i da

su rezerve u pobjedni~koj ekipi

Urala bile i takve {ahovske ve-

li~ine kao {to su Konstantin Sa-

kajev (76 na rejting listi Fide) i

Aleksej Aleksandrov (79). ¥

ZAVR[ENO EKIPNO [AHOVSKO PRVENSTVO RUSIJE

URALU PRVO MJESTO

SVJETSVJETSKI [AHOVSKI PRVACI: OD VIQEMA [TAJNICA DO GARIJA KASPAROVA (39)

KRAQ je jedina nezamjenqiva fi-

gura. Po toj nezamjenqivosti {ah je naj-

sli~niji `ivotu, jer u `ivotu ima toli-

ko kraqeva, {to stvarnih, {to la`nih,

koji vjeruju da su nezamjenqivi. Takvo

razmi{qawe je odli~na uvertira u pro-

blem koji, dodu{e, nastaje tek onda kada

se iz ko zna kog razloga poklope kocki-

ce, te i drugi pomisle da je la`ni mesi-

ja zaista nezamjenqiv.

Jedinstvo mi{qewa se obi~no na

kraju obije o glavu onima koji misle da

misle, {to smo mi ve} vi{e puta osjeti-

li na svojoj ko`i. Kad nastupi jedinstvo

mi{qewa, ono se naj~e{}e vje{ta~ki

odr`ava, a kad se ne{to vje{ta~ki odr-

`ava, onda odnekud iznikne i "Veliki

diktator#. A kad je na `ivotnoj plo~i

"Veliki diktator#, onda se, kao i u {a-

hu, problem rje{ava `rtvama.

@ivotni kraq u nedostatku `rtava

obi~no kre}e u bje`aniju i postaje bez-

opasan, dok se {ahovski naj~e{}e tek ta-

da razgoropadi, kre}u}i u napad podr-

`an od svojih najmawih, ali i najodani-

jih vitezova. To kraqevsko plesawe na

boji{tu od 64 poqa, po dijagonali, po

pravcu i po vertikali, posmatra~e sa

strane, odnosno kibicere, po~esto mo-

`e da podsje}a i na geguckawe, jer wego-

vo kraqevsko veli~anstvo ipak najot-

mjenije djeluje kad se ne kre}e. A kad ne-

ko kretawe podsje}a na geguckawe, onda

svakako podsje}a i na ^arlsa Spensera,

odnosno, na... na legendarnog ̂ arlija ̂ a-

plina.

Najsmje{niji filmski ~ovje~uqak

^arli ̂ aplin (1889-1977), desetak godi-

na stariji od prve kino-predstave, bio je

naj~e{}e sve, i glumac, i scenarista, i

re`iser, i kompozitor. Ipak, najvi{e

je bio onaj lik kojeg je sam u vrijeme pro-

cvata kratkih filmskih komedija (1914-

1922) stvorio, lik dobro}udnog skitni-

ce i neodoqive {eprtqe, [arla. Kasni-

je je stvorio i mnoga ozbiqnija ost-

varewa, jednom rije~ju prava remek-dje-

la: "Potjera za zlatom#, "Cirkus#, "Mo-

derna vremena#, "Kraq u Wujorku#, "Svje-

tlosti velegrada#, "Velikog diktato-

ra#..., ali }e zauvijek ostati upam}en kao

besmrtni [arlo.

^aplin je u svojim prvim ost-

varewima dao svojevrsnu viziju kapita-

listi~ke dehumanizacije svijeta, ~ije se

raqe gotovo pa potpuno zatvaraju nad

`ivotima malih qudi, odnosno svih onih

koji su na neki na~in neza{ti}eni. Mo-

`da je ba{ zato prijateqevao sa ~uve-

nim ameri~kim velemajstorom Semjeu-

lom Re{evskim, od kojeg je bio stariji

pune 22 godine. Wihovo poznanstvo je,

bar kako ka`u, po~elo u filmskom stu-

diju dok je [arlo Akrobata montirao

jedan od svojih filmova, a pionir Re-

{evski se motao u blizini zanimaju}i

se za sve i sva{ta. Filmska zvijezda je

budu}u {ahovsku zvijezdu ponudila bre-

skvama, a mla|ani Semjuel, koji je ve}

tada bio pravo malo {ahovsko ~udo ko-

je je bez problema pobje|ivalo mnogo sta-

rije i iskusnije igra~e, "otvorio# je raz-

govor pitawem:

- Da li znate da igrate {ah?

^arli je iskreno odgovorio da ne

zna, na {ta se dje~a~i} ponudio da ga na-

u~i, ponosno dodav{i:

- Ako imate vremena, do|ite ve~eras

i pogledajte kako }u igrati sa dvadese-

toricom igra~a istovremeno.

Tako je sve krenulo. ^aplin je ubr-

zo nau~io drevnu igru i igrao ju je dobro,

ali nikada, {to je i normalno, nije us-

pio da pobijedi svog mladog u~iteqa, jer

je Re{evski u svojoj velikoj-maloj igri

bio pravi mali "Veliki diktator#.

Na kraju, kao {to re~e jedan ^apli-

nov film, kraq je tih ranih dvadesetih

zaista bio u Wujorku. I to ne jedan ne-

go dvojica. I filmski i {ahovski. I

igrali su igru jednog od wih.

Ti me~evi su ipak, bez obzira na re-

zultatsku izvjesnost, bili izuzetno zan-

imqivi, {to }e pokazati i jedna od sa-

~uvanih partija ̂ arlija i Semjuela. U toj

partiji je ^aplin igrao ba{ onako kako

se o~ekuje od dobro}udne skitnice i ne-

odoqive {eprtqe [arla. Gegasto. ¥

SJENE NEZABORAVA

"Veliki diktator"

ROBERT Bobi Fi{er nije

uop{te razmi{qao o tome da bi

najva`niji me~ u svojoj karijeri,

me~ protiv Borisa Vasiqevi~a

Spaskog, mogao da izgubi. U jed-

nom intervjuu datom neposredno

prije islandske vratolomije na-

govijestio je neke svoje planove

vezane za period wegove budu}e

{ahovske vladavine:

- Prije svega, krenu}u na put

oko cijelog svijeta na kojem }u

igrati simultanke. Postavi}u no-

ve standarde. Natjera}u mece-

ne da pla}aju za {ah onoliko ko-

liko to {ah zaslu`uje. Zatim }u

se vratiti ku}i luksuznom lini-

jom, i to prvom klasom. Nosi}u

smoking na ve~eru, sa{iven u En-

gleskoj specijalno za svjetskog

{ampiona. Kad se poslije tog eg-

zoti~nog putovawa vratim ku}i,

napisa}u nekoliko {ahovskih

kwiga i po~e}u da reorganizujem

cijelu {ahovsku igru. Ima}u i

svoj sopstveni klub, koji }e zva-

ti Bobi Fi{er, odnosno Robert

Xejms Fi{er {ahovski klub. Bi-

}e to klub na nivou, sa nekim spe-

cifi~nostima, od kojih }e naj-

bitnija biti ta da }ete morati

imati osamnaest ili vi{e godi-

na da uop{te u|ete u tu {ahovsku

oazu. Naravno, posebni vrhunski

talenti ima}e i posebnu propu-

snicu. U tom klubu }u ustanovi-

ti i veliki internacionalni tur-

nir sa vrhunskim nagradama...

Na putu tih ideja je jo{ uvi-

jek stajao Boris Spaski, mada su

one, s obzirom na rezultat od

6,5:3,5 poslije prve polovine me-

~a, bile vrlo blizu ostvarewa.

[ahovska istorija, koja je i

duga i raznovrsna, mo`e se dije-

liti na vi{e na~ina, pa ipak, naj-

~e{}a podjela je ona na vrijeme

prije Fi{era i vrijeme poslije

Fi{era. I prije Velikog Bobi-

ja "crno-bijeli# svijet je pojedi-

ne svjetske prvake, prvenstveno

Hozea Raula Kapablanku i Alek-

sandra Aqehina, dizao u oblake

i iznad oblaka, ali tek pojavom

genijalnog Amerikanca to di-

vqewe je preraslo neke abnor-

malne okvire, koji se jednom pre-

laze ili se nikada ne pre|u.

[ah je igra koja na svako

pitawe ima odgovor, ako ne u te-

ku}em, onda svakako u nekom na-

dolaze}em vremenu, kad }e neke

stvari biti mnogo, mnogo jasnije.

Jedno takvo pitawe je svekolika

{ahovska populacija godinama

postavqala sama sebi, vjeruju}i da

joj odgovor nikada ne}e biti do-

stupan. Kako bi igrao Kapablan-

ka (koji nije mnogo vremena posve-

}ivao {ahu, imaju}i svojevrsnu

lepezu raznoraznih interesovawa

koja su ga sprije~ila da bude jo{

ve}i) da je imao entuzijazam i fa-

natizam jednog Aqehina (za koga

svijet nije postojao van {ahov-

ske table)? Igrao bi... Smatra se

da je pojava Roberta Bobija Fi{e-

ra u potpunosti dala odgovor na

to pitawe. Pogotovo poslije pr-

vih deset partija odigranih u Rej-

kjaviku.

A poslije tih deset partija i

najve}em laiku je bilo o~ito da

je po~etno Fi{erovo "ho}u-ne-

}u# ostavilo daleko ve}eg traga

na [ahovskog Pu{kina nego na

samog Bobija. Vrhunski ruski

znalci su svakako pripremali

Spaskog na igrawe pod "vrlo ~ud-

nim okolnostima#, {to ovaj, iz-

gleda, ipak nije najozbiqnije

shvatao. Bobi je jednostavno mo-

rao po svaku cijenu da bude u cen-

tru pa`we, ali ne da bi igrao vr-

hunski {ah, nego jednostavno da

bi uop{te igrao {ah. Tako da sve

one afere i aferice, mikrota-

lasi i mrtve muve, ta~no onoli-

ko koliko su odgovarale Bobiju,

jednako toliko nisu odgovarale

Borisu, {to je pokazao i rezul-

tat prvog poluvremena. Dok se

Spaski navikao na te ne{ahov-

ske uslove, me~ je ve} bio gotovo

zavr{en.

Drugo poluvrijeme je otvore-

no za Sovjete na najqep{i mogu-

}i na~in. Tu jedanaestu partiju

Boris Spaski je dobio na izuzet-

no lijep na~in i tako bar na tre-

nutak vratio vjeru u sovjetski ta-

bor da sve ipak nije gotovo. Jo{

kada je dvanaesta partija, u kojoj

je Fi{er bio bijeli, zavr{ena

remijem, sva ruska nadawa su sve-

dena na sqede}u, 13. partiju, po-

slije koje bi u slu~aju Borisove

pobjede sve ponovo bilo otvore-

no. Me|utim, desio se poraz, i to

poslije duge i neizvjesne borbe,

koja je trajala maratonska 74 po-

teza.

Nakon te, vjerovatno naj-

va`nije partije u me~u,

mnogo {ta je bilo rije{e-

no. Prvenstveno, me~ je

u{ao u mirne vode, {to je

naro~ito odgovaralo Ame-

rikancima, koji takvo

stawe nisu `eqeli ni u

snu da mijewaju, izbjegava-

ju}i bilo kakve mogu}e tr-

zavice. A Rusima? Rusi su

poslije te nesre}ne par-

tije naprosto digli ruke

od Borisa Spaskog, pri-

znav{i poraz, i ve} u tom

trenutku tipuju}i na novu

rusku mladu zvijezdu koja

se pojavila na {ahovskom

nebu, Anatolija Karpova

(1951). To je svakako bio

tek jedan od razloga. On-

aj drugi, mo`da i va`ni-

ji, mogao bi se svesti na

~iwenicu da Boris Vasi-

qevi~ nikada, po mi{qe-

wu visokih sovjetskih

funkcionera, nije bio

prototip svjetskog {am-

piona. Naime, visoki funkcione-

ri u Moskvi nisu voqeli Bori-

sa Spaskog prvenstveno zbog, po

wihovom mi{qewu, wegovog dr-

skog pona{awa i neskromnosti

u materijalnim u`ivawima. Kao

bonvivan, Spaski nije bio ~lan

Komunisti~ke partije, a usput je

za svog omiqenog pisca imeno-

vao Fjodora Dostojevskog, {to je

u to vrijeme bio pravi grijeh. U

dru{tvu prijateqa, Boris Spa-

ski je kao odli~an imitator ~e-

sto imitirao samog Leonida Bre-

`weva, pa ~ak i

nedodirqivog

Vladimira Iqi-

~a Lewina, {to

mu nikad nije

opro{teno. Ni

{ampionati So-

vjetskog Saveza

mu nisu bili sve-

tiwa. Jednom je

~ak, obja{wava-

ju}i za{to ne

igra na prven-

stvu dr`ave, re-

kao da je nagrada

za prvo mjesto sa-

mo 250 rubaqa,

{to je ravno

poni`ewu, jer je,

recimo, nagrada

za prvo mjesto na

turniru u Santa

Moniki 1966. go-

dine (koji je on

osvojio) bila

okruglo pet hi-

qada dolara, te

da ne}e da igra za si}u. Poznata

je i wegova izjava da bi, da nije

{ahista, postao sve{tenik! Ta-

ko|e je odbio, a ostali prestra-

{eni vrhunski ruski {ahisti

nisu, da potpi{e kolektivno pi-

smo za za{titu ~lana Komuni-

sti~ke partije SAD An|eline

Dejvis, koja je bila optu`ena za

sau~e{}e u ubistvu. I za mawe

stvari se u to vrijeme u Sovjet-

skom Savezu i{lo u Sibir, ali

ga je spasila ~iwenica da je bio

trenutni svjetski prvak. Na kra-

ju je prona|eno ~udno obja{wewe

o svojevrsnoj politi~koj nezre-

losti svjetskog {ampiona.

Napu{ten, mawe-vi{e od

svih, Spaski je nastavio svoju

donkihotsku borbu, `ele}i da

{to skupqe proda svoju {ahov-

sku ko`u. Tako je uslijedila pra-

va serija od ~ak sedam izuzetno

borbenih remija, nijedan nije

trajao mawe od 40 poteza, u ko-

jima je Boris Vasiqevi~ imao

sitnu, ali ipak nedovoqnu ini-

cijativu.

Posqedwa, 21. partija me~a,

igrana je 31. avgusta 1972. godine

i prekinuta je u, po mi{qewu

mnogih, neizvjesnoj poziciji.

Ali, Boris Vasiqevi~ Spaski

nije kovertirao najboqi potez i

preko telefona je predao parti-

ju, a time i ~itav me~, bez nastav-

ka. Tako je Robert Xejms Fi{er

poveo sa 12,5:8,5 i postao jedana-

esta {ahovska zvjezdica, prva po-

slijeratna nesovjetska.

¥ Pripremio M. BERI]

Rje{ewe iz pro{log broja:

J. Montvid, 1901.

1.Sa6 b5 2.Sb4#(1...Kc6 2.d5#);

(1...Sd8 2.Sb4#);...

R. USMANOV, 1986.

MAT U DVA POTEZA

PROBLEM BROJ 240

1.e4 e5 2.Sf3 Sf6 3.d4 ed4 4.e5 Se4 5.De2

Sc5 6.Sd4 Sc6 7.Le3 Sd4 8.Ld4 Se6 9.Lc3 Le7

10.Sd2 0–0 11.Se4 d5 12.0–0–0 Ld7 13.Sg3

c5 14.Ld2 b5 15.Sf5 d4 16.h4 Sc7 17.Se7+ De7

18.Lg5 De6 19.Kb1 Sd5 20.g3 Sb4 21.b3 Da6

22.a4 Da5 23.Kb2 ba4 24.Ta1 Tab8 25.Kc1

a3 26.Ld2 Le6 27.Lb4 cb4 28.Da6 Dc5 29.Lc4

Tbc8 0:1

^. ^APLIN - S. RE[EVSKI

WUJORK, 1923.

B. SPASKI - R. FI[ER

ME^ ZA TITULU SVJETSKOG PRVAKA

REJKJAVIK (21), 31. AVGUST 1972.

1.e4 c5 2.Sf3 e6 3.d4 cd4 4.Sd4 a6 5.Sc3 Sc6 6.Le3

Sf6 7.Ld3 d5 8.ed5 ed5 9.0–0 Ld6 10.Sc6 bc6 11.Ld4 0–0

12.Df3 Le6 13.Tfe1 c5 14.Lf6 Df6 15.Df6 gf6 16.Tad1

Tfd8 17.Le2 Tab8 18.b3 c4 19.Sd5 Ld5 20.Td5 Lh2+

21.Kh2 Td5 22.Lc4 Td2 23.La6 Tc2 24.Te2 Te2 25.Le2

Td8 26.a4 Td2 27.Lc4 Ta2 28.Kg3 Kf8 29.Kf3 Ke7 30.g4

f5 31.gf5 f6 32.Lg8 h6 33.Kg3 Kd6 34.Kf3 Ta1 35.Kg2

Ke5 36.Le6 Kf4 37.Ld7 Tb1 38.Le6 Tb2 39.Lc4 Ta2

40.Le6 h5 41.Ld7 0–1

[AHORIZMI

¹ Ne ~ekajte Godoa, oti{ao je u {ah-

klub!

¥ Vladimir JOVI]EVI] JOV

¹ Pacer gubi od svakoga jer mu ne odgo-

varaju protivnici.

¥ Savo MARTINOVI]

¹ Po{to je Bobi pokupio bobe, gazda

Jezda je odjezdio.

¥ Miladin BERI]

KAPITULACIJA U 21. PARTIJI

Ekipa iz Sverdlovska sa 17 me~ bodova i 38 poena

bila prva i tako opravdala ulogu favorita

Boris Vasiqevi~ Spaski predao 21. partiju i tako je svijet dobio

11. {ahovskog svjetskog prvaka, Roberta Bobija Fi{era

\^arli ^aplin: Prijate-

qstvo sa Re{evskim

\Robert Fi{er: Kona~no

na prijestolu

\Aleksandar Gri{~uk: Uzdanica prvaka

Rusije