Specijalna izdanja"Privredne štampe"KOMENTAR ZAKONA O VANPARNI^NOM POSTUPKU U FBiHprof. dr. sci. Jozo ^izmi} i Haso Taji}CIJENA 92,00 KM

ME\UNARODNO KAZNENO SUDOVANJE(pregled sudske prakse i relevantnihdokumenata)prof. dr. sci. Borislav Petrovi}, Mustafa Bisi}, mr. sci. Velimir Peri} CIJENA 35,00 KM

USTAVNO-PRAVNA I INSTITUCIONALNA ZA[TITA LJUDSKIH PRAVA U BiH UPOSTDEJTONSKOM PERIODUmr. sci. iur. [ahbaz D`ihanovi}CIJENA 25,00 KM

KOMENTARI ZDRAVSTVENIH ZAKONA -Knjiga 1: Zakon o zdravstvenoj za{titi,Zakon o pravima, obavezama i odgo vornostima pacijenata i Zakon oapotekarskoj djelatnostiSnje`ana Bodnaruk, prof. dr. sci. Jozo ^izmi}, Boris Hraba~ i Senad Huseinagi}CIJENA 110,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA REPUBLIKE SRPSKEprof. dr. Ilija Babi}, prof. dr. Du{ko Medi},prof. dr. Enes Ha{i}, prof. dr. MelihaPovlaki} i Larisa Veli}, advokatCIJENA 165,00 KM

ZBIRKA SUDSKIH ODLUKA IZ KRIVI^NO-PRAVNE MATERIJE(knjiga druga)prof. dr. Miodrag N. Simovi}, Haso Taji} imr. Vladimir M. Simovi}CIJENA 135,00 KM

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA (tri decenije sudske prakse - vi{e od10.000 sentenci i sudskih odluka)Hajrudin Hajdarević, Haso Tajić idoc. dr. Vladimir M. Simovi}CIJENA 230,00 KM

ZBIRKA PROPISA KOJI URE\UJU OSNIVANJE I RAD PRIVREDNIH DRU[TAVA(autorski pre~i{}eni tekstovi)Kasema ]atovi}CIJENA 30,00 KM

OBLICI KORUPCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI U PROCESUTRANZICIJE VLASNI[TVAmr. sc. iur. Selma D`ihanovi}-GratzCIJENA 40,00 KM

EKSPROPRIJACIJA U PRAKSIprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA 40,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O UPRAVNIM SPOROVIMA - Republike Srpske - Bosne i Hercegovine - Federacije Bosne i Hercegovine - Br~koDistrikta Bosne i HercegovineStrahinja M. ]urkovi}CIJENA 75,00 KM (latinica)CIJENA 78,00 KM (}irilica)

PRAVILNIK O RA^UNOVODSTVU IRA^UNOVODSTVENIM POLITIKAMADRU[TVA(bro{ura sa CD-om)mr. Mukelefa ]efa Pavlovi} i mr. sci. Jozo Pilji}CIJENA 10,00 KM

RA^UNOVODSTVO PRIVREDNIH DRU[TAVAuz primjenu MRS/MSFI i poreznih propisa- primjeri knjiženja prema kontnom okviru -mr. Mukelefa ]efa Pavlovi} i mr. sci. Jozo Pilji}CIJENA 79,00 KM

PRAKTIKUM ZA PRIMJENU UGOVORA IZZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA I UGOVORA ROBNOG PROMETA(primjeri ugovora, tu`bi i sudska praksa)(popust 13%) Mensur Had`imusi}, Haso Taji} i Vladimir M. Simovi}CIJENA sa popustom 95,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O ZA[TITI ODPO@ARA I VATROGASTVUMilenko Lepu{inaCIJENA 79,00 KM

PRAKTIKUM ZA PARNICUPriru~nik za prakti~nu primjenu Zakona oparni~nom postupkuPredrag Krsmanovi}CIJENA 99,00 KM

OTKRIVANJE I DOKAZIVANJE KRIVI^NIHDJELA ORGANIZOVANOG KRIMINALITETA U BiHmr. Marina Simovi}-Ni{evi}CIJENA 69,00 KM

PRIMJENA ZAKONA O POREZU NA DO-HODAK FBiH SA PRAKTI^NIM PRIMJERIMA

Fuad Balta i Zoran Kepnik CIJENA 81,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O PARNI^NOMPOSTUPKUprof. dr. sci. Jozo ^izmi}CIJENA 140,00 KM

VANPARNI^NI POSTUPAK U PRAKSIprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA 98,00 KM

GRA\ANSKO I PRIVREDNO PRAVO U PRAKSI SUDOVA BiHHaso Taji}CIJENA 165,00 KM

PRIMJENA PROPISA O IZVR[ENJUKRIVI^NIH SANKCIJA, PRITVORA IDRUGIH MJERA U BiH(Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje)mr. Vildana Vranj i Mustafa Bisi}CIJENA 40,00 KM

REGISTRACIJA PRAVNIH I FIZI^KIH LICAI NJIHOVO POSLOVANJE U OKVIRU REGISTROVANE DJELATNOSTI- sa oglednim primjerima osniva~kih i poslovnih akata -Mensur Had`imusi}CIJENA 41,25 KM

ZALO@NO PRAVO U PRAKSI (popust 9%)prof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA sa popustom 73,00 KM

IMOVINSKO-PRAVNI PRAKTIKUMsa instruktivno-prakti~nim obrascima isudskom i upravnom praksom- drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje -Blagoje Veskovi}CIJENA 165,00 KM

ZBIRKA PROPISA O IZVR[ENJUSANKCIJA U FEDERACIJI BOSNE IHERCEGOVINE I KANTONU SARAJEVOLjiljana ]ehaji}CIJENA 15,00 KM

NEMATERIJALNA [TETA U PRAKSIprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA 100,00 KM

NASLJEDNO PRAVO U SUDSKOJ PRAKSIprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA 116,00 KM

SUDSKA PRAKSA IZ STVARNOG PRAVAIII izmijenjeno i dopunjeno izdanje(popust 10%)prof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA sa popustom 81,00 KM

SUDSKA PRAKSA IZ STVARNOG PRAVAprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA 75,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI FBiHBlagoje Veskovi}CIJENA 75,00 KM

PRAKTIKUM ZA KRIVI^NO-PROCESNOPRAVOdoc. dr. Milan Blagojevi}CIJENA 59,00 KM

PARNICA U PRAKSIdoc. dr. Milan Blagojevi} i Haso Taji}CIJENA 89,00 KM

REVIZIJA U^INKA U JAVNOM SEKTORUdoc. dr. sci. Ibrahim Okanovi} i Zineta Red`epagi}CIJENA 77,00 KM

JAVNE NABAVKE U UPRAVNOJ I SUDSKOJ PRAKSI

prof. dr. Milan Blagojevi} i Haso Taji}CIJENA 80,00 KM

U cijenu je uračunat PDV

IZGRADNJA JAVNIH INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA 4

Piše: dr. sc. Jozo PILJIĆ

Financiranje i upravljanje rizicima projekata

BRČKO DISTRIKT BiH 8

Piše: mr. Akif PEZEROVIĆ

Godišnji porez na dohodak -utvrđivanje porezne obavezeza 2012. godinu

PRAVO VLASNIŠTVA 14

Piše: mr. sc. Muhamed CIMIROTIĆ, sudija Kantonalnog suda u Bihaću

Zakonit i istinit posjedpodoban za dosjelost

BRČKO DISTRIKT BiH 16

Piše: Jasenko HADŽIAHMETOVIĆ,dipl. oec.

Oporezivanje dobiti pravnih lica i poslovnih jedinica prema novimpropisima

IZBJEGNITE GREŠKU U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI 21

Pišu: dr. Tarik RAHIĆFuad KOZADRA, dipl. ecc.

Značaj profesionalizacije upostupku javne nabavke

EMITENTI VRIJEDNOSNIH PAPIRA 25

Piše: Emsud MUHADŽIĆ, savjetnik uKomisiji za vrijednosne papire Federacije BiH

Društvo sa ograničenomodgovornošću

DRŽAVNA SLUŽBA 27

Piše: Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za državnu službu BiH

Kategorije zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine i entiteta

PRIVREDNA DRUŠTVA 32

Piše: Ljiljana ĆEHAJIĆ, dipl. pravnik

Obaveza usavršavanja predsjednika i članova nadzornih odbora i upravaprivrednih društava sadržavnim kapitalom

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA 33

PITANJA I ODGOVORI 37

ZIPS-ov INFORMATOR 50

ZIPS - broj 12583

Izdava~"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Direktor Avdo ^AU[EVI]

Urednik izdanjaLamija SMAJLOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij:Almir ALISPAHI], Slavica CICE,

Haso TAJI] i Selver POR^A

Stalni saradnici:Neven AK[AMIJA, mr. Dinka ANTI],

Fuad BALTA, Ljiljana ]EHAJI],prof. dr. Sead DIZDAREVI], dr. MileDMI^I], D`avida HAD@I], MensurHAD@IMUSI], Elmir JAHI], EsmaJAHI], doc. dr. Haris JAHI], D`anaKADRIBEGOVI], prof. dr. Du{koMEDI], Aida MIKULI], dr. SenadMULABDI], Du{an NE[KOVI],

Zijad H. PA[I], Jasminka PAVLOVI],mr. Mukelefa ]efa PAVLOVI],

dr. sc. Jozo PILJI], Enver POLUTAN,dr. Tarik RAHI], Dragica SABRANOVI],Midhat SALI], Zinka SALIHAGI],

prof. dr. Miodrag N. SIMOVI], OmerSOKOLOVI], Ismet VELI],

Stana VIDOVI] i Marin ZADRI]

Koordinator za marketingDarija MARKOVI]

DTP "Privredna {tampa"Adresa Redakcije:

D`emala Bijedi}a 185Sarajevo

E-mail:zips@epn.ba

http: www.privrednastampa.bizTelefoni/faks:

Redakcija: 456-877,461-023, 460-748 i 461-009

Slu`ba pretplate:542-700/faks

Godi{nja pretplata 500 KM

u cijenu je ura~unat PDV

Uplate vr{iti na "Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

na na{e transakcione ra~une kod banaka:INTESA SANPAOLO BANKA

Bosna i Hercegovina154001-1100299682

NOVA BANKA Bijeljina Filijala Sarajevo

555-005-00004870-04SPARKASSE BANK

Sarajevo199-049-00050907-04

UniCredit Bank Sarajevo3389002208688749

IBAN: BA393389002208688749SWIFT - UNCRBA22

UNION BANKA DD Sarajevo1020440000047337

Op}inski sud SarajevoMatični broj subjekta

65-01-0958-12Identifikacioni broj

4200088140005Identifikacioni broj PDV

200088140005

[tampa: Suton d.o.o., Varaždinska 2 Široki Brijeg

Iz sadr`aja

Broj 1258Godina XXXIV

Sarajevo,1 - 15. III 2013.

Pišu: Fuad BALTA, dipl. ecc. Džavida HADŽIĆ, dipl. ecc.

POREZ NA DOHODAK

Prijavljivanje poreza za 2012. godinuP

RIR

UČ

NIK

4

1. Uvod

Investicije u javnu infrastrukturusložene su i skupe. Javni prihodi čestonisu dostatni za pokriće troškova izgrad-nje i održavanja javnih objekata. Raz-nim oblicima udruživanja poduzetništvai javnog sektora u financiranju, izgradnjii upravljanju, omogućuje se izgradnjainfrastrukturnih objekata i zadovoljava-nje interesa obje strane: prihvatljive sto-pe povrata na uloženi kapital te rast sta-ndarda i blagostanja građana. U nasta-vku bit će navedena opća teorijska obi-lježja projektnog financiranja. Budućida su u praksi privatnog financiranja in-frastrukture zastupljeni mnogi obliciudruživanja, opisat će se oni najčešći.Neizvjesnost i rizici prisutni su kod sva-kog investiranja, pa ćemo opisati onenajvažnije, te usporediti tradicionalno sasuvremenim financiranjem javne infra-strukture.

2. Projektno financiranje

Do sada se, osobito u razvijenim ze-mljama, udruživanje interesa privatnogi javnog sektora očitovalo u oblicimakao što su projektno financiranje, priva-tizacija, te prikupljanje kapitala emisi-jom obveznica. Projektno financiranjemože se primijeniti u većini infrastruk-turnih projekata. Ako je projekt prof-itabilan i ako može djelovati kao zase-bna ekonomska jedinica, pogodan je zaprimjenu nekog od oblika te metode.Temeljna je značajka ovog načina finan-ciranja da projekt mora funkcionirati naprofitnoj osnovi. Rizik financiranja oc-jenjuje se procjenom stabilnosti budućihnovčanih tokova koje generira projekt urazdoblju eksploatacije.

Subjekti koji osiguravaju financi-jske izvore najprije procjenjuju budućenovčane tokove koje će projekt generi-rati. Oni će biti izvor za servisiranje op-erativnih troškova, duga i naknade vla-snicima projekta. Pri donošenju odluke

o izdacima potrebno je udovoljiti eko-nomskim kriterijima, koji su, u vredno-vanju projekta, temelj za ocjenu isplati-vosti ulaganja.

Financiranje projekata zahtijevapreciznu i detaljnu analizu s političkog,zakonodavnog i financijskog aspekta.Takvom analizom potrebno je transpar-entno opisati rizike, te ugovorno osig-urati sve sudionike u projektu.

2.1. Udruživanje privatnog ijavnog sektora

Do 80-ih godina izgradnja javnihinfrastrukturnih objekata financirala sepretežno iz vlastitih proračunskih pri-hoda (fiskalnih izvora) i kredita koji suuzimani u tu svrhu. Investitor za infra-strukturne objekte bio je javni sektor -poduzeća u njegovom vlasništvu. Ti

javni subjekti brinuli su se za osiguranjeizvora financiranja i snosili su sav rizikizgradnje i eksploatacije. U takvim uv-jetima kreditorima nije bio bitan kriterijisplativosti i financijsko-ekonomskeopravdanosti budući da je za povratduga jamčio javni sektor. Nastupomdužničke krize početkom osamdesetihgodina dolazi do nagle promjene. Krizaje dovela do nestanka zajmovnog kap-itala kao pretežnog izvora financiranja,a potrebe država za razvitkom infra-strukture rasle su usporedo s razvojemdruštva. U takvim okolnostima nije biloopravdano zaustaviti rast i razvoj javneinfrastrukture, nego je valjalo pronaćidodatne izvore financiranja njezine iz-gradnje. Ograničeni javni prihodi nisubili dostatni za financiranje izgradnjeskupe i složene javne infrastrukture, iusmjeravali su se za financiranje nužnihjavnih rashoda. Suradnjom privatnog ijavnog sektora, tj. privatnim financiran-jem javne infrastrukture, uspijevaju seosigurati dodatni izvori za financiranjeizgradnje. Na taj se način može osigu-rati kvalitetna ponuda javnih dobara iusluga, te doprinijeti vlastitom razvoju.

2.2. Usporedba tradicionalnog iprivatnog financiranja javne infra-strukture

Svaki oblik financiranja ima svojeprednosti i nedostatke s obzirom na in-teresne odnose kreditora, investitora ijavnog sektora, zakonitosti funkcioni-ranja poslovnog sustava i njegove spe-cifičnosti u odnosu na druge poslovnesustave, u pogledu izvora financiranja,te roka povrata uloga i slično.

Prednosti tradicionalnog načina fi-nanciranja očitovale su se u isključivimupravljačkim ovlastima javnoga sek-tora, budući da je on pribavljao izvorefinanciranja kod kojih se analiza boni-teta temeljila, uglavnom, na činjenici dase zadužuje javni sektor, dok se manjepažnje poklanjalo procjeni kvaliteteposlovanja konkretnog infrastrukturnogprojekta. Međutim, uz isključivo pravona upravljanje projektom, javni sektorpreuzima na sebe i ukupan rizik izgrad-nje i početka eksploatacije.

Prednost projektnog financiranjaočituje se najprije u činjenici da se nataj način uspijeva osigurati dovoljnokapitala za financiranje projekata javneinfrastrukture, koje nije moguće osig-urati iz postojećih izvora. Nadalje, bu-dući da su u strukturi izvora financira-nja znatno zastupljeni krediti, ovi izno-si duga neće biti prikazani u bilancama

ZIPS - broj 12584

IZGRADNJA JAVNIH INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA

dr. sc. Jozo PILJIĆ

Pi{e:

Financiranje i upravljanjerizicima projekata

Svjetska iskustva u financi-ranju javne infrastrukture

ukazuju na činjenicu da postoje projekti javne

infrastrukture koji se moguorganizirati na način da

generiraju profit, tj. da svojom eksploatacijom

prikupe dovoljno javnih prihoda za podmirenje

operativnih troškova i obvezaprema izvorima financiranja.

Tehnikom projektnog financiranja zadužuje se konkretan projekt javne infrastrukture, često bez

garancija banaka ili javnogsektora. Na takav način

oslobađa se dužnički kapacitetproračuna javnih vlasti i

povećava raspoloživost javnihprihoda za financiranje

neprofitabilnih projekata iz ukupne ponude

javnih dobara i usluga

sponzora, te na taj način njihova kred-itna sposobnost ostaje nepromijenjena.Sve aktivnosti vezane za projekt bit ćeprikazivane izvanbilančno. Te se pred-nosti mogu prenijeti i na jedinice lokal-nih vlasti. Naime, zaduživanje proraču-na regulirano je zakonom, pa se takolokalni proračuni mogu zadužiti do za-konom određenog maksimuma. Finan-ciranjem infrastrukture tehnikom proje-ktnog financiranja ne dolazi do klasičnogdužničkog odnosa.1 U tom je pogledu ovajnačin financiranja infrastrukture koris-tan budući da dužnički kapacitet je-dinica lokalnih vlasti ostaje nepromijenjen.

Nedostaci su se očitovali i u prim-jeni kriterija pri donošenju poslovnihodluka. Bitan nedostatak tradicionalnogfinanciranja javne infrastrukture jeste iprogresija jaza između mogućnosti za-duživanja javnog sektora i potražnje zajavnim infrastrukturnim dobrima i us-lugama. Naime, mogućnost zaduživa-nja javnog sektora određena je zakonskišto znači da se subjekti javne vlasti mo-gu zadužiti samo do zakonski određenesvote,2 dok potražnja za infrastruktu-rnim javnim dobrima često raste brže uodnosu na mogućnost zaduživanja, tj.dužnički kapacitet.

Privatno financiranje javne infra-strukture javilo se upravo nastupomdužničke krize u vremenu kada su sub-jekti javnog sektora bili prezaduženi inisu mogli pribavljati dodatne izvorefinanciranja narastajuće potražnje zajavnim infrastrukturnim dobrima i us-lugama. Usporedbu tradicionalnog iprivatnog financiranja javne infrastru-kture moguće je prikazati u tabeli.

Dok u sustavima tradicionalnognačina financiranja izgradnje javne in-frastrukture rizik organizacije, finan-ciranja, izgradnje i eksploatacije u ci-jelosti preuzima javni sektor, kod za-jedničkog ulaganja privatnog i javnogsektora rizik se dijeli. Privatni sektoručinkovitiji je u ocjeni i zaštiti od rizi-ka, pa se stoga veći dio rizika dijeli naostale sudionike u projektu.

Odluke o ulaganju kod tradicio-nalnog financiranja donose se na teme-lju političke ocjene i kriterija posred-nih koristi. To znači da komercijalna oc-jena i financijska analiza mogućnostiservisiranja obveza nisu neposredni kri-teriji. Često se kao bitan razlog investi-ranja ističe opći razvoj određenog krajaili regije, kao i opće socijalno značenje.

Ako je u projektu zastupljen i pri-vatni sektor, temeljni kriteriji za inve-stiranje su profitabilnost, postojanjezadovoljavajuće potražnje, raspoloži-vost sirovina, ekonomičnost, finan-cijska održivost i slično. Kada je javnisektor isključivi investitor, odluka o fi-nanciranju donosi se na temelju bo-niteta investitora iz javnog sektora, ane poslovne održivosti projekta. Du-žnički kapacitet subjekta iz javnogsektora se u potpunosti opterećuje uslučajevima kada je javni sektor in-vestitor. Javni se sektor zadužuje kred-itno ili prodajom obveznica, i za tuobvezu u cijelosti jamči. Ako privatnisektor sudjeluje u investiranju, zadu-žuje se projekt koji svojom eksploat-acijom podmiruje obveze prema izvo-rima financiranja. U tom slučaju javnisektor sudjeluje samo s koncesijom.

Treba ukazati na činjenicu da u tomslučaju javni sektor može, kod proje-kata s graničnim ocjenama profitabil-nosti, potaknuti investiciju poreznimolakšicama, dotacijama, djelomičnimjamstvima, općom javnom potporomili sličnim. Uz to, kod tradicionalnogfinanciranja infrastrukture kontrolaposlovnog procesa relativno je slaba, jerčesto osobe koje upravljaju projektomdelegiraju po političkim kriterijima.Kod projektnog financiranja kontrolaposlovnog procesa je jaka zbog kriter-ija koje postavljaju kreditori budući dase ovdje radi o neosiguranom financi-ranju, pa se smanjenje rizika kompen-zira detaljnim procjenama novčanihtokova, kvalitetom pripreme i uprav-ljanja projektom koje vode iskusniprofesionalci i savjetnici.

2.3. Ravnoteža poslovnog sustava

Svaki poslovni sustav posluje unu-tar režima vlastitih poslovnih zakoni-tosti. Održavati ravnotežu poslovnogsustava znači upravljati novčanim to-kovima na način da tokom vremenapriljevi i odljevi budu usklađeni. U tomsmislu, potrebno je prirediti analizurizika kako bi se transparentno mogloprikazati što sve može ugroziti novčanetokove i projekt učiniti neprofitabilnim,nelikvidnim, nesposobnim da podmi-ruje obveze prema izvorima financi-ranja, da isplaćuje plaće, da ne skupljai prerađuje otpad i slično. Kod projek-tnog financiranja potrebno je znati kojiće od sudionika u projektu i kojom ak-tivnošću projekt ponovno dovesti u ra-vnotežno poslovanje.

3. Upravljanje rizicima

Prije svakog ulaganja nužno jeprirediti analizu rizika. Pod rizikom sepodrazumijeva unaprijed poznata vje-rojatnost nastupa događaja u budu-ćnosti. Za razliku od rizika, kod nei-zvjesnosti je vjerojatnost nastupa do-gađaja potpuno nepoznata. Analizurizika treba napraviti s gledišta ula-ganja kapitala investitora, značenjanovog objekta za zajednicu, vjerojat-nosti povrata odobrenih kredita odkreditora i slično.

Kao i kod svakog drugog ulaganjau dugoročne projekte, kreditori neće

ZIPS - broj 1258 5

IZGRADNJA JAVNIH INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA

Tabela 1: Usporedba kriterija tradicionalnog i privatnog financiranja javne infrastrukture

1 Nema kreditnog zaduživanja kod ba-naka, a nema niti zaduživanja emisijom vrijed-nosnih papira.

2 Ova svota određuje se kao postotak pro-računskih primitaka prethodne godine.

odobravati kredite i osigurati potrebneizvore financiranja ako nisu u mogu-ćnosti strukturirati i procijeniti razinerizika koje nosi projekt. Kao što je i ra-nije spomenuto, kreditori se, temeljemkreditne sposobnosti investitora, želeosigurati da će investitori nadoknaditieventualne novčane deficite tokom iz-gradnje objekta. Završetak izgradnjeobjekta izložen je određenom rizikuako institucionalni ulagači i kreditorinemaju mogućnosti osigurati višakkapitala od planiranog iznosa tokomfinancijskog i tehničkog projektiranja.

U smislu poslovnog i financijskogrizika kojem je izložen projekt, rizikostvarivanja planiranih novčanih toko-va ovisit će o poslovnim ugovorimakoji su osmišljeni tako da rizik podi-jele na što više subjekata. U osnovnerizike kojima je projekt izložen moguse uvrstiti sljedeći:

l rizik uspješnog završetka izgradnje,l tehnološki rizik,l rizik nabave sirovina,l ekonomski rizik, l financijski rizik, l valutni rizik,l politički,l ekološki rizik i drugi.

3.1. Rizik završetka izgradnje

Rizik završetka izgradnje određenje tako kao da projekt možda neće bitizavršen u planiranom roku. Ovaj rizikmoguće je sagledati s monetarnog i te-hnološkog gledišta. U monetarnom sm-islu rizik završetka izgradnje podrazu-mijeva, primjerice, povećanje stope in-flacije iznad planirane, nastup neočeki-vanih odgoda izgradnje, neplaniranopovećanje troškova izgradnje koje mo-že dovesti u pitanje ukupnu profitabil-nost projekta. Isto tako, monetarna ko-mponenta rizika završetka izgradnje jei manja prodajna cijena proizvedenihproizvoda ili usluga nego što je plani-rana, ili veća cijena najzastupljenijihsirovina, koja, također, dovodi u pitanjeprofitabilnost cijelog projekta.

Tehnička komponenta rizika za-vršetka izgradnje obuhvaća tehničkekomponente procesa izgradnje i ek-sploatacije projekta. Naime, tokom iz-gradnje moguće je utvrditi da posto-jeća tehničko-tehnološka konstrukcijaneće omogućiti nesmetan proces ek-sploatacije bez obzira na to što je, mo-žda manji, probni projekt zadovoljioočekivanja. Koliko je važno procijenitiovaj rizik dokazuje i to da se uspjehprojekta, uglavnom, mjeri ispunjenjemosnovna tri cilja:

l dovršetka projekta u planiranomvremenu,

l dovršetka projekta u okvirimaplaniranog budžeta i

l dovršetka projekta u okvirimaplanirane kvalitete.

Pogreške u planiranju i impleme-ntaciji projekta često utječu da se neuspiju ispuniti ovi ciljevi. Prema nek-im istraživanjima, oko 50% svih te-hničkih projekata ne ispuni očekivanjavišeg managementa zbog pogrešakakoje nastaju u fazi planiranja.

3.2. Tehnološki rizik

Tehnološki rizik podrazumijevarizik uvođenja u proizvodni procestehnologije koja je zastarjela ili postojimogućnost da prijevremeno zastaritokom izgradnje. U slučaju da je tehno-logiju potrebno zamijeniti prije za-vršetka izgradnje, ta će zamjena pove-ćati troškove koji izravno utječu nakonačnu profitabilnost projekta.

Njegova analiza postaje važnijaonda kada se gradi objekt koji u sebiima značajno involviranu visoku teh-nologiju. Ako je taj rizik visok, unapri-jed će isključiti početak izgradnje cije-log projekta. Međutim, projekt će serealizirati ukoliko se rizik uspije preni-jeti na kupce proizvoda. U tim se ugo-vorima kupci obvezuju da će kupovatiproizvode bez obzira na njihovu tehno-lošku zastarjelost i, možda, nekonkure-ntnost na tržištu.

3.3. Rizik nabavke sirovina

Ovim je rizikom obuhvaćen even-tualni problem raspoloživosti potreb-nih sirovina. Važno je da se projekttokom eksploatacije nesmetano opskr-bljuje potrebnim sirovinama. Svakiprojekt ima svoje karakteristične in-pute (tabela 2).

Tabela 2: Struktura inputa sobzirom na vrstu projekta

Kreditori često traže nezavisneanalize izvora i raspoloživosti sirovinatokom eksploatacije projekta. Kapa-citet izvora sirovina, na primjer kodprojekata iskopa ugljena, trebao bi od-govarati otprilike dvostruko većoj ko-ličini od one koja je potrebna za pro-jekt tokom njegovog životnog vijeka,dok se kod projekata eksploatacijenafte zahtijeva 150% veće količine odone koje se planiraju iscrpljivati tokomtrajanja projekta.

Kod projekata postupanja s otpa-dom od značaja je uskladiti količinuotpada s kapacitetom prerade sustavaza postupanje s otpadom. Isto tako,važno je uskladiti kapacitet s planira-nom stopom rasta količine otpada to-kom razdoblja eksploatacije projekta.Međutim, značajan rizik može nastatiu slučajevima smanjenja količine ot-pada tokom vremena. U tom slučajupostrojenje za postupanje s otpadom jeprekapacitirano i ekonomski neispla-tivo. Tada je potrebno osigurati otpads drugih područja.

3.4. Ekonomski rizik

Takva vrsta rizika ima šire obilje-žje i svojstvena je tržišnim gospoda-rstvima. Nakon što se projekt izgradi ipočne funkcionirati na planiranomstupnju iskoristivosti kapaciteta, pos-toji opasnost da potražnja za proizvo-dima neće biti dovoljna za ostvariva-nje planiranih novčanih tokova i osig-uravanje nesmetanog odvijanja proi-zvodnog procesa, za vraćanje duga iostvarivanje planirane stope povratana uloženi kapital investitora. Ove oko-lnosti mogu nastupiti ako:

l prodajna cijena tih proizvoda natržištu padne,

l cijena sirovina na tržištu nabaveporaste,

l smanji se tržišni udio,l smanji se potražnja za proizvo-

dima ili uslugama te vrste.Ako nastupe barem jedna od ovih

okolnosti, smanjuje se vjerojatnost po-vrata kredita. Važan element ekonom-skog rizika jeste i učinkovitost poslo-vanja projekta. Da bi se ona ostvarila,kreditori i investitori nastojat će da ek-sploatacijom projekta upravlja timstručnih managera.

Kako su uvjeti za takav rizik, u pra-vilu, izvjesni u tržišnom gospodarstvu,njegovo neutraliziranje ovisi o kredit-noj sposobnosti sponzora koji će bitiviše ili manje uvijek u mogućnosti na-

ZIPS - broj 12586

IZGRADNJA JAVNIH INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA

doknaditi deficite prihoda. Rizik ovevrste moguće je, na primjer, smanjitiinstrumentima kao što su forwardi i fu-turesi. Forward ugovori obvezuju is-poručitelja robe da će robu isporučitiu određenim količinama, po određenojcijeni, u određenoj valuti i određenogadana. Futures ugovori su slični pretho-dnima osim što su tipizirani i na bur-zama se trguje u tzv. lotovima. Oviugovori osiguravaju prodaju u budu-ćnosti, te se na prihode može računatis visokim stupnjem vjerojatnosti.

3.5. Financijski rizik

Na financijski rizik utječe struk-tura izvora financiranja izgradnje pro-jekta i vrsta ugovorene kamatne stope.Ako je udio duga koji je ugovaran povarijabilnoj kamatnoj stopi značajan idođe li na tržištu do povećanja ka-matne stope, obveza po kreditu će sepovećati, smanjit će se neto dobit, teće tako biti smanjena i stopa prinosana uloženi kapital investitora. Od togase rizika moguće zaštititi ugovaranjemfiksne kamatne stope. Financijski riziksmanjuje se tako što se ugovara mogu-ćnost zamjene varijabilne s fiksnomkamatnom stopom.

3.6. Valutni rizik

Valutni rizik nastaje onda kada supriljevi ili odljevi denominirani u viševaluta, odnosno kada su priljevi deno-minirani u jednoj, a odljevi u drugojvaluti. U tom slučaju promjena interva-lutarnog tečaja smanjit će ili povećatisposobnost projekta da servisira dug.Ako su, dakle, prihodi koje ostvarujeprojekt denominirani u KM, a obvezeu eurima, i ako se promijeni odnos KMza euro tako da za jedan euro treba is-platiti više KM, servisiranje duga uznepromijenjenu prodajnu količinu i/ilicijenu je otežano. Rizik se smanjujetako da se obveze ugovaraju u istoj va-luti u kojoj se ostvaruju prihodi, uuvjetima stabilnih cijena.

3.7. Politički rizik

Politički rizik je rizik promjenaodluka i aktivnosti lokalnih i regional-nih vlasti. Može nastupiti na dva na-čina - uvođenjem novih ili poveća-njem postojećih poreza, odnosno ek-sproprijacijom imovine. Uvođenje no-vih i povećanje postojećih poreza mo-že povećati porezno opterećenje ku-

paca proizvoda, povećati trošak inputaili opterećenje financijskog rezultata sporezom. Ekonomski ili valutni rizikmože se pretvoriti u politički. Ako suprodajne cijene denominirane u loka-lnoj valuti, a obveze u stranoj konvert-ibilnoj ili obračunskoj valuti, i ako sepromijeni intervalutarni tečaj, nužnodolazi do povećanja prodajnih cijena.Radi li se o strateškim proizvodima,vlasti mogu onemogućiti takvo pove-ćanje cijena.

3.8. Ekološki rizik

Ovaj se rizik javlja ako poslovanjeprojekta djeluje štetno na okoliš. Pro-mjena raznih ekoloških propisa možeutjecati na povećanje troškova radi za-štite okoliša. I taj se rizik može trans-formirati u politički što dodatno kom-plicira nesmetano odvijanje poslovnogprocesa i ugrožava ostvarivanje plani-rane stope povrata na uložena sredstva.

3.9. Operativni rizik

Pod operativnim rizikom podrazu-mijeva se rizik upravljanja poslovnimsustavom, tj. projektom od faze pro-jektiranja preko izgradnje i eksploat-acije do završetka projekta. Ova vrstarizika sastoji se od tri komponente:

l tehnička, l troškovna il upravljačka.Tehnička komponenta operativnog

rizika regulirana je ugovorom o oper-ativnom upravljanju u kojem se poja-vljuje operater kao osoba koja pozna-je tehniku i tehnologiju projekta. Op-erater svoju osposobljenost korištenjapropisane tehnike i tehnologije doka-zuje referentnim listama projekata ukojima je već sudjelovao. U slučaje-vima primjene visoke tehnologije zakoju postoji rizik zastarijevanja tokomizgradnje projekta ili njegove eksplo-atacije, operater treba dokazati sposo-bnost istraživanja i inoviranja da biproizvodi ili usluge koje generira pro-jekt bili stalno konkurentni na tržištu.

Operativni troškovi odnose se do-minantno na troškove nabavljene siro-vine (pogonsko gorivo kod sustava zaproizvodnju električne energije, vodakod sustava distribucije vode i slično).Ovisno o promjeni cijena sirovina natržištu, projektno društvo ostvaruje ek-strakoristi ili gubitke. Rizik se možesmanjiti tako da i prodajna cijena ovisio promjenama cijena sirovina.

Upravljačka komponenta opera-tivnog rizika odnosi se na pojedince ilitimove stručnjaka koji upravljaju pro-jektom. Pri tome treba ukazati na važ-nost kvalificiranosti, stručnosti i isku-stva osoba koje vode projekt u razdo-blju izgradnje i onih koje ga vode u ra-zdoblju eksploatacije. Operativni rizikbit će smanjen ako postoje treniranitimovi i na strani javnog sektora, nei-zravno ili izravno uključeni u projektod faze planiranja i projektiranja, pre-ko faze izgradnje do eksploatacije ipredaje projekta javnom sektoru na sa-mostalno upravljanje.

3.10. Rizik osiguravanja dostatnihizvora financiranja

Ovaj rizik se može opisati kaovjerojatnost da će se u određenom ro-ku uspjeti osigurati potrebna svotaizvora financiranja, prihvatljive ročno-sti i cijene. Ovaj rizik dolazi do izra-žaja kada kreditor nije jedna osoba ne-go se radi o sindikatu kreditora. Svakičlan sindikata ima svoje specifične za-htjeve i mogućnosti pozajmljivanja, paih sve treba uskladiti sa zakonitošćuprojekta. Kamatna stopa, kao rezultatpercepcije rizika projekta i stanja natržištu, važan je element pregovaranja,jer visina kamate utječe direktno naravnotežu novčanih tokova.

4. Međuovisnost rizika inovčanih tokova projekta

Bez obzira što je prihvaćeno da jeprojekt uspio ukoliko se izgradi u pla-niranom roku i s planiranim budžetom,potrebno je naglasiti da je uspješansamo onaj projekt koji ostvari ciljevedo kraja vijeka eksploatacije. Kod pro-jekata postupanja s otpadom, kao i kodostalih projekata lokalne infrastruk-ture, vijek eksploatacije je dug i pro-jekt je sve to vrijeme izložen brojnimrizicima koji ga mogu ugroziti.

Promjene u zakonima koji se od-nose na standarde očuvanja okolišamogu značajno utjecati na stvaranjenovih, neplaniranih troškova temeljemneplanirano nastale obveze adaptacijepostojeće ili nabavke nove opreme.Promjena u potražnji za proizvodimaili uslugama koje nudi projekt, kao inastajanje konkurentskih proizvoda iliusluga, odnosno cijena može značajnopromijeniti volumen planiranog tokanovca što direktno utječe na sposob-nost servisiranja obveza prema izvo-rima financiranja.

ZIPS - broj 1258 7

IZGRADNJA JAVNIH INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA

Svaka kategorija rizika utječe naodređenu financijsku kategoriju, paneprimjerena procjena pojedine kate-gorije rizika može značajno promijen-iti planirani tok novca, odnosno ravno-težu poslovanja poslovnog sustava.

* * *Dosadašnja iskustva financiranja

javne infrastrukture u BiH upućuju načinjenicu da se ona financirala, ugla-vnom, iz proračuna javnog sektorakako iz centralnog tako i iz proračunanižih razina vlasti. Svjetska iskustva ufinanciranju javne infrastrukture uka-zuju na činjenicu da postoje projektijavne infrastrukture koji se mogu or-ganizirati na način da generiraju profit,tj. da svojom eksploatacijom prikupedovoljno javnih prihoda za podmirenjeoperativnih troškova i obveza premaizvorima financiranja.

Tehnikom projektnog financiranjazadužuje se konkretan projekt javneinfrastrukture, često bez garancija ba-naka ili javnog sektora. Na takav načinoslobađa se dužnički kapacitet pro-računa javnih vlasti i povećava raspo-loživost javnih prihoda za financiranjeneprofitabilnih projekata iz ukupneponude javnih dobara i usluga.

Suvremeno upravljanje poslovnimsustavom je upravljanje rizicima ko-jima je poslovni sustav izložen od fazepripreme, izgradnje i eksploatacije. Vjerodostojno priređena analiza rizikasmanjuje vjerojatnost nastupa znača-jnog odstupanja stvarnog od planira-nog toka novca. n

ZIPS - broj 12588

BRČKO DISTRIKT BiH

Kraj prethodne i početak tekućeporezne godine je vrijeme ka-da obveznik poreza na doho-

dak - fizičko lice sebi postavlja pita-nja: jesam li dužan da, prema važećimporeznim propisima, podnesem pore-znom organu godišnju poreznu prija-vu; ako jesam, koje dohotke sam duž-an prijaviti, a koje ne, u kojem roku sepodnosi porezna prijava i kada se pla-ća porezni dug, je li moguće koristitilične odbitke za umanjenje porezneosnovice itd.

Sačinjavanje i podnošenje porezneprijave je procesna radnja koju je ob-veznik poreza na dohodak dužan iz-vršiti, ako to nalažu porezni propisi iako rezultat te prijave može biti „do-datni“ porez koji treba platiti, pravo napovrat preplaćenog poreza ili neposto-janje dodatne obaveze. Plaćanje pore-za na dohodak u toku poreznog razdo-blja obično ima akontativni karakter, akonačno utvrđivanje i plaćanje porezase vrši po isteku razdoblja oporezi-vanja, u postupku podnošenja godišnjeporezne prijave. Godišnja porezna pri-java pruža priliku da se izvrši tekuće„izravnanje porezne osnovice“ („pre-bijanja“ dohodaka i gubitaka različitihoporezivih djelatnosti), kao i vremen-sko „izravnanje porezne osnovice“ (pre-nos neiskorištenog gubitka iz prethod-nih razdoblja oporezivanja), te da seuzmu u obzir eventualno neiskorištenilični odbici.

Godišnji dohodak i konačan porezna dohodak utvrđuje porezni obvezniksam u postupku sačinjavanja i pod-nošenja porezne prijave. Svakako, isvako drugo osposobljeno lice možesačiniti godišnju poreznu prijavu zaporeznog obveznika, a po njegovomnaogu, a potpisuje je obveznik. Izuze-tno, za obveznika poreznu prijavu

može podnijeti i Porezna uprava Br-čko Distrikta BiH, u njegovo ime. Ova-ko utvrđeni porez na dohodak tretirase konačnom poreznom obavezom, stim da porezni organ zadržava pravoprovjere u skladu sa propisima.

U toku 2012-te nije došlo do pro-mjene propisa kojim se vrši oporezi-vanje dohotka u Brčko Distriktu BiH(dalje: Distrikt), te obveznici će pos-tupiti na isti način kao pri podnošenjuporezne prijave za 2011. godinu.

1. Porezni obveznici sastanovišta obaveze podnošenja porezne prijave

Porezni obveznici su, shodno čla-nu 3. Zakona o porezu na dohodak -dalje: Zakon („Sl. glasnik BDBiH“,broj 60/10), fizička lica koja ostvarujudohodak, koja mogu biti rezidenti inerezidenti Distrikta. Obveznici - rezi-denti plaćaju porez na dohodak po pri-ncipu „svjetskog dohotka“, odnosno nadohodak ostvaren na području i izvanpodručja Distrikta (u entitetima i inos-transtvu), dok nerezidenti plaćaju porezsamo na dohodak ostvaren u Distriktu.

Shodno članu 38. Zakona i čl. 58.i 59. Pravilnika o primjeni Zakona oporezu na dohodak - dalje: Pravilnik(„Sl. glasnik BDBiH“, broj 9/11), kadje riječ o obavezi, odnosno o pravu po-dnošenja godišnje porezne prijave zaporez na dohodak, porezni obveznicise mogu klasificirati u tri grupe:

a) porezni obveznici koji obaveznopodnose godišnju poreznu prijavu;

b) porezni obveznici koji nisu oba-vezni, ali mogu ako žele podnijeti go-dišnju poreznu prijavu i

c) porezni obveznici koji ne pod-nose godišnju poreznu prijavu.

1.1. Obveznici koji obaveznopodnose godišnju poreznu prijavu

U skladu sa članom 38. Zakona ičlanom 59. stav (1) Pravilnika, ako jeporezni obveznik ostvario dohodak po

Godišnji porez na dohodak -utvrđivanje porezne obaveze

za 2012. godinu

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Umanjenje životne aktivnosti

UMANJENJE ŽIVOTNE AK-TIVNOSTI JE AKCESORNA POS-LJEDICA TJELESNE POVREDE,ONA SE UTVRĐUJE OD STRANEVJEŠTAKA KOJI JE UTVRĐIVAOTJELESNE POVREDE I ISKAZUJESE PROCENTUALNO, S TIM ŠTOSE VJEŠTAK PSIHIJATAR NE MO-ŽE IZJAŠNJAVATI NA OKOLNO-STI POSTOJANJA I PROCENTAUMANJENJA ŽIVOTNE AKTIV-NOSTI.

(Okružni sud u Banjaluci,broj: 77 0 P 001337 10 Gž, od 17.02. 2011. godine) n

Pripremio: prof. dr. Milan BLAGOJEVIĆ,

sudija Okružnog suda u Banjaluci

mr. Akif PEZEROVIĆ

Pi{e:

jednom ili više osnova, podnošenje go-dišnje porezne prijave je obavezno za:

- porez na dohodak od samostalnedjelatnosti: dohodak od obrta i djelat-nosti srodnih obrtu, poljoprivrede i šu-marstva i dohodak od slobodnih za-nimanja;

- dohodak od imovine, nepokretnei pokretne, koji se ostvaruju naplatomnajamnine u skladu sa članom 33. stav(1) Zakona;

- dohodak od imovine oporezivkao dohodak od samostalne djelat-nosti;

- dohodak od otuđenja nekretninaako je otuđeno više od tri nekretnine uroku od pet godina, koji se tada tretirakao dohodak od samostalne djelatnosti;

- dohodak od otuđenja nekretnina,osim nekretnina iz člana 21. stav (11)Zakona;

- dohodak od vremenski ograni-čenog ustupanja imovinskih prava,ako se oporezuje kao dohodak od sam-ostalne djelatnosti u skladu sa članom22. stav (2) Zakona;

- dohodak na osnovu nesamostalnedjelatnosti ostvaren istovremeno izdva ili više izvora i

- dohodak ostvaren direktno iz in-ozemstva, bez posredovanja rezident-nog poslodavca.

U poreznu prijavu se obaveznounose dohoci iz navedenih alineja, uk-ljučujući i eventualno dohodak od ne-samostalnog rada, dohodak od drugihsamostalnih djelatnosti, dohodak odvremenski ograničenog ustupanja imo-vinskih prava, kao i dohodak iznadiznosa koji su porezno dozvoljeni.

1.2. Obveznici koji ne moraju,ali mogu podnijeti godišnju poreznuprijavu

Shodno članu 58. stav (2) tačka b)Pravilnika, porezni obveznik nije du-žan podnijeti godišnju poreznu prijavuza dohodak ako je ostvaren samo pojednom osnovu i od jednog isplatiocai ako je od isplatioca porez pravilnoobračunat, obustavljen i uplaćen napropisani račun za:

- dohodak od nesamostalnog radakojeg je porezni obveznik ostvario kodjednog poslodavca,

- dohodak od drugih samostalnihdjelatnosti iz člana 14. stav (5) Za-kona,

- dohodak od vremenski ograniče-nog ustupanja imovinskih prava uskladu sa članom 22. Zakona i

- prihod iznad iznosa koji su pore-zno dozvoljeni iz čl. 6. i 7. Zakona.

Dakle, ako je porezni obveznikostvario dohodak samo po jednom os-novu iz ovih alineje i od jednog ispla-tioca ne mora, ali može podnijetiporeznu prijavu ako želi, zbog ko-rištenja neiskorištenog ličnog odbitkaili drugih prava. Ako je obveznik ost-vario dohodak po dva ili više osnova,kao i po jednom osnovu, ali od dva iliviše isplatioca, porezni obveznik jedužan podnijeti poreznu prijavu.

1.3. Porezni obveznici koji nepodnose godišnju poreznu prijavu

Obveznici poreza na dohodak, pre-ma članu članu 59. stav (4) Pravilnika,ne podnose godišnju poreznu prijavu niu kojem slučaju, ako su ostvarili poje-dinačno ili sve vrste dohodaka:

- od imovine koji je ostvaren izna-jmljivanjem kuća, stanova, soba i kre-veta putnicima i turistima (neposrednoili posredno);

- od kapitala; - od nagradnih igara;- od otuđenja imovinskih prava ako

to nije u okviru samostalne djelatnosti;- od ustupanja imovinskih prava

ako se porez plaća po odbitku;- nerezidenata na koji je plaćen

porez po odbitku i - paušalno utvrđeni porez.

Isto tako, nabrojani dohoci se neuključuju u godišnju poreznu prijavuako je obveznik ostvario druge vrstedohotka za koje je dužan ili nije dužan,ali želi podnijeti poreznu prijavu.

1.4. Moguće situacije u vezi sapodnošenjem godišnje porezne pri-jave

Najveći broj poreznih obveznika uvezi sa obavezom podnošenja godišnjeporezne prijave će biti u jednoj od situ-acija ako je obveznik:

- u toku razdoblja ostvario samodohodak od nesamostalnog rada - nijedužan podnijeti godišnju poreznu pri-javu, ali može ako želi, na primjer,zato što nije iskoristio lični odbitak poosnovu izdržavanja lica ili što nije is-plaćeno 12 plata za porezno razdobljeili da iskoristi umanjenje porezne os-novice za plaćeno životno osiguranje;

- u toku razdoblja ostvario samodohodak od samostalne djelatnosti -obavezno podnosi poreznu prijavu;

- u toku razdoblja ostvario samodohodak od iznajmljivanja imovine -obavezno podnosi poreznu prijavu;

- u toku razdoblja ostvario samodohodak od druge samostalne djelat-nosti kod jednog isplatioca (djelatnostčlanova predstavničkog organa vlasti,djelatnost članova skupština, nadzo-rnih odbora i upravnih odbora pravnihlica i stečajnih upravitelja) - nije dužanali može podnijeti godišnju poreznuprijavu radi ostvarenja prava;

- u toku razdoblja ostvario samodohodak od povremene samostalnedjelatnosti (po osnovu ugovora o djeluili ugovora o autorskom djelu) kodjednog isplatioca - ne mora podnijetiporeznu prijavu, ali može ako želi radiostvarenja prava;

- u toku razdoblja ostvario doho-dak od nesamostalnog rada i dohodakod povremenog samostalnog rada (ug-ovor o djelu, autorski ugovor) - obave-zno podnosi poreznu prijavu;

- u toku razdoblja ostvario doho-dak od nesamostalnog rada i dohodakod iznajmljivanja nekretnina - obave-zno podnosi poreznu prijavu i

- kome je paušalno utvrđen porez- ne podnosi poreznu prijavu.

2. Pojedinačno oporezivanjedohodaka

U razdoblju oporezivanja porezniobveznik je mogao obavljati jednu ili

ZIPS - broj 1258 9

BRČKO DISTRIKT BiH

Sačinjavanje godišnjeporezne prijave je samo nastavak procesa koji je

provođen u poreznom razdoblju, koji rezultirautvrđivanjem konačnog

godišnjeg dohotka, porezneosnovice i konačne porezneobaveze. Porezni obveznik -

fizičko lice se može naći u različitim situacijama

zavisno od vrste dohodakakoje je ostvarilo u poreznomrazdoblju. Godišnja porezna

prijava se podnosi do krajafebruara tekuće za

prethodnu godinu. U istomrazdoblju obveznik je dužan

u potpunosti izmiriti obavezupo osnovu poreza na doho-dak za to porezno razdoblje

više djelatnosti iz člana 5. Zakona.Svaki pojedinačni dohodak od tih dje-latnost u razdoblju oporezivanja (utoku godine) se oporezuje na speci-fičan način, a tek u postupku podnoše-nja porezne prijave utvrđuje se jedinst-ven godišnji dohodak, zbrajanjem svihdohodaka i prebijanjem dohodaka i gu-bitaka iz pojedinih djelatnosti.

Dohodak od svake oporezive dje-latnosti Zakon tretira posebno u okvirurazdoblja oporezivanja. Obavljanjemoporezivih djelatnosti ostvaruju se ra-zličite vrste dohodaka, postoje razlikepri korištenju ličnih odbitaka za poje-dine dohotke prilikom plaćanja akon-tacije, različito je utvrđivanje oporezi-vih i neoporezivih prihoda i poreznopriznatih rashoda, tehnika ubiranjaporeza u okviru razdoblja oporeziva-nja je različita, drugačije su evidencijeza pojedine djelatnosti itd. Pretposta-vka za pravilno sačinjavanje godišnjeporezne prijave je „okončanje“ porez-nog postupanja vezano posebno zasvaki dohodak po pojedinim djelatnos-tima u okviru razdoblja oporezivanja.

2.1. Dohodak od registriranesamostalne djelatnosti

Fizička lica koja su ostvarivala do-hodak od registrirane samostalne dje-latnosti (samostalni preduzetnici), iste-kom razdoblja oporezivanja, potrebnoje da izvrše sljedeće pripremne radnjevezano za porezno razdoblje kako biutvrdila dohodak od djelatnosti:

- pregledati i ažurirati porezno rel-evantne poslovne promjene u poslov-nim knjigama sa 31. 12. 2012. godine;

- izvršiti popis na dan 31.12., utvr-diti eventualni manjak ili višak, te gaevidentirati u Knjigu prihoda i rashoda(KPR) ako prelazi propisane limite;

- pregledati KPR posebno s osvr-tom na eventualno evidentirane iz-datke ili prilive koji se ne priznaju kaorashodi ili prihodi, npr. davanje ili uz-imanje pozajmice, odnosno kredita,kazne za kršenje zakona itd;

- ukoliko se radi o samostalnompreduzetniku koji je i obveznik PDV-a, provjeriti da li je PDV-e isključen iznaplaćenih prihoda, odnosno plaćenihrashoda;

- obračunati amortizaciju na osnovuevidencija iz obrasca Popisni list dugo-trajne imovine (PLDI) i unijeti visinuamortizacije koja se priznaje u KPR;

- pregledati troškove evidentiraneu KPR koji se priznaju u procentu (npr.

reprezentacija, sponzorstvo i sl), prov-jeriti da li se mogu u cijelosti priznati,te ako je potrebno izvršiti potrebnu ko-rekciju;

- ukoliko samostalni preduzetnikzapošljava fizička lica, pregledati jesuli svi porezno priznati izdaci za nesa-mostalan rad plaćeni i evidentirani uokviru razdoblja oporezivanja;

- pregledati odnose sa kupcima idobavljačima u smislu povezanih lica,odnosno sa stanovišta transfernih ci-jena, te ako je potrebno izvršiti potre-bne korekcije;

- ukoliko obveznik - samostalnipreduzetnik želi koristiti umanjenjeporezne osnovice zbog novozaposle-nih radnika, provjeriti da li su brutoplate stvarno i isplaćene i

- zaključiti sve poslovne knjige.Poslije navedenih radnji, na osno-

vu KPR, popunjava se obrazac Speci-fikacija za utvrđivanje dohotka od samo-stalne djelatnosti (SPR-1053), koji sa-drži sumirane prihode i rashode za po-rezno razdoblje i utvrđivanje dohotka,odnosno gubitka i akontacije za nare-dno porezno razdoblje. Na osnovu ob-rasca SPR-1053 obveznik je dužanunijeti potrebne podatke u godišnjuporeznu prijavu. Time je okončana ovafaza poreznog postupka u vezi sa pod-nošenjem porezne prijave.

U godišnju poreznu prijavu pore-zni obveznik je dužan unijeti i dohotkeiz drugih izvora za koje se može pod-nijeti ili se obavezno podnosi poreznaprijava.

2.2. Dohodak od nesamostalnedjelatnosti

Fizička lica - zaposlenici koji su uporeznom razdoblju ostvarili samo do-hodak od nesamostalne djelatnosti kodjednog poslodavca nisu dužni podni-jeti godišnju poreznu prijavu. Zapo-slenici u tom slučaju nemaju niti bilokakve druge procesne obaveze za opo-rezivanje ako je poslodavac uplatioporez. Međutim, kod nekih zaposleni-ka podnošenje porezne prijave možebiti obavezno ili kao mogućnost, a uvezi sa korekcijom koja proizilazi izpromjene statusa lica evidentiranih naPoreznoj kartici (dalje: PK). Naime,prema članu 19. stav (8) Pravilnika,tokom poreznog razdoblja zaposlenicikao obveznici poreza na dohodak im-aju obavezu da prijave promjene u ve-zi sa stanjem na PK Poreznoj upraviDistrikta (dalje: Porezna uprava). Izm-

jene koje utiču na smanjenje faktoraličnog odbitka, odnosno na povećanjeosnovice za obračun mjesečnih ako-ntacija poreza, porezni obveznik je du-žan prijaviti Poreznoj upravi u roku od15 dana od dana nastanka izmjene.Međutim, prema stavu (14) istog člana,okolnosti koje utiču na uvećanje fak-tora ličnog odbitka, odnosno na sma-njenje osnovice za obračun mjesečnihakontacija poreza, porezni obveznikmože prijaviti Poreznoj upravi kada toželi, ali u tom slučaju novi uvećanifaktor ličnog odbitka može se primje-njivati samo za utvrđivanje osnoviceza obračun mjesečnih akontacija pore-za na dohodak isplaćenog nakon prija-vljivanja novih okolnosti.

U slučaju da obveznik poreza nadohodak od nesamostalnog rada imainteres, može podnijeti godišnju porez-nu prijavu: to će biti obično zbog nei-skorištenja ličnog odbitka za cijeloporezno razdoblje (npr. poslodavac jeisplatio manje od 12 plata u toku go-dine, pa zaposlenik želi iskoristiti punigodišnji lični odbitak ili je nekog iz-državanog člana prijavio na poreznukarticu krajem godine i zbog toga nijeiskoristio puni lični odbitak) ili zbogumanjenja osnovice po osnovu plaće-ne premije životnog osiguranja. Uzobrazac godišnje porezne prijave pore-zni obveznik je dužan dostaviti i Obra-zac Godišnji izvještaj o ukupno isplaće-nim platama i drugim ličnim prima-njima (GIP-1022) koji mu je dužanuručiti poslodavac.

Ukoliko zaposlenik raspolaže idrugim dohocima za koje može pod-nijeti ili je dužan podnijeti godišnjuporeznu prijavu, on će u Godišnjoj po-reznoj prijavi, pored dohotka od ne-samostalnog rada, iskazati i te dohotkena poziciji koja je predviđena za tajdohodak, te dostaviti popunjene propi-sane obrasce.

2.3. Dohodak od drugih samo-stalnih djelatnosti

Prema članu 58. stav (2) tačka b)podtačka 2) Pravilnika, ako fizičkolice ostvaruje samo dohodak od drugesamostalne djelatnosti (kao član up-ravnih i nadzornih odbora, poslanik uparlamentu, stečajni upravnik, član up-ravnog odbora i sl), kao i dohodak odpovremene samostalne djelatnosti (ugo-vor o djelu, ugovor o autorskom djelu)ne postoji obaveza podnošenja godiš-nje porezne prijave ako je taj dohodak

ZIPS - broj 125810

BRČKO DISTRIKT BiH

ostvaren od jednog isplatioca, i ako jeod isplatioca porez pravilno obračunat,obustavljen i uplaćen na propisaniračun.

Ali, isto tako, porezni obveznik mo-že podnijeti godišnju poreznu prijavuako želi, radi ostvarenja njegovih prava,kao što su pravo na umanjenje porezneosnovice za lične odbitke, te prava daiskoristi odbitak po osnovu uplate pre-mija za životno osiguranje i dr.

Isplatilac dohotka od drugih samo-stalnih djelatnosti, prema članu 51.stav (10) Pravilnika, dužan je obvez-niku poreza na dohodak na kraju pore-znog razdoblja dostaviti potvrdu oizvršenim isplatama po osnovu drugihsamostalnih djelatnosti u obliku zbir-nog godišnjeg pregleda sa podacima oobračunatoj, obustavljenoj i uplaćenojakontaciji poreza na dohodak do krajajanuara za porezno razdoblje. U slu-čaju da se porezni obveznik odluči dapodnese godišnju poreznu prijavu, on-da obavezno dostavlja uz prijavu ovajzbirni godišnji pregled.

Ako je dohodak od drugih djelat-nosti ostvaren od dva ili više isplatila-ca, onda je podnošenje godišnje pore-zne prijave obavezno.

2.4. Dohodak od imovine

Za dohodak ostvaren od iznajmlji-vanja nepokretne imovine, podnošenjegodišnje porezne prijave je obavezno.Uz godišnju poreznu prijavu podnosise obrazac Pregled prihoda i rashoda odiznajmljivanja nepokretne imovine(PRIM-1054). Takođe, podnošenje go-dišnje porezne prijave je obavezno akoje porezni obveznik ostvario dohodakod otuđenja više od tri nekretnine u rokuod pet godina (koji se tada tretira kaodohodak od samostalne djelatnosti).

Za dohodak od iznajmljivanja sta-nova, soba i kreveta putnicima i turis-tima prema članu 59. stav (4) Pravilnikane podnosi se godišnja porezna prijava.

3. Korištenje ličnih odbitaka

Još uvijek je povezano sa određe-nim nedoumicama korištenje ličnihodbitaka, pa će biti izložen ukratkosmisao ove kategorije i tehnika sameprimjene.

Cilj uvođenja ličnih odbitaka (egzi-stencijalni minimum, neoporezivi do-hodak, subjektivni neto princip) jesteda zakonodavac prilikom oporezivanja„prizna“ ili uvaži socijalni, porodični

i zdravstveni status poreznog obvez-nika. Iz čisto ljudskih razloga, porezniobveznik koji stiče dohodak, a npr. iz-država određeni broj članova svojeporodice koji nemaju primanja (djeca,suprug/a, roditelji), pa još ako obve-znik ili članovi njegove porodice ima-ju određeni stepen invalidnosti, trebalobi da plaća manji iznos poreza negoporezni obveznik koji živi sam i ni-koga ne izdržava i ako i jedan i drugiostvaruju isti iznos dohotka. Rezultatkoji proizilazi iz ovog modela jeste dasu dohoci, i ako jednaki prije poreza,poslije oporezivanja nejednaki, odno-sno prvo lice ima veći neto dohodakod drugog lica (horizontalna jednako-st). To je, u određenoj mjeri, uvođenjesocijalne politike u porezni sistem, štoje bazirano na načelu pravednosti opo-rezivanja.

Prema tome, zakonodavac je naodređeni način od budžeta sustegnuodio prihoda, kako bi se za isti taj iznosuvećali neto dohoci obveznika (a nedobit poslodavca kroz manje troško-ve), koji su u definiranom socijalnom,porodičnom ili zdravstvenom statusu.

Pravo na umanjenje osnovice zaoporezivanje po osnovu ličnih odbita-ka imaju isključivo rezidenti. Da birezidenti ostvarili svoje pravo, potre-bno je da na vrijeme preduzmu i okon-čaju određene proceduralne radnje,odnosno da pribave određenu doku-mentaciju i obrate se Poreznoj upravi,sa zahtjevom za izdavanje PK.

Lični odbitak porezni obveznikkoristi shodno PK za porezno razdo-blje, bez obzira na dužinu obavljanjadjelatnosti (cijelu godinu ili jedanmjesec ili jedan dan). Dohodak ost-varen do nivoa ličnih odbitaka nijeoporeziv, bez obzira na to kada ga ste-kao (u okviru poreznog razdoblja) i izkoje djelatnosti ga stekao (samostalna,nesamostalna djelatnost, od imovine).Samo za dohodak iz radnog odnosapostoji mogućnost da se lični odbiciprimjenjuju na umanjenje osnovice uokviru porezne godine, u pravilu, mje-sečno, pri isplati plate, a za sve drugedohotke godišnje, odnosno u postupkupodnošenja porezne prijave.

Osnovni lični odbitak za obvezni-ka na godišnjem nivou iznosi 3.600KM. Lični odbici za lica koja obve-znik izdržava iznose 1.800 KM zasvako takvo lice, shodno PK. Isto tako,moguće je umanjenje porezne osno-vice za lični odbitak u vidu uplaćenepremije za životno osiguranje koje imakarakter štednje do visine od 50% os-novnog ličnog odbitka (odnosno do1.800 KM), shodno članu 25. stav (4)Zakona.

Prema Zakonu i Pravilniku, ličniodbitak kao mogućnost umanjenja po-rezne osnovice se može koristiti samoako je pribavljena PK, na kojoj je, iz-među ostalog, naznačena visina ukup-nog ličnog odbitka i datum od kada seti odbici mogu uzeti u obzir. Lične od-bitke utvrđuje isključivo Porezna up-rava, na osnovu dokumentacije kojupodnosi porezni obveznik. PribavljenaPK se može koristiti kroz više razdo-blja oporezivanja, s tim što obveznikporeza na dohodak ima obavezu daPoreznoj upravi prijavi promjene usvojem porodičnom statusu, što se ev-identira na PK.

Potrebno je naznačiti da ovo pravomože koristiti svako fizičko lice kojeostvaruje dohodak iz jednog ili više ra-zličitih izvora: zaposlenik za dohodakod nesamostalnog rada, samostalnipreduzetnik za dohodak od samostalnedjelatnosti, lice koje stiče dohodak odpovremene samostalne djelatnosti, do-hodak od iznajmljivanja pokretne inepokretne imovine itd. Ako obveznikstiče više dohodaka u toku poreznograzdoblja, tada se zbrajaju prilikomutvrđivanja godišnjeg dohotka i koristilični odbitak na ukupni dohodak, aprema PK.

Prilikom podnošenja godišnje po-rezne prijave nije potrebno podnijeti

ZIPS - broj 1258 11

BRČKO DISTRIKT BiH

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Advokatura - uvjeti završenje advokatske

djelatnosti - poslovniprostor

Član 18. Zakona o advoka-turi (“Službene novine Federa-cije BiH”, br. 40/02 i 18/05)

ODREDBAMA OVOG ČLANAPROPISANI SU UVJETI ZA VR-ŠENJE ADVOKATSKE DJELAT-NOSTI, S TIM DA NIJEDNOMNJEGOVOM ODREDBOM NIJEPROPISAN KAO UVJET POSJE-DOVANJE ODGOVARAJUĆEG PO-SLOVNOG PROSTORA.

(Kantonalni sud u Zenici,broj: 43 0 Mals 011159 10 Pz., od21. 11. 2011. godine)

PK, s obzirom na to da Porezna upravaraspolaže sa podacima o faktoru ličnogodbitka, dok je potrebno podnijeti do-kaze o plaćenim premijama životnogosiguranja, ako se koristi i ovo pravoza umanjenje porezne osnovice.

4. Utvrđivanje konačnogporeza i podnošenjeporezne prijave

Prema članu 38 Zakona, svakiporezni obveznik dužan je Poreznojupravi nakon isteka poreznog razdo-blja, odnosno do kraja februara tekućegodine za proteklu godinu, podnijetigodišnju poreznu prijavu. U istom ro-ku dužan je podnijeti godišnju poreznuprijavu i obveznik koji to želi (a nijedužan) radi ostvarenja svojih prava.

Godišnja porezna prijava propisanaje članom 71. Pravilnika, obrazacGPD-1051.

Godišnja porezna prijava se nikadne podnosi bez pratećih obrazaca ilidokumentacije.

Ako se radi o obvezniku dohotkaod samostalne djelatnosti, on će uzobrazac GPD-1051 podnijeti i obrazacSPR-1053 i obrazac PLDI-1043 za ko-rištenu dugotrajnu imovinu, eventu-alno ugovor o otuđenju djelatnosti,dokaze o novozaposlenim radnicima iisplaćenim platama ako je stekao i želiumanjiti poreznu osnovicu po tom os-novu itd. Ako je riječ o zaposlenikukoji želi podnijeti poreznu prijavu, onće uz obrazac GPD-1051 priložiti iGIP-1022; ako poreznu prijavu pod-nosi obveznik poreza na dohodak odimovine, uz GPD-1051 će priložiti iobrazac PRIM-1054, kao i ugovore ozakupu. U slučaju da bilo koji ob-veznik želi koristiti umanjenje porezneosnovice po osnovu uplaćenih premijaza životno osiguranje, potrebno jepriložiti potvrde o plaćanju.

Prilikom podnošenja godišnje po-rezne prijave, korisno je skrenuti pa-žnju i na sljedeće:

- u odgovarajući red godišnjeporezne prijave se uvijek unose podacio dohotku (a ne npr. prihod);

- uvijek se unosi dohodak prijeoporezivanja (a ne npr. prihod ili do-hodak poslije poreza) i

- godišnja porezna prijava se pod-nosi uvijek na propisanom obrascu, tenije moguća vlastita kreacija obrasca.

Porezni obveznik je do kraja feb-ruara dužan u potpunosti izmiriti oba-

vezu po osnovu poreza na dohodak zaprethodnu godinu.

5. Primjer sačinjavanjagodišnje porezne prijave

Jedan broj poreznih obveznika vje-rovatno će biti u situaciji da podneseporeznu prijavu (obrazac GPD-1051)samo za jednu djelatnost, npr. za do-hodak od samostalne djelatnosti ilisamo za dohodak od nekretnina. Istotako, neki neće biti dužni prijaviti svojdohodak, pa to i neće učiniti, npr. ob-veznici koji dohodak stiču samo izradnog odnosa ili jednokratno, po os-novu povremene samostalne djelat-nosti. Međutim, jedan broj poreznihobveznika će biti u situaciji da prijavedva do tri ili čak više dohodaka za oporezivanje, npr. dohodak od nesamo-stalnog rada, dohodak od iznajmlji-vanja imovine, dohodak od povremenedjelatnosti itd. Na te dohotke je, u pra-vilu, već plaćena akontacija poreza„po odbitku“ ili što je obveznik samplaćao akontacije, na osnovu prijaveza prethodno porezno razdoblje.

Bezbroj je različitih kombinacijavisine i vrste dohodaka, kao i visineličnih odbitaka koje porezni obveznikmože da ima, te je nemoguće pred-staviti sve te varijante na jednom prim-jeru sačinjavanja godišnje porezneprijave. Za ovu priliku ćemo prezenti-rati hipotetički, relativno složen primjerangažovanog obveznika, koji je ost-vario više vrsta dohodaka, s tim da jepribavio PK, iz koje slijedi da izdržavadva člana i ima faktor 2,0 (7.200 KM).U toku 2012. godine porezni obveznikje stekao sljedeće dohotke:

a) do 31. 03. 2012. godine je kao za-poslenik ostvario dohodak (poslije do-prinosa za obavezno socijalno osigu-ranje) u iznosu od 700 KM mjesečno,odnosno 2.100 KM za period od trimjeseca (što se vidi iz kolone br. 11obrasca GIP-1022), na što mu je pos-lodavac obračunao i uplatio porez nadohodak u iznosu od (2.100 - 3 x 600)x 10%) 30 KM, te neto isplatio 2.070KM. Poslodavac je obvezniku u rokudostavio GIP-1022, koji obveznik pri-laže uz obrazac GPD-1051;

b) dana 01. 07. lice se registruje ipočinje raditi samostalno. Istekom go-dine zaključuje poslovne knjige, sači-njava pregled prihoda i rashoda (obra-zac SPR-1053) na osnovu poslovnihknjiga, iz kojeg je vidljivo da prihodiza ovaj period (red 14.) iznose 41.000

KM, porezno priznati rashodi (red 19.)26.000 (uključujući i troškove brutoplata zaposlenih iz tačke c) i dohodak15.000 KM (red. br. 22), te akontacijaza naredno razdoblje oporezivanja (red23.) 2.500 KM;

c) od 01. 08. obveznik je uposliodva lica sa mjesečnom bruto platomod 800 KM. Do kraja godine isplatioim je po četiri plate u ukupnom iznosuod (800 x 4 x 2) 6.400 KM;

d) od 01. 06. do 31. 10. porezne(2012.) godine obveznik je iznajmljivaojedan poslovni prostor u Distriktu d.o.o.MMM za mjesečnu kiriju u iznosu od800 KM, tj. ukupno za 4.000; opredije-lio se za paušalno utvrđivanje rashoda uiznosu od 30%, te je po isteku godinesačinio obrazac PRIM-1054, iz kojeg jevidljivo da dohodak od iznajmljivanjaiznosi 2.800 KM (red. br. 19.);

e) u toku razdoblja oporezivanjapovremeno je radio kao konsultant zajedno preduzeće i ostvario prihod(ugovor o djelu) u iznosu od 2.200 KM,na što je platio porez u iznosu od (2.200- 0,2 x 2.200) x 10% = 176 KM, te jeneto isplata 2.024 KM. Od isplatioca jedobio izvještaj o prihodu, priznatimtroškovima, dohotku (u iznosu od 1.760KM), obračunatom i plaćenom porezu;

f) obveznik je u toku razdoblja opo-rezivanja uplatio premiju za životnoosiguranje u iznosu od 2.200 KM;

g) s obzirom na to da je obveznikovlašteni sudski vještak ekonomskestruke, u tri navrata u toku godine vješ-tačio je za potrebe Osnovnog suda uDistriktu, za što mu je isplaćena nak-nada od 900 KM, s tim da je obustav-ljen i uplaćen porez u visini od (900 -0,2 x 900 x 10%) 72 KM, odnosno is-plaćeno neto 828 KM. Isplatilac je ob-vezniku dostavio godišnji izvještaj ouplaćenoj akontaciji poreza;

h) kao član upravnog odbora u jed-nom javnom preduzeću u Distriktuostvario je naknadu u visini od 2.500KM, na što je isplatilac obustavio i up-latio 250 KM poreza, a isplatio 2.250KM. Isplatilac je obvezniku dostaviogodišnji izvještaj o dohotku i uplaće-noj akontaciji poreza i

i) u januaru 2012. godine banka je poosnovu oročene štednje za 2011. godinuobvezniku doznačila 910 KM kamata.

Na osnovu naznačenih dokume-nata, obveznik poreza na dohodaksačinjava godišnju poreznu prijavu, teje sa potvrdom o uplati utvrđene raz-like poreza (420 KM) podnosi Pore-znoj upravi.

ZIPS - broj 125812

BRČKO DISTRIKT BiH

ZIPS - broj 1258 13

BRČKO DISTRIKT BiH

Ovaj hipotetički pore-zni obveznik, shodno članu64. Pravilnika, uz godišnjuprijavu poreza na dohodak,dostavio je i:

- Obrazac GIP-1022,razdoblje I - III 2012. go-dine;

- Obrazac SPR-1053,razdoblje VII - XII 2012.godine;

- Obrazac PLDI-1043;- Obrazac PRIM-1054,

razdoblje VI - X 2012. go-dine;

- Izvještaj o isplaćenimdohocima od povremenesamostalne djelatnosti;

- Dokaz o isplati brutoplata za novozaposlene ra-dnike (6.400 KM) radi um-anjenja osnovice i

- Dokaz o plaćanju pre-mije za životno osiguranjena ime obveznika.

Napomena:a) premija za životno

osiguranje se priznaje kaoodbitak za umanjenje pore-zne osnovice do 50% os-novnog ličnog odbitka (tj.od ukupno uplaćene pre-mije u iznosu od 2.200 KM,priznaje se 1.800 KM);

b) kamate primljene odbanke su neoporezive, sho-dno članu 7. Zakona, te sene uvrštavaju u poreznuprijavu;

c) ne postoji obavezaplaćanja akontacije u prvojgodini na dohodak od im-ovine i dohodak od reg-istrirane samostalne djela-tnosti;

d) dohodak od drugihsamostalnih djelatnosti uiznosu od 4.980 KM pred-stavlja zbir dohodaka podtačkama e), g) i h) na os-novu godišnjih izvještajaisplatioca i

e) plaćeni porez po od-bitku u iznosu od 528 KMčini zbir iznosa pod tačka-ma a), e), g) i h), što jevidljivo iz godišnjih izvješ-taja isplatioca. n

Jedna od pretpostavki za stjecanjeprava vlasništva dosjelošću je za-konitost posjeda (possessio iusta)

kod redovne dosjelosti. To je objek-tivna komponenta kvaliteta posjeda.Ovu pretpostavku su predviđala i pra-vna pravila imovinskog prava - bivšiAustrijski građanski zakonik, Srpskigrađanski zakonik i Opšti imovinskizakonik za Crnu Goru.

Opći građanski zakonik je propisi-vao „Posjed stvari je zakonit ako se os-niva na tvrdom naslovu, tj. na pravn-om kakvom temelju po kojem se štosteći može.“ (§ 316).

Srpski građanski zakonik propisi-vao je „Državina onda je tvrda i imasilu i važnost kad je pravična, tj. napravu osnovana koja će onda biti kadtuđa prava s tim ostaju nevredina, nitise narušavaju.“ (član 200.).

Opšti imovinski zakonik za CrnuGoru je normirao: „Držina je temeljitaili pravilna tek onda kad se osniva natvrdu temelju, kao što je zakonita ku-povina, dar, nasljeđe.“ (član 820.)

Zakonitost posjeda

Pomenuti zakonici pretpostavljajupostojanje kakvog pravnog osnova(„tvrd naslov,“ „tvrd temelj“) za zako-nitost posjeda, a to je suština zakonito-sti posjeda i u pozitivnom pravu BiH.

Prema Zakonu o vlasničkoprav-nim odnosima Federacije BiH, „posjedje zakonit ako se zasniva na punova-žnom pravnom osnovu i ako nije prib-avljen silom, prevarom ili zloupotre-bom povjerenja.“1 Istu odredbu sadrži

i Zakon o stvarnim pravima RepublikeSrpske (član 312. stavovi 1. i 2.) iZakon o vlasništvu ... Brčko DistriktaBiH (član 115. stavovi 3. i 4.), s tim daodvajaju pojmove zakonitost i istini-tost posjeda.

Zakon o stvarnim pravima Repub-like Srpske i Nacrt zakona o stvarnimpravima Federacije BiH odvajaju dvakvaliteta posjeda - zakonitost i istinito-st. U Republici Hrvatskoj zakon odvo-jeno definiše zakonitost i istinitostposjeda, dok u Republici Srbiji zakonprilikom definisanja zakonitosti pos-jeda istom odredbom određuje da jedržavina zakonita „(...) i ako nije prib-avljena silom, prevarom ili zloupotre-bom povjerenja.“

Istinit posjed

Onaj koji nije pribavljen silom,potajno (prevarom) niti zloupotrebom

povjerenja, a kako ga definišu pome-nuti zakoni istinit posjed (possessionon vitiosa). „To je onaj posjed koji jepribavljen na dopušten i pravilannačin.“2

Istinitost je samostalan kvalitetposjeda neovisan od savjesnosti ili za-konitosti posjeda, te ako on ne postoji(istinitost posjeda), tada nema niti kva-lifikovanog posjeda.

Zakon o vlasničko pravnim odno-sima Federacije BiH ne pominje po-jam „istinit posjed“, ali, ipak, određujenjegovu sadržinu zajedno uz definisa-nje zakonitosti posjeda, kada propisujeda posjed „nije pribavljen silom, pre-varom, niti zloupotrebom povjerenja“,a to je, u biti, „istinit“ posjed (tako gadefiniše i Zakon o osnovama svojin-skopravnih odnosa Republike Srbije).

Istinitost (i savjesnost) posjedapravnog lica se procjenjuje prema pon-ašanju (i savjesnosti) odgovornog fiz-ičkog lica koje je u ime tog pravnoglica ovlašteno preduzimati radnje stje-canja i izvršavanja posjeda, a za onalica koja imaju zakonskog zastupnikaistinitost i savjesnost posjeda se cijeniprema ponašanju i savjesnosti zakon-skog zastupnika.3

Stjecanje posjeda silom (vis, vi) jesamovlasno zaposjedanje stvari,4 dak-le, mimo volje ranijeg posjednika. Toje fizička sila (vis apsoluta) i prijetnja(vis compulsiva).

Prevarno (potajno) stjecanje (clam)stvari je održavanje u zabludi ranijegposjednika sa ciljem zaposjedanja stva-ri,5 to bi bilo stjecanje stvari prevarom,krađom ili na drugi potajni način.

Zloupotreba povjerenja (praeca-rio) postoji kada se samovlasno pret-vara trajno pravo u trajni posjed.6 Da-kle, stvar je ustupljena posjedniku naupotrebu uz povjerenje da će je vratiti,ali ovaj se počne ponašati prema stvarikao da je samostalan posjednik, negi-rajući „višu“ vlast onoga ko mu je st-var ustupio do opoziva. Tada posjedpostaje samostalan, ali istovremenopostaje i neistinit (jer je pribavljen zlo-upotrebom povjerenja), pa nema uslo-va za redovnu dosjelost.

Posjed koji je istovremeno savjes-tan, zakonit i istinit je kvalificirani po-sjed (uzukapioni) i sa takvim se pravovlasništva može steći na osnovu re-dovne dosjelosti.

Pravni osnov (titulus)

Za zakonitost posjeda je nužno daima valjan pravni osnov. Ništav pravniosnov čini posjed nezakonitim. Ako jepravni osnov samo rušljiv, to nije za-preka zakonitosti posjeda sve dok se,eventualno, ne poništi pravni osnov.Punovažni pravni osnov je pravni po-sao ili pravni akt koji je podoban zastjecanje onog prava čiju sadržinu pos-jednik vrši.7 To može biti kupoprodaja,

ZIPS - broj 125814

PRAVO VLASNIŠTVA

Zakonit i istinit posjedpodoban za dosjelost

Posjed koji je istovremenosavjestan, zakonit i istinit je

kvalificirani posjed (uzukapioni) i sa takvim sepravo vlasništva može steći

na osnovu redovne dosjelosti

mr. sc. Muhamed CIMIROTIĆ, sudija Kantonalnog suda u Bihaću

Pi{e:

1 Zakon o vlasničko pravnim odnosimaFederacije BiH, član 77. stav 1.

2 N. Gavella, str. 153.3 Zakon o stvarnim pravima RS, član 312.

stav 6. i Nacrt zakona o stvarnim pravimaFBiH, član 326. stavovi 6. i 7.

4 Vedriš - Klarić, str. 198. 5 Ibid 6 Ibid 7 Stanković - Orlić, str. 130.

ZIPSje Vaš najbolji savjetnik!

ZIPS - broj 1258 15

PRAVO VLASNIŠTVA

razmjena, poklon, odluke nadležnogorgana, odvajanje plodova, okupacija.To mogu biti i ugovori kojima se stvardaje na korištenje ili čuvanje drugojosobi, kao zakup, najam, ostava, po-sudba, uskladištenje, ali i neke pravnečinjenice kao što je smrt osobe.

Sve navedeno su pravne osnove(titulus) za stjecanje posjeda i daju sa-mo pravo na posjed stvari, ali sam pos-jed se stječe zaposjedanjem stvari, od-nosno počinjanjem vršenja faktičkevlasti na stvari. Valjan pravni osnovposjeda mora takav ostati svo vrijemeposjedovanja stvari, jer, u protivnom,zakonit posjed postaje nezakonit. Akopravni posao, koji je bio osnov stje-canja posjeda, bude poništen, ili ukin-uta odluka koja je bila osnov stjecanja,tada posjed postaje nezakonit.

Nezakonit je onaj posjed (posses-sio iniusta) koji nema valjan pravniosnov, a to je na primjer: posjed lopo-va, utajivača stvari i slično (uz ovo oninisu savjesni posjednici). Takav je iposjed koji je stečen ništavim pravnimosnovom.

Posjed može biti istovremeno za-konit, ali nesavjestan, kada npr. stjeca-telj kao poklonoprimac uzme stvar kaopoklon (pa je zakonit posjed), ali onzna da je poklonodavac tu stvar ukrao(pa je poklonoprimac nesavjestan).

Posjed može biti nezakonit, ali sa-vjestan, ako npr. kupac kupi stvar te-meljem ništavog ugovora (pa je posjednezakonit), ali on za ništavost nijeznao niti je mogao znati (što ga činisavjesnim).

Posjed nasljednika je zakonit poduslovom da je zakonit bio i posjed os-tavioca.8 Ima i suprotnih mišljenja daje posjed nasljednika uvijek zakonitbez obzira na posjed ostavioca.9

Pravila univerzalne sukcesije su danasljednik nasljeđuje cjelokupnu pra-vnu situaciju ostavitelja, pa stoga akoje ostavitelj imao zakonit posjed, tadaga i nasljednik takvog nasljeđuje.10

U tom smislu Zakon o vlasništvu idrugim stvarnim pravima RepublikeHrvatske izričito propisuje da na na-sljednika prelazi posjed onog kva-liteta kakav je imao ostavitelj (član 17.stav 1.). „Ako je posjednik univerzalnisukcesor bivšeg posjednika, tada toznači da je on preuzeo cijelu pravnusituaciju svoga prethodnika uključu-jući i posjed onakav kakav je bio kodprethodnika.“11

Međutim, kod singularne sukce-sije (npr. stjecanje pravnim poslom)zakonitost posjeda stjecatelja se proc-jenjuje prema tome kako je on ličnostekao stvar neovisno od zakonitostiposjeda prethodnika, s tim da kod ura-čunavanja vremena posjedovanja imavažnosti i utjecaja zakonitost posjedaprethodnika.

Valjan pravni osnov daje imaocusamo pravo na posjed, ali da bi se onsmatrao zakonitim posjednikom potre-bno je da stupi u posjed stvari, odno-sno da stvar nije pribavio silom (vi),prevarom (clam) ili zloupotrebom po-vjerenja (praecario), a koji načini prib-

avljanja čine posjed neistinitim (po-ssessio vitiosa). Kada posjed nije prib-avljen na neki od pomenutih načina,tada je on istinit posjed (possessio nonvitiosa).

Sudska praksa je kazala: „Kupoprodajni ugovor koji

nije ovjeren kod suda ne predstavljapunovažan pravni osnov, pa se u tomslučaju ne može govoriti o zakonitojdržavini“12, ali, ipak, „državina je za-konita ako se zasniva na pismenomneovjerenom kupoprodajnom ugovoruukoliko postoje uslovi za konvali-daciju.“13

„Kod prekarijalne državine vlasnikmože stvar zatražiti u svako doba“, testoga „državina nije podobna ni za re-dovni ni za vanredni održaj ... ako imakarakter prekarijalne državine.“14 n

8 Stanković - Orlić, str. 132.9 V. Spajić, Stvarno pravo III izdanje,

Sarajevo, 1962. godine, prema Stanković -Orlić, str. 131.

10 Stanković - Orlić, str. 132., i N. Gavela,str. 156.

11 Vrhovni sud BiH, broj: Gzz: 139/56, od26. 11. 1956., Medić - Tajić, str. 302.

12 Okružni sud u Kosovskoj Mitrovici,broj: GŽ. 147/96 od 22. 8. 1996., Medić - Tajić,str. 271.

13 Vrhovni sud Republike Srbije, broj:Rev. 3168/97, od 10. 9. 1997., Bilten VS Sr-bije, broj 1997/4, Medić - Tajić, str. 272.

14 Vrhovni sud Republike Srbije, broj:Rev. 184/98, od 13. 5. 1998., Sudska praksa VSSrbije, broj 1990/1, Medić - Tajić, str. 274.

POREZ NA DODANU / DODATU VRIJEDNOST

Za primljene avanse primalacavansa dužan je izdati poreznufakturu u skladu sa Zakonom i

PravilnikomPITANJE: Sravnjenjem knjigovodstvenog stanja utvr-dili smo da postoje pretplate (dati avansi) za izvršeneusluge, a nikada nisu fakturisane. Uplate su knjiženena potraživanja od kupaca. Interesuje nas da li ihmožemo isknjižiti iz knjigovodstvene evidencije nateret prihoda, s obzirom na to da nisu nikada zaduže-na? Interesuje nas da li je sa aspekta Zakona o PDV-udopustivo i kakav je sistem oporezivanja ovih usluga,s obzirom na to da sredstva nikada nisu zadužena, tj.nikada za te usluge nije izdat račun kupcima? Sva

naplaćena sredstva odnose se na usluge izvršene za-vršno sa 31. 12. 2008. godine, a po općim pravilima ozastari su zastarjela.

ODGOVOR: Prema odredbama članka 110. Pravil-nika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost(“Službeni glasnik BiH”, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07,100/07, 35/08 i 65/10), za primljene avanse prije isporukedobara i usluga, a na osnovu izvoda ovlaštene organi-zacije platnog prometa, primalac avansa dužan je izdatiporeznu fakturu u skladu sa Zakonom i ovim pravil-nikom. Na poreznoj fakturi je obavezna naznaka „fak-tura-avans”. Ovakva porezna faktura je osnov za obračunizlaznog poreza kod prodavca, a ulaznog kod kupca.Primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se pre-računatom stopom izračunava PDV-e. Prema odredbamačlanka 36. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja(“Službeni glasnik BiH”, broj 89/05), rok zastare obvezapo osnovu indirektnih poreza je pet godina. n

Dr. sc. Jozo PILJIĆ

UBrčko Distriktu Bosne i Herce-govine (dalje: BD ili Distrikt)prije 2011. godine jednim je za-

konom bila regulisana oblast oporeziva-nja dohotka od nesamostalnog rada, do-hotka od samostalnog rada fizičkih lica idohotka, odnosno dobiti pravnih lica. Toje bio (bivši) Zakon o porezu na doho-dak (“Službeni glasnik DBBiH”, br.12/03 i 13/03) kojeg je 1. jula 2003. do-nijela Skupština BDBiH. Ovaj je zakonbio na snazi do 31. 12. 2010. godine. Zarazliku od BD, pomenuta materija je uoba bh. entiteta regulisana sa dva pot-puno odvojena istoimena zakona: entitet-ski zakoni o porezu na dobit i entitetskizakoni o porezu na dohodak.

Principi oporezivanja dobiti u Dis-triktu, u odnosu na entitete, bitno su serazlikovali. Sam pristup kod utvrđiva-nja porezne osnovice u BD je do kraja2010. godine bio potpuno različit odpristupa u oba entiteta. Obračun dobitii dohotka se u ukinutom Zakonu o po-rezu na dohodak BDBiH bazirao namodifikovanom blagajničkom ra-čunu, tj. gotovinski prihodi predstav-ljali su prihode od poslovanja, dok sugotovinski izdaci predstavljali troškove.

Na osnovu Preporuka iz „Bjele knji-ge“ (kreator Vijeće stranih investitorau BiH) Distrikt je donio potpuno noviZakon o porezu na dohodak i Zakon oporezu na dobit, koji su objavljeni u„Službenom glasniku BD- BiH“, broj60/10, od 20. 12. 2010. godine. Nakondonošenja ovih zakona, u Distriktu seod 01. 01. 2011. godine primjenjujepotpuno novi koncept oporezivanjadohotka i dobiti. Izradom novih po-reznih zakona iz oblasti direktnih po-reza napokon se materija oporezivanjafizičkih lica odvojila od materije kojaregulira oporezivanje pravnih lica.

Za koncept Zakona o porezu nadobit BDBiH (dalje: Zakon BD) možese zaključiti da je, po svojoj strukturi isadržaju, jako sličan istoimenom Za-konu RS, s tim da su određena pitanja,ipak, tretirana na nešto drugačiji način.Ključna promjena u Zakonu BD je ve-zana za obračun dobiti, koji se više nebazira na modifikovanom blagajni-čkom računu već isključivo na akru-alnoj (obračunskoj) osnovi.

1. Utvrđivanje osnovice porezana dobit

Osnovica poreza na dobit je u no-vom Zakonu BD definisana kao “raz-lika između oporezivih prihoda irashoda koji se odbijaju za tu poreskugodinu, u skladu sa zakonom”.

Oporeziva dobit (ili porezni gubi-tak) se utvrđuje u samom obrascu go-dišnje prijave poreza na dobit (obra-sci 1101 i 1102) u kome se pojedina-čno navode (unose), pa i dodatno spe-cificiraju svi iznosi oporezivih priho-da, kao i porezno priznatih rashoda,po vrstama. Na bazi tih iznosa, u obra-scu godišnje prijave (Odjeljak 2 Obra-

sca 1101) se izračunava oporezivadobit (ili porezni gubitak) za tu godinu.

U nastavku godišnje porezne pri-jave (u istom odjeljku Obrasca 1101)se iskazuju neiskorišteni porezni gu-bici iz ranijih godina (ako ih je bilo),umanjenje porezne obaveze (npr. zainvesticije u vlastita stalna sredstva),kao i umanjenja obračunatog porezaza plaćeni porez izvan BD. Na kraju,ostatak porezne obaveze se upoređujesa iznosom do tada uplaćenih akonta-cija poreza na dobit, nakon čega seutvrđuje iznos poreza za uplatu ili po-vrat, odnosno prenos u naredni period.Poseban odjeljak prijave je predviđenza iskazivanje obaveza iz osnova obra-čunatog i uplaćenog poreza po odbi-tku, na isplate izvršene stranim prav-nim licima tokom porezne godine.

Dakle, novi obrazac godišnje pri-jave poreza na dobit u BD predstavljasasvim drugačiji pristup utvrđivanjaoporezive dobiti u odnosu na načinutvrđivanja oporezive dobiti prema fe-deralnim propisima o porezu na dobit.U prijavi poreza na dobit u BD i pri-hodi i rashodi se za potrebe poreznogbilansiranja utvrđuju i iskazuju zase-bno, po poreznim, a ne po računovod-stvenim pravilima. Ovakav postupakutvrđivanja oporezive dobiti iziskujeviše vremena i truda, te ostavlja pro-stora i za različita tumačenja. Novi pr-opisi o porezu na dobit u BD su, ipak,nepotrebno i pretjerano zahtjevni. Mo-gli su biti mnogo jednostavniji, bezvećih posljedica po javne prihode.

Prema Zakonu BD, porezna osno-vica se utvrđuje na način da se najprijeutvrdi razlika između svih prihoda isvih redovnih i neophodnih rashoda,nakon čega se dobije iznos dobiti iligubitka koji se dalje usklađuje u ciljukonačnog dobijanja porezne osnoviceili poreznog gubitka. Cjelokupan pos-tupak dobijanja porezne osnovice(ili gubitka) može se, u skraćenoj for-mi, prikazati na sljedeći način:

1. PRIHODI - sav prihod iz bilokojeg izvora, bilo u novcu ili naturi potržišnim cijenama, i bez obzira na toda li je vezan za obavljanje djelatnostipravnog lica;

2. RASHODI - svi redovni i neo-phodni troškovi plaćeni ili nastali utoku porezne godine za obavljanje dje-latnosti poreznog obveznika, koji seodnose na stvaranje prihoda koji podli-ježe plaćanju poreza;

3. DOBIT ili gubitak (red. br. 1. - 2.);4. Usklađivanje prihoda koji uma-

njuju poreznu osnovicu;

ZIPS - broj 125816

BRČKO DISTRIKT BiH

Oporezivanje dobiti pravnihlica i poslovnih jedinicaprema novim propisima

Jasenko HADŽIAHMETOVIĆ, dipl. oec.

Pi{e:

Novim Zakonom o porezu nadobit Brčko Distrikta BiH,

koji se primjenjuje od 01. 01.2011. godine, propisano je daje rok za podnošenje godišnje

prijave poreza na dobit najkasnije do 31. 03. 2013.godine (rok je produžen za

mjesec dana). Pored pravnihlica iz Distrikta, i poslovne

jedinice matičnih firmi iz Federacije BiH koje posluju

u Distriktu dužne su obračunavati, prijavljivati i

plaćati porez na dobit uskladu sa Zakonom i prate-

ćim Pravilnikom Distrikta

5. Usklađivanje rashoda koji dje-limično povećavaju poreznu osnovicu;

6. Usklađivanje rashoda koji upunom iznosu povećavaju poreznuosnovicu;

7. POREZNA OSNOVICA ili po-rezni gubitak (red. br. 3. - 4. + 5. + 6.).

Dobijena porezna osnovica se opo-rezuje stopom poreza na dobit od10%. Izuzetak je jedino kod banaka idrugih ovlaštenih kreditnih organiza-cija koje poreznu osnovicu, dobijenuna opisani način, moraju dalje da kori-guju naviše po osnovu rezervisanja zauobičajene gubitke zbog nenaplaćenihkredita kada se za to ispune preduvjetipropisani članom 10. Zakona BD, očemu će biti više govora u tački 3.3.

Porezna prijava za kalendarskuporeznu godinu se podnosi Poreskojupravi BD najkasnije do 31. marta te-kuće za prethodnu godinu. Porezni ob-veznik je dužan da plati porez po ko-načnoj godišnjoj poreznoj prijavi uistom roku (do 31. marta).

Porez na dobit se plaća akonta-tivno, do 10. u mjesecu za prethodnimjesec, na osnovu podataka iz godišnjeporezne prijave za prethodnu godinu.

2. Usklađivanje prihoda umanjenjem porezne osnovice

U članu 7. Zakona BD propisanoje usklađivanje prihoda umanjenjemporezne osnovice na način da se poje-dine vrste prihoda isključuju iz teosnovice. Prihodi koji se u cjelini NEuključuju u obračun porezne osno-vice odnose se na:

1. dividende i učešća u dobiti kojeprimi pravno lice iz Distrikta;

2. naplaćena, ranije otpisana po-traživanja, koja su u prethodnim po-reznim periodima bila uključena u po-reznu osnovicu, a čiji otpis ranije nijebio priznat kao rashod;

3. prihode u obliku kamate (sa-mo) od hartija od vrijednosti kojeizda ili za koje garantuje BiH, entiteti,Distrikt, CBBiH, preduzeća, osigura-vajuća društva, investicioni fondovi ibanke ili druge finansijske institucijekoje djeluju kao ovlašteni agenti i

4. prihod na koji je plaćen porez poodbitku, a koji je platio isplatilac prihoda.

U pratećem Pravilniku o primjeniZakona o porezu na dobit BD - dalje: Pra-vilnik BD (“Službeni glasnik DBBiH”,br. 09/11 i 40/02) propisano je da se ras-hodi koji se odnose na sve navedene ne-oporezive prihode (od 1. do 4.) ne pri-

znaju, odnosno ti rashodi se u punomiznosu dodaju na iskazanu dobit.

U BD se (za razliku od RS) slje-deći prihodi NE isključuju iz pore-zne osnovice (tj. ne umanjuju pore-znu osnovicu):

l kamate na depozite u banci;l prihod od razmjene ili transfera

istovrsne imovine il naknade primljene radi obešteće-

nja za nacionaliziranu, konfiskovanu, uni-štenu, ukradenu, zaplijenjenu ili sličnuimovinu, kada se prihod od takvih na-knada reinvestira u imovinu iste ili sličnevrste prihoda u roku od dvije godine.

3. Usklađivanje rashoda

Član 8. Zakona BD definiše rashodekoji se djelimično priznaju u postupku

utvrđivanja oporezive dobiti, te one ras-hode koji se porezno nikako ne priznaju.

Djelimično povećanje porezneosnovice

Djelimično priznati rashodi kojise odbijaju od prihoda odnose se nasljedeće troškove i izdatke:

a) 30% troškova reprezentacijeu vezi sa poslovnom djelatnošću sepriznaje, dok se cjelokupna reprez-ntacija koja nije u vezi sa poslovnomdjelatnošću nikako ne priznaje;

b) donacije javnim institucijama,humanitarnim, kulturnim i obrazov-nim organizacijama priznaju se u iz-nosu do 3% od ukupnog prihoda uporeznoj godini;

c) rashodi po osnovu sponzorstvapriznaju se u iznosu do 2% od ukup-nog prihoda u poreznoj godini;

d) izdaci na ime članarine komo-rama priznaju se u iznosu do 0,2% odukupnog prihoda u poreznoj godini;

e) stipendije studentima i učeni-cima na redovnom školovanju priz-naju se u iznosu do 75% od prosječnemjesečne neto plate po zaposlenom uBD (što je u skladu i sa poreznim tret-manom isplate stipendija prema Za-konu o porezu na dohodak BD);

f) troškovi istraživanja i razvojakoji nisu u skladu sa odgovarajućim čla-novima Pravilnika BD uvećavaju po-reznu osnovicu. Ove troškove obveznikmože da odbije od prihoda samo akoima vjerodostojnu dokumentaciju i uko-liko ih može dokumentovati. Inače, po-menuti pravilnik pre/detaljno opisuje štase smatra “istraživanjem”, a šta “razvo-jem”, uz napomenu da se, prema MRS,izdaci za istraživanje uvijek tretiraju kaotrošak perioda u kojem su nastali, dokse izdaci za razvoj, po pravilu, kapitali-ziraju, odnosno ne evidentiraju kao ras-hod, nego kao nematerijalno sredstvo;

g) dobici ili gubici zaliha koji seobračunavaju posebno u skladu s po-menutim pravilnikom;

h) naknade radnicima do iznosapropisanih u Pravilniku BD, kao štosu: otpremnine prilikom odlaska upenziju ili otpremnine zbog prekidaradnog odnosa, pomoći, nagrade i na-knade zaposlenim i dr. u skladu s čla-nom 11. Pravilnika BD, te

i) troškovi službenog putovanja,topli obrok, regres, prijevoz na po-sao, dnevnice, korištenje privatnog au-tomobila u službene svrhe, do iznosautvrđenih članom 12. Pravilnika BD.

Ukoliko rashodi iz ove grupe prela-ze dozvoljene limite, uvećavaju opore-zivu dobit. Izuzetak su izdaci navedenipod h) i i), koji ne uvećavaju poreznuosnovicu samo pod uslovom da su naprekoračenja obračunati i plaćeni porezna dohodak i obavezni doprinosi (što jeizričito propisano u Pravilniku BD, učlanu 11. stav 5. i članu 12. stav 7.).

Porezna osnovica se koriguje uve-ćavanjem oporezive dobiti ako naba-vna vrijednost zaliha robe, gotovih pr-oizvoda, nedovršene proizvodnje i osno-vnog i pomoćnog materijala namijenje-nog proizvodnji nije utvrđena bilo koj-om od sljedeće dvije metode iz MRS 2:

- po metodu prosječne ponderisanecijene i

- po metodu “prva ulazna - prvaizlazna” - FIFO (First in - First out).

ZIPS - broj 1258 17

BRČKO DISTRIKT BiH

Najvažnija novina je da seobračun dobiti više ne bazirana modifikovanom blagajni-čkom računu već na akrua-

lnoj osnovi. U postupkuutvrđivanja osnovice poreza

na dobit, porezni obveznik jedužan da za određene tro-škove i izdatke oporezivu

dobit uvećava djelimično ili upunom iznosu. Zbog toga jeefektivno porezno optereće-

nje dobiti iznad zakonskestope od 10%. Koliko je to

više zavisi od visine poreznonepriznatih rashoda u

svakom konkretnom slučaju

Takođe, gubici zaliha: kalo, ras-tur, kvar i lom, uvećavaju oporezivudobit preko iznosa obračunatog u skla-du sa članom 18. Pravilnika BD.

Povećanje porezne osnovice upunom iznosu

Rashodi koji se u cjelini NE priz-naju (član 8. Zakona BD) i koji u pun-om iznosu uvećavaju osnovicu poreza nadobit odnose se na sljedeće troškove/iz-datke (iako mogu biti računovodstvenopriznati i iskazani u bilansu uspjeha):

a) kazne i kamate plaćene zbogkršenja zakona i drugih propisa;

b) rashodi koji se odnose na (neo-porezive) prihode iz člana 7. ZakonaBD, s obzirom na to da su prihodi nakoje se ti rashodi odnose, takođe, neo-porezivi (vezano za prihode koji su ra-nije navedeni u tački 2. ovog teksta);

c) rashodi evidentirani u knjigama,a koji nisu dokazani vjerodostojnimdokumentima kako je propisano va-žećim zakonom;

d) premije osiguranja koje plaćaposlodavac za ličnu korist zaposlenih,osim ako te premije nisu uključene uplatu zaposlenih;

e) rashodi u korist povezanog licau iznosu za koliko ti rashodi prelazetržišnu cijenu za robu ili usluge iz-vršene poreznom obvezniku od stranepovezanog lica;

f) gubitak na prodaji ili prenosubilo koje imovine između povezanihlica (posmatrano iz ugla tzv. transfer-nih cijena). Povezana lica sa pravnimlicem mogu biti fizička ili pravna licaukoliko posjeduju u pravnom licu višeod 10% aktivnih akcija s pravom glasa;

g) donacije političkim stranka-ma i organizacijama;

h) kapitalni rashodi vezani za sti-canje ili stvaranje imovine koja seamortizuje, a koja ima uobičajeni eko-nomski vijek preko jedne godine;

i) lični troškovi i troškovi koji nisuu vezi s djelatnošću koja se obavlja;

j) rashodi po osnovu amortizacijegoodwill-a i

k) porez na dobit.Goodwill se prema MRS-u ne

amortizuje već se kontinuirano sagle-dava eventualno umanjenje njegovevrijednosti. U pratećem Pravilniku BDse pojašnjava da goodwill (gudvil)predstavlja poslovnu vrijednost predu-zeća (vrijednost koja potiče od dobrogugleda, neprikosnoveni dio vrijednostipreduzeća), te da se interno stvorenigoodwill ne može amortizovati.

Rashodi vezani za nabavku kan-celarijskih tepiha, umjetnina, deko-rativnih elemenata i druge imovine upropisima BD se uopće ne pominju (zarazliku od Zakona RS koji propisujeda se nabavka ove imovine u punomiznosu dodaje na iskazanu dobit).

Ovdje treba istaći da su troškovikamata i zakupa porezno priznatirashodi koji se mogu odbiti od porezneosnovice samo ako su plaćeni. Plaćenakamata mora predstavljati obavezu po-rezne godine, dok se plaćena zakupninamože odbiti kao trošak samo ako se za-kupljena imovina koristi u poslovnesvrhe. Ako nisu ispunjeni svi navedeniuslovi, troškovi ka- mata i zakupa se nemogu odbiti kao trošak, odnosno u od-govarajućem iznosu uvećavaju poreznuosnovicu. Ova obaveza postoji i u slu-čaju plaćanja kamata na zajam za ličnesvrhe (izričito naglašeno u članu 8. stav4. Pravilnika BD).

Prekomjerna rezervisanja za kre-ditne gubitke kod banaka

Odredbe člana 10. Zakona DB pro-pisuju (eventualnu) obavezu banaka idrugih ovlaštenih kreditnih organiza-cija da dodatno uvećaju poreznu osno-vicu po osnovu nepriznatih rezervisa-nja za kreditne gubitke. Misli se nauvećanje porezne osnovice koja jeprethodno već usklađena za prihode irashode na način kako je to u tačkama2., 3.1. i 3.2. ranije opisano.

Kod banaka i drugih ovlaštenihkreditnih organizacija odbitak (od pri-hoda) je dozvoljen za povećanje na raču-nu rezervi (tj. rezervisanja) za uobič-ajene gubitke zbog nenaplaćenih kreditai ne može biti veći od 20% od porezneosnovice (koju čini razlika između us-klađenih prihoda i usklađenih rashoda).Ako su opća i posebna rezervisanja zakreditne gubitke veća od 20% od većusklađene porezne osnovice, za iznosprekoračenja preko tog nivoa banke idruge kreditne organizacije su dužne dauvećaju poreznu osnovicu. Na tako utvr-đenu konačnu poreznu osnovicu (uveća-nu za nepriznata rezervisanja) bankaprimjenjuje stopu poreza na dobit od10%. Na taj način banka dolazi do ko-načnog iznosa poreza na dobit koji morauplatiti na depozitni račun Budžeta BD.

Po pitanju rezervisanja, Direkcijaza finansije BD je dala Mišljenje, broj:02-04.1-758/11, od 23. 11. 2011. go-dine, da je porezno priznat rashod(odbitak) moguće koristiti samo za

stvaranje rezervisanja za uobičajenegubitke zbog nenaplaćenih kredita, aline i za rezervisanja po drugim osno-vama, kao što su otpremnine, godišnjiodmori, investiciono održavanje itd.

U istom članu 10. Zakona BD pro-pisano je da je kod osiguravajućih (ireosiguravajućih) društava odbitak doz-voljen za povećanje rezervi kako je evi-dentirano u knjigovodstvenim evidenci-jama i u skladu sa važećim zakonom.

Za razliku od federalnih propisa, upropisima o porezu na dobit BD rezer-visanja nisu precizno definisana nitirazrađena. Pratećim Pravilnikom BDpropisane su samo dvije kratke odredbe:

- sredstva rezervisanja mogu se ko-ristiti samo za pokriće izdataka radikojih je rezervisanje izvršeno i

- ne priznaju se kao odbici rezer-visanja izvršena za pokriće budućih(općih) poslovnih gubitaka.

Nema odredbe (kao u FBiH) o na-činu postupanja kada se rezervisanja unarednim godinama računovodstvenooprihoduju, a ranije nisu bila priznatau poreznom bilansu (što može dovestido dvostrukog oporezivanja).

U nastavku teksta će se usklađi-vanje oporezivanja dobiti pravnih licasa sjedištem u BD analizirati kroz ne-koliko bitnih aspekata vezanih za ras-hode po osnovu: otpisanih sumnjivihpotraživanja, amortizacije stalnih sred-stava, te dobitaka ili gubitaka na kur-snoj razlici, nakon čega će se obraditinačin regulisanja poreznih podsticaja.

4. Porezni tretman otpisa sumnjivih potraživanja

Zakon BD propisuje uslove kojepravna lica (izuzev banaka) trebaju is-puniti da bi se otpis sumnjivih potra-živanja priznao kao porezno dopustivrashod. Naime, prema članu 10. stav2. Zakona BD, pravnim licima (izuzevbanaka, ovlaštenih kreditnih organiza-cija i osiguravajućih društava) dozvo-ljen je odbitak po osnovu otpisanihsumnjivih potraživanja koja proiste-knu u vezi s prodajom robe ili usluga,ali samo ako je prihod od prodaje bioprethodno uključen u poreznu osnovi-cu pravnog lica. Za priznavanje ovogodbitka pravna lica moraju ispuniti za-konom propisane uslove.

Pravno lice može odbiti otpisanasumnjiva potraživanja samo ako:

a) potraživanje nije naplaćeno uroku od 12 mjeseci od datuma dospijećapotraživanja na naplatu (od izdavanja

ZIPS - broj 125818

BRČKO DISTRIKT BiH

fakture ili ugovorenog roka plaćanja) iako je povjerilac utužio takvo potraži-vanje ili se zbog tog potraživanja vodipostupak prinudne naplate i

b) su potraživanja prijavljena ustečajnom postupku nad dužnikom iliako je postignut sporazum sa dužni-kom, koji nije fizičko lice ili povezanolice, u postupku stečaja ili likvidacije.

Dakle, odbitak po osnovu otpisasumnjivih potraživanja je dozvoljen sa-mo pravnim licima koja ne spadaju u fi-nansijske organizacije, pod uslovom dasu ispunili jedan od dva navedena uslo-va. Ovu mogućnost ne mogu koristitibanke i druge kreditne organizacije iosiguravajuća društva. Za ova društvavaže druga pravila - moraju primjenji-vati zakonska pravila o dozvoljenoj vi-sini rezervisanja za uobičajene gubitkezbog nenaplaćenih kredita.

Za razliku od Zakona BD, odredbečlana 14. Zakona i pratećeg PravilnikaFBiH su fleksibilnije, jer dozvolja-vaju da se na teret rashoda u poreznombilansu priznaju rashodi nastali poosnovu otpisa sumnjivih i spornih po-traživanja, pri čemu federalni propisine prave razliku između banaka i dru-gih pravnih lica. Štaviše, federalni pro-pisi o porezu na dobit NE zahtijevajuda obveznik kumulativno ispuni oneuslove koje traži Zakon BD. Sumnjivai sporna potraživanja se u FBiH pore-zno priznaju ukoliko je obveznik ispu-nio ili preduzeo bar jednu od navede-nih mjera (npr. dovoljno je samo to dapotraživanje nije naplaćeno u roku od12 mjeseci od datuma dospijeća).

Shodno navedenom, po pitanju po-reznog tretmana otpisa sumnjivih ispornih potraživanja banke sa sjediš-tem u FBiH su u povoljnijem polo-žaju od banaka (njihovih filijala) kojeposluju na teritoriji BD (što vrijedi i zateritoriju manjeg bh. entiteta). S obzi-rom na to da nema logike i opravdanjada se na jedinstvenom ekonomskombh. prostoru prave razlike u otpisu spo-rnih potraživanja od domaćih kupaca,neophodno je u propisima o porezu nadobit entiteta i BD na jednoobrazannačin regulisati otpis sumnjivih i spor-nih potraživanja koji su porezno priz-nati kao rashod.

5. Porezni tretman amortizacijestalnih sredstava

U postupku utvrđivanja porezneosnovice, rashodi po osnovu amortiza-cije stalnih sredstava se u Zakonu BD

priznaju kao rashod. Ovi rashodi seporezno priznaju:

- samo u vezi sa sredstvima / imo-vinom koja i, inače, podliježe amorti-zaciji;

- samo u vezi sa sredstvima / imo-vinom koja se nalazi u upotrebi;

- ako se amortizacija obračunavaza svako sredstvo pojedinačno;

- ako sredstva koja su već jednomi u cjelini amortizovana nisu ponovouključena u obračun amortizacije;

- do iznosa utvrđenog linearnommetodom i

- ako su primijenjene najviše godi-šnje amortizacione stope koje su pro-pisane Pravilnikom BD (koji sadržiPregled čak 124 amortizacione grupe,sa oko 1.000 različitih pozicija i priz-natih stopa amortizacije).

Po pitanju početka obračuna amorti-zacije, shodno članu 22. stav 2. Pravil-nika BD, bilo koja imovina (pokretna inepokretna) koju je porezni obveznik sta-vio u funkciju u okviru prvih šest mjeseciu poreznoj godini podliježe punom go-dišnjem odbitku za amortizaciju, a za im-ovinu koja je stavljena u funkciju tokomdrugih šest mjeseci porezne godine go-dišnji odbitak za amortizaciju se izraču-nava srazmjerno broju mjeseci. Dakle,po pitanju početka obračuna amortizacijePravilnik BD ne pravi razliku između op-reme i građevinskih objekata (kao što jeslučaj u RS, čiji Pravilnik propisuje da seamortizacija građevinskih objekata na te-ritoriji RS počinje priznavati kao odbitaktek od prvog dana naredne godine u od-nosu na godinu u kojoj je taj objekat stav-ljen u upotrebu).

Sljedeća stalna sredstva se mogujednokratno i u cjelini otpisati (“od-biti”) u porezne svrhe već u godini nji-hove nabavke:

- hardver i softver, pod uslovom dasu stavljeni u funkciju;

- tzv. sitna stalna sredstva čija jepojedinačna nabavna vrijednost manjaod 1.000 KM, pod uslovom da su stav-ljena u funkciju i

- kapitalni izdaci za razvoj priznatikao nematerijalna stalna sredstva.

Obračun ubrzane amortizacijemože se primijeniti samo za mašine iopremu koja podliježe amortizaciji nasljedeći način:

a) prva godina: 40% od nabavnevrijednosti mašina i opreme;

b) druga godina: 30% od nabavnevrijednosti mašina i opreme i

c) treća godina: 30% od nabavnevrijednosti mašina i opreme.

Porezni tretman sa dijelom amorti-zacije koji se odnosi na revalorizaci-jom uvećanu osnovicu stalnih sred-stava regulisan je Pravilnikom BD nanačin da se prilikom utvrđivanja opore-zive dobiti može odbiti samo ona amo-rtizacija koja je zaračunata na “izvo-rnu” nabavnu vrijednost stalnih sre-dstava, ali ne i ona amortizacija koja seodnosi na povećanu knjigovodstvenuvrijednost tih sredstava do koje je došlonjihovom revalorizacijom “naviše”.

6. Porezni tretman dobitka ili gubitka na kursnoj razlici

Pozitivne i negativne kursne raz-like knjiže se kao dobici ili gubici poosnovu kursnih razlika i posebno seuključuju u obračun porezne osnovice.

Iz definicije date u Pravilniku BDjasno proizilazi da se priznaju reali-zovane pozitivne i negativne kursnerazlike, ali se precizno ne propisujetretman tzv. NErealizovanih (obračun-skih) kursnih razlika. Imajući u viduda se prema MRS 21 - Efekti promje-na kurseva stranih valuta pod rasho-dima podrazumijevaju realizovane ku-rsne razlike, kao i kursne razlike obra-čunate na stanje deviznih potraživanjai obaveza i deviza na datum svakog bi-lansa, obveznici su smatrali da i ove(NErealizovane) kursne razlike u po-reznom smislu imaju isti tretman kaoi priznate realizovane (plaćene ili na-plaćene) kursne razlike.

Međutim, Direkcija za finansijeBD je o ovom dala Mišljenje, broj:02-04.1-758/11, od 23. 11. 2011. godine,da u okviru poreznog razdoblja (poslo-vne godine) prihode po osnovu kurs-nih razlika treba uključiti u oporezivudobit samo ako je prihod stvarno prim-ljen (naplaćen), odnosno trošak stvarnoplaćen, tj. ako su kursne razlike „rea-lizovane”. „Nerealizovane” kursne ra-zlike, tj. obračunate kursne razlike(pozitivne ili negativne) na dan bilan-siranja (31. 12.) ne ulaze u oporezivudobit tekuće godine, što znači da je uovom slučaju potrebno primijenitiMRS 12 - Porezi iz dobiti, odnosnostandard koji reguliše računovodstve-ni obuhvat odloženih poreznih sred-stava i odloženih poreznih obaveza.

U obrascu 1102 - Godišnja pore-ska prijava za porez na dobit u dodatku3. predviđen je red za upis prihoda odkursnih razlika, dok je rashode poosnovu kursnih razlika moguće evi-dentirati, odnosno dopisati u dodatkubroj 8 - Ostali odbici.

ZIPS - broj 1258 19

BRČKO DISTRIKT BiH

7. Porez po odbitku od prihodastranog pravnog lica

Svako pravno lice iz Distrikta kojevrši isplatu prihoda stranom pravnomlicu dužno je da odbije porez po od-bitku od ukupnog prihoda i da odbijeniporez uplati na Jedinstveni račun Tre-zora. Prilikom svake isplate nereziden-tnom pravnom licu, bez obzira na to dali je prihod primljen u BD ili u inos-transtvu, isplatilac rezident BD obra-čunava i plaća porez po odbitku postopi od 10%.

Lice koje tokom godine plaća po-rez po odbitku podnosi Poreskoj upra-vi BD godišnju prijavu poreza poodbitku na obrascu 1101 (Odjeljak 3- Porez po odbitku) najkasnije do 31.marta. Dakle, ova prijava se podnosiu istom roku i na istom obrascu (1101)na kojem se podnosi i godišnja prijavaporeza na dobit.

Pošto je tema ovog članka podno-šenje godišnje prijave poreza na dobit,nećemo se baviti time koji se sve pri-hodi nerezidentnog pravnog lica opore-zuju porezom po odbitku, koji su os-lobođeni oporezivanja, već ćemo samoukazati na to da su posljednjim izmje-nama i dopunama Zakona BD (“Služ-beni glasnik DBBiH”, broj 33/12) pro-pisana četiri nova slučaja kada rezi-dentni isplatilac NE plaća porez poodbitku na prihod od kamata:

l kod prodaje opreme na kreditkoja poreznom obvezniku služi za oba-vljanje djelatnosti;

l kod prodaje robe na kredit po-reznom obvezniku;

l po kreditima bilo koje vrstekoje daje inostrana banka i

l po bilo kojoj vrsti kredita, kadase u svoje ime, a za račun poreznogobveznika Distrikta, na inotržištu za-dužuje osnivač - vlasnik koji posje-duje najmanje 20% akcija ili udjelau d.o.o. na teritoriji BD.

8. Plaćeni porez u inostranstvuili entitetima

U cilju izbjegavanja dvostrukogoporezivanja, Zakonom BD je propi-san tretman poreza na dobit kojeg jeplatilo pravno lice iz Distrikta kako uinostranstvu tako i na teritoriji bh. en-titeta. Kada se kaže da je pravno liceiz BD platilo porez na dobit u inostran-stvu, misli se na porez na dobit koji jeplatilo njegovo stalno mjesto poslo-vanja u inostranstvu, ili je pri isplati

povremenog prihoda inoisplatilac ob-računao i platio u toj stranoj državiporez po odbitku (withholding tax) uime pravnog lica iz BD.

Kada je riječ o porezu na dobit,koji je pravno lice iz Distrikta platilou inostranstvu ili u entitetima, Za-kon BD daje mogućnost izbora da se:

1. plaćeni porez tretira kao rashodkojeg pravno lice iz BD može da od-bije pri utvrđivanju porezne osnoviceza poreznu godinu ili

2. za plaćeni porez vrši umanjenjeporeza na dobit, s tim da to uma-njenje ne može biti veće od iznosa po-reza na dobit koji bi bio plaćen u BD(po stopi od 10%).

Porezni obveznik može koristitiporezni kredit po osnovu poreza pla-ćenog u inostranstvu ukoliko dostaviodgovarajuću dokumentaciju ovjerenuod porezne administracije strane drža-ve kojom se dokazuje da je porez pla-ćen u toj državi.

9. Porezna umanjenja i podsticaji

Značajno se razlikuju od federal-nih rješenja porezna umanjenja i pod-sticaji regulisani poreznim propisimaDistrikta.

Zakon BD propisao je sljedeća triporezna podsticaja:

1. poreznom obvezniku koji na te-ritoriji Distrikta izvrši ulaganje uzemljište, građevinske objekte, po-strojenja i opremu (mašine), namje-štaj i transportna sredstva za oba-vljanje vlastite registrovane djelatnost,porezna osnovica se umanjuje za iznostog ulaganja u toj godini, s tim da toumanjenje ne može biti veće od 50%oporezive osnovice utvrđene u skladusa Zakonom BD. Prilikom umanjenjaporezne osnovice u obzir se može uz-eti samo cijena koštanja uloženih sred-stava u toj godini.

Posljednjim izmjenama i dopu-nama Zakona BD (“Službeni glasnikDBBiH”, broj 33/12) proizvodnoj dje-latnosti su dati još povoljniji poreznipodsticaji po osnovu ulaganja u stalnasredstva. Naime, obvezniku koji na te-ritoriji Distrikta izvrši ulaganja u zem-ljište i građevinske objekte koji služeobavljanju vlastite registrovane proiz-vodne djelatnosti, zatim u postrojenjai opremu koji se neposredno koriste uprocesu proizvodnje i prerade, po-rezna osnovica se umanjuje za puniiznos izvršenog ulaganja u toj godini.

Opisana umanjenja porezne osno-vice se NE odnose na nabavku put-ničkih automobila i kancelarijskognamještaja, s tim da su naknadnim iz-mjenama Zakona BD utvrđena odre-đena izuzeća. Naime, u slučaju ulaga-nja u nabavku putničkih automobila,ovo izuzeće se NE odnosi na određenekategorije sredstava, odnosno ulaga-njem u sljedeća sredstva moguće jeostvariti umanjenje porezne osnovice:putnički automobili koji se koriste zataksi prevoz, rent-a-car, obuku vozačai specijalni putnički automobili saugrađenim uređajima za bolesnike. Ta-kođe, izuzeće u vezi sa ulaganjem ukancelarijski namještaj se NE odnosina namještaj za opremanje hotela, mo-tela i restorana (tj. ovo ulaganje uma-njuje poreznu osnovicu).

Dodatni uslov koji obveznik kojikoristi pravo na ovaj porezni podsticajjeste da se sredstvo u koje je izvršenoulaganje ne smije otuđiti, odnosnoprodati ili prenijeti na drugo pravnolice, prije isteka roka od pet godina,jer u tom slučaju porezni obveznik gu-bi pravo na ovaj porezni podsticaj. Po-rezni obveznik je dužan u slučaju otu-đenja Poreznoj upravi prijaviti takvootuđenje sredstava u roku od 30 danaod dana otuđenja sredstava.

Posljednjim izmjenama i dopuna-ma Pravilnika BD (“Službeni glasnikDBBiH”, broj 40/12) propisana je do-datna obaveza obvezniku koji je uma-njio poreznu osnovicu za ulaganje unavedena stalna sredstva. Taj je obvez-nik dužan da uz godišnju prijavu po-reza na dobit priloži dokaze o izvrše-nim ulaganjima.

Obvezniku koji izvrši otuđenjesredstava u roku od pet godina oddana nabavke obračunava se porezkojeg je bio oslobođen, kao i kaznenakamata koja se obračunava od danasticanja prava na olakšicu do dana do-spijeća porezne obaveze. Otuđenjemse ne smatra prodaja starog sredstvazbog kupovine novog, iste prirode i zaiste namjene. Pozitivna razlika izmeđuvrijednosti starog i novog sredstva pre-dstavlja osnovicu za podsticaj;

2. obvezniku koji u poreznoj go-dini zaposli nove radnike na neodre-đeno vrijeme umanjuje se poreznaosnovica u visini isplaćenih brutoplata novozaposlenih radnika, s timda porezni obveznik ovaj podsticajnema pravo koristiti ukoliko već kori-sti podsticaj za zapošljavanje po nek-om drugom osnovu.

ZIPS - broj 125820

BRČKO DISTRIKT BiH

U pomenutim izmjenama ZakonaBD propisani su novi uslovi za ostva-renje ovog poreznog podsticaja. U slu-čaju da se raskine ugovor o radu sajednim brojem zaposlenih, ako uistom poreznom periodu zaposli višelica na neodređeno vrijeme nego što jebroj zaposlenih s kojima je raskinutugovor o radu, porezni obveznik negubi pravo na ovo porezno oslobađa-nje. Porezna osnovica se u ovom slu-čaju umanjuje za pozitivnu razlikuizmeđu bruto plata isplaćenih novoza-poslenim radnicima i bruto plata kojebi od dana raskida ugovora o radu dokraja poreznog perioda primili radnicisa kojima je raskinut ugovor o radu.

Ovdje treba istaći da, za razliku odposlovne jedinice matične firme iz BDkoja posluje na teritoriji FederacijeBiH i koja je oslobođena plaćanja po-reza na dobit prema federalnom Za-konu, za dobit koju ostvari na teritorijiFBiH, u obrnutoj situaciji, tj. u slučajukada se poslovna jedinica matične fir-me iz FBiH nalazi na teritoriji BD, ona(poslovna jedinica firme iz FBiH) nijeoslobođena plaćanja poreza na dobitostvarenu u Distriktu.

Dakle, poslovne jedinice firmi izFBiH koje posluju u BD dužne suobračunavati, prijavljivati i plaćatiporez na dobit u BD, u skladu sa Za-konom BD i pratećim PravilnikomBD. U cilju izbjegavanja dvostrukogoporezivanja, za tu poreznu obavezunastalu u BD, u Federaciji BiH se pri-mjenjuje institut poreznog kredita, štoznači da matične firme iz FBiH ostva-ruju pravo na umanjenje obaveze zaporez na dobit u FBiH, za onaj dio po-reza koji su njihove poslovne jediniceplatile u BD i

3) posljednjim izmjenama i dopu-nama Zakona BD (“Službeni glasnikDBBiH”, broj 33/12) prvi put je pro-pisano porezno oslobađanje po osnovuučešća prihoda od izvoza u ukupnomprihodu (novi član 39a.). Izvoznik seoslobađa plaćanja poreza na dobit ito „dvostruko srazmjerno učešćuprihoda od izvoza u ukupno ostva-renom prihodu“.

* * *U postupku utvrđivanja osnovice

poreza na dobit, porezni obveznik izDistrikta je dužan da za određene tro-škove i izdatke oporezivu dobit uve-ćava djelimično ili u punom iznosu.Zbog toga je efektivno porezno opte-rećenje dobiti iznad zakonske stopeod 10%. Koliko je to više, zavisi odvisine porezno nepriznatih rashoda usvakom konkretnom slučaju. n

ZIPS - broj 1258 21

- Javne nabavke u praksi -

Značaj profesionalizacije

u postupku javne nabavke

IZBJEGNITEGREŠKU U POSTUPKU

JAVNIH NABAVKI

Ključne osobine službenika zajavne nabavke

U kontekstu unaprijeđenja provo-đenja postupaka javnih nabavki, kaobitne mjere ističu se povećanje kom-petentnosti, podizanje transparentno-sti, odnosno jačanje discipline. U vezisa povećanjem kompetentnosti, kaovažan segment izdvaja se promovi-

ranje profesionalizacije lica uključenihu postupak javne nabavke.

U tom smislu, od značaja je stru-čni, profesionalni i etički integritet slu-žbenika za javne nabavke. Tako su,prema važećim propisima, ključne os-obine koje službenik za javne nabavketreba i mora posjedovati:

l dobro poznavanje regulative izoblasti javnih nabavki;

l posebna stručnost u oblasti pred-meta javne nabavke;

l poznavanje procesa i postupakajavne nabavke;

l dobro poznavanje ugovornogprava i obligacionih odnosa;

l analitički pristup svim fazamanabavke;

l dobre komunikacione i, po po-trebi, pregovaračke sposobnosti;

l dobro razumijevanje komercijal-nih i finansijskih poslova i pitanja;

l izražene karakterne osobine i ne-zavisnost u odnosu na centre moći, te

l otpornost na koruptivne radnje iaktivnosti.

Ključnu važnost ima sposobnostda se efikasno upravlja ukupnim pos-tupkom nabavki. Angažman službeni-ka za javne nabavke treba da je takavda može doprinijeti stvaranju novihvrijednosti u postupku javne nabavke.

Kontekst postupka javne nabavke

Od značaja je da postupak javnenabavke ima odgovarajući strateškikontekst. S tim u vezi su i njegovi klju-čni elementi, koji obuhvataju:

l usaglašenost sa propisima,l proceduralno znanje i vještine,l upravljanje zahtjevima,l angažovanje saradnika,l upravljanje i mjerenje uspješno-

sti dobavljača,l upravljanje aktivnostima koje

dosljedno postižu ciljeve na efikasannačin i

l upravljanje znanjem.Službenici za javne nabavke mo-

raju biti sposobni da u realizaciji ugov-ora o javnoj nabavci ugrade fleksibi-lnost, kako bi se promjene u poslu iprateći zahtjevi mogli pozitivno odraz-iti tokom trajanja ugovora.

Pregovaračke sposobnosti

Službenik za javne nabavke morabiti sposoban da izradi, pregovara i dase dogovori o jasnim i kompletnimugovornim dokumentima, koji identi-fikuju ulogu i odgovornosti svih zain-teresovanih strana, odnosno da u ugo-vor o javnoj nabavci inkorporira odre-dbe koje obuhvataju sve aspekte usvo-jenog plana nabavki, u odnosu na ko-rake postupka i odgovarajuće obrasce.Važna sposobnost službenika za javnenabavke je i u tome da upravlja kome-

dr. Tarik RAHIĆFuad KOZADRA, dipl. ecc.

Pi{u:

U kontekstu javnih nabavkikao važan segment ističe se

promoviranje profesiona-lizacije lica uključenih u postupak javne nabavke.Tako osoblje koje radi na

nabavkama mora imati odgo-varajući stepen kvalifikacije i

sposobnosti, kako bi sekvalitetno odgovorilo

delikatnim izazovima kojenosi postupak javne nabavke

rcijalnim, reputacijskim, etičkim i dru-gim rizicima povezanim sa postupkomnabavki, a kako bi se obezbijedilosmanjenje neželjenih posljedica kojesu rezultat identifikovanog rizika.

Vještina komunikacije je ključnaprednost službenika za javne nabavke.Komunikacija se mora odvijati izmeđuslužbenika za javne nabavke i zain-teresovanih strana, dobavljača i nje-govih kolega, pomoću spektra komu-nikacijskih alata. Idealno bi bilo da jeslužbenik za javne nabavke sposobanda komunicira na više jezika.

Takođe, službenik za javne naba-vke mora biti u stanju da preduzmesadržajnu finansijsku procjenu dobav-ljača, u smislu predikcije eventualnogrizika, koji bi se preuzeo saradnjom satim dobavljačem i da koristi ove info-macije prilikom donošenja odluka iupravljanja ugovorom. Od službenikaza javne nabavke se zahtijeva da tu-mače finansijske pokazatelje i uzaja-mne odnose između finansijskih izv-ještaja (npr. završnog računa, bilansauspjeha, izvještaja o kretanju gotovin-skog kapitala itd), kako bi pomogli dase dođe do odgovarajućeg zaključka.Isto tako, traži se i sposobnost da se ra-zumiju metodi obračuna troškova i dase analiziraju finansijske informacije,kako bi se došlo do načina na koji jeformirana cijena u ponudi dobavljača.

Upravljanje ugovorima i komuniciranje

Službenici za javne nabavke mo-raju da uspostave jasan sistem za up-ravljanje ugovorima. Uspješno uprav-ljanje ugovorom će dodati vrijednostprovođenju ugovora preko obezbjeđi-vanja pregleda i povratnih informacija,procjene da li se obje strane pridrža-vaju ugovora, uspostavljanja odgo-varajućih i efikasnih ključnih indika-tora uspješnosti, upravljanja eventual-nim sporovima na pravovremen, odgo-varajući i efikasan način, identifikova-nja mogućnosti za kontinuiran napre-dak i povezivanja sa zainteresovanimstranama, kako bi se osiguralo da sunjihove poslovne potrebe zadovoljenei poboljšane.

Općenito posmatrano, „komunici-ranje“ znači saopštavanje, učestvo-vanje, prijenos znanja ili informacija onečemu, objavljivanje ili otkrivanjejasnim znacima. Službenici za javnenabavke moraju da komuniciraju sasvojim rukovodiocima i zaintereso-

vanim stranama na višim funkcijama,kolegama iz njihovog tima, kolegamaiz drugih odjeljenja ugovornog organai licima koja rade za dobavljača.

Bez obzira na to kome pokušava-mo da prenesemo informaciju, ta ko-munikacija mora biti odgovarajuća,pravovremena i relevantna, odnosnonju primalac mora da prihvati i shvati.„Rukovodstvo“ je termin koji može dase primijeni kako bi se opisao tim za-poslenih na višim funkcijama koji jeodgovoran za ukupnu uspješnost ugo-vornog organa. Ovaj tim može da spa-da u kategoriju moćnih zainteresova-nih strana. „Kolege“ su druga lica utimu za nabavke ili u aktuelnom pro-jektu nabavke i komunikacija sa njimamora biti jednosmjerna i dvosmjerna.Službenici za javne nabavke morajuda razmjenjuju ideje i informacije sakolegama i diskutuju, sve kako bi ri-ješili eventualne probleme i prepreke.

Redovni i kontinuirani kontakti

Odjeljenje za nabavke, odnosnoslužbenici za javne nabavke i projektnitim za realizaciju javne nabavke trebada održavaju redovne i direktne sas-tanke s ciljem razmatranja i diskuto-vanja o napretku postupaka javnihnabavki koje provode i o napretku udrugim oblastima.

Stoga se čini bitnim ukazati na je-dan detalj. Kao jedno od sredstavakontaktiranja, u cilju olakšavanja ko-munikacije, koristi se i elektronska po-šta. Međutim, elektronska pošta može

predstavljati previše korišten način ko-munikacije, a nepotrebno slanje kopijazainteresovanim stranama, elektron-skom poštom, može dovesti do tzv.zamora od elektronske pošte. Ovo sejavlja onda kada zainteresovane straneprimaju previše poruka i zbog toga neuspijevaju da otkriju prioritetne poru-ke i reaguju na njih.

Službenici za javne nabavke mo-raju da obezbijede kvalitetne informa-cije licima koja rade za dobavljača i, uvezu s tim, poštovati zakonske obave-ze. Obezbjeđivanje relevantnih, tačnih,potpunih, pravovremenih i dobro or-ganizovanih informacija usko je po-vezano sa uspješnim obezbjeđivanjemroba i usluga, od lica koja rade za do-bavljače. Službenici za javne nabavkeimaju pravo da očekuju recipročanodnos. Stepen do kojeg lica koja radeza obje organizacije smatraju da moguda vjeruju jedni drugima nesporno ćeuticati i na kvalitet odnosa. Ovdje pos-toji jasan element subjektivnosti, alistepen do kojeg obje strane ispun-javaju svoja obećanja, obezbjeđuju in-formacije i tretiraju se uzajamno dobrokada se susretnu, uticati će na kvalitetodnosa. U tom pogledu, bitno je pov-jerenje kao jedan od temelja adek-vatnog odnosa. Prema tome, službe-nici za javne nabavke moraju da buduu stanju da vjeruju licima koja rade zadobavljača, odnosno lica koja rade zadobavljača moraju da budu u stanju davjeruju službenicima za javne naba-vke. n

ZIPS - broj 125822

IZBJEGNITE GREŠKU U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI

Izbor najpovoljnije banke radi oročavanja sredstava nije predmet Zakona o javnim nabavkama,jer se ne radi o trošenju već o pribavljanju javnih

sredstava pod najpovoljnijim uslovima

PITANJE: Da li je za finansijska sredstva koja ugovorni organ oročava kodbanaka potrebno provesti jedan od postupaka propisan Zakonom o javnimnabavkama?

ODGOVOR: Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine prim-jenjuje se na ugovore o javnim nabavkama čiji su predmet robe, usluge iradovi i koje dodjeljuju ugovorni organi definisani u članu 3. Zakona. Članom2. stav 10. Zakona određeno je da „ugovor o javnoj nabavci usluga“ podrazu-mijeva ugovor u pisanoj formi koji se zaključuje radi ostvarivanja finansijskekoristi, a odnosi se na osiguranje usluga koje nisu izuzete iz ovog zakona.Usluge koje nisu predmet Zakona navedene su u Aneksu II dio C. Uslugekoje su predmet Zakona navedene su u Aneksu II dio A među kojima su i

Iz obrazloženja:Ukazujemo, istovremeno, na to da

je odredbama člana 13. Zakona o jav-nim nabavkama BiH propisano da jeugovorni organ dužan da propiše ten-dersku dokumentaciju, kao osnovnidokument za pripremu ponuda, kojatreba da sadržio jasne i odgovarajućeinformacije, vezano za sve uslove, za-htjeve predmetnog postupka, dakle,vezano i za navedene licence, u skladus odredbama Zakona o javnim naba-vkama BiH i podzakonskih akata, da-kle, sa takvim uslovima, zahtjevima kojiće potencijalnim ponuđačima omogućitipripremu ponuda na stvarno konkure-ntskoj osnovi, bez diskriminacije premaponuđačima, te na način koji će obezbi-jediti pravednu i aktivnu konkurenciju inajefikasnije trošenje javnih sredstava,što su principi ovog zakona.

Propisivanje predmetne tenderskedokumentacije u navedenom dijelu, nanačin da nije preciziran, konkretizovannadležni organ za izdavanje licenci, zaposljedicu ima da, prije svega, ponu-đači nisu mogli ponude pripremiti nastvarno konkurentskoj osnovi u nave-denom dijelu, s obzirom na to da po-

nuđačima u predmetnj tenderskoj do-kumentaciji, u navedenom dijelu, nisudate propisane jasne i konkretne infor-macije vezano za “nadležni organ”, usmislu da ugovorni organ nije kon-kretizovao, odnosno da nije propisaokonkretno, koji je to nadležni organkoji izdaje zahtijevanu licencu, kakobi bila dokaz profesionalne sposob-nosti ponuđača, tako da jedni ponuđačiu okviru svoga shvatanja predmetnetenderske dokumentacije, u navede-nom dijelu nude licence nadležnog mi-nistarstva RS, a drugi ponuđač, žalilacu okviru svoga shvatanja predmetnetenderske dokumentacije, smatra da talicenca nije odgovarajuća, jer ne obuh-vata mogućnost izvođenja elektroin-stalaterskih radova koji su predmetponude.

Istovremeno, time je narušen i pri-ncip transparentnosti, izvjesnosti dasvi dati uslovi, uključujući i uslove iznavedene tačke, moraju biti propisanina način da su jasni, precizni, da ne-maju za posljedicu da ugovorni organsubjektivno utvrđuje kvalifikaciju po-nuđača, u navedenom dijelu, na načinkako obrazlaže osporenim aktima.

Dakle, ovaj organ uvažavajući na-vedeno smatra da je ugovorni organkao rezultat propisanih zahtjeva veza-no za profesionalnu sposobnost ponu-đača, na način kako je navedeno, do-veo ponuđače u situaciju da ne mogupripremiti svoje ponude na stvarno ko-nkurentskoj osnovi, a sve radnje i fazeu postupku koje su slijedili nisu bilepravilno i na zakonu provedene.

Analizom predočene dokumenta-cije vezano za pravilnosti propisiva-nja, kao kvalifikacijski uslov za ponu-đače, u smislu člana 24. Zakona o ja-vnim nabavkama BiH, licence za izvo-đenje predmetnih radova, ovaj organ,prije svega, ističe da ponuđač može bitiregistrovan za određenu djelatnost, a danema licencu za određene poslove.

Navođenje licence kao kvalifika-cioni uslov, u smislu člana 24. navede-nog Zakona u predmetnoj tenderskojdokumentaciji, po mišljenju ovog or-gana, predstavlja ograničavajući efe-kat na konkurenciju, što je suprotnoosnovnim principima Zakona i nemože biti kvalifikacioni uslov u smislučlana 24. Zakona.

U smislu ovog zakona licenca bitrebala predstavljati dodatni uslov zaobavljanje određenih poslova i kaotakvu ugovorni organ može postavitikao uslov koji je neophodno osiguratiprije zaključenja ugovora.

U tom smislu ugovorni organ utenderskoj dokumentaciji navodi da suponuđači dužni uz ponudu dati izjavu,da će ukoliko njihova ponuda bude na-jbolje ocijenjena, prije zaključenjaugovora, osigurati traženu potrebnu li-cencu, jer je preduslov za zaključenjeugovora.

(Rješenje URŽ/KRŽ, broj: U-926/10, od 21. 07. 2010. godine)

Član 13. Zakona ojavnim nabavkama

PODJELA NA LOT-ove, ODNOSNOSPECIFIKACIJSKE GRUPE, NIJE ZA-KONSKA OBAVEZA NEGO MOGU-ĆNOST KOJU MOŽE UGOVORNOTIJELO ISKORISTITI UKOLIKO SMA-TRA DA ĆE PODJELOM NA LOT-ovePOSTIĆI PREGLEDNOST I LAKŠUNABAVKU, A POPUST KOJI SVAKIPONUĐAČ DAJE JE SAMOSTALNAPOSLOVNA ODLUKA SVAKOG PO-NUĐAČA POJEDINAČNO I KAO TA-KVA JE ODRAZ MOGUĆNOSTI PO-

ZIPS - broj 1258 23

IZBJEGNITE GREŠKU U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI

bankarske i investicione usluge, osim finansijskih usluga u vezi sa izdavan-jem, prodajom, kupovinom ili transferom vrijednosnih papira i obveznica ilidrugih finansijskih instrumenata, te usluga Centralne banke.

Oročavanjem finansijskih sredstava ugovorni organ ostvaruje prihod, a netroši javna sredstva. U tom slučaju banka plaća ugovornom organu, a ne ugov-orni organ ponuđaču - banci. Član 8. Uputstva o primjeni Zakona o javnimnabavkama Bosne i Hercegovine propisuje da je procijenjena vrijednost ugov-ora naknada koju ugovorni organ plaća ponuđaču. Prema članu 34. Zakona,postoje dva kriterija za dodjelu ugovora: ekonomski najpovoljnija ponuda(koja podrazumijeva primjenu više potkriterija) i najniža cijena tehnički zado-voljavajuće ponude. U oba kriterijuma sadržana je najniža cijena.

Kod oročavanja novčanih sredstava banka se bira na osnovu najviše ci-jene (kamate koju banka plaća ugovornom organu), odnosno za najpovoljni-jeg ponuđača bi bio izabran najskuplji ponuđač, što je suprotno članu 34.Zakona. Na osnovu navedenog, oročavanje novčanih sredstava, odnosno pos-tupak izbora najpovoljnije banke nije predmet Zakona o javnim nabavkama,jer se ne radi o trošenju već o pribavljanju javnih sredstava pod najpovoljnijimuslovima. n

Dragana MACURA - RIBIĆ, dipl. pravnik

- Iz rješenja URŽ/KRŽ -

Član 13. Zakona o javnim nabavkamaKADA UGOVORNI ORGAN U TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI KAO DOKAZ

PROFESIONALNE SPOSOBNOSTI ZAHTIJEVA DA PONUĐAČI IMAJU LICENCU,PRI ČEMU SE NE ODREDI ORGAN NADLEŽAN ZA IZDAVANJE LICENCE, TOZA POSLJEDICU IMA DA PONUĐAČI U NAVEDENOM DIJELU SVOJE PONUDENE MOGU SAČINITI NA STVARNO KONKURENTSKOJ OSNOVI.

Iz obrazloženja:Iz osporenog zaključka proizlazi

da je tužena rješavajući po žalbi tuži-telja...., protiv rješenja prvostepenogorgana - Ugovornog organa.... broj:01-345-6705-1/08, od 30. 10. 2008.godine, a po Presudi Suda BiH, broj:U-840/08, od 06. 03. 2009. godine,obustavila postupak po žalbi tužiteljai utvrdila da su od strane ugovornogorgana učinjene pogreške u vezi sa od-redbama, pravnim pravilima i princip-ima Zakona o javnim nabavkama, kojisu se odnosili na predmet žalbe. Uje-dno, tužena je utvrdila da je ugovorni

organ postupio protivno odredbamačlana 52. stav 6. Zakona o javnim na-bavkama, tako što je zaključio Ugovordana 15. 01. 2009. godine sa ponuđa-čem....., radi izvođenja radova i zaštiteputeva i objekata na putevima u.... zaOblast 3-LOT 3., broj:03-345-98-l/09,s tim da će o odgovornosti Ugovornogorgana, u smislu odredbi člana 52. stav7. Zakona o javnim nabavkama, od-lučiti nakon konačnosti osporenog akta.

Osnovano tužitelj u tužbi navodida se osporeni zaključak temelji na ne-pravilnoj primjeni odredaba Zakona oupravnom postupku (“Službeni glas-

nik BiH”, br. 29/02 do 88/07). Timešto je tužena u ponovnom postupku ožalbi tužitelja odlučila u formi zaklju-čka počinila je povredu načela zakoni-tosti, koje je propisano u odredbi člana4. citiranog zakona. Prema ovoj odre-dbi organi uprave i institucije su dužneda kada postupaju u upravnim stvari-ma iste rješavaju na osnovu zakona idrugih propisa, kao i na osnovu općihakata institucija, samo pod uslovomako su ovi opći akti u skladu sa za-konom i nisu protivni osnovnim nače-lima zakona. Prema odredbi člana 193.citiranog zakona upravni organ nadle-žan za rješavanje donosi rješenje o up-ravnoj stvari koja je predmet postupka.

Dakle, rješenje je upravni akt u ko-me je sadržana odluka o glavnoj stvari,tj. predmetu upravnog postupka. Pre-ma odredbama Zakona o upravnompostupku, nadležni upravni organ mo-že u toku postupka odlučiti i o drugimpitanjima koja se ne rješavaju rješe-njem, a koja se tiču toka postupka i od-luku donijeti u formi zaključka. Prematome, u skladu sa odredbama člana210. Zakona o upravnom postupku,zaključkom se u upravnom postupkuodlučuje o procesnim pitanjima, tj. pi-tanjima koja se tiču spajanja stvari ujedan postupak ili prijedlogu za povratu pređašnje stanje ili obezbjeđenju do-kaza ili prekidu postupka radi rješa-vanja prethodnog pitanja, u smislu od-redbi člana 135. citiranog zakona, zakoje je nadležan neki drugi organ da topitanje riješi.

U konkretnom slučaju tuženi je upredmetnoj upravnoj stvari odlučivaopo žalbi tužitelja protiv rješenja ugov-ornog organa broj: 01-345-6705-1/08,od 30. 10. 2008. godine, kojim je odbi-jen prigovor tužitelja na Odluku o iz-boru najpovoljnijeg ponuđača u postu-pku javne nabavke. Ovo iz razloga štoje tuženi upravnim aktom broj: U-l101/08, od 18. 12. 2008. godine, odbiokao neosnovanu žalbu tužitelja, a kojaje odlukom Suda BiH broj: U-840/08,od 06. 03. 2009. godine poništena ipredmet vraćen na ponovni postupak.Iz dispozitiva i obrazloženja ospore-nog zaključka proizlazi da je tuženi uponovnom postupku postupajući poodluci Suda BiH, broj U-840/08, od06. 03. 2009. godine, obustavio postu-pak po žalbi tužitelja protiv odlukeUgovornog organa od 30. 10. 2009.godine, kao i protiv odluke tuženebroj: U-1101/08, od 18. 12. 2008. go-dine, koja je poništena navedenom od-

ZIPS - broj 125824

IZBJEGNITE GREŠKU U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI

- Iz sudske prakse Suda Bosne i Hercegovine -

NUĐAČA DA S RAZLIČITIM POPUS-TIMA ISTUPA NA TRŽIŠTU.

(Rješenje URŽ/KRŽ, broj: U-748/10, od 17. 06. 2010. godine)

Član 13. Zakona ojavnim nabavkama

UGOVORNI ORGAN SAM ODLU-ČUJE KOJE I KOLIKO USLOVA TE-HNIČKE I PROFESIONALNE SPOSO-BNOSTI ĆE PROPISATI U TENDER-SKOJ DOKUMENTACIJI, U ZAVISNO-STI OD PREDMETNOG POSTUPKA,PRI ČEMU, PREMA ČLANU 13. ZA-KONA O JAVNIM NABAVKAMA BO-SNE I HERCEGOVINE, POSTOJE JE-DINA OGRANIČENJA U SMISLU DAUGOVORNI ORGAN PRILIKOM PRI-PREME TENDERSKE DOKUMENTA-CIJE MORA POŠTIVATI PRINCIPE JE-DNAKOG TRETMANA I NEDISKRIM-INACIJE.

(Rješenje URŽ/KRŽ, broj: U-955/10, od 21. 07. 2010. godine)

Član 13. Zakona o javnim

nabavkamaUGOVORNI ORGAN NIJE DOVO-

LJNO JASAN U ODREĐIVANJU PRE-DMETA JAVNE NABAVKE KADA JE-DNIM DIJELOM DOKUMENTA POS-TUPKA UPUĆUJE NA NABAVKU RE-ZERVNIH DIJELOVA, A DRUGIM ZA-HTIJEVA DOSTAVLJANJE UGOVORAI O PRODAJI ORIGINALNIH REZE-RVNIH DIJELOVA, ALI I UGOVORA OUSLUGAMA SERVISIRANJA, ŠTOMOŽE KOD PONUĐAČA IZAZVATIKONFUZIJU I NEJASNOĆE PRI PRI-PREMI SADRŽAJA PONUDE, A TAKO-ĐE I NEJASNOĆE PRI PROVOĐENJURADNJI POSTUPKA.

(Rješenje URŽ/KRŽ, broj: U-920/10, od 21. 07. 2010. godine)

Pripremio: prof. dr. Milan BLAGOJEVIĆ,

sudija Okružnog suda u Banjaluci

Članovi 50. i 51. Zakona o javnim nabavkamaU POSTUPKU JAVNE NABAVKE PONUĐAČ MOŽE ZAHTIJEVATI NAKNA-

DU ŠTETE SAMO U ŽALBENOM POSTUPKU.(Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: U-244/08, od 02. 10. 2008. godine)

Član 52. Zakona o javnim nabavkama

Član 62. Zakona o upravnim sporovimaKADA SUD PONIŠTI KONAČNI UPRAVNI AKT KOJI JE PREDMET UP-

RAVNOG SPORA I PREDMET VRATI NA PONOVNI POSTUPAK, TADA SE PRED-MET VRAĆA U ONO STANJE U KOJEM JE BIO PRIJE DONOŠENJA KONAČNOGUPRAVNOG AKTA, TJ. U STANJE ŽALBENOG POSTUPKA, USLJED ČEGA JETUŽENI - URED/KANCELARIJA ZA RAZMATRANJE ŽALBI BiH DUŽAN DAPOSTUPI ONAKO KAKO JE U PRESUDI ODREĐENO, TJ. DA PROVEDE ŽAL-BENI POSTUPAK I DONESE NOVI KONAČNI UPRAVNI AKT U SKLADU SAPRAVNIM SHVATANJEM SUDA I PRIMJEDBAMA U POGLEDU POSTUPKA.

lukom ovog suda i vraćena tuženoj naponovno rješavanje. Odredbama člana37. st. 1. i 2. Zakona o upravnim spo-rovima BiH (“Službeni glasnik BiH”,br. 19/03 do 83/08) propisano je daSud BiH upravni spor rješava presu-dom tako što ako tužbu uvaži tada ko-načni upravni akt poništava i predmetvraća nadležnoj instituciji na ponovnorješavanje, ako nađe da se upravni sporne može raspraviti na osnovu činje-nica utvrđenih u upravnom postupku iako nađe da se u upravnom postupkunije vodilo računa o pravilima pos-tupka, koji su bili od utjecaja na rješa-vanje upravne stvari. Dakle, kada sudkonačni upravi akt koji je predmet up-ravnog spora poništi i predmet vrati naponovni postupak, tada se predmetvraća u ono stanje u kojem je bio prijedonošenja konačnog upravnog akta, tj.u stanje žalbenog postupka. U ovimslučajevima tuženi je dužan da postupionako kako je u presudi određeno,provesti žalbeni postupak i donijeti no-vi konačni upravni akt, u skladu sapravnim shvatanjem suda i primjed-bama u pogledu postupka (član 62. ci-tiranog zakona - odjeljak VII obave-znost presuda).

Prema tome, tuženi nije postupiopo uputama i pravnom shvatanju sudaiskazanom u presudi broj: U-840/08,od 06. 03. 2008. godine, te je stoga os-poreni zaključak nejasan i nerazum-ljiv, jer su uvod i dispozitiv zaključkau nesuglasnosti. Naime, uvod ospore-nog akta predstavlja bitan dio u kojemse na sažet način navodi ko je i natemelju čega odlučio u predmetnoj up-ravnoj stvari. Očigledno je tuženi kaodrugostepeni organ, postupajući poodluci ovog suda, razmatrao žalbu pr-otiv odluke Ugovornog organa od 30.10. 2008.godine, pa je nejasno zašto uosporenom aktu spominje rješenje U-l 101/08, od 18. 12. 2008. godine, kojeje ovaj sud poništio i predmet vratio naponovni postupak. Iz svega navedenogproizlazi da je osporeni akt nejasan inerazumljiv, jer su uvod i dispozitivosporenog zaključka u nesuglasnosti.Stoga je osnovan prigovor tužitelja daje osporeni akt nepravilan i nezakonit.

(Presuda Suda Bosne i Herce-govine, broj: U-162/09, od 19. 03.2010. godine) n

Pripremio: prof. dr. Milan BLAGOJEVIĆ,

sudija Okružnog suda u Banjaluci

ZIPS - broj 1258 25

EMITENTI VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Stavom 1. člana 3. Zakona o pri-vrednim društvima („Službenenovine Federacije BiH“, br.

23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05,91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10) od-ređeno je da društvo može biti orga-nizirano u jednom od sljedećih oblika:

- društvo s neograničenom soli-darnom odgovornošću,

- komanditno društvo,- dioničko društvo i- društvo sa ograničenom odgov-

ornošću.Prva dva oblika društva predstav-

ljaju društva osoba, a druga dva, značii društvo sa ograničenom odgovorno-šću, društva kapitala. Uz to, društvo saograničenom odgovornošću predsta-vlja jednostavniji i „jeftiniji“ oblik pri-vrednog društva od dioničkog društva.Stoga je ovaj oblik društva znatnočešći od dioničkog društva, jer je ili bitrebao biti (ovo je posebna tema premasadašnjim zakonskim rješenjima) pri-lagođen manjoj grupi ulagača, najče-šće kao porodično društvo ili društvoužeg kruga osoba koje su ranije bile iliposlom ili na neki drugi način vezane.

Dok je dioničko društvo po samojsvojoj prirodi emitent vrijednosnih pa-pira i to dionica, jer bez emisije dion-ica se ne bi moglo osnovati i egzistiratikao takvo, dotle društvo sa ograničen-om odgovornošću, u pravilu, nije emi-tent vrijednosnih papira, pa kada se ipod kojim uvjetima ovo društvo, kaodruštvo kapitala, može pojaviti kaoemitent i kojih vrijednosnih papira.

Emitenti vrijednosnih papira

Prema članu 2. tačka d) Zakona otržištu vrijednosnih papira („Službenenovine Federacije BiH“, br. 85/08 i

109/12), emitent vrijednosnih papira jepravna osoba koja na osnovu zakonamože emitirati vrijednosne papire ucilju prikupljanja sredstava i kojaprema vlasnicima vrijednosnih papiraima obaveze naznačene u vrijednos-nom papiru.

Član 22. pomenutog zakona idedalje u preciziranju ovog pojma, patako propisuje da emitent vrijednosnihpapira može biti pravna osoba, u skla-du sa zakonom, te Federacija BiH, ka-nton, grad i općina, kao i drugi nivovlasti u Bosni i Hercegovini, ako je ta-ko predviđeno njihovim propisima.

Ovo su, prema zakonskim rješe-njima, emitenti. Kako u skladu sa Zako-nom o privrednim društvima društvosa ograničenom odgovornošću, kao i

Društvo sa ograničenomodgovornošću

Emsud MUHADŽIĆ, savjetnik u Komisiji za vrijednosne papire FBiH

Pi{e:

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, društvo saograničenom odgovornošću, kao i svi drugi oblici privrednihdruštava, ima svojstvo pravne osobe i kako je to društvo kapi-

tala onda se podrazumijeva da je jedan od emitenata vrijed-nosnih papira i društvo sa ograničenom odgovornošću. Kada

su u pitanju privredna društva koja su emitirala dionice, akoja mogu emitirati dionice i kad nisu dionička društva,

Komisija utvrđuje i upisuje osnovni kapital u registar emite-nata, i taj upis ima konstitutivno dejstvo, bez obzira na to okojem se obliku privrednog društva radilo. Jednako tako, i

upis emitiranih vrijednosnih papira kod Registra, na osnovunaloga emitenta koji je on dužan podnijeti u određnom roku

Registru, ima konstitutivno dejstvo, što obavezuje Registar daprovede postupak i utvrdi sve relevantne činjenice za upis

svi drugi oblici privrednih društava,ima svojstvo pravne osobe i kako je todruštvo kapitala, onda se podrazumi-jeva da je jedan od emitenata i društvosa ograničenom odgovornošću.

Kod emisije dionica treba imati u vi-du i jednu posebnu zakonsku mogućno-st. Članom 62. stav 5. Zakona o privre-dnim društvima određuje se da svakodruštvo, izuzev društva sa neograniče-nom solidarnom odgovornošću i otvore-nog dioničkog društva, može promijenitioblik, a pod uvjetima određenim ovim za-konom u određenim slučajevima društvosa ograničenom odgovornošću je dužnopromijeniti oblik u dioničko društvo (član62. stav 7.). U skladu sa ovim, članom361. istog zakona se određuje da društvosa ograničenom odgovornošću može pro-mijeniti oblik u dioničko društvo, na os-novu odluke skupštine donesene dvotre-ćinskom većinom glasova svih članovadruštva, a na osnovu te odluke članovidruštva stiču dionice srazmjerno njiho-vom učešću u osnovnom kapitalu društvasa ograničenom odgovornošću.

S obzirom na to da svaki vrijed-nosni papir, pa i dionica, može nastatiisključivo emisijom, to se u konkretnomslučaju radi o emisiji dionica od društvasa ograničenom odgovornošću, koje ćese nakon i po osnovu toga upisati kaodioničko društvo prvo kod Komisije zavrijednosne papire Federacije Bosne iHercegovine (dalje: Komisija), a onda ikod nadležnog suda.

Vrijednosni papiri

Zakon o privrednim društvima od-ređuje i šta su i koji su vrijednosni papiri.Tako se članom 6. određuje da se vrijed-nosnim papirima smatraju dugoročni ikratkoročni vrijednosni papiri. Kratko-ročni vrijednosni papiri su vrijednosnipapiri sa rokom dospijeća do godinudana: varanti, blagajnički i komercijalnizapisi, trezorski zapisi i certifikati o de-pozitu, a dugoročni vrijednosni papiri sudionice i obveznice, s tim da se zakonomi općim aktima Komisije mogu odreditii druge vrste vrijednosnih papira.

Član 7. istog zakona definira svakiod ovih vrijednosnih papira.

Dionica se definira kao vlasnički vrije-dnosni papir kojeg emitira dioničko ili dru-go društvo, u skladu sa odredbama zakonakojim se uređuje osnivanje, poslovanje,upravljanje i prestanak privrednih druš-tava (Zakon o privrednim društvima) i od-redbama ovog zakona, s tim da dionice isteklase sadrže ista prava (npr. obične dionice)i kada su emitirane u različitim serijama.

Obveznica bi bila dužnički vrijed-nosni papir koji imatelju daje pravo nanaplatu glavnice i kamata, odnosnodrugih prihoda u skladu sa zakonom, tj.odlukom o emisiji, a mogu se emitiratiprema: načinu osiguranja prava iz ob-veznice, roku dospijeća obaveze emi-tenta, načinu ostvarivanja prava nakamatu, prinosu, načinu ostvarivanjaprava na povrat nominalnog iznosa iprema posebnim pravima iz obveznice.

Varant za kupovinu dionica ili ob-veznica bio bi vrijednosni papir kojiimatelju daje pravo na kupovinu dionica,odnosno obveznica budućih emisija emi-tenta varanta određenog dana, odnosno uodređenom periodu po unaprijed odre-đenoj ili odredivoj cijeni, pri tome ima-jući u vidu da emitent varanta može bitisamo ona pravna osoba koja može bitiemitent dionica, odnosno obveznica.

Blagajnički i komercijalni zapisi sudužnički vrijednosni papiri koji se emiti-raju radi prikupljanja novčanih sredstavai koji zakonitom imatelju daju pravo damu emitent isplati u roku dospijeća odre-đeni novčani iznos. Blagajnički zapismogu emitirati banke i druge finansijskeorganizacije, a komercijalne zapise drugepravne osobe u skladu sa zakonom.

Trezorski zapis je dužnički vrijed-nosni papir koji može emitirati Fed-eracija BiH, kanton, grad i općina, kao idrugi nivo vlasti u Bosni i Hercegovini,ako je tako predviđeno njihovim propi-sima i koji zakonitom imatelju daje pravoda mu emitent isplati u roku dospijećaodređeni novčani iznos sa kamatom.

Certifikat o depozitu je dužnički vrije-dnosni papir kojim se emitent obavezujeda će zakonitom imatelju certifikata u od-ređenom roku isplatiti iznos deponiranihnovčanih sredstava sa pripadajućom kam-atom, a ovaj vrijednosni papir mogu emi-tirati banke i druge finansijske organizacije.

Shodno čl. 19., 20. i 21. Zakona otržištu vrijednosnih papira: Komisija vodiregistar emitenata vrijednosnih papira (toje nadležnost Komisije i po Zakonu o pri-vrednim društvima i po Zakonu o Komi-siji za vrijednosne papire - „Službenenovine Federacije BiH“, br. 39/98, 36/99i 33/04) u koji upisuje, pored podatakaodređenih drugim zakonom, i podatke oemitentu i emisiji, osnovne podatke o vri-jednosnim papirima i osnovnom kapitalu;podaci o osnovnom kapitalu emitentapostaju pravno valjani danom upisa u reg-istar emitenata, a podaci o vrijednosnompapiru postaju pravno valjani i proizvodeučinak prema trećim osobama danomodgovarajućeg upisa kod Registra vrijed-nosnih papira u Federaciji BiH (dalje:

Registar); emitent je dužan Registru pod-nijeti nalog za registriranje vrijednosnihpapira u roku od sedam dana od dana pri-jema rješenja o upisu u registar emitenatakod Komisije, u skladu sa ovim zakonomi propisima Komisije.

Društvo sa ograničenom odgovornošću i osnovni kapital

U prvom redu, društvo sa ograniče-nom odgovornošću može biti emitent vri-jednosnih papira. Ono se može pojavitikao emitent obveznica, varanata, komer-cijalnih zapisa, dok ne može biti emitenttrezorskih zapisa, s tim da blagajničkizapis društvo sa ograničenom odgovor-nošću može emitirati samo pod uvjetomda se radi o finansijskoj organizaciji (ba-nka ne može biti organizirana u oblikudruštva sa ograničenom odgovornošću).

Društvo sa ograničenom odgov-ornošću može se pojaviti i kao emitentdionica, i u tom slučaju, nakon emisijedionica, prvo se upisuje kod Komisije,a onda kod nadležnog suda kao dion-ičko društvo, jer se radi o emisiji dionicau svrhu promjene oblika društva. Pritome Komisija utvrđuje i upisuje os-novni kapital u registar društava, jer seradi o privrednom društvu.

Sljedeća konstatacija je da kod oveemisije Komisija ne vodi upravni postu-pak u kojem odobrava i utvrđuje uspješ-nost emisije, s obzirom na to da na osnovučlana 362. Zakona o privrednim društvi-ma odobrava promjenu oblika, što zam-jenjuje i odobrenje i utvrđivanje uspješno-sti emisije u posebnom postupku, te pot-om i upisuje društvo u registar emitenata.

Napose, u registar emitenata kodKomisije treba da se upisuju svi emitenti,bez obzira na to da li se radi o privred-nom društvu ili ne, jer Komisija kao nad-zorni organ mora imati evidenciju o svimemitentima u Federaciji BiH, kao i o vri-jednosnim papirima koje su oni emitirali,a, isto tako, ta evidencija mora postojatii radi investitora i zainteresirane javnosti.Kada su u pitanju privredna društva kojasu emitirala dionice, a koja mogu emiti-rati dionice i kad nisu dionička društva,Komisija utvrđuje i upisuje osnovni kap-ital u registar emitenata, i taj upis imakonstitutivno dejstvo, bez obzira na to okojem se obliku privrednog društva radi-lo. Jednako tako, i upis emitiranih vrijed-nosnih papira kod Registra, na osnovunaloga emitenta koji je on dužan podni-jeti u određnom roku Registru, ima kon-stitutivno dejstvo, što obavezuje Registarda provede postupak i utvrdi sve rele-vantne činjenice za upis. n

ZIPS - broj 125826

EMITENTI VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Izvan stručne javnosti malo je poznatoda u organima uprave i drugim drža-vnim organima radi više kategorija

zaposlenih. Neupućeni često smatraju dasu svi zaposleni, osim možda političkiimenovanih, državni službenici, vjerova-tno zbog toga što svi „obavljaju posloveza državu“. Slabo je poznato da to uopštenije tako, jer su procesi reformi dovelidržavnu službu u pravcu uskog koncepta,gdje samo zaposleni u državnoj upravikoji obavljaju poslove uprave (poslove„obavljanja javne vlasti“) spadaju udržavne službenike, uz dodatno isključe-nje kako lica koja obavljaju poslove zadržavu, ali ne u državnoj upravi (npr. su-dovi i tužilaštva), tako i isključenje od-ređenih poslova u samim organima up-rave (policija, vojska). Na državnom,posebno na entitetskom nivou, uključu-jući i nivo kantona, tu su još i zaposleniu obrazovanju (škole i univerziteti), zd-ravstvu, kulturi, odnosno svim javnimustanovama, kao i u javnim preduze-ćima, koji, takođe, nemaju status drža-vnih službenika, već im se prava i oba-veze određuju po opštem režimu radnihodnosa (primjena zakona o radu).

Kada se u drugoj polovini 19. vijekakod nas uspostavljala državna služba usavremenom smislu te riječi, svi koji suradili za državu imali su načelno položajdržavnih službenika, i takva situacija jetrajala sve do II svjetskog rata. Državnislužbenici su bili ne samo službenici uvladama, ministarstvima, lokalnim or-ganima i slično već i službenici u onomešto se danas zovu javne ustanove (škole,bolnice), odnosno čak i javna preduzeća(željeznice, pošte). Ovakvu tradiciju di-jelili smo sa određenim srednjoevrop-skim zemljama, prvenstveno Austrijom iNjemačkom, iako su se nakon II svjet-skog rata i kod njih dešavale određene re-

forme. Socijalistička Jugoslavija prvo-bitno je zadržala pojam državnih službe-nika kroz četrdesete i pedesete godineprošlog vijeka (zakon o državnim službe-nicima donesen je već 1946. godine). Od1958. godine uvodi se pojam javnogslužbenika, u skladu sa Zakonom o jav-nim službenicima („Službeni list SFRJ“,broj 53/57), koji je detaljno regulisao sta-tus svih službenika koji obavljaju javnu

službu, što je uključivalo i donekle širipojam od pojma državnog službenika:iako pojam javnog službenika nije obuh-vatao vojna lica i većinu zaposlenih ujavnim preduzećima, međutim, obuh-vatao je sve državne organe, institucijeobrazovanja, nauke, kulture, zdravstva,socijalne zaštite, onda komore, zadružnesaveze, banke i štedionice, državni osig-uravajući zavod i lutriju.

Sa daljim razvojem tzv. samouprav-nog socijalizma, koji svoju razvijenu fo-rmu dostiže u drugoj polovini sedamde-setih godina prošlog vijeka, stupanjem nasnagu Zakona o udruženom radu, napu-šta se u potpunosti pojam državnog slu-žbenika. Službenici u organima upravedobivaju naziv „radnici organa uprave“sa pravnim režimom propisanim Za-konom o državnoj upravi („Službeni listSRBiH“, broj 38/78), koji je u nekim di-jelovima bio sličan službeničkom, imaoje određena odstupanja u odnosu na opštisamoupravni režim radnih odnosa. Ipak,postojali su i jaki samoupravni elementikoji su se ogledali u postojanju „radnezajednice“ u organima uprave, zbora rad-nika, savjeta radne zajednice itd. Vlastitirežim službeničkih odnosa imale su uvi-jek Oružane snage sa pravilima direktnopropisanim posebnim zakonom (o službiu oružanim snagama). Naprotiv, zaposle-ni u (sadašnjim) ustanovama i javnimpreduzećima u potpunosti su svrstani uopšti samoupravni režim radnih odnosa.

Napuštanjem samoupravnog socijal-izma, otpočelo je savremeno regulisanjerežima radnih odnosa zaposlenih u drža-vnim organima, najprije na entitetskim,a potom i na nivou institucija Bosne iHercegovine, uz istovremeno potpunonapuštanje pojma „radnik“. Zakon o rad-nim odnosima i plaćama službenika or-gana uprave u Federaciji Bosne i Herce-govine („Službene novine FederacijeBiH“, broj 13/98) prvi put je u našojzemlji uveo pojam „službenik“ premdabez odrednice „državni“, kao i pojam„namještenik“.

Međutim, pravo regulisanje državneslužbe izvršeno je tek donošenjem pose-bnih zakona. Na nivou BiH to je Zakono državnoj službi u institucijama Bosne iHercegovine („Službeni glasnik BiH“,br. 12/02, 19/02, 35/03, 4/04, 17/04,26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09,8/10 i 40/12), koji je stupio na snagu2002. godine. Iste godine, stupio je nasnagu i Zakon o administrativnoj službiu upravi Republike Srpske („Službeniglasnik RS“, br. 62/02, 38/03, 42/04,49/06 i 20/07), dok je Zakon o državnojslužbi u Federaciji Bosne i Hercegovine(„Službeni glasnik RS“, br. 29/03, 23/04,39/04, 54/04, 67/05, 08/06 i 04/12) stupiona snagu 2003. godine. Brčko Distrikt jepropise o državnoj službi dobio najkas-nije, donošenjem Zakona o javnim slu-žbenicima i namještenicima („Službeniglasnik Brčko Distrikta BiH“, br. 41/04,20/05 i 14/06). Republika Srpska i BrčkoDistrikt BiH su svoje propise o državnoj

ZIPS - broj 1258 27

DRŽAVNA SLUŽBA

Kategorije zaposlenih u institucijama

Bosne i Hercegovine i entiteta

Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za državnu službu BiH

Pi{e:

U institucijama Bosne i Hercegovine, pa i entiteta,

svoje zadatke obavljaju brojnalica različitog statusa, tako daprava iz radnog odnosa ostva-

ruje čak osam glavnih kate-gorija lica, od kojih su državnislužbenici samo jedna. Pored

njih, za državne organeodređene zadatke obavljaju i

lica koja nisu u njima za-poslena, za šta, po pravilu, pri-

maju naknadu. S obzirom nabrojne različite kategorije, nji-

hov status je regulisan brojnimrazličitim zakonima (samo upogledu raznih kategorija u

ovom tekstu skrenuta je pažnjana više od 10 različitih

zakona), kao i podzakonskihakata, što ovaj sistem čini

složenim kako u legislativnomtako i u praktičnom smislu

službi zamijenili novim, i to su Zakon održavnim službenicima („Službeni glas-nik RS“, br. 118/08, 117/11 i 37/12),odnosno Zakon o državnoj službi u or-ganima uprave Brčko Distrikta BiH(„Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“,br. 28/06, 19/07, 2/08, 9/08, 44/08, 25/09i 26/09 - ispravka).

Navedeni zakoni imaju primjetnesličnosti, rađeni su pod jakim patronatommeđunarodne zajednice, te su kao takvireformskog karaktera. Državni službeniksada obavlja poslove gotovo isključivo uorganima uprave, uključujući i sekretari-jate, odnosno stručne službe zakonoda-vnih i izvršnih tijela. Lica koja „rade zadržavu“, a nisu državni službenici, sada subrojna i mnogo ih je više (posebno u in-stitucijama, odnosno državnim organimana nivou BiH) nego državnih službenika.

Pored državnih službenika, u organ-ima uprave i drugim državnim organimarade i namještenici ili zaposlenici, kojinisu državni službenici, a obavljaju veći-nom pomoćne i tehničke poslove za po-trebe navedenih organa. Nisu državnislužbenici a rade u organima i instituci-jama države i entiteta, i sva politički iz-abrana i imenovana lica, nosioci pravosu-dnih funkcija, policijski službenici, pro-fesionalna vojna lica, te zaposlenici nekihnezavisnih institucija. Takođe, izvan dr-žavne službe su i svi zaposlenici javnihustanova i javnih preduzeća, koji, u nače-lu, spadaju pod opšti režim radnih odnosakoji važi za privatne poslodavce, uz nekemanje specifičnosti (na primjer, obavezada se nastavnici i profesori u školskim inst-itucijama biraju javnim konkursom, na štaprivatni poslodavac, inače, nema obavezu).

Kategorije zaposlenih lica

1. Politički izabrana i imenovana lica

U ovu kategoriju spadaju lica iza-brana ili imenovana po Ustavu Bosne iHercegovine, Izbornom zakonu Bosne iHercegovine („Službeni glasnik BiH“,br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04,20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06,24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) idrugim propisima kojima se regulišu iz-bori ili imenovanja. Na nivou BiH, to sučlanovi - poslanici Predstavničkog domai delegati u Domu naroda Parlamentarneskupštine Bosne i Hercegovine, te čla-novi Predsjedništva Bosne i Hercegovi-ne, kao i lica imenovana u izvršnu vlast,odnosno predsjedavajući Vijeća min-istara BiH, ministri i zamjenici ministara.Ova lica ili biraju neposredno birači ili ih

imenuju ustavom određena tijela na pri-jedlog političkih stranaka koje sudjelujuu vlasti. U entitetima ovo su poslanici uzakonodavnim tijelima, članovi izvršnevlasti (predsjednici entiteta, premijeri -predsjednici vlada), te lica izabrana u or-gane lokalne samouprave.

Pravna nauka ovu kategoriju licasvrstava načelno u lica izvan radnog od-nosa (Sead Dedić i Jasminka Gradašče-vić - Sijerčić, Radno pravo, drugo nove-lirano i prošireno izdanje, Pravni fakultetSarajevo 2005. godine, str. 170 - 172.).Pri tom se kod članova predstavničkih ti-jela mogu pojaviti dvije situacije u po-gledu statusa. Prvo, ova lica mogu bitisasvim izvan radnog odnosa, jer rade usvom zanimanju (privatnom sektoru, ne-državnom javnom sektoru, slobodnimprofesijama itd) i za svoj rad u predsta-vničkom tijelu ne primaju plaću već na-knadu najčešće nazvanu „paušal“. Među-tim, ostali članovi predstavničkih tijelakoji su svoju funkciju „profesionalizo-vali“, kao i članovi Predsjedništva BiH iVijeća ministara BiH (i drugih izvršnihtijela - predsjednici i potpredsjednici en-titeta, članovi vlada, gradonačelnici iopštinski načelnici) imaju plaću, naknadei druga prava iz radnog odnosa, ali nisustrogo uzevši u radnom odnosu. Kako is-tiču, uvaženi teoretičari radnog prava unavedenom djelu: „... u njihovom statusunedostaje neki od bitnih elemenata upojmu radnog odnosa.“... „Međutim, bezobzira što oni mogu ostvarivati sva pravaiz radnopravnog statusa, ipak se ne možeprihvatiti da su oni u radnom odnosu. Toje poseban odnos, kvazi radni odnos,odnosno „službenički“ odnos posebnevrste“. Ovaj odnos je predmet regulacijeposebnih propisa, ponekad i najvišeg ni-voa, kao, na primjer, ustava. Shodno to-me, ukoliko ova lica budu razriješena prijeisteka mandata, u pravilu, nemaju pravovođenja radnih sporova za zaštitu svojihprava iz radnog odnosa, jer i nisu u radn-om odnosu. Spor oko razrješenja ove kat-egorije lica pravni poredak može prepu-stiti sudu koji, inače, odlučuje o zakoni-tosti upravnih akata (dakle jedna vrsta up-ravnog spora) ili čak ustavnim sudovima(ustavni spor), u zavisnosti od konkretnihrješenja pojedinih upravnih nivoa.

2. Savjetnici

U ovu grupu spadaju sva lica u tomstatusu, pri čemu se Zakonom o državnojslužbi u institucijama Bosne i Herce-govine („Službeni glasnik BiH“, br.19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04,

48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12)sa savjetnicima u pogledu statusa izjed-načavaju i sekretar Zajedničke službe isekretari domova u Parlamentarnojskupštini BiH. Ova tri sekretara u Parla-mentarnoj skupštini BiH prema Odluci oorganizaciji Sekretarijata Parlamentarneskupštine Bosne i Hercegovine („Službe-ni glasnik BiH“, br. 92/05 i 63/08) nazi-vaju se „imenovani funkcioneri“, što, za-pravo, i jesu jer se imenuju bez oglasa ikonkursa. Status savjetnika najčešće imajui šefovi kabineta u kojima savjetnici oba-vljaju svoju funkciju (šefovi kabineta pre-dsjedavajućih i zamjenika predsjedava-jućih domova Parlamentarne skupštine,članova Predsjedništva, predsjedavajućegVijeća ministara, ministara i zamjenikaministara), te određeni manji broj drugihlica, za koja je posebnim propisom ilipravilnikom o unutrašnjoj organizacijiodređeno da imaju status savjetnika.

Savjetnici (i sa njima u pravu izjed-načena lica) se imenuju bez oglašavanjai konkursa od lica koje savjetuju, koje ihu svako doba može razriješiti dužnosti,bez posebnog razloga za to. Neovisno opravu savjetodavanog lica da u svakodoba razriješi savjetnika, mandat savjet-nika ne može biti duži od mandata licakoje savjetuje i ne može se preinačiti upoložaj državnog službenika. Inače, sav-jetnik uživa pravo na plaću i ostale pri-nadležnosti kao i druga zaposlena lica, alise ne može smatrati ni da je savjetnik,strogo uzevši, u radnom odnosu kao nipolitički izabrana i imenovana lica. Sav-jetnik čak ne uživa ni pravo na sudskuzaštitu u slučaju razrješenja.

Status savjetnika na entitetskom ni-vou (i u Brčko Distriktu BiH) sličan jestatusu savjetnika u institucijama BiH.

3. Državni službenici

To su lica na koja se odnosi Zakon održavnoj službi u institucijama Bosne iHercegovine, te koji u organima upraveobavljaju poslove uprave, pri čemu po-ložaj državnih službenika imaju i slu-žbenici u stručnim službama (sekretari-jatima) Parlamentarne skupštine BiH,Predsjedništva BiH i Vijeća ministaraBiH, što je sve u skladu sa članovima 49.i 69. Zakona o upravi („Službeni glasnikBiH“, br. 32/02 i 102/09). Iz ovoga pro-izilazi da status državnih službenika ne-maju sudski službenici i službenici utužilaštvu, kao i u drugim institucijamakoje ne obavljaju poslove uprave - javnapreduzeća, udruženja i fondacije BiH,međuentitetske korporacije i druge insti-

ZIPS - broj 125828

DRŽAVNA SLUŽBA

tucije za obavljanje dodatnih nadležnosti(koje nisu upravne) u BiH, te pravni sub-jekti koje osnivaju institucije BiH.

Pored Zakona o državnoj službi u in-stitucijama BiH i njegovih podzakonskihakata, na državne službenike se primje-njuje i Zakon o radu u institucijama Bo-sne i Hercegovine („Službeni glasnikBiH“, br. 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10), uslučaju ako propisima o državnoj službinije drugačije regulisano, odnosno akoodredba zakona nije u suprotnosti sapropisima o državnoj službi.

Zvanja državnih službenika su odre-đena članovima od 7. do 13. Zakona o dr-žavnoj službi u institucijama BiH (sekre-tar sa posebnim zadatkom, sekretar, po-moćnik ministra - direktora i glavni ins-pektor, šef unutrašnje organizacione je-dinice, stručni savjetnik, viši stručni sa-radnik i stručni saradnik).

Na određene državne službenike pri-mjenjuju se samo određene odredbe pro-pisa o državnoj službi, odnosno postojeodređena izuzeća kod ovih državnih slu-žbenika. Izuzeća su propisana ili samimZakonom o državnoj službi u instituci-jama BiH ili drugim posebnim zakonom,od kojih su najvažnija:

a) Državni službenici diplomatske ikonzularne službe: na njih se ne primjen-juju članovi od 7. do 13. Zakona o dr-žavnoj službi u institucijama BiH - upogledu radnih mjesta, odnosno zvanja,te tako ovi službenici umjesto „klasičnih“zvanja (od šefa unutrašnje organizacionejedinice do stručnog saradnika) imaju

zvanja uobičajena za diplomatsku i ko-nzularnu službu svih zemalja: ministar -savjetnik (i ambasador „at large“), savje-tnik (diplomatski ili konzularni), konzul,prvi sekretar i vicekonzul, drugi sekretar,treći sekretar i ataše (te eventualno kon-zularni agent, pošto ambasadori i gener-alni konzuli nisu državni službenici);pored ovoga, postoji razlika i u premješ-tajima (izuzetak na član 32. Zakona održavnoj službi - moguća su unaprijeđenjabez konkursa, te premještaji na određenovrijeme u diplomatsko-konzularna pred-stavništva, što je trenutno na tri godine).

b) Državni službenici Uprave za in-direktno oporezivanje BiH: ovi službeni-ci sada su izuzeti od primjene podzakon-skih akata o premještaju (ali ne i od prim-jene odredbi Zakona o državnoj službikoje važe za premještaje, osim djelim-ično za eksterne premještaje), odredbi oocjeni rada (član 30. Zakona o državnojslužbi), te od odredbi o disciplinskompostupku (članovi 54. do 58. Zakona održavnoj službi), uz, naravno, izuzeće iod podzakonskih akata iz oblasti prem-ještaja, ocjene rada i disciplinske odgov-ornosti.

c) Državni službenici u SekretarijatuVisokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH:izuzeti su samo djelimično od odredbi oeksternom premještaju, te od odredaba opostavljenju - imenovanju i razrješenjudržavnih službenika (članovi 28. i 51. Za-kona o državnoj službi), u pogledu au-toriteta za imenovanje i načina imenova-nja državnih službenika (posebna komi-

sija Visokog sudskog i tužilačkog vijećaBiH imenuje sve državne službenikeSekretarijata, na način koji je, inače, pro-pisan za rukovodeće službenike, dakle,bez obaveze da poštuje poredak na rang-listi uspješnih kandidata).

Određeni državni službenici u Službiza poslove sa strancima (inspektori) ne-maju izuzetaka u pogledu statusa, aliimaju u pogledu ovlaštenja koja ih višepribližavaju policijskim službenicima(posebno, na primjer, pravo upotrebesredstava prisile uključujući i upotrebuvatrenog oružja).

U organima entiteta (i donekle BrčkoDistrikta BiH) status državnih službenikaje sličan statusu državnih službenika u in-stitucijama BiH, a prethodno pobrojaniizuzeci su rijetki ili ih čak uopšte nema.

4. Zaposlenici

U institucijama BiH u praksi postojedvije kategorije zaposlenika - zaposleniciu (svim) institucijama koji obavljaju po-moćne i tehničke poslove (to su, u stvari,namještenici), te kategorija zaposlenih(zaposlenika) u institucijama koje suizuzete iz državne službe. Iz državneslužbe su izuzete institucije koje nemajukarakter organa uprave (kako je nabro-jano, to su, osim institucija pravosuđa,još i javna preduzeća, udruženja i fon-dacije BiH, međuentitetske korporacije idruge institucije za obavljanje dodatnih„neupravnih“ nadležnosti u BiH, tepravni subjekti koje osnivaju institucijeBiH), kao i institucije za koje je poseb-nim zakonom određeno izuzeće od prim-jene Zakona o državnoj službi. Ovoizuzeće je odobreno ili samim Zakonomo državnoj službi u institucijama BiH, ilidrugim posebnim zakonom, a izuzete suCentralna banka BiH, Institucija om-budsmena za ljudska prava BiH, Ured zareviziju institucija BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, te neke regula-torne agencije (komunikacije, poštanskipromet i slično).

Status prve kategorije zaposlenika(namještenici koji obavljaju pomoćne itehničke poslove) u cijelosti je regulisanZakonom o radu u institucijama BiH.Međutim, kod statusa druge kategorije(zaposlenici institucija BiH koje su izu-zete iz sistema državne službe) postoje ipojedine odredbe posebnih zakona kojeregulišu neke aspekte statusa. Tako je, naprimjer, kod zaposlenih u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH propisano za-pošljavanje bez javnog konkursa kaopravilo (a zapošljavanje po konkursu kao

ZIPS - broj 1258 29

DRŽAVNA SLUŽBA

IZVRŠNI POSTUPAK

Ostvarivanje prava preče kupovinePITANJE: Na koji način se ostvaruje pravo preče kupovine uizvršnom postupku nad nepokretnostima?

ODGOVOR: Na osnovu prava preče kupovine koje je upisano uzemljišne knjige lice koje ima zakonsko ili ugovorno pravo preče kupovineima prednost pred najpovoljnijim ponuđačem koje se obavlja usmenimjavnim nadmetanjem.

Obaveza je navedenog lica da odmah nakon zaključenja nadmetanja iz-javi da nepokretnost kupuje uz iste uvjete.

Ukoliko je, u skladu sa zakonom, nepokretnost prodata neposrednompogodbom, nadležni sud će pozvati nosioca prava preče kupovine da se iz-jasni u određenom roku hoće li se koristiti pravom preče kupovine.

Nositelja prava preče kupovine, bilo da se radi o uknjiženom pravu ilizakonskom pravu preče kupovine, sud će upozoriti na to da se izjasni uodređenom roku pod prijetnjom gubitka prava preče kupovine ukoliko tone uradi u roku koji je odredio nadležni sud. n

Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat

izuzetak), nešto drugačiji opšti uvjeti zaprijem, posebna prava i obaveze zapo-slenih u odnosu na opšte propise (neštodrugačija iako slična kao za državne slu-žbenike), nespojivosti, ocjeni rada, pre-mještaju, disciplinskoj odgovornosti, pla-ćama i naknadama, te prestanku radnogodnosa. Kod zaposlenih u Uredu za re-viziju institucija BiH postoje posebneodredbe o nepristrasnosti, sukobu in-teresa i primjeni posebnih revizijskihstandarda, pravima zaposlenih (sličnakao kod državnih službenika), „nepodu-darnosti“ (u stvari, sukobu interesa, ta-kođe, slično kao kod državnih službeni-ka), zapošljavanju (opšti uvjeti, izbor iimenovanje), disciplinskoj odgovornostii postupku, te prestanku radnog odnosa.Status zaposlenika (kako je pomenuto)imaju i svi zaposleni koji nisu nosiocipravosudne funkcije u Sudu Bosne iHercegovine i Tužilaštvu Bosne i Herce-govine, pošto nemaju status državnihslužbenika.

Što se tiče zvanja zaposlenika, i ov-dje postoji razlika u skladu sa prethodnedvije „vrste“ zaposlenika, uz uslov da suzaposleni u državnim organima (budžet-ski korisnici). Tako zaposlenici koji oba-vljaju poslove namještenika imaju zvanjauobičajena za namještenike državne up-rave: za zaposlenike više spreme - samo-stalni referent, za zaposlenike srednjespreme - referent specijalista, viši refer-ent i referent, dok zaposlenici nižih kval-ifikacija nemaju zvanja i zovu se premaposlovima koje obavljaju (KV radnik,NK radnik, kurir, spremačica itd). Za-poslenici visoke spreme imaju, međutim,zvanja slična državnim službenicima (odstručnog saradnika do pomoćnika direk-tora ili sekretara), uz moguća manjaodstupanja (na primjer - „rukovodilac se-ktora“ može biti zvanje zaposlenika iz-među šefa unutrašnje organizacione je-dinice i pomoćnika direktora).

U entitetima statusu zaposlenika nanivou BiH odgovara (pravilnije nazvan)status namještenika, uz normativne raz-like: u Federaciji BiH postoji posebanZakon o namještenicima u organima dr-žavne službe u Federaciji Bosne i Herce-govine („Službene novine FederacijeBiH“, broj 49/05), dok je u RepubliciSrpskoj (i Brčko Distriktu BiH) statusnamještenika regulisan zakonom kojimse reguliše status državnih službenika.Zaključno, u oba entiteta namješteniciimaju sličan status, koji mnogo više ličina status državnih službenika nego nastatus zaposlenika na nivou BiH.

5. Nepolitički imenovana lica

U ovu kategoriju spada relativno ši-rok krug imenovanih lica koja nisu poli-tički imenovana, a ne spadaju u drugekategorije zaposlenih (nisu državni slu-žbenici, policijski službenici, vojna licaitd). Ova lica se, po pravilu, imenuju os-novom javnog konkursa, odnosno profe-sionalne sposobnosti iskazane kroz iz-borni proces. Iznimno, u malom brojuslučajeva ova lica se imenuju bez javnogoglašavanja, odnosno konkursa - primjersu direktor, zamjenik direktora i glavniinspektor Obavještajno-sigurnosne agen-cije BiH, ali je njihovo imenovanje bezkonkursa u skladu sa postavljanjem os-talih zaposlenih u Obavještajno-sigurn-osnoj agenciji BiH (tačka 4. gore), kodkojih je, kako je navedeno, javni konkursiznimka, tako da je imenovanje direktoraove institucije u skladu sa ostalim zapoš-ljavanjem u toj instituciji.

Najčešće se oglašavanje imenovanjaobavlja primjenom Zakona o minista-rskim imenovanjima, imenovanjima Vi-jeća ministara i drugim imenovanjimaBosne i Hercegovine („Službeni glasnikBiH“, broj 37/03), koji je prvobitno bionametnuo visoki predstavnik Odlukomkojom se donosi Zakon o ministarskim ivladinim imenovanjima Bosne i Herce-govine („Službeni glasnik BiH“, broj7/03). Inače, prema članu 18. istog Za-kona, taj zakon će se primjenjivati (u tek-stu stoji: „čitati“), zajedno sa i kao do-puna postojećim zakonima, pravilima ipropisima Bosne i Hercegovine, odnosnoprimjenjuje se u onoj mjeri u kojoj po-sebnim propisom nije drugačije reg-ulisano.

U ovu grupu spadaju direktori i za-mjenici direktora određenog broja agen-cija i drugih institucija BiH (oko polovi-ne institucija osnovanih u obliku upravneorganizacije). Preciznije od svih rukovo-dilaca (direktora) upravnih organizacija,prema Zakonu o državnoj službi u insti-tucijama BiH, imenuju se 24 direktora,dok se uz određenu ili potpunu primjenuZakona o ministarskim imenovanjimaimenuju 23 direktora ili lica sa sličnimnazivom (generalni direktor, pravobrani-lac, ombudsmen za zaštitu potrošača itd).Tri direktora upravnih organizacija kojane spadaju u ovu grupu imaju status poli-cijskih službenika, te se biraju prema za-konima kojima se uređuje status ovekategorije.

U ovu kategoriju spadaju i članovikolegijalnih tijela - komisija i vijeća (od-bora, „ureda“ itd), uz uslov da su u njima

i zaposleni (imaju ostvaren radnopravnistatus), premda se neki od njih ne birajuprimjenom Zakona o ministarskim imen-ovanjima, već je izbor u cijelosti reguli-san posebnim zakonom.

Pitanje koje izaziva nedoumice ustručnoj zajednici jeste kojim zakonomje regulisan status ove kategorije, u onojmjeri u kojoj ih posebni zakon ne ure-đuje, jer Zakon o ministarskim imeno-vanjima reguliše samo oglašavanje, izbori imenovanje. Prema jednom stanovištu,u svemu što nije propisano posebnim za-konom primjenjuje se Zakon o državnojslužbi, dok se prema drugom primjenjujeZakon o radu u institucijama BiH. Pitanjenije jednostavno, s obzirom na različitarješenja u zakonima kojima se osnivajupojedine institucije (u nekim se izričitonalazi da direktor nije državni službenik,dok se u nekim samo nalazi da se izborobavlja prema Zakonu o ministarskimimenovanjima, dok ne sadrži odredbe ostatusu). Ovo bi trebalo urediti zakonom,pri čemu bi možda najbolje rješenje biloda se odredi shodna primjena Zakona održavnoj službi i na ovu kategoriju u onojmjeri u kojoj posebnim zakonom nijedrugačije uređeno, naravno, uz primjenuZakona o radu u institucijama BiH u onojmjeri u kojoj status nije uređen posebnimzakonom i Zakonom o državnoj službi.

U organima entiteta (i Brčko DistriktaBiH) načelno ova kategorija uopšte nepostoji: rukovodioci upravnih organizacijasu gotovo bez izuzetka državni službenici,a zakoni o ministarskim i vladinim imen-ovanjima se koriste pretežno za imeno-vanja u nedržavnom javnom sektoru.

6. Policijski službenici

To su lica čiji je status uređen Za-konom o policijskim službenicima Bos-ne i Hercegovine („Službeni glasnikBiH“, br. 27/04, 63/04, 5/06, 33/06,58/06, 15/08 i 63/08 i 35/09), i svoje ak-tivnosti obavljaju u policijskim organimaBosne i Hercegovine: Graničnoj policijiBiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu(SIPA) i Direkciji za koordinaciju polici-jskih tijela BiH. Pored policijskih službe-nika - lica koja imaju policijska ovlašte-nja u policijskim organima svoje aktiv-nosti obavljaju i državni službenici i za-poslenici, u skladu sa poslovima kojeobavljaju. Umjesto zvanja, hijerarhijapolicijskih službenika utvrđena je či-novima (od policajca do glavnog gener-alnog inspektora). Policijski službenicipristupaju policijskom organu u činupolicajac (za pristupanje službenika sa

ZIPS - broj 125830

DRŽAVNA SLUŽBA

srednjom spremom), odnosno u činumlađi inspektor (za pristupanje službeni-ka sa visokom spremom), dok se unapri-jeđenje u više činove obavlja interno.Izuzetno, direktori i zamjenici direktorapolicijskih organa biraju se javnim ogla-som, primjenom posebnog zakona - ra-nije je to bio Zakon o ministarskim ime-novanjima, imenovanjima Vijeća min-istara i drugim imenovanjima Bosne iHercegovine, dok se sada izbor obavljaprema Zakonu o nezavisnim i nadzornimtijelima policijske strukture Bosne iHercegovine („Službeni glasnik BiH“,broj 36/08) i zakonu kojim se uspostavljapolicijsko tijelo. Naravno, kandidati mo-raju imati određeni policijski čin (glavn-og inspektora) da bi se mogli prijaviti naovaj javni oglas.

U ministarstvima unutrašnjih poslo-va u entitetima (uključujući i kantone),kao i u Brčko Distriktu BiH, položaj poli-cijskih službenika je sličan položaju poli-cijskih službenika na nivou BiH, jer suovi zakoni slični.

7. Profesionalna vojna lica

Pravni status ove kategorije u ci-jelosti je regulisan Zakonom o službi uoružanim snagama Bosne i Hercegovine

(„Službeni glasnik BiH“, br. 88/05,53/07, 59/09, 74/10 i 42/12). Ovaj zakonje u potpunosti regulisao sva pitanja sta-tusa vojnih lica, tako da se na njih neprimjenjuju odredbe nekih drugih zakona(na primjer, zakona o radu). Od ovogpostoji jedan izuzetak, koji se odnosi naimenovanje generala: postavljanje lica nageneralska mjesta regulisano je Zako-nom o odbrani Bosne i Hercegovine(„Službeni glasnik BiH“, broj 88/05),tako da ovu kategoriju vojnih lica, unačelu, postavlja Predsjedništvo BiH naprijedlog ministra odbrane i uz konsu-ltaciju sa Stalnim komitetom za vojna pi-tanja, a potvrđuje Parlamentarna skupšti-na BiH. Kao i u svim drugim armijama,osnovni kriterij razlikovanja vojnih licaje čin (vojnika, podoficira ili generala).Generale unaprijeđuje Predsjedništvo,oficire postavlja i unaprijeđuje ministarodbrane, a vojnike načelnik Zajedničkogštaba Oružanih snaga BiH. Osim mjestau Oružanim snagama, profesionalnavojna lica svoju dužnost obavljaju i nanekim pozicijama u Ministarstvu odbra-ne, te u vojnodiplomatskim predstavništ-vima (vojni atašei).

Nakon ukidanja entitetskih vojski,ova kategorija zaposlenih u entitetimaviše ne postoji.

8. Sudije i tužioci (nosioci pravosudnefunkcije)

Zakonom o visokom sudskom i tuži-lačkom vijeću Bosne i Hercegovine(„Službeni glasnik BiH“, br. 25/04,93/05, 48/07 i 15/08) propisani su uslovii način imenovanja nosilaca pravosudnefunkcije u cijeloj Bosni Hercegovini.Dakle, predsjednici svih sudova, sudije,glavni tužioci i njihovi zamjenici i tužiociu tužilaštvima se imenuju na jednak na-čin, osim što su razlike u uslovima (veći-nom u pogledu radnog iskustva) različitopropisane, zavisno od nivoa pravosudneinstitucije. Pored toga, istim zakonomuređena je i disciplinska odgovornost,udaljenje od dužnosti, razrješenje i pre-stanak mandata nosilaca pravosudne fu-nkcije, nespojivosti sa dužnostima i imu-nitet. Pored ovog zakona, na nosioce pra-vosudnih funkcija primjenjivali bi se drugizakoni iz ove oblasti kojih na nivou Bosnei Hercegovine, osim propisa o plaćama inaknadama nosilaca pravosudnih funkci-ja, za sada nema, tako da je Zakon o vi-sokom sudskom i tužilačkom vijeću BiHjedini propis koji definiše službu sudijaSuda Bosne i Hercegovine i tužilaca uTužilaštvu Bosne i Hercegovine.

Na nivou entiteta postoje zakoni osudskoj i tužilačkoj funkciji, koji su veći-nom derogirani kako Zakonom o viso-kom sudskom i tužilačkom vijeću BiHtako i zakonima o plaćama nosilaca pra-vosudnih funkcija u entitetima.

Lica koja nisu zaposlena

U ovu kategoriju spadaju lica kojanisu zaposlena u institucijama, odnosnokoja za svoj rad ne primaju plaću i ne-maju prava iz radnog odnosa. To su na-jprije lica koja obavljaju privremene,povremene i druge poslove, takozvaniuzgredni, povremeni i prigodni vršiociraznih funkcija (koje mogu biti dobro-voljne, a nekada čak i obavezne) - razničlanovi komisija, odbora, savjeta, pa čaki predstavničkih tijela (ako im služba nijeprofesionalizovana), vještaci, tumači,sudije porotnici i sl. Takođe, nisu u rad-nom odnosu ni volonteri, kao ni lica an-gažovana po ugovoru o djelu. Za ovekategorije je specifično da navedene ak-tivnosti obavljaju izvan svog zaposlenja,ako ga imaju (na primjer, ako nisu pen-zioneri). Ove kategorije, ako su plaćene,za svoj rad primaju naknadu u skladu saposebnim propisima, a ne plaću, tako utom svojstvu ne ostvaruju ni druga pravaiz radnog odnosa. n

ZIPS - broj 1258 31

DRŽAVNA SLUŽBA

OBLIGACIONI ODNOSI

Odgovornost za nastalu štetu prilikomrušenja objekta

PITANJE: Da li postoji odgovornost za štetu izvršioca posla nastaluprilikom rušenja objekata ako je izvršilac u svemu postupao po na-logu naručioca?

ODGOVOR: U ugovoru o građenju osnovna obaveza izvođača je daizgradi solidnu građevinu, a naručilac ne mora biti stručan za izvođenjeradova u određenoj oblasti niti znati da njegovi zahtjevi u vezi sa izvođenjempredmetnih radova utiču ili mogu uticati na solidnost građevine.

Izvođač je stručnjak koji izvodi radove prema pravilima svoje struke ipropisima iz određene oblasti građenja.

Činjenica da je izvođač u postupku građenja postupao po zahtjevimanaručioca ne oslobađa ga odgovornosti ako je šteta nastala zbog toga što jepri izvođenju radova postupao po zahtjevu naručioca.

Ukoliko je prije izvođenja radova, odnosno prije njihovog izvršenja pozahtjevu naručioca izvođač upozorio naručioca na opasnost od štete, sma-njuje se njegova odgovornost, a zavisno od konkretnog slučaja može seisključiti odgovornost izvođača.

Dakle, sama činjenica da je izvođač radova postupao po zahtjevimanaručioca ne oslobađa ga odgovornosti za štetu, odnosno rušenje građevin-skog objekta, ali se smanjuje njegova odgovornost, a može se i isključiti,zavisno od okolnosti konkretnog slučaja. n

Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat

Odredbama člana 264. stav 5. Za-kona o privrednim društvima("Službene novine Federacije

BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09) pro-pisano je da su predsjednik i članovi nad-zornog odbora i članovi uprave privred-nog društva sa državnim kapitalom dužniproći odgovarajuće stručno usavršavanjeu skladu sa propisom koji donosi VladaFederacije Bosne i Hercegovine.

Uredbom o usavršavanju predsjed-nika i članova nadzornih odbora i upravaprivrednih društava sa učešćem državnogkapitala („Službene novine FederacijeBiH“, br. 71/09 i 33/10) - dalje: Uredba,uređeni su uslovi, način i program usav-ršavanja predsjednika i članova nadzornihodbora i uprava privrednih društava savećinskim učešćem državnog kapitala ipredsjednika i članova nadzornih odboraprivrednih društava u kojima učešće drža-vnog kapitala nije većinsko, koji su u nad-zorni odbor kandidovani ispred državnogkapitala (dalje: usavršavanje).

Uredbom je propisano da usavrša-vanje organizuje Privredna/ Gospodarskakomora Federacije Bosne i Hercegovine(dalje: Privredna komora), uz saglasnostovlaštenog lica Vlade Federacije Bosne iHercegovine i obavezno angažovanjeuniverzitetskih profesora i privrednika idržavnih službenika organa FederacijeBosne i Hercegovine koji imaju odgova-rajuće radno iskustvo ili su se istakli nau-čnim ili stručnim radom iz oblasti obu-hvaćenih usavršavanjem, po Programuusavršavanja predsjednika i članova nad-zornih odbora i uprava privrednih druš-tava sa učešćem državnog kapitala („Slu-žbene novine Federacije BiH“, broj 40/10)

- dalje: Program usavršavanja, koji jedonijela Privredna komora, uz saglasnostVlade Federacije.

Ovlašteno lice Vlade Federacije Bo-sne i Hercegovine izdaje saglasnost upisanoj formi za svako organizovano us-avršavanje, na zahtjev Privredne komore,uz koji se dostavlja spisak prijavljenih

kandidata i prijedlog univerzitetskih pro-fesora i privrednika i državnih službenikaorgana Federacije Bosne i Hercegovinekoji se angažuju za usavršavanje.

Uslovi, način i program usavršavanja

Usavršavanje moraju proći predsje-dnici i članovi nadzornih odbora i up-rava privrednih društava sa učešćemdržavnog kapitala i članovi nadzornihodbora privrednih društava u kojimučešće državnog kapitala nije većinsko,koji su u nadzorni odbor kandidovani is-pred državnog kapitala.

Ovo podrazumijeva da su programusavršavanja obavezni proći i članovinadzornih odbora i uprava javnih pre-duzeća čiji su osnivači Federacija BiH,kanton, grad i općina, u skladu sa Za-konom o javnim preduzećima u Fed-eraciji Bosne i Hercegovine («Službenenovine Federacije BiH», br. 8/05, 81/08,22/9 i 109/12).

Usavršavanju može pristupiti i sva-ko drugo lice koje ispunjava uslove izčlana 260. Zakona o privrednim društvi-ma ("Službene novine Federacije BiH",br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05,91/07, 84/08, 88/08 i 7/09).1

S obzirom na to da je organ imeno-vanja nadzornih odbora javnih preduze-ća osnivač, odnosno odgovorni javnislužbenik određen osnivačkim aktom uskladu sa Zakonom o ministarskim, vla-dinim i drugim imenovanjima u Fed-eraciji Bosne i Hercegovine, standardi ikriteriji za imenovanje nadzornih odborajavnih preduzeća treba da sadrže i uslovkoji se odnosi na posjedovanje certi-fikata o završenom usavršavanju kandi-data za članove nadzornih odbora.

Također, statuti javnih preduzeća tre-ba da, među uslovima za izbor i imeno-vanje uprave (direktor, zamjenik direkto-ra, izvršni direktor), propišu i ovaj uslov.

Prijava za usavršavanje

Ova prijava podnosi se Privrednojkomori. Prijava mora sadržavati po-datke o kandidatu i dokaz o stručnojspremi i radnom iskustvu. Nakon pri-jema prijave, Privredna komora pod-nosiocu prijave koji ispunjava usloveza usavršavanje upućuje obavještenjekoje obavezno sadrži:

- mjesto usavršavanja; - termin usavršavanja, koji može biti

zakazan najranije u roku od osam dana inajkasnije u roku od 60 dana od danapodnošenja prijave i

- visinu naknade za usavršavanje. Usavršavanje se vrši u sjedištu Priv-

redne komore, a, izuzetno, se može or-ganizovati i izvan njenog sjedišta.

ZIPS - broj 125832

PRIVREDNA DRUŠTVA

Obaveza usavršavanja predsjednika i članova

nadzornih odbora i upravaprivrednih društava sa

državnim kapitalom

Ljiljana ĆEHAJIĆ, dipl. pravnik

Pi{e:

Uredbom o usavršavanjupredsjednika i članova

nadzornih odbora i upravaprivrednih društava sa učešćemdržavnog kapitala uređeni suuslovi, način i program usa-

vršavanja predsjednika ičlanova nadzornih odbora iuprava privrednih društava

sa većinskim učešćemdržavnog kapitala i predsje-

dnika i članova nadzornihodbora privrednih društava ukojim učešće državnog kapi-tala nije većinsko, koji su u

nadzorni odbor kandidovaniispred državnog kapitala

1 Član 260. Zakona o privrednim društvima

Predsjednik i član nadzornog odbora nemože biti lice:

1) osuđivano za krivično djelo i za privredniprijestup nespojive s dužnošću u nadzornomodboru, pet godina od dana pravosnažnosti pre-sude, isključujući vrijeme zatvorske kazne;

2) kojem je presudom suda zabranjeno oba-vljanje aktivnosti u nadležnosti nadzornog odbora i

3) starije od 65 godina na dan imenovanja.

Visinu naknade za usavršavanjeutvrđuje odlukom predsjednik Privrednekomore. Ovom odlukom utvrđuje se inaknada licima koja Privredna komoraangažuje za rad na usavršavanju, a nak-nadu za usavršavanje snosi podnosilacprijave za usavršavanje.

Program usavršavanja

Program usavršavanja sastoji se odedukativnog dijela koji uključuje najmanje30 sati predavanja i završnog pismenogispita zbog provjere stečenog znanja.

Usavršavanje obuhvata sljedećeoblasti:

- osnove građanskog prava i privre-dnog prava;

- osnove računovodstva; - osnove poslovnih i javnih finansija;- osnove menadžmenta; - osnove reinžinjeringa proizvodnje; - osnove korporativnog upravljanja.Usavršavanje obuhvata i posebne

zakone iz određenih oblasti privrednedjelatnosti, propise iz oblasti poslovanjai registracije privrednih subjekata, obli-gaciono-pravnih odnosa i privredno-pravnih ugovora.

Certifikat o završenom usavršavanju

Privredna komora izdaje certifikat ozavršenom usavršavanju, koji potpisujuovlašteno lice Vlade Federacije Bosne iHercegovine, ovlašteno lice Privrednekomore i koji je ovjeren otiskom pečataovih organa.

Vlada Federacije Bosne i Hercego-vine donosi Odluku kojom se ovlašte-nom licu Vlade Federacije Bosne i Herce-govine daje ovlaštenje za potpisivanjecertifikata o završenom usavršavanju.

Prelaznim i završnim odredbamaUredbe, koja je stupila na snagu 12. 11.2009. godine, propisano je da su pred-sjednici i članovi nadzornih odbora i up-rava čiji mandat je u toku i lica koja sukandidati za izbor i imenovanje za pred-sjednike i članove nadzornih odbora i up-rava, u postupcima koji nisu okončani dodana stupanja na snagu ove uredbe, du-žna završiti usavršavanje u roku godinudana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Ovo podrazumijeva da su privrednadruštva, odnosno javna preduzeća, začije članove nadzornih odbora i upravaje Uredbom utvrđena obaveza da za-vrše usavršavanje, ukoliko im ova oba-veza nije bila do sada utvrđena međuuslovima i kriterijima za imenovanje,nakon njihovog usklađivanja s Ured-bom, dužna organizovano prijaviti nausavršavanje ova lica. n

ZIPS - broj 1258 33

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Iz obrazloženja:Ustavni sud nalazi da je Vrhovni

sud u obrazloženju razloga za svojuodluku naveo da su apelantkinja i os-tali apelanti podnijeli zajedničku tužbuprotiv istog tuženog, u kojoj su iznijelisamostalne tužbene zahtjeve koji sezasnivaju na istom činjeničnom i pra-vnom osnovu, te da se s tim u vezi radio formalnom suparničarstvu, u smislučlana 362. stav 1. tačka 2. Zakona oparničnom postupku, tako da se pravona reviziju određuje u odnosu na tuž-beni zahtjev svakog suparničara poje-dinačno. Budući da niti jedan od tu-žbenih zahtjeva ne prelazi cenzus, usmislu člana 237. stav 2. Zakona o pa-rničnom postupku, te da nije ocije-njeno da ima elemenata za primjenustava 3. istog člana, Vrhovni sud jeodbacio reviziju.

Ustavni sud uočava da se apelaci-jom osnovano prigovora da je Vrhovnisud pogrešno zaključio da apelantki-njin samostalni tužbeni zahtjev ne pre-lazi propisani limit, u smislu člana 237.stav 2. Zakona o parničnom postupku.Naime, prvostepeni sud je odbio ape-lantkinjin tužbeni zahtjev kao neosno-

van, jer nije dokazala da postoji osno-va za potraživanja na ime neisplaćenihplata u iznosu od 10.340,00 KM i1.175,00 KM, koji dio presude je po-tvrdio i Kantonalni sud. Dakle, nes-porno je da osporeni dio pravosnažnepresude prelazi iznos od 10.000,00KM u odnosu na apelantkinju, te da jeVrhovni sud previdio ovu činjenicunavodeći da niti jedan samostalni tu-žbeni zahtjev ne prelazi taj iznos. Stim u vezi, Ustavni sud nalazi da jeVrhovni sud proizvoljno primijenioodredbu člana 237. stav 2. Zakona oparničnom postupku, u smislu koje jedonio osporeno rješenje.

U skladu sa navedenim, Ustavnisud zaključuje da je osporenim rješe-njem povrijeđeno apelantkinjino pravona pravično suđenje iz člana II/3e) Us-tava Bosne i Hercegovine i člana 6.stav 1. Evropske konvencije.

(Odluka Ustavnog suda Bosne iHercegovine, broj: AP 1725/08, od27. oktobra 2010. godine) n

Pripremio: akademik prof. dr. Miodrag N.

SIMOVIĆ, potpredsjednik Ustavnogsuda Bosne i Hercegovine

Radni spor - revizijaPOSTOJI POVREDA PRAVA NA PRAVIČNO SUĐENJE IZ ČLANA II/3E) US-

TAVA BOSNE I HERCEGOVINE I ČLANA 6. STAV 1. EVROPSKE KONVENCIJEU SITUACIJI KADA VRHOVNI SUD PROIZVOLJNOM PRIMJENOM ODREDBIZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU ODBACI REVIZIJU, IAKO SU POSTO-JALI ZAKONOM PROPISANI USLOVI ZA RAZMATRANJE REVIZIJE.

Troškovi izvršnog postupka - troškovi pribavljanja klauzule pravomoćnosti i

klauzule izvršnosti TROŠKOVI PRIBAVALJANJA KLAUZULE PRAVOMOĆNOSTI I KLA-

UZULE IZVRŠNOSTI SU TROŠKOVI IZVRŠNOG, A NE PARNIČNOG POSTU-PKA. NAIME, KLAUZULA PRAVOMOĆNOSTI NA IZVRŠNU ISPRAVU STA-VLJA SE NAKON OKONČANJA PARNIČNOG POSTUPKA, KAO I KLAUZULAIZVRŠNOSTI, TE TRAŽITELJ IZVRŠENJA NEMA MOGUĆNOSTI POSTAVITIZAHTJEV ZA NAKNADU TIH TROŠKOVA U PARNIČNOM POSTUPKU.

(Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: 65 0 I 167315 11, Gž, od07. 11. 2012. godine)

ZIPS - broj 125834

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Iz obrazloženja:Prvostepenim rješenjem odbijen je

prigovor izvršenika kao neosnovan, teodbijen zahtjev zakonskog zastupnikaizvršenika za naknadu troškova koji seodnose na sastav prigovora.

Na prijedlog punomoćnika tražiocaizvršenja, a na osnovu izvršne ispravesud je rješenjem odredio izvršenje.

Izvršenik je putem zakonskog za-stupnika blagovremeno izjavio prigo-vor, zbog povrede odredaba iz čl. 47.ZIP-a, s prijedlogom da sud prigovorusvoji uz namirenje troškova za sastavprigovora u iznosu od 240,00 KM.

Odlučujući u ovoj izvršnoj stvarisud je cijeneći činjenice istaknute uprigovoru, kao i navode date u odgov-oru na prigovor, a sve u vezi sa dokaz-ima koji se nalaze u spisu, našao da jeprigovor izvršenika neosnovan.

Zakonskom zastupniku izvršenikanisu dosuđeni troškovi koji se odnosena sastav prigovora imajući u viduodredbu čl. 1. Zakona o izmjenama idopunama Zakona o parničnom pos-tupku (“Sl. novine FBiH”, broj 19/06),a u vezi s odredbom čl. 42. Zakona opravobranilaštvu FBiH (“Sl. novineFBiH”, br. 2/95, 12/98, 18/00 i 61/06)kojom je regulisano da za radnje po-duzete u zastupanju pred sudovima idrugim tijelima Federalno pravobrani-laštvo ima pravo na naknadu troškovaprema Tarifi o nagradama i naknadi zarad advokata. Imajući u vidu da se za-htjev izvršenika ne odnosi na naknadu

troškova postupka, nego se isti odnosina nagradu za sastav prigovora odstrane federalnog pravobranioca kao za-konskog zastupnika izvršenika, to jeimajući u vidu pomenutu odredbu Za-kona o pravobranilaštvu FBiH zahtjevzakonskog zastupnika izvršenika zanaknadu troškova koji se odnose na sas-tav prigovora odbijen kao neosnovan.

Kako istaknuti prigovor ne predsta-vlja razlog koji bi spriječavao, to je pri-govor izvršenika odbijen kao neosnovan.

Protiv navedenog rješenja blagovre-meno se žali izvršenik ističući da su od-redbom člana 47. Zakona o izvršnom po-stupku propisani razlozi koji spriječa-vaju izvršenje dok ostale razloge kojispriječavaju izvršenje, a koji nisu taksa-tivno u zakonu navedeni, sud očiglednotreba da ocijeni. Stoga predlaže da žalbuuvaži, pobijano rješenje ukine.

Žalba nije osnovana.Prema stanju spisa odlučujući u

ovoj pravnoj stvari, prvostepeni sud ci-jeneći sve provedene dokaze pravilnoje odlučio da je prigovor izvršenika ucijelosti neosnovan, pa je rješenje Op-ćinskog suda u Sarajevu u cijelostiodržao na snazi.

Kako ne postoje razlozi za prigo-vor koji su taksativno naznačeni u čl.47. ZIP-a FBiH koji bi spriječili izvr-šenje rješenja, a koje je prigovore tra-žilac izvršenja isticao tokom cijelogpostupka, to je prvostepeni sud pra-vilno postupio kada je prigovor izvrše-nika odbio kao neosnovan.

S obzirom na navedeno, nalazećida navodima iz žalbe nije osporenapravilnost prvostepene odluke, nitiima razloga na koje ovaj sud pazi poslužbenoj dužnosti, sud je žalbu odbiokao neosnovanu i potvrdio prvoste-peno rješenje.

(Rješenje Kantonalnog suda uSarajevu, broj: 65 0 I 121899 10 Gž,od 11. 11. 2010. godine) n

Pripremila: Janja JOVANOVIĆ, v.d. pred-

sjednika Općinskog suda Sarajevo

Troškovi izvršnog postupka - pravobranilacFederacije BiH nema pravo na naknadutroškova za preduzete radnje u postupku

(sastavljanje prigovora i žalbe)Član 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom pos-

tupku (“Sl. novine FBiH”, broj 19/06)Član 42. Zakona o pravobranilaštvu Federacije BiHČlan 16. Zakona o izvršnom postupku

ČLANOM 1. ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU(“SL. NOVINE FBiH”, BROJ 19/06), IZMIJENJENA JE DRUGA REČENICA ČLANA395. ZPP-a I PROPISANO DA SE NAGRADA PRAVOBRANIOCU ODREĐUJE NAOSNOVU ZAKONA O PRAVOBRANILAŠTVU FBiH, DOK JE ČLANOM 2. OVOGZAKONA ODREĐENO DA ĆE SE ISTI PRIMJENJIVATI U SVIM PREDMETIMAU KOJIMA NIJE DONESENA PRAVOSNAŽNA PRESUDA. SHODNO ČLANU 42.ZAKONA O PRAVOBRANILAŠTVU FBiH, ZA RADNJE KOJE PRAVOBRANILACPREDUZIMA PRED SUDOVIMA IMA PRAVO NA NAKNADU TROŠKOVA PRE-MA TARIFI O NAGRADAMA I NAKNADI TROŠKOVA ZA RAD ADVOKATA, USMISLU ČLANA 31. VAŽEĆE ADVOKATSKE TARIFE. KAKO IZVRŠENIK NIJEIMAO STVARNIH TROŠKOVA ZA KOJE BI MOGAO DA POTRAŽUJE NAK-NADU, VEĆ ISKLJUČIVO RADNJE (SASTAV + PRIGOVORA I ŽALBE) ZA KOJE,U SKLADU SA ADVOKATSKOM TARIFOM, ADVOKATU PRIPADA NAGRADAZA RAD, NA ŠTO PRAVOBRANILAC NEMA PRAVO.

Iz obrazloženja:...iz dispozitiva prvostepenog

rješenja jasno proizlazi da je njimetužiteljki naloženo neposredno, a timeposredno ........................, da prestanesa radom na mjestu direktora tužite-ljke. Ovakav nalog inspektor daje up-rkos tome što i sam u dispozitivu svog

rješenja utvrđuje da je ........................penzioner, kao i uprkos činjenici da jeprije toga inspekcijskim pregledom ut-vrdio i u pomenutom zapisniku o izvr-šenoj vanrednoj inspekcijskoj kontrolikonstatovao da ........................... po-slove direktora tužiteljke obavlja bezzasnivanja radnog odnosa. Stoga je

Mogućnost obavljanja poslova direktorabez zasnivanja radnog odnosa

Član 39. stav 3. Zakona o radu - Prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Re-publike Srpske”, broj 55/07)

Član 39. stav 1. Ustava Republike Srpske

PREMA ČLANU 39. STAV 3. ZAKONA O RADU, POSLOVI DIREKTORA MOGUSE OBAVLJATI I BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA POD USLOVIMA PRO-PISANIM TOM ODREDBOM, PA JE NALOGOM INSPEKTORA ODREĐENOMLICU PENZIONERU DA PRESTANE SA RADOM KAO DIREKTOR TUŽITELJKEPOVRIJEĐENA NAVEDENA ZAKONSKA ODREDBA, ALI I ODREDBA ČLANA39. STAV 1. USTAVA REPUBLIKE SRPSKE KOJOM JE SVAKOME ZAJEMČENOPRAVO NA RAD.

ZIPS - broj 1258 35

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Iz obrazloženja:Kako se u žalbi tuženi pozvao na

navedenu Odluku Ustavnog suda, apredmetni parnični postupak nije pra-vomoćno završen, drugostepeni sud jeizrazio stav na način da Odluka Us-tavnog suda FBiH nema retroaktivnodejstvo, pa kako sporna činjenica nijeisticana u prvostepenom postupku, nemože se cijeniti ni u drugostepenompostupku, te je potvrdio prvostepenuodluku kojom je primijenjen Granskikolektivni ugovor.

Po čl. 207. st. 1. ZPP-a u žalbi sene mogu iznositi nove činjenice i pred-lagati novi dokazi, osim ako žaliteljpruži dokaze da ih bez svoje krivicenije mogao iznijeti, odnosno predložitido glavne rasprave.

Odluka Ustavnog suda FederacijeBiH od 24. 09. 2009 godine kojom jeutvrđeno da predmetni Granski kolek-tivni ugovor nije zaključen po UstavuFBiH je dokaz nove činjenice koja se

-odnosi na neustavnost materijalno-pravne osnove na kojoj je bila zasno-vana prvostepena presuda, a koja či-njenica je utvrđena nakon zaključenjaglavne rasprave, tj. 05. 06. 2009. go-dine i donošenja prvostepene presude,tj. 20. 08. 2009. godine, pa je timetuženi dokazao da bez svoje krivnjenije mogao ovu činjenicu iznijeti ra-nije već tek u žalbi.

Iz tog razloga je pogrešan stavdrugostepenog suda o djelovanju ovečinjenice na način da nije dozvoljenoretroaktivno dejstvo utvrđene čin-jenice iz Ustavne odluke, jer je ovaOdluka dokaz nove činjenice (da Gra-nski ugovor u odnosu na tužene nijezaključen u skladu sa Ustavom FBiH),a ne materijalni propis.

Kako je nova činjenica o neusta-vnosti zaključenog Granskog kolek-tivnog ugovora u odnosu na tuženu,kao ustanovu Zeničko-dobojskog kan-tona, dokazana u postupku po žalbi, to

je drugostepeni sud pogrešnim stavom,da takav dokaz (Odluka) nije imaoretroaktivno djelovanje, neovisno odtoga što ista nije utvrđena u prvoste-penom postupku, pogrešno primijeniočl. 40. Zakona o postupku pred Us-tavnim sudom u Federaciji BiH, pa jetime ostvaren revizijski razlog pogre-šne primjene materijalnog prava.

Dakle, kako je činjenica neusta-vnosti zaključivanja Granskog kolek-tivnog ugovora za oblast zdravstva, uodnosu na stranke u ovom postupku,relevantna, a dokazana je OdlukomUstavnog suda Federacije BiH, to jedrugostepeni sud pogrešno primijeniomaterijalno pravo kada nije pravilnoprimijenio odredbu čl. 40. st. 1. Za-kona o postupku pred Ustavnim sud-om u Federaciji BiH izražavajući stavda Odluka Ustavnog suda FederacijeBiH nema retroaktivno dejstvo. n

(Vrhovni sud Federacije Bosne iHercegovine, broj: 43 0 P 049505 11Rev, od 15. 05. 2012. godine)

ovo rješenje nazakonito, jer je supro-tno članu 39. stav 3. Zakona o radu, našta se ukazuje i tužbom, a kojim jeomogućeno obavljanje poslova direk-tora i bez zasnivanja radnog odnosa, očemu se i radi u ovoj upravnoj stvari.Osim što je nezakonito, prvostepenorješenje je suprotno i članu 39. stav 1.Ustava Republike Srpske. Naime, tomustavnom odredbom svakome je za-jemčeno pravo na rad, što znači da topravo mogu konzumirati i lica kojimaje zbog odlaska u penziju prestao radniodnos, budući da ustavni termin “sva-kome” obuhvata sva punoljetna licadok su živa. Dakle, kada zaposlenomprestane radni odnos zbog odlaska upenziju to ne znači, niti može značiti,da je time ugašeno i njegovo pravo narad. Takvo pravo ne može prestatiimajući u vidu pomenutu ustavnuodredbu koja svakome jemči pravo na

rad. Stoga je inspektor naloživši usvom prvostepenom rješenju da....................... prestane sa radom kaodirektor tužite-ljke povrijedio ne samoodredbu člana 39. stav 3. Zakona oradu nego i ustavno pravo na rad..............................., a sve to uprkostome što je za njega inspektor utvrdioda je penzioner, te da navedeneposlove direktora tužiteljke obavljakao zadrugar bez zasnivanja radnogodnosa. Kako je tuženi ospore-nimaktom odbio žalbu i time potvrdionezakonito prvostepeno rješenje, to jei akt tuženog nezakonit iz istih razlogakoji su prethodno izloženi.

(Presuda Okružnog suda u Banja-luci, broj: 11 0 U 007114 11 U, od 31.01. 2013. godine) n

Pripremio:prof. dr. Milan BLAGOJEVIĆ,

sudija Okružnog suda u Banjaluci

Žalba - nove činjenice i novi dokazi Odluka Ustavnog suda Federacije BiH - dejstvoČlan 40. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije BiH

ODLUKA USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BiH OD 24. 09. 2009. GODINE,KOJOM JE UTVRĐENO DA PREDMETNI GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVORNIJE ZAKLJUČEN PO USTAVU FEDERACIJE BiH, JE DOKAZ NOVE ČINJENICEKOJA SE ODNOSI NA NEUSTAVNOST MATERIJALNO-PRAVNE OSNOVE NAKOJOJ JE BILA ZASNOVANA PRVOSTEPENA PRESUDA, A KOJA ČINJENICAJE UTVRĐENA NAKON ZAKLJUČENJA GLAVNE RASPRAVE 05. 06. 2009. GO-DINE I DONOŠENJA PRVOSTEPENE PRESUDE 20. 08. 2009. GODINE, ČIME JETIME TUŽENI DOKAZAO DA BEZ SVOJE KRIVNJE NIJE MOGAO RANIJEIZNIJETI OVU ČINJENICU VEĆ TEK U ŽALBI.

STEČAJNI POSTUPAK

Prijeteća platežna nesposobnost

PITANJE: Da li firma kao pov-jerilac može podnijeti prijedlogza otvaranje stečajnog postu-pka, jer prema svim finansi-jskim i drugim pokazateljimadužnik neće moći ispuniti svojeobaveze?

ODGOVOR: Razlog za ot-varanje stečajnog postupka je pla-težna nesposobnost dužnika.

U vašem slučaju ne radi se oplatežnoj nesposobnosti stečajnogdužnika već o prijetećoj platežnojnesposobnosti.

Prijeteća platežna nesposob-nost postoji ako stečajni dužnikprema predviđanjima u vremenudospjelosti neće biti u stanju da is-puni postojeće obaveze plaćanja.

Zbog prijeteće platežne nes-posobnosti prijedlog za otvaranjestečajnog postupka može podni-jeti samo stečajni dužnik, te u tomsmislu niste ovlašteni za pod-nošenje prijedloga za otvaranjestečajnog postupka. n

Mesnur HADŽIMUSIĆ,advokat

ZIPS - broj 125836

Iz obrazloženja:Predmet spora u ovoj parnici je za-

htjev kojim tužitelj, kao osiguranik, za-htijeva da mu tuženi, kao osiguravač,na osnovu ugovora o osiguranju tužio-čevog poslovnog prostora i zaliha robeu Travniku od rizika požara i nekihdrugih opasnosti od 23. 05 .2005. go-dine, naknadi štetu nastalu na osigura-noj imovini dana 20. 11. 2005. godinedjelovanjem eksplozije improvizovaneeksplozivne naprave podmetnute predposlovne prostorije tužitelja od straneizvjesnog R.A. iz Zenice.

Odluku o usvajanju tužbenog za-htjeva prvostepeni sud je zasnovao napravnom zaključku da je šteta nastaladetonacijom eksploziva, postavljenogod strane osobe koja to radi zlonam-jerno, pokrivena policom osiguranja ida tuženi nije dokazao da je nastupioslučaj za koji nije obavezan naknaditištetu, pozivajući se pri tome na odre-dbe člana 931. ZOO-a u vezi sa odred-bama člana 2. Posebnih uslova za osi-guranje od opasnosti požara i nekihdrugih opasnosti.

Visinu naknade, koju je tuženi du-žan platiti, u smislu odredbe člana 919.ZOO-a, prvostepeni sud je utvrdio pri-hvatajući sadržaj računa izdatih od str-ane izvođača, angažovanih od stranetužitelja radi izvođenja radova na gra-đevinskoj sanaciji poslovnog objekta,te sadržaj specifikacija oštećenja robe(namještaja i bijele tehnike), koje jepotvrdila i Porezna uprava Novi Trav-nik svojim zapisnikom o inspekcijsk-om nadzoru od 19. 01. 2006. godine.

Uvažavajući žalbu tuženog drugo-stepeni sud je preinačio prvostepenupresudu i odluku o odbijanju tužbenogzahtjeva zasnovao na pravnom stavu dašteta prouzrokovana postavljanjem ek-splozivne naprave od strane poznatogučinioca koji je djelovao zlonamjernonije pokrivena ugovorom o dobro-voljnom osiguranju, pozivajući se pritome na odredbu člana 28. Opštihuslova osiguranja u vezi sa članom 4.Posebnih uslova za osiguranje od opas-nosti požara i nekih drugih opasnosti.

Osnovano tužitelj u svojoj revizijiukazuje na to da je drugostepena pre-suda zasnovana na pogrešnoj primjenimaterijalnog prava.

Prema odredbi člana 931. stav 1.ZOO-a, osiguravač nije dužan nakna-diti štete prouzrokovane ratnim op-eracijama ili pobunama, osim ako jedrugačije ugovoreno, dok je stavomdrugim istog zakonskog člana propisa-no da je osiguravač dužan dokazati daje šteta prouzrokovana nekim od ovihdogađaja.

U ovoj parnici odgovornost zanaknadu štete temelji se na ugovoru odobrovoljnom osiguranju (član 897.ZOO-a), pa se na predmetni materi-jalno-pravni odnos, shodno odredba-ma članova 142. i 902. ZOO-a, primje-njuju i odredbe tuženikovih Opštih us-lova za osiguranje imovine (u daljemtekstu: Opšti uslovi), kao i odredbe Po-sebnih uslova za osiguranje od opas-nosti požara i nekih drugih opasnosti(u daljem tekstu: Posebni uslovi).

Prema odredbi člana 28. tačka 1.tuženikovih Opštih uslova, koji činesastavni dio ugovora o osiguranju imo-vine zaključenog između parničnih str-anaka, osiguravač nije obavezan ispla-titi naknadu za štetu ako je ona, izme-đu ostalog, prouzrokovana:

- ratom, neprijateljstvima, ili ratusličnim operacijama, građanskim rat-om, revolucijom,

ustankom, nemirima koji nastanuiz takvih događaja;

- minama, torpedima, bombama idrugim ratnim oružjima;

- detonacijom eksploziva, ako oso-ba koja to radi djeluje zlonamjerno iliiz političkih pobuda.

Odredbom člana 2. tačka 1. Poseb-nih uslova propisano je da se osigura-njem po ovim uslovima pruža osigura-vajuća zaštita i od eksplozije, osim ek-splozije od nuklearne energije, dok ječlanom 4. tačka 1. Posebnih uslova od-ređeno da se eksplozijom, u smisluovih uslova, smatra izuzetno ispolja-vanje sile osnovano na težnji pare iligasova da se prošire.

Dakle, odredbama člana 28. tačka1. Opštih uslova navedeni su rizici kojiisključuju odgovornost osiguravača.Međutim, pri tome se ne smije izgubitiiz vida da navedena odredba predsta-vlja razradu osnovnog kriterija za is-ključenje odgovornosti osiguravača propi-sanu odredbama člana 931. ZOO-a, jerbi svako drugačije tumačenje bilo pro-tivno odredbi člana 900. ZOO-a, pre-ma kojoj se ugovorom može odstupitisamo od onih odredaba glave XXVIIovog zakona u kojima je to odstupanjeizričito dopušteno, kao i od onih kojepružaju ugovaračima mogućnost dapostupe kako hoće, dok je odstupanjeod ostalih odredaba, ukoliko nije za-branjeno ovim ili drugim zakonom,dopušteno samo ako je u nesumnjivominteresu osiguranika.

Stoga se Opštim uslovima mogurazraditi kriteriji za oslobađanja ododgovornosti osiguravača za štete uzro-kovane ratnim operacijama i pobuna-ma, ali se oslobađanje ne može proširi-vati na druge rizike koji se ne smatrajuratnim operacijama i pobunama.

Zbog toga je drugostepeni sudpogrešno primijenio materijalno pravokada je odgovornost tuženog otklonioisključivo pozivom na odredbu člana28. tačka 1. Opštih uslova, pogrešnosmatrajući da navedena odredba možebiti samostalni osnov za isključenjeodgovornosti osiguravača u dijelu ukome ta odredba propisuje isključenjeodgovornosti osiguravača za štetunastalu detonacijom eksploziva, akoosoba koja to radi djeluje zlonamjerno.

Slijedom navedenog, na tuženomje, u smislu odredbe člana 931. stav 2.ZOO-a, bio teret dokaza o tome da jepredmetna šteta nastala kao posljedicaratnih operacija ili pobune. Kako izutvrđenja prvostepenog suda nespornoproizilazi da šteta koja je nastupila naimovini tužitelja nije proistekla kaoposljedica rata ili pobune, to je pr-vostepeni sud pravilno primijenio ma-terijalno pravo kada je osnovomodredbe člana 931. ZOO-a u vezi sačlanom 2. Posebnih uslova zaključioda je predmetni štetni događaj pokri-ven ugovorom o osiguranju zaključe-nim između parničnih stranaka.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH,broj: 070-0-Rev-07-001549, od 10. 2.2009. godine) n

Pripremio:Goran NEZIROVIĆ, sudija

Vrhovnog suda Federacije BiH

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Ograničenje osiguranih rizikaČlan 900. u vezi sa članom 931. Zakona o obligacionim odnosima

OPŠTIM USLOVIMA ZA OSIGURANJE IMOVINE MOGU SE RAZRADITIKRITERIJI ZA OSLOBAĐANJA OD ODGOVORNOSTI OSIGURAVAČA ZA ŠTETEUZROKOVANE RATNIM OPERACIJAMA I POBUNAMA, ALI SE OSLOBAĐANJENE MOŽE PROŠIRIVATI NA DRUGE RIZIKE KOJI SE NE SMATRAJU RATNIMOPERACIJAMA I POBUNAMA.

- AKCIZE -

Uvoz duvanskih prerađevina obilježenih akciznim markicama

PITANJE: Šta se dešava u slučaju uvoza duvanskih pre-rađevina obilježenih akciznim markicama izdatim od 01.01. do 31. 12. 2012. godine, a koji uvoz će nastupiti nakon01. 01. 2013. godine kada dolazi do promjene iznosa ak-cize koja se plaća na duvanske prerađevine? - pita ob-veznik indirektnih poreza, uvoznik i distributer cigaretai duvanskih prerađevina

ODGOVOR: U smislu člana 2. Odluke o utvrđivanjuposebne i minimalne akcize na cigarete za 2013. godinu(„Službeni glasnik BiH“, broj 48/12), na cigarete se plaćaakciza: proporcionalna akciza po stopi od 42% na osnovicuutvrđenu u skladu sa članom 15. stav (1) tačka b) Zakona oakcizama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“,broj 49/09) i posebna akciza u iznosu od 37,50 KM za 1.000komada, tj. 0,75 KM za pakovanje od 20 komada. Za pako-vanja različita od onih koja sadržavaju 20 komada, posebnaakciza plaća se srazmjerno broju komada u pakovanju.

Članom 3. stav (3) Odluke utvrđeno je da minimalnaakciza iznosi 91,00 KM za 1.000 komada, tj. 1,82 KM zapakovanja cigareta od 20 komada. Minimalna akciza prim-jenjuje se od 1. 1. 2013. godine, a ukoliko je ukupna akcizana cigarete koja se obračunava prema stopama iz člana 2.Odluke manja od minimalne akcize iz člana 3. stav (3) isteodluke, plaća se minimalna akciza utvrđena u članu 3. stav(3) Odluke. Pri uvozu duvanskih prerađevina koje su obi-lježene trošarinskim markicama izdanim od 01. 01. 2012.do 31. 12. 2012. godine (datum izdavanja vidljiv u otprem-nici za trošarinske markice), nadležni carinski organ vršiobračun i naplatu razlike akcize na način da se iznos akcize,obračunate saglasno članu 2. st.(1), (3) i (4) ove odluke,umanji za iznos obračunate i uplaćene trošarine prema Od-luci o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete(„Službeni glasnik BiH“, broj 98/11). Carinske ispostaveUIO vrše obračun razlike akcize na posebnom obrascu -„Obračun razlike akcize na duvanske prerađevine i nalogza plaćanje“, pri čemu se jedan primjerak uručuje dekla-rantu, sve radi plaćanja obračunate razlike akcize, a oddeklaranta će u postupku obračuna biti tražena kopija aktakojim je UIO prijavio nove maloprodajne cijene duvanskihprerađevina u cilju pravilnog obračuna razlike akcize. Kadase govori o roku plaćanja, bitno je skrenuti pažnju na to dase obračunata razlika akcize plaća u roku koji se primje-njuje za plaćanje uvoznih dažbina.

Prema tome, u slučaju uvoza cigareta i ostalih duvan-skih prerađevina nakon 01. 01. 2013. godine obilježenihakciznim markicama izdatim u periodu prije stupanja nasnagu Odluke kojom se povećava iznos akcize, plaća se ra-

zlika akcize u iznosu koji podrazumijeva razliku izmeđuakcize obračunate prema Odluci i već obračunate i plaćeneakcize prema ranije važećim propisima, u rokovima zaplaćanje uvoznih dažbina.

POREZ NA DODATU / DODANU VRIJEDNOST

- Zakon o porezu na dodatu vrijednost - dalje: Zakon(„Sl. glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05 i 100/08)

- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatu vri-jednost - dalje: Pravilnik („Sl. glasnik BiH“, br. 93/05,21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10)

Prevoz robe u inostranstvu uz angažovanje tuđih prevoznih

sredstava iz inostranstvaPITANJE: Koji je poreski status domaćeg pravnog licakoje vrši usluge prevoza robe u inostranstvu, uz istovre-meno angažovanje tuđih prevoznih sredstava preduzećaiz inostranstva, a za što dobija fakturu dobavljača zaizvršene usluge?

ODGOVOR: Mjestom izvršenog prometa usluga,shodno članu 15. stav 1. Zakona, smatra se da je Bosna iHercegovina ako obveznik ima stalno sjedište u BiH izkojeg se pružaju usluge ili u nedostatku takvog mjesta, imastalnu adresu ili uobičajeno mjesto stanovanja u BiH.

Odredbom stava 2. tačke 2. člana 15. Zakona je propi-sano da uz odredbe stava 1. ovog člana mjesto gdje se vršitakav promet usluga smatra se da se nalazi u BiH kada seradi o mjestu gdje se obavlja prevoz, a ako se prevoz oba-vlja i u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu, odredbe ovogzakona primjenjuju se samo na onaj dio prevoza izvršen uBosni i Hercegovini.

Članom 21. Zakona propisano je da je poreska osnovicakod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu vrijednost tih do-bara utvrđena u skladu sa carinskim propisima.

U poresku osnovicu iz stava 1 ovog člana uračunavaju se:1. akciza, carina i druge dažbine, kao i ostali javni pri-

hodi, osim PDV-a;2. svi sporedni troškovi (provizija, troškovi pakovanja,

prevoza, osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara doprvog odredišta u Bosni i Hercegovini. Prvim odredištem,u smislu stava 2. tačka 2. ovog člana, smatra se mjesto kojeje navedeno u otpremnici ili drugom dokumentu na osnovukojeg se dobra uvoze u Bosnu i Hercegovinu.

Dakle, na osnovu navedenih odredbi, a ukoliko je u fak-turi inodobavljača vrijednost prevoza uključena u ukupaniznos fakture, postoji obaveza obračuna i plaćanja PDV-ana ukupnu vrijednost fakture.

Odredbom člana 21. stav (4) Pravilnika propisano je daje kod usluga prevoza BiH mjesto obavljanja usluge, akoje čitava dionica puta na kojoj se prevoz obavlja u BiH:

a) ako se usluga prevoza putnika ne obavlja samo uBiH, onda dio puta koji se odnosi na BiH podliježe oporezi-vanju, a dio puta koji se odnosi na inostranstvo ne podliježeoporezivanju prema odredbama Zakona. U tom slučaju, us-lugu prevoza treba podijeliti srazmjerno broju kilometarana dio prevoza u BiH koji se oporezuje i dio prevoza u in-ostranstvu koji ne podliježe oporezivanju;

b) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja seizvoze, tada su, prema odredbi člana 27. stav 1. tačka 2. Za-

ZIPS - broj 1258 37

Pitanja iodgovori

kona, oslobođene od oporezivanja (oporezuju nultomstopom) i usluge prevoza izvršene na dionici puta u BiH;

c) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja se uvoze,tada su, prema odredbi člana 26. stav 1. tačka 7. Zakona,oslobođene od oporezivanja i usluge prevoza izvršene nadionici puta u BiH i

d) kod prekograničnog pomorskog, riječnog i vazdušnogprevoza putnika i robe ne utvrđuje se dionica puta u BiH.

Ovim odgovorom smo ukazali na zakonska rješenja uoblasti prevozničkih usluga u Bosni i Hercegovini, s obzir-om na to da se, u konkretnom slučaju, radi o korišćenju us-luga prevoza koje pruža strana firma, te za taj dio proble-matike upućujemo vas da to razriješite sa firmom koja vampruža usluge prevoza, koja svoju djelatnost obavlja na ter-itoriji druge države, a čije poslovanje podliježe oporezi-vanju prema važećim zakonima matične države. n

Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik Dejan RADIĆ, dipl. oec.

Knjigovodstveni servis - pravo naodbitak ulaznog poreza iskazanog na

fakturi dobavljača za nabavkunovosagrađene nepokretnosti (stana)ukoliko se koristi isključivo za potrebe

obavljanja oporezivog poslovanja

PITANJE: Knjigovodstveni smo servis za obavljanjeposlova vođenja knjiga za fizička i pravna lica. S obziromna to da se djelatnost vođenja knjiga može obavljati ustambenim prostorijama, namjeravamo kupiti novosa-građeni stan u kojem bi isključivo obavljali djelatnostvođenja knjiga. Da li knjigovodstveni biro ima pravo naodbitak ulaznog poreza obračunatog na fakturi dobav-ljača za nabavku novosagrađenog stana?

ODGOVOR: Članom 32. stav 1. Zakona propisano jeda je ulazni porez u vezi s poreskim obveznikom, iznosPDV-a koji mu je obračunat na promet dobara ili usluga iPDV koji plati, ili treba da plati, prilikom uvoza dobara,gdje se (u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugama koje ko-risti, ili treba da koristi, u svrhu poslovanja koje vrši.

Obveznik, u smislu člana 32. stav 2. Zakona, imapravo da odbije PDV koji je obavezan da plati ili ga jeplatio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog ob-veznika ili prilikom uvoza dobara, pod uslovom da tadobra, odnosno usluge koristi za promet dobara i uslugakoji podliježe plaćanju PDV-a.

Poreski obveznici koji obavljaju oporezive isporuke do-bara i usluga, u smislu člana 63. stav (1) Pravilnika, imaju pra-vo na odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene us-luge iskazan PDV u skladu sa članom 55. Zakona,

b) da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugogPDV obveznika,

c) da za primljene isporuke prema članu 32. Zakonanije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza i

d) da je isporuka obavljena poreskom obvezniku uposlovne svrhe.

Članom 32. stav 6. tačka 3. Zakona propisano je da ob-veznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog porezana izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovinekoju obveznik ili njegovo osoblje koristi kao objekat zastanovanje, boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i ak-tivnosti u slobodno vrijeme, kao i dobra i usluge povezanesa njima ili njihovom upotrebom.

Shodno navedenom, knjigovodstveni servis, uz ispu-njenje uslova iz člana 32. Zakona i člana 63. stav (1) Pravil-nika, može ostvariti pravo na odbitak ulaznog porezaiskazanog na fakturi dobavljača za nabavku novosagrađenenepokretnosti (stana) koju će, prema navodima iz pred-metnog zahtjeva, koristiti isključivo za potrebe obavljanjaoporezivog poslovanja.

Članom 36. stav 2. Zakona propisano je da je obveznikkoji je ostvario pravo na odbitak ulaznog poreza pri nabavciopreme i objekata za vršenje svoje poslovne djelatnostidužan da izvrši ispravku odbitka ulaznog poreza ako pre-stane da ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava u rokuod pet godina od kalendarske godine u kojoj je počelaupotreba opreme, a deset godina od momenta početkaupotrebe objekta u slučaju nepokretne imovine.

Prema tome, ukoliko obveznik (knjigovodstveni servis)prestane da ispunjava uslove za odbitak ulaznog porezakoje je ostvarilo po fakturi za nabavku predmetne nepokret-nosti, u roku od deset godina od momenta početka upotrebeu obavezi je da izvrši ispravku odbitka ulaznog poreza. n

Dejan RAKIĆ, dipl. pravnik

ODGOVORI NA PITANJA SABESPLATNOG JEDNODNEVNOG

SEMINARA IZ OBLASTIRAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

(Sarajevo)

PITANJE: Da li se prilikom izrade budžeta institucijaBiH, Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčkoplaniraju rezervisanja i u koju svrhu se mogu koristiti tasredstva?

ODGOVOR: U skladu sa zakonima o budžetima, svakegodine se planira izdvajanje za tekuće rezerve koje ne smijupreći iznos od 1,5 (RS) - 3% (Institucije BiH, Federacija),ukupnog budžeta, izuzimajući iznos za servisiranje duga.

Tekuće rezerve mogu se koristiti za:a) finansiranje hitnih i vanrednih izdataka i programe

koji nisu planirani u budžetu,b) finansiranje troškova međunarodnih sporova i arbi-

traža,c) finansiranje novih institucija BiH koje tokom fiska-

lne godine steknu status budžetskog korisnika,d) grantove neprofitnih organizacija na način i u iznosu

koji utvrdi Vijeće ministara.

PITANJE: Da li i privredna društva mogu vršiti rez-ervisanja?

ODGOVOR: U skladu sa MRS 37 - Rezervisanja, po-tencijalne obaveze i potencijalna sredstva, svi pravni sub-jekti su obavezni da primjenjuju odredbe ovog standardaprilikom rezervisanja na teret troškova po osnovu većpreuzetih rizika i budućih obaveza koje mogu proisteći izposlovanja, odnosno iz prošlih i sadašnjih poslovnih transa-

ZIPS - broj 125838

Pitanja i odgovori

kcija, a za koje se ocjenjuje da će biti potrebna određenaplaćanja ili odliv drugih resursa.

Rezervisanje troškova uvijek se vrši za neki određeniperiod koji zavisi od vrste rezervisanja (za date garancijeza prodate proizvode, robu ili izvršene usluge, troškove su-dskih sporova, naknade potraživanja, troškove servisiranjaili popravaka prodatih proizvoda i roba u garantnom roku,rizike povrata i zamjene prodatih proizvoda i roba i drugihsličnih preuzetih obaveza).

Visina procijenjenih rezervisanja uvijek se vrši na os-novu već stečenih iskustava, kao i drugih pratećih informa-cija koje mogu uticati na nastajanje i visinu budućih obaveza.

Knjigovodstveno evidentiranje ukalkulisanih rezervi-sanja za rizike i obaveze, nezavisno od njihovih prirodnihvrsta i namjena, provodi se na kontima grupe 36 (ukalku-lisana rezervisanja).

Poslije isteka perioda za koji je izvršeno rezervisanjetroškova i obaveza pristupa se utvrđivanju koliko je rez-ervisanje bilo osnovano i da li je rezervisani iznos manji iliveći od stvarno nastalih obaveza po tom osnovu. U obaslučaja je potrebno izvršiti korekciju ranijih rezervisanjaukoliko se utvrde određena odstupanja.

Ukoliko neki drugi standard obrađuje određene vrsterezervisanja, potencijalne obaveze ili potencijalna sredstva,pravni subjekt primjenjuje taj standard umjesto MRS 37.To je dopušteno u slučajevima kao što su:

- ugovori o izgranju (kada se koristi MRS 11),- porezi na dobit (kada se koristi MRS 12),- lizing (koristi se i MRS 17),- primanja zaposlenih (kada se koristi MRS 19),- ugovori o osiguranju (kada se koristi MSFI 4, ali i

MRS 37).Troškovi ukalkulisanih rezervisanja će u konačnom

obračunu proizvodne djelatnosti ili vršenja usluga činitisastavni dio cijene koštanja.

Prema paragrafu 9. MRS-a 37, ovaj standard se prim-jenjuje za rezervisanja za restrukturiranje, pa i prestanakposlovanja pravnog subjekta. n

mr. Mukelefa - Ćefa PAVLOVIĆ, ovlašteni revizor

IZ FEDERALNOG MINISTARSTVAFINANSIJA / FINANCIJA

- Finansije -

Bolovanje preko 42 dana - kantonalnizavod zdravstvenog osiguranja treba darefundira bruto naknadu koja se sastojiiz doprinosa iz osnovice i neto naknade

PITANJE: Za bolovanje preko 42 dana zaposleniku is-plaćujemo naknadu plaće i uplaćujemo propisane dopri-nose za obavezna osiguranja. Da li je kantonalni zavodzdravstvenog osiguranja obavezan refundirati poslo-davcu sve uplaćene doprinose (iz i na plaću)?

ODGOVOR: Sistem plaća, shodno odredbama Zakonao doprinosima („Službene novine Federacije BiH“, br.35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), zasnovanje na bruto principu. Bruto plaća definisana je odredbamačlana 6a. stav 1. Zakona, kao i odredbama člana 19. stav 1.Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa

(„Službene novine Federacije BiH“, br. 64/08 i 81/08) ipredstavlja novčano i svako drugo primanje, bez obzira naoblik isplate, oporeziv prema propisima o porezu na doho-dak, koji je na osnovu radnog odnosa poslodavac isplatioili je bio dužan isplatiti zaposleniku prema odredbama Za-kona o radu, kolektivnom ugovoru i drugim propisima izoblasti rada, a sastoji se od doprinosa iz osnovice, porezana dohodak i iznosa koji se isplaćuje zaposleniku sa tog os-nova.

Obaveza plaćanja doprinosa na naknadu plaće utvrđenaje odredbom člana 4. stav 2. tačka 3. Zakona o doprinosi-ma, a odredbom člana 11. stav 1. istog zakona propisano jeda doprinose obračunava i plaća isplatitelj plaće zajedno saobračunom i isplatom plaće. Isto pravilo vrijedi za obračunnaknade plaće, te obračun i plaćanje doprinosa kada se istiobračunavaju na naknadu plaće.

Nadalje podsjećamo da su odredbama člana 4. stav 2.tačka 3., kao i člana 5. stav 4. Zakona o doprinosima propi-sani i drugi izvori za plaćanje doprinosa (zavodi, fondovi,organi uprave i druga pravna ili fizička lica), u skladu sapropisima iz oblasti penzionog osiguranja, zdravstvenogosiguranja i osiguranja od nezaposlenosti.

Članom 56. stav 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju(“Službene novine Federacije BiH”, br. 30/97, 7/02 i 70/08)propisana je obaveza poslodavca da obračunava i isplaćujenaknadu plaće za zaposlenika za vrijeme prvih 42 danaprivremene spriječenost za rad zbog bolesti, a stavovima 3.i 4. istog člana propisano je da pravna i fizička lica obraču-navaju i isplaćuju zaposleniku naknadu plaće i istekom 42dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda os-iguranja. Kantonalni zavod osiguranja obavezan je vratitiisplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana prijemazahtjeva za povrat.

Slijedom naprijed navedenog, za bolovanje preko 42dana, poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku naknaduplaće, kao i uplatiti doprinose za obavezna osiguranja postopama iz člana 10. Zakona o doprinosima, a imajući uvidu odredbu člana 117a. Zakona o penzijskom i invalid-skom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br.29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09), kao i to da je sis-tem plaća, u skladu sa Zakonom o doprinosima, zasnovanna bruto principu (član 6a), te s obzirom na to da naknadaplaće ide na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osigu-ranja, mišljenja smo da kantonalni zavod treba da re-fundira bruto naknadu koja se sastoji iz doprinosa izosnovice i neto naknade.

Doprinosi iz člana 4. stav 2. tačka 2. (na isplaćena ličnaprimanja na teret poslodavca) po stopama iz člana 10. tačka2. Zakona o doprinosima (6,00% za penzijsko i invalidskoosiguranje, 4% za osnovno zdravstveno osiguranje i 0,5%za osiguranje od nezaposlenosti) obračunavaju se priobračunu plaće, na osnovicu koju čini zbrojeni iznos plaće,odnosno osnovice svih zaposlenih, shodno odredbi člana8. stav 2. Pravilnika o načinu obračuna i uplate doprinosa(„Službene novine Federacije BiH“, br. 64/08 i 81/08), istipredstavljaju trošak poslovanja za poslodavca i ne mogu serefundirati.

Broj: 04-14-7186/12, od 05. 12. 2012. godine nPripremila: E. J.

ZIPS - broj 1258 39

Pitanja i odgovori

- Porez na dohodak -

Isplata naknada za troškove službenog putovanja

PITANJE: Kakav je tretman naknada za troškove slu-žbenog putovanja isplaćenih licima koja nemaju statuszaposlenika?

ODGOVOR: Zbog postojanja nejasnoća kada je u pi-tanju neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja ovoMinistarstvo je donijelo stav u vezi isplate neoporezivogiznosa naknade za troškove službenog putovanja pod bro-jem 05-15-2027/12, od 14. 03. 2012. godine, koji je objav-ljen na službenoj stranici Porezne uprave Federacije Bosnei Hercegovine, uz napomenu da se visina neoporezivogiznosa na ime naknade troškova za službena putovanja tičekako budžetskih korisnika tako i drugih poreznih obveznikana osnovu člana 14. stav 1. tačka 1. podtačka a. Pravilnikao primjeni Zakona o porezu na dohodak, koji je objavljen u„Službenim novinama Federacije BiH“, broj 20/12.

Odredbama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu nadohodak, u članu 14. stav 1. tačka 1. podtačka a. propisanoje koji su to prihodi koji ne ulaze u dohodak o nesamostalnedjelatnosti, te da u ovu kategoriju spadaju i naknade tro-škova službenog putovanja i naknade za rad na terenu, pododređenim uvjetima.

Naime, prema podtački a) ovog člana proističe da nak-nade troškova službenog putovanja obuhvataju: naknaduza smještaj, ishranu i prijevozne i druge troškove utvrđeneUredbom o naknadama troškova za službena putovanja(„Službene novine Federacije BiH”, br. 63/10, 9/11 i 80/11)i posebnom Odlukom o visini dnevnica za službena puto-vanja u inostranstvo koju donosi Vlada Federacije.

Ove naknade se smatraju neoporezivim prihodom pore-znog obveznika, ako su isplaćene fizičkom licu koje kodisplatioca ima status zaposlenika i ako su utvrđene po kri-terijima i isplaćene pod uslovima, na način i najviše doiznosa propisanih u skladu sa zadnjim izmjenama i dop-unama Uredbe, odnosno Odluke koja važi u momentu is-plate naknade.

Prema članu 10. stav (2) tačka 1) Zakona o porezu nadohodak, neoporezivi iznos naknade troškova službenogputovanja, utvrđen spomenutim propisima za budžetske ko-risnike, važi i za druge porezne obveznike.

Ako se troškovi službenog putovanja iz ove tačke isplatezaposleniku u iznosima većim od propisanih, smatrat će se,shodno članu 10. stav (2) Zakona, oporezivim prihodom pri-maoca naknade po osnovu nesamostalne djelatnosti.

Međutim, ako se navedeni troškovi službenog putaisplate fizičkom licu koje kod isplatioca naknade nemastatus zaposlenika, smatrat će se prihodima primaocanaknade po osnovu drugih samostalnih djelatnosti,odnosno naknadom isplaćenom po osnovu ugovora odjelu ili autorskim honorarom.

U tom smislu za ovo lice kao primaoca naknade prois-tiče obaveza plaćanja odgovarajućih doprinosa, i to na imezdravstvenog osiguranja (4% od bruto iznosa isplaćenenaknade) na teret osiguranika, obavezi plaćanja penzijskogi invalidskog osiguranja (6% na osnovicu), na teret is-

platitelja primitka i obavezi plaćanja akontacije poreza nadohodak (10% od osnovice).

U dijelu koji se odnosi na mogućnost priznavanjatroškova u visini od 20%, u slučaju kada se radi o ugovoruo djelu, prema članu 15. stav 7. Zakona o porezu na doho-dak ova mogućnost je data ako ugovoreni iznos naknadeuključuje i troškove koji padaju na teret angažiranog lica.

Broj: 05-14-2570/12 SO, od 07. 05. 2012. godine nPripremio: Omer SOKOLOVIĆ, dipl. pravnik

POREZI I DOPRINOSI

Ugovor o obavljanju privremenih ipovremenih poslova

PITANJE: Da li se na ugovore o privremenim i povre-menim poslovima obračunavanju puni doprinosi od31% na teret obveznika doprinosa i 10,5% na teret poslo-davca ili doprinosi 4% za zdravstveno osiguranje na teretosiguranika i 6% za mirovinsko na teret isplatitelja, kaoi za druge samostalne djelatnosti?

ODGOVOR: Shodno članu 136. stav 1. Zakona oradu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00i 29/03), za obavljanje privremenih i povremenih poslovamože se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i po-vremenih poslova, pod uvjetima da:

l su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolek-tivnom ugovoru ili u pravilniku o radu;

l privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju po-slove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ilineodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vre-menom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarskegodine.

U principu, privremeni i povremeni poslovi obavljajuse u toku određenog radnog vremena i pod nadzorom po-slodavca.

Rad koji se obavlja na temelju ugovora o privremenimi povremenim poslovima pripada nesamostalnim djelatnos-tima, te prihodi ostvareni po toj osnovi podliježu obaveziobračuna i uplate poreza na dohodak i doprinosa na načinpredviđen za nesamostalne djelatnosti (31% doprinosi izličnih primanja; 10,5% doprinosi na lična primanja i 10%porez na dohodak).

Napominjemo, ukoliko je riječ o radu koji u jednommjesecu nije trajao duže od 10 dana, odnosno 80 sati, a zakoji isplaćeni dohodak ne iznosi više od 250 KM, porez nadohodak na osnovu nesamostalne djelatnosti se obračunavapo stopi od 10% bez primjene ličnih odbitaka.

Na taj način obustavljeni, odnosno odbijeni i uplaćeniporez smatra se konačno utvrđenim porezom za porezni pe-riod, te porezni obveznik za taj dohodak nije dužan da pod-nese godišnju poreznu prijavu.

Ukoliko želi da ostvari pravo na lični odbitak, porezniobveznik može taj dohodak i uplaćene iznose akontacijeporeza unijeti u godišnju prijavu.

Za razliku od privremenih i povremenih poslova, za an-gažovanje određenih lica raznih stručnih profila u vremenukoje ne mora da se podudara sa radnim vremenom poslo-davca sklapa se ugovor o djelu, koji ima sve karakteristiketzv. samostalne djelatnosti.

U tim slučajevima se na propisani način od bruto os-novice oduzima i odbija 4%-tni iznos za zdravstveno osig-

ZIPS - broj 125840

Pitanja i odgovori

uranje na teret angažovanog lica, 6%-tni iznos za PIO nateret isplatioca, a potom prije neto isplate još 10% porezana dohodak. Za svaki angažman određenih lica po ugovoruo djelu, u obavezi ste da nadležnoj ispostavi, prema vašemsjedištu, dostavite obrazac AUG-1031 - Akontacija porezapo odbitku za povremene samostalne djelatnosti, istovre-meno sa isplatom neto naknade.

Na temelju svega navedenog nije moguć angažman licapo osnovu privremenih i povremenih poslova (nesamosta-lna djelatnost), a da obračun i uplata pripadajućih doprinosaza obavezna osiguranja bude ista kao za angažman lica poosnovu ugovora o djelu. n

Džavida HADŽIĆ, dipl. ecc.

REVIZIJA

Razlike između revizije učinka i finansijske revizije

PITANJE: Koje su razlike između revizije učinka i finan-sijske revizije i čime se bavi revizija učinka?

ODGOVOR: Revizija učinka se umnogome razlikujeod finansijske revizije ne samo kada se radi o teorijskimpolazištima nego i praktičnim aspektima rada.

Finansijska revizija više teži primjeni standarda, dok jerevizija učinka fleksibilnija kada je u pitanju izbor pred-meta revizije, ciljeva, metoda i izvještavanja. Revizija uči-nka nije redovna (godišnja) revizija sa formalnim nalazimai mišljenjem i nije bazirana na standardizovanim „kontrol-nim listama“ (check list). Umjesto toga, ona se vrši peri-odično i po prirodi je široko opsežna i otvorena za različitamišljenja i tumačenja.

Revizija učinka procjenjuje da li je revidirani subjektuspješan, a finansijska revizija daje mišljenje o tome da lifinansijski izvještaji subjekta daju fer i istinit prikaz stanja.Fokus revizije učinka je na programu revidiranog subjektai njegovim aktivnostima, a fokus finansijske revizije je naračunovodstvenim sistemima. Profil kadrova u reviziji uči-nka može biti iz ekonomije, političkih nauka, sociologije,informatike itd, a u finansijskoj reviziji pretežno iz raču-novodstva. Metode revizije učinka su različite od projektado projekta, dok su u finansijskoj reviziji standardizovanemetode iz priručnika za obavljanje revizije. Izvještaji re-vizije učinka su promjenljive strukture i sadržaja, a izvješ-taji finansijske revizije imaju istu strukturu i sadržaj.

S obzirom na to da revizija učinka koristi različitemetode evaluacije i istraživanja neophodno je da osoblje re-vizije učinka posjeduje širi spektar različitih znanja ivještina nego kod tradicionalne revizije. Važna razlika uodnosu na finansijsku reviziju jeste u činjenici da revizoriučinka najčešće sami ili uz pomoć drugih pronalaze kriterijeuspjeha, a kod finansijske revizije postoje unaprijed utvrđenikriteriji u obliku računovodstvenih standarda ili zakona.

Osnovna pitanja revizora učinka su:l Da li su stvari urađene na pravi način?l Da li su urađene prave stvari?Prvo pitanje je prvenstveno usmjereno na subjekte koji

su predmet revizije i tiče se pitanja da li se strateške odlukeprovode na pravi način i da li su provedene aktivnostiujedno i najadekvatnije uz pretpostavku da su preduzeti is-pravni koraci.

Drugo pitanje proširuje područje analize i da li su usvo-jene politike i strategije implementirane na odgovarajučinačin i da li su korištena adekvatna sredstva. Ovakva vrstapitanja se odnosi na efektivnost i ima uticaj na širu društve-nu zajednicu. Stoga revizori učinka moraju biti oprezni kakone bi izašli iz okvira svog mandata i prešli u oblast politike.

Revizija učinka bavi se ispitivanjem ekonomičnosti,efikasnosti i efektivnosti („tri E“), a cilj revizije može biti ispi-tivanje jednog, dva ili sva tri oblika uspješnosti. Revizijaučinka može obuhvatati i ispitivanje funkcije upravljanjapravnog lica, aktivnosti pravnog lica, programe i operacijepravnog lica itd. U ovom slučaju revizija se obično usmjeravana to kako rukovodstvo obavlja funkciju strateškog i drugihvrsta planiranja, kako provodi planove i prati poslovanje.

Ekonomičnost se može shvatiti kao najveće mogućesmanjenje troškova resursa ili korištenja javne imovine zaobavljanje neke aktivnosti (inputi), a istovremeno postojiisti kvalitet proizvoda (outputi). Ekonomičnost se odnosina standard „dobrog domaćina“ u trošenju javnog novca.

Efikasnost je odnos izmedu učinaka, odnosno roba, uslugai drugih rezultata i resursa upotrijebljenih za njihovu proizvod-nju. Kao takva, efikasnost je usko povezana sa „produktivno-šću“. Za ocjenu efikasnosti, kao i ekonomičnosti, potrebno jevršiti upoređivanje omjera resursa (inputa) i učinaka (outputa)sa srodnim organizacijama (sta- ndardni pokazatelji, pokazatelji„najbolje prakse“, „bench marking“ itd).

Efektivnost se bavi mjerenjem obima ostvarivanja ci-ljeva i odnosom između planiranog i ostvarenog učinkaneke aktivnosti. Revizor može ocijeniti ili izmjeriti efek-tivnost upoređivanjem rezultata (ukupnih učinaka) sa ci-ljevima koji su usvojeni poslovnim politikama. Međutim,obično je prikladnije kad se revizijom učinka utvrdi dopri-nos korištenih instrumenata u ostvarivanju ciljeva poslovnepolitike što je revizija efektivnosti u njenom pravom zna-čenju, jer zahtijeva dokaze o učincima rezultata stvarnihaktivnosti pravnog lica u odnosu na ciljeve poslovne poli-tike koja se revidira.

Revizija efektivnosti može se shvatiti:l u užem smislu, kada se ispituju odluke i radne opera-

cije u okviru revidiranog subjekta. U tim uslovima revizijaefektivnosti će se uglavnom usmjeriti na proizvodne je-dinice, dakle, ispituje „interne učinke“ koji su prepozna-tljivi u okviru subjekta kod kojeg se vrši revizija;

l u širem smislu, kada se ispitivanje proteže izvanokvira revidiranog subjekta. U tom slučaju revizija efek-tivnosti može ići za tim da mjeri ne samo proizvode nego iostvarene rezultate ili učinke subjekta kod kojeg se vrši re-vizija. Kako bi se to postiglo, revizor mora uzeti u obziruticaj vanjskih faktora na učinke revidiranog entiteta,odnosno faktore koji nisu pod kontrolom tog subjekta. n

Dragoljub KOVINČIĆ, viši revizor u Uredu za reviziju institucija BiH

STEČAJNI POSTUPAK

Platežna nesposobnost dužnika

PITANJE: U toku izvršnih postupaka, prije svega, gdjesu dužnici pravna lica nismo u mogućnosti naplatiti svojapotraživanja utvrđena presudom, jer dužnici nemajunovčana sredstva na bankovnim računima, a ne uspije-

ZIPS - broj 1258 41

Pitanja i odgovori

vamo na pokretnim i nepokretnim stvarima provestiizvršenje. Da li možemo podnijeti prijedlog za pokretanjestečajnog postupka nad dužnikom jer nije u mogućnostiizvršavati svoje obaveze?

ODGOVOR: Stečajni postupak pokreće se pisanimprijedlogom nadležnom sudu koji je dužan razmotriti pri-jedlog u roku od 15 dana od dana njegovog prijema.

Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužniki svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za provođenjestečajnog postupka.

U konkretnom slučaju, možete podnijeti prijedlog,odnosno ovlašteni ste za podnošenje prijedloga za otvaranjestečajnog postupka, ali ste istovremeno sa pisanim prijed-logom dužni dostaviti odgovarajuću dokumentaciju kojomse dokazuju vaša potraživanja i platežna nesposobnoststečajnog dužnika.

Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije ustanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obavezeplaćanja. Smatra se da je stečajni dužnik platežno nes-posoban ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmirujesvoje dospjele novčane obaveze.

Posebno ukazujemo na to da okolnost da je stečajnidužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelim-ično potraživanje nekih provjerilaca, samo po sebi, ne značida je platežno sposoban, te i ovo trebate imati u vidu kodpodnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. n

Mesnur HADŽIMUSIĆ, advokat

PROSTORNO UREĐENJE

Izmjena odobrenja za građenje u korist novog investitora

PITANJE: Odobrenje za gradnju stambeno-poslovnogobjekta dato je na ime fizičkog lica koje je započelo sagradnjom, a to lice je ujedno i vlasnik jedne firme. Našojslužbi je podnio zahtjev za dopunu izdatog odobrenja zagradnju (promjenu imena investitora), s tim da uz nje-govo ime stavi i ime firme. Kako postupiti? - pitaju izOpćine Konjice.

ODGOVOR: U skladu sa odredbama člana 39. Zakonao građenju ("Sl. novine HNK", broj 5/04), u slučaju da utoku gradnje dođe do promjene investitora, nadležna službaprostornog uređenja će po službenoj dužnosti u propisanomroku izvršiti izmjenu odobrenja za građenje, kada su za toispunjeni propisani uslovi. Da bi se izvršila navedena prom-jena uslovi su da novi investitor ima i dokaže pravograđenja na određenoj nekretnini, odnosno da je na osnovupravno valjanog dokumenta ili nasljeđivanjem stekao pravovlasništva na građevini.

Dakle, da bi se u konkretnom slučaju izmijenilo ranijeizdato odobrenje za građenje neophodno bi bilo da je u ko-rist pomenute firme konstituisano pravo građenja na nekret-nini, odnosno da je firma stekla pravo vlasništva ili suvla-sništva na građevini, na propisan način, na primjer odgo-varajućim pravnim poslom, odnosno ugovorom. n

Ismet VELIĆ, advokat

JAVNE NABAVKE

Period važenja ponuda

PITANJE: Da li se ugovorni organ može obratiti ponu-đačima sa zahtjevom za produženje perioda važenja po-nuda koji je istekao zbog postupka rješavanja žalbe kodUreda za razmatranje žalbi?

ODGOVOR: Odredbom člana 15. Zakona o javnimnabavkama Bosne i Hercegovine propisano je da periodvaženja ponude određuje ugovorni organ. Odredbom člana13. stav (1) Zakona određeno je da ugovorni organ pripre-ma tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ovogzakona i podzakonskim aktima. Period važenja ponude nemože biti kraći od navedenog u tenderskoj dokumentaciji ini u kom slučaju neće biti kraći od 30 dana. Ukoliko se uponudi ne navede period njenog važenja, smatraće se daponuda važi za period naznačen u tenderskoj dokumentaciji.

Članom 15. stav (2) Zakona je propisano da tokom pe-rioda važenja ponude ugovorni organ može od dobavljača,u pisanoj formi, zahtijevati da produže period važenja doodređenog roka. Svaki dobavljač ima pravo odbiti takav za-htjev bez gubljenja prava u vezi sa osiguranjem ponude.

Dakle, ocjena ponude može biti jedan proces koji trajeduže od onoga što je predvidio ugovorni organ. Kada je torealno potrebno, ugovorni organ može zahtijevati od ponu-đača u pisanom obliku da produži period važenja ponudedo određenog navedenog datuma, pod uslovom da taj za-htjev podnesu prije isteka perioda važenja ponude.Ponuđač takav zahtjev može odbiti. U slučaju da se priložigarancija za ponudu, to odbijanje od ponuđača ne povlačisa sobom gubitak garancije za ponudu.

U slučaju da ugovorni organ zahtijeva produžavanje pe-rioda važenja ponude kako je navedeno u članu 15. stav (2)Zakona, ponuđač koji pristane na produžetak perioda va-ženja ponude o tome u pisanoj formi obavještava ugovorniorgan, u skladu s tim produžava period trajanja i ako je bilapodnesena garancija za ponudu obezbjeđuje produženugaranciju za ponudu.

Ukoliko dobavljač ne odgovori na zahtjev ugovornogorgana u pogledu produženja perioda važenja ponude ili neproduži rok važenja ponude ili ne osigura produženu garan-ciju za ponudu (ozbiljnost ponude), smatra će se da jedobavljač odbio zahtjev ugovornog organa.

U slučaju da ugovorni organ nije blagovremeno tražioproduženje perioda važenja ponude ugovorni organ se nemože obratiti ponuđačima o ovom pitanju, jer bi to bilosuprotno članu 15. stav (2) Zakona.

Ponuđači koji ne žele dalje učestvovati u postupkunabavke mogu odustati bez ikakvih posljedica od ovog pos-tupka, te ugovorni organ u ovoj situaciji neće moći aktivi-rati garanciju za osiguranje ponude u slučaju situacijadefinisanih članom 16. stav (3) Uputstva o primjeni Zakonao javnim nabavkama BiH („Službeni glasnik BiH“, br.03/05 i 24/09), ukoliko je garancija u konkretnom postupkubila tražena od ugovornog organa. n

Dragana MACURA - RIBIĆ, dipl. pravnik

ZIPS - broj 125842

Pitanja i odgovori

JAVNE USTANOVE

Ne postoji obaveza da se nakon istekamandata v.d. direktoru osigura radnomjesto ako nije došao iz reda uposlenika

PITANJE: Naša općina je osnivač JU Dječiji vrtić. Pri-likom raspisivanja konkursa za izbor direktora nije seprijavila nijedna osoba koja ispunjava uvjete. Stoga jeUpravni odbor ustanove za direktora postavio osobu kaovršitelja dužnosti sa višom upravnom školom koja nijeimala pet godina radnog iskustva u odgojno-obrazo-vanom radu. Nakon šest mjeseci produžen joj je još jedanmandat, a kako se v.d. mandat ne može produžiti, Up-ravni odbor je raspisao novi konkurs. Osoba koja je bilav.d. sada se poziva na član 44. Zakona o predškolskomodgoju i obrazovanju („Službene novine KSB“, broj11/01) i upozorava na to da će svoja prava tražiti sudskiako joj osnivač ne osigura radno mjesto. Da li osoba kojanije ispunjavala uvjete, a bila je postavljena za v.d. di-rektora ima pravo tražiti od osnivača stalno zaposlenje,iako prema Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta JUza njenu stručnu spremu nema predviđeno radno mjesto,kao ni u drugim institucijama i ustanovama?

ODGOVOR: Odredbe Zakona na koje se pozivate suneprecizne.

Ne znamo da li ste nekim drugim odredbama eventu-alno regulisali da se vršilac dužnosti direktora imenuje izreda zaposlenika, ali je odredbama člana 31. stav 1. Zakonao ustanovama („Službeni glasnik RBiH“, br. 6/928/93 i13/94), koji se primjenjuje u Federaciji Bosne i Herce-govine do donošenja novog zakona, izričito propisano dase vršilac dužnosti direktora imenuje iz reda stručnih rad-nika zaposlenih u ustanovi. Iz toga proističe i obaveza dase, ako ne bude imenovan za direktora, vraća na svojeradno mjesto, odnosno da mu se mora obezbijediti radnomjesto u skladu sa njegovom stručnom spremom.

Pored toga, vršilac dužnosti mora da ispunjava uslovekoji su predviđeni za direktora, koji su propisani Zakonomi Pravilima, pa je imenovanje bilo nezakonito.

Upravni odbor je prekršio i odredbe člana 31. stav 2.Zakona o ustanovama, odnosno vršilac dužnosti direktoramože rukovoditi ustanovom do imenovanja direktora, a na-jduže šest mjeseci, a ne dva puta po šest mjeseci.

Ukoliko vršilac dužnosti direktora nije imenovan izreda usposlenika ustanove, ne postoji obaveza da mu se os-igura radno mjesto u skladu sa njegovom stručnom spre-mom, jer na to mjesto nije došao iz reda uposlenika. n

ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA

Pribavljanje podataka o prebivalištu i registrovnom motornom vozilu u vlasništvu druge osobe u svrhu

sudskog postupkaPITANJE: Po kom zakonu i na koji način fizičke i pravneosobe mogu pribaviti podatak o prebivalištu i registro-vanim motornim vozilima u vlasništvu druge osobe, usvrhu sudskog postupka?

ODGOVOR: Kako se radi o ličnim podacima koji sevode u skladu sa propisima o centralnoj evidenciji i razm-jeni podataka, pribavljanje podatake o prebivalištu i reg-istrovanim motornim vozilima u vlasništvu druge osobe, usvrhu sudskog postupka, vrši se u skladu sa Zakonom o za-štiti ličnih podataka («Službeni glasnik BiH», br. 49/06 i76/11).

Ovaj zakon primjenjuje se na lične podatke koje ob-rađuju svi javni organi, fizička i pravna lica, osim ako drugizakon ne nalaže drugačije.

Lični podaci znače bilo koju informaciju koja se odnosina fizičko lice koje je identifikovano ili se može utvrditiidentitet lica.

Saglasno članu 17. Zakona o zaštiti ličnih podataka,kontrolor podataka ne može dati lične podatke korisnikuprije nego što o tome obavijesti nosioca podataka.

Ako nosilac podataka ne odobri davanje ličnih po-dataka, oni se ne mogu otkriti trećoj strani osim ako to nijeu javnom interesu.

U konkretnom slučaju, kontrolor ličnih podataka jenadležno ministarstvo unutrašnjih poslova, a nosilac po-dataka je fizičko lice čiji se identitet može ustanoviti iliidentificirati, neposredno ili posredno, naročito na osnovujedinstvenog matičnog broja, te jednog ili više faktorakarakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski,kulturni ili socijalni identitet tog lica, odnosno lice za kojetražite podatke o prebivalištu i registrovanom vozilu.

Kontrolor ličnih podataka ovlašten je lične podatke datina korištenje drugim korisnicima na osnovu pisanog zaht-jeva korisnika ako je to potrebno radi obavljanja poslova uokviru zakonom utvrđene nadležnosti ili ostvarivanja za-konitih interesa korisnika.

Pisani zahtjev mora sadržavati svrhu i pravnu osnovuza korištenje ličnih podataka, te vrste ličnih podataka kojise traže.

Zabranjeno je davanje ličnih podataka na korištenjedrugim korisnicima za čiju obradu, odnosno korištenje nisuovlašteni prema odredbama čl. 5. i 6. ovog zakona, te akoje svrha za koju se lični podaci traže na korištenje suprotnaodredbi člana 4. ovog zakona.

Odredbama članova 5. i 6. propisana je obavezna sa-glasnost nosioca podataka za prikupljanje podataka i sluča-jevi kada postoji pravo na obradu ličnih podataka bezsaglasnosti nosioca podataka, a odredbama člana 4. Zakonapropisani su principi obrade podataka.

Kontrolor podataka vodi posebnu evidenciju o ličnimpodacima koji su dati na korištenje korisniku ličnih po-dataka i svrsi za koju su lični podaci dati.

Nosilac podataka ne može ostvariti pravo na blokiranjeili uništavanje ličnih podataka ako kontrolor ima obavezuda obradi podatke prema posebnom zakonu ili ako bi timebila narušena prava trećih lica. n

Ljiljana ĆEHAJIĆ, dipl. pravnik

ZIPS - broj 1258 43

Pitanja i odgovori

nije obavezan ali je

u radu neophodan!ZIPS

IZ AGENCIJE ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA

Konkursna procedura za prijemdržavnih službenika - traženje

uvjerenja da se protiv kandidata nevodi krivični postupak

PITANJE: Da li poslodavac može u Općim uslovima zaprijem u radni odnos državnog službenika, između os-talih, tražiti i uvjerenje da se ne vodi krivični postupak,jer je takva pravna norma predviđena Zakonom održavnim službenicima i namještenicima u organimadržavne službe Unsko-sanskog kantona.

ODGOVOR: Cilj Zakona o zaštiti ličnih podataka("Službeni glasnik BiH", br. 49/06, 76/11 i 89/11) - (u da-ljem tekstu: Zakon) je da se na teritoriji Bosne i Herce-govine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo iliprebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih slo-boda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka upogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.

Zakon u članu 3. alineja 1. propisuje da: "lični podaciznače bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko licekoje je identificirano ili se može utvrditi identitet lica", doku alineji 7. propisuje da je „kontrolor svaki javni organ, fiz-ičko ili pravno lice, agencija ili drugi organ koji samostalnoili sa drugim vodi, obrađuje i utvrđuje svrhu i način obradeličnih podataka."

U članu 4. Zakona propisani su osnovni principi obradeličnih podataka kojih su obavezni da se pridržavaju svi kon-trolori. U tački a) navedenog člana propisano je da je kon-trolor obavezan obrađivati lične podatke na pravičan izakonit način. Ovaj princip podrazumijeva obradu ličnihpodataka na osnovu i u granicama zakona i drugih propisa.Ostvarivanje načela pravičnosti i zakonitosti znači pridrža-vanje materijalno i formalno-pravnih propisa koji se imajuprimijeniti u konkretnoj stvari, odnosno osiguranje mater-ijalno-pravne i procesno-pravne zakonitosti.

U konkretnom slučaju, Zakon o državnim službenicimai namještenicima u organima državne službe Unsko-san-skog kantona („Sl. glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj5/12), na čije odredbe se odnosi pitanje, u članu 36. stav 1.tačka g) kao jedan od opštih uslova za prijem u radni odnosu organ državne službe na radno mjesto državnog službe-nika propisuje uslov „da se ne vodi krivični postupakprotiv tog lica“.

Nadalje, članom 35. citiranog zakona u stavu (3)tačkama b) i d) propisano je da tekst javnog konkursa sadržinaznaku općih uslova iz člana 36. za prijem u radni odnos,odnosno spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto nji-hovog podnošenja.

Dakle, u konkretnom slučaju, postoji jasan zakonskiosnov da poslodavac u javnom konkursu za prijem u radniodnos državnog službenika, pod općim uslovima, navedeuslov da se protiv lica ne vodi krivični postupak.

Način dostavljanja uvjerenja da se ne vodi krivični pos-tupak nije predviđen niti jednim propisom, što u konkretnojproceduri po raspisanom javnom konkursu znači da poslo-davac može tražiti od kandidata da dostave uvjerenje da se

protiv njih ne vodi krivični postupak, ili da isto sam pribavi,jer za to ima zakonski osnov.

Zakonom o krivičnom postupku FBiH, članom 3.,propisano je jedno od načela koje uređuje položaj osumn-jičenog u toku krivičnog postupka, a to je načelo nevinostii in dubio pro reo. U najkraćem, smisao ove pretpostavkeje da svako ko je osumnjičen, odnosno optužen za krivičnodjelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na zakonitnačin ne utvrdi njegova krivnja. Nadalje, pravilo in dubiopro reo određuje da Sud sumnju u pogledu postojanja či-njenica koje čine obilježja krivičnog djela ili o kojima za-visi primjena neke odredbe krivičnog zakona rješavapresudom na način koji je povoljniji za optuženog.

Međutim, istovremeno, Zakon o krivičnom postupkuFBiH sadrži i odredbe koje predviđaju nastupanje posljed-ica i u slučaju samog pokretanja krivičnog postupka usmislu ograničenja određenih prava lica protiv kojeg je pos-tupak pokrenut.

Posljedice za određena krivična djela mogu nastupiti iu trenutku potvrđivanja optužnice. Nastupanje posljedicapokretanja krivičnog postupka u smislu ograničavanjaprava tog lica može biti propisano posebnim zakonom.Tako je članom 64. Zakona o državnim službenicima i nam-ještenicima u organima državne službe Unsko-sanskogkantona predviđeno da:

(1) „Ako se pokrene krivični postupak rukovodilac or-gana državne službe dužan je državnog službenikaodmah suspendovati u slučajevima ako se:

a) Protiv državnog službenika pokrene krivični postu-pak za počinjeno djelo u obavljanju službene dužnosti;

b) Državni službenik nalazi u pritvoru.(2) Ako se pokrene krivični postupak rukovodilac or-

gana državne službe može suspendovati državnogslužbenika u slučajevima:

a) ako je protiv državnog službenika pokrenut krivičnipostupak za krivično djelo za koje se može izrećikazna zatvora od najmanje pet godina:

b) ako je državni službenik zatečen u izvršenju kriv-ičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora utajanju od najmanje pet godina i

c) ako postoje dokazi koji ukazuju na izvršenje kriv-ičnog djela.

(3) U slučaju preventivne suspenzije:a) Državni službenik koji je suspendovan prima puni

iznos plaće".Iz ovih odredbi je vidljivo da preventivna suspenzija

neće automatski nastupiti ako se protiv državnog službe-nika pokrene krivični postupak, nego samo u zakonompropisanim slučajevima i samo za određenu vrstu krivičnihdjela. Mišljenja smo da upravo u tom smislu treba posma-trati obavezu dostavljanja uvjerenja u kome su sadržani po-daci o tome da li se protiv lica vodi krivični postupak i akose takav postupak vodi onda razmotriti o kom krivičnomdjelu se radi. Ukoliko bi se radilo o krivičnim djelima zakoje je predviđena preventivna suspenzija, onda se ničimne može opravdati izbor kandidata koji će odmah nakonzasnivanja radnog odnosa, po sili zakona, biti suspendovan.

Zbog svega gore navedenog, mišljenja smo da poslo-davac, kao kontrolor, postupa u skladu sa principimaobrade ličnih podataka propisanih u članu 4. tačka a) Za-kona, samo u slučaju kada u konkursnoj proceduri traži odkandidata da prilože uvjerenje da li se protiv njih vodi kriv-ični postupak ili ne u svrhu da utvrdi da li se radi o krivič-nim djelima za koje se po Zakonu o državnim službenicima

ZIPS - broj 125844

Pitanja i odgovori

i namještenicima u organima državne službe Unsko-san-skog kantona može izreći preventivna suspenzija kao zalica koja su u radnom odnosu.

Ovakvim postupanjem postiže se da svi kandidati imajuravnopravan položaj u toku konkursne procedure. Nadalje,ograničenje prava lica protiv kojih se vodi krivični postu-pak bi bilo svedeno na minimalnu mjeru neophodnu za ost-varivanje svrhe za koju su i propisana, što je u potpunostiopravdano imajući u vidu poštivanje načela pretpostavkenevinosti i načela in dubio pro reo. n

Broj: 03-1-37-2-482-2/12 A.Z., od 09. 08. 2012. godinePripremila: Amela ZAHIROVIĆ, dipl. pravnik

IZ AGENCIJE ZA DRŽAVNU SLUŽBUBOSNE I HERCEGOVINE

Ranija Odluka (iz 2006. godine) propisivala je mnogo „oštrije“ kriteriješta su „isti ili slični poslovi“, nego štosu preporuke iz sadašnje Instrukcije

PITANJE: Da li se u aktima Agencije (ranijoj Odluci i In-strukciji) koji regulišu pitanje šta se smatra „istim ili sličnimposlovima“ za potrebe javnih oglasa pojavljuje diskrimi-nacija? - pita Helsinški komitet za ljudska prava u BiH.

ODGOVOR: Što se tiče činjenica, važno je istaći daje još prije više od pet godina tadašnji direktor Agencijegosp. Jakob Finci donio Odluku o kriterijima šta se smatraistim ili sličnim poslovima za potrebe sprovođenjakonkursa za radna mjesta državnih službenika u instituci-jama Bosne i Hercegovine (Odluka od 30. 03. 2006. go-dine), koja je propisivala mnogo „oštrije“ kriterije šta su„isti ili slični poslovi“, nego što su preporuke iz sadašnjeInstrukcije. Kako su prema jednim od prethodnih izmjenazakona komisije za izbor postale zakonski neovisna tijela,to im Agencija više ne može davati obavezujuća uputstva(kao što je bila Odluka iz 2006. godine), te je donesena Od-luka o stavljanju van snage Odluke o kriterijima šta se sma-tra istim ili sličnim poslovima za potrebe sprovođenjakonkursa za radna mjesta državnih službenika u instituci-jama Bosne i Hercegovine. Istovremeno, izdata je navedenainstrukcija, koja zvanično predstavlja najobičniji dopis sanazivom „Isti ili slični poslovi za potrebe izbornog procesapo javnim oglasima za popunu radnih mjesta državnihslužbenika u institucijama Bosne i Hercegovine, instruk-cija“, dakle nije riječ o pravno obavezujućem propisu većsamo o sugestiji.

Naime, Odluka o stavljanju van snage Odluke ... sadržisamo odredbu da se Odluka iz 2006. stavlja van snage, pričemu će Agencija sugerisati komisijama šta se smatra istimili sličnim poslovima, bez obavezujuće primjene od stranekomisija.

Stoga, netačno je tvrditi da nekoga može diskriminiratiInstrukcija, kao i Odluka o stavljanju van snage Odluke ...,jer nijedan od tih akata nema pravnu obaveznost, već pred-stavljaju samo preporuke koje komisije mogu, ali nemoraju prihvatiti. Podsjećamo da su, prema članu 24. st.1. i 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne iHercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 8/03,35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09i 8/10), komisije za izbor potpuno neovisne i nepristrasne

u provođenju javnog konkursa, nezavisna tijela koja samabiraju predsjedavajućeg među svojim članovima i usvajajuposlovnik o radu većinom glasova svih članova, a potomusvajaju i sve druge potrebne odluke u skladu sa poslo-vnikom. Odluke komisije ne može mijenjati direktor Agen-cije, niti koji drugi državni službenik ili zaposlenik (Age-ncija je i de iure i de facto sekretarijat komisija), a zakoni-tost odluka komisija prema članu 63. istog zakona prei-spituje Odbor državne službe za žalbe, stalno tijelo Vijećaministara BiH (potpuno nezavisno od Agencije), a potom ieventualno Sud BiH u upravnom sporu.

Međutim, možda je konkretno važniji obim primjenesadašnje Instrukcije, kao i ranije Odluke iz 2006. godine.Naime, Instrukcija, kao i ranija Odluka iz 2006. godine,odnosi se samo na radna mjesta za koja je javnim oglasom,odnosno Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji institucije(iz kojeg moraju proizaći uslovi javnog oglasa) utvrđen kaoposebni uslov „radno iskustvo na istim ili sličnimposlovima“. Valja napomenuti da se navedeni uslov „istiili slični poslovi“ traži u samo dvije institucije BiH (od oko70 obuhvaćenih državnom službom), dok je u drugim in-stitucijama, ako je takav uslov nekad i tražen, isti zamijen-jen mnogo fleksibilnijim uslovom radnog iskustva ustruci, nevezano od ranijeg poslodavca i vrste poslova un-utar određene struke na kojim je osoba radila.

Direktna posljedica prethodne činjenice je da se uslov„radno iskustvo na istim ili slični poslovima“ u 2011. go-dini tražio do sada za dva (2) radna mjesta (jedno u Min-istarstvu inostranih poslova i jedno u Centralnoj izbornojkomisiji), od svih javno oglašenih mjesta (u 2011. godinido sada 125 mjesta, dakle samo 1,6% radnih mjesta), dokje u 2010. taj uslov tražen za oko 20 radnih mjesta - sva uMinistarstvu inostranih poslova i Centralnoj izbornoj ko-misiji BiH, od ukupno 1.075 oglašenih radnih mjesta u istojgodini, što čini samo 1,86% radnih mjesta). Stoga se i In-strukcija, odnosno ranije Odluka odnosi(la) na taj zane-marljivo mali broj, odnosno procenat radnih mjesta(samo dva radna mjesta u 2011. godini).

Valja još jednom istaći da je Instrukcija donesena kakobi se ublažili strožiji uslovi propisani Odlukom iz 2006. go-dine u pogledu „istih ili sličnih poslova“, odnosno kako bise što širi krug lica mogao prijaviti na oglase na kojima seza radna mjesta traži „radno iskustvo na istim ili sličnimposlovima“, a uz drugi navedeni razlog izmjena zakona ko-jima je komisija uz nepristrasnost postala i formalno neza-visna od Agencije. Drugi bitan aspekt leži u tome da bineprimjenjivanjem Instrukcije (nakon što je Odluka iz2006. godine već stavljena van snage), uslov „isti ili sličniposlovi“ bio mnogo rigidniji i rezultirao odbacivanjem svihprijava kandidata koji nisu radili u organima uprave i to bašna doslovno istim ili sličnim poslovima, to bi prouzroko-valo veće razlikovanje i nepovoljnije postupanje premakandidatima, koje Instrukcija, pa i ranija Odluka, u suštini,ublažava. Primjerice, ako se Instrukcija ne bi primjenjivala,na radno mjesto npr. „stručni saradnik za finansije“, pritraženom iskustvu na istim ili sličnim poslovima, mogli bise prijaviti samo zaposleni sa iskustvom u organima upravena poslovima finansija ili budžeta, dok se po Instrukciji(koju vi neopravdano nazivate diskriminatorskom) na takvoradno mjesto mogu prijaviti i lica koja su na finansijskimposlovima radila i u preduzeću - društvu ili drugom prav-

ZIPS - broj 1258 45

Pitanja i odgovori

nom licu (bilo gdje), te bi čak i da postoji diskriminacijaista bila mnogo veća bez Instrukcije nego sa njom (iako jeto zbog malog broja radnih mjesta na koja se ista odnosi -ispod 2%, bez stvarnog većeg značaja).

Međutim, osnovno, a i začuđujuće su vaše tvrdnje daInstrukcija i Odluka (koja uostalom više ni ne važi) kršečlan 2. Zakona o zabrani diskriminacije („Službeni glasnikBiH“, broj 59/09), odnosno uopšte odredbe tog zakona.Naime, tako renomirana nevladina organizacija za zaštituljudskih prava trebala bi dobro poznavati sve odredbe istogzakona (o zabrani diskriminacije), a ne samo jedan član,koji ste (pravilno) citirali.

Naime, u konkretnom slučaju važna je odredba člana5. istog zakona „Izuzeci od principa jednakog postupanja”,kojim je u tački b) propisano da se zakonske mjere i radnjeneće smatrati diskriminacijskim kada se svode na nepo-voljno razlikovanje ili različito postupanje ako su zasno-vane na objektivnoj i razumnoj opravdanosti, tako, sljedećemjere neće smatrati diskriminacijskim kada se njima ost-varuje legitiman cilj i ako postoji razuman odnos propor-cionalnosti između sredstava koja se koriste i cilja koji senastoji realizirati, i kada su zasnovane na obilježju koje seodnosi na bilo koji od osnova navedenih u članu 2. ovogzakona kada, u ograničenim okolnostima, zbog prirodekonkretnih profesionalnih aktivnosti koje su u pitanju ilikonteksta u kojem se izvršavaju, takvo obilježje predstavljastvarni i određujući uslov u pogledu izbora zvanja.

U konkretnom slučaju, uslov “radnog iskustva na istimili sličnim poslovima”, kao i pojašnjenja istih uslova datihu Instrukciji, predstavljaju mjeru koja jeste na zakonu zas-novana, objektivna i razumno opravdana, a predstavlja za-ista stvarni i određujući uslov u pogledu izbora zvanja,posebno jer se primjenjuje na izuzetno malom broju radnihmjesta (između 1,5 i 2%), te stoga svakako potpada podizuzetak zabrane diskriminacije, odnosno uopće ni ne pred-stavljaju diskriminaciju.

Drugačiji stav bi bio besmislen i pravno i faktički neo-drživ, jer bi traženje određene struke ili zvanja, ili čak stepenastruke, bilo diskriminacija po obrazovanju (iz člana 2. Za-kona), pa bi svaki građanin (npr. inženjer) mogao apliciratina poziciju direktora Kliničkog centra, a uslov završenogmedicinskog fakulteta i/ili specijalizacije bi bio (po vašemstavu) diskriminacija po obrazovanju, ili bi, na primjer, nekidoktor medicine ili medicinski tehničar mogao aplicirati napoložaj sudije Vrhovnog suda, a uslov završenog pravnogfakulteta, položenog pravosudnog ispita i radnog iskustva od10 godina na pravnim poslovima u pravosuđu, advokaturi iliupravi bio bi diskriminatorski prema obrazovanju ili nečemdrugom pošto diskriminira nepravnike i/ili osobe bez pravo-sudnog ispita i/ili osobe bez takvog iskustva itd. Možemoovdje praviti i druge kombinacije, primjerice, Javni konkursza direktora SIPA-e objavljen 20. 10. 2011. godine bio bi povašem stavu diskri- minacija par exellence, jer su utvrđeniuslovi da kandidat mora biti policijski službenik, koji moraimati najmanje čin glavnog inspektora, uz najmanje tri go-dine iskustva u tom činu. Šta onda tek reći za radna mjestapolicajaca ili vojnika, za koja se traži i odgovarajuća fizičkasposobnost („diskriminacija po zdravstvenom stanju“), štone treba posebno elaborirati, kao što ne treba posebno ela-borirati ni sliku svijeta u kome nema zvanja, zanimanja,iskustava, nego svako može biti i raditi sve.

Smatramo da nije potrebno posebno elaborirati ni an-tidiskriminacionu odredbu iz Zakona o državnoj službi uinstitucijama BiH, koja je nešto drugačija od odredbe člana2. Zakona o zabrani diskriminacije, te je time i derogiraprema općem načelu domaćeg i međunarodnog prava lexspecialis derogat legi generali. Preciznije, u stvarimadržavne službe u pogledu zabranjenih osnova razlikovanjeima se primjenjivati Zakon o državnoj službi u instituci-jama BiH, a ne neki drugi zakon. Naime, članom 23. Za-kona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 8/03, 35/03, 4/04,17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10),propisana je načelna odredba da se prilikom organizovanjajavnog konkursa neće vršiti diskriminacija, i to u skladu sačlanom 15. stav 2. istog zakona, dok član 15. tog zakona ustavu 2. sadrži zabranjene osnove diskriminacije, a to su:nacionalnost, socijalno porijeklo, entitetsko državljanstvo,prebivalište, religija, politička i druga uvjerenja, spol, rasa,rođenje, bračni status, starosna dob, imovinsko stanje, hen-dikepiranost ili drugi status (“drugi status” označava oblaststatusnog prava fizičkih lica, te može biti porodično -bračni, nasljedni, državljanski, prebivališta - boravišta, izb-jegličko-azilantski i sl). Konkretnije, može se utvrditi da jeiz zabranjenih osnova razlikovanja u odnosu na državnuslužbu izuzeto, na primjer, obrazovanje (radno iskustvo,posebna znanja i vještine nisu zabranjeni osnovi razliko-vanja čak ni po članu 2. Zakona o zabrani diskriminacije),a može se očekivati da će se ovo pitanje još preciznije i de-taljnije regulisati de lege ferenda.

Što se tiče drugih međunarodnih dokumenata, isti nav-od nije preciziran, ali podsjećamo da se u BiH direktno pri-mjenjuje samo Evropska konvencija o ljudskim pravima(Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda),koja u osnovnom tekstu zabranjuje diskriminaciju samo uuživanju konvencijskih prava. Tek je Protokolom 12.propisana zabrana diskriminacije u pogledu uživanja pravaodređenih zakonom, pri čemu su zabranjene osnove spol,rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje,nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnojmanjini, imovina, rođenje ili drugi status, što je manji obimod onog utvrđenim zakonima BiH, a pri čemu su zakonimajasno utvrđena prava koja se uživaju i ograničenja u tome(konkretnije, članovi 20., 21. i 22. Zakona o državnoj službiu institucijama BiH). Napominjemo da je Evropski sud zaljudska prava utvrđivao prilična izuzeća od konvencijskezaštite (ratione materiae) u pogledu pristupa državnojslužbi (Pellegrin protiv Francuske), koja i sada postoje, tečak i po najnovijoj praksi ESLJP država može kod državnihslužbenika zakonom isključiti na primjer sudsku zaštitu(Vilho Eskelinen i drugi protiv Finske), dakle, još uvijekpostoje izuzeci u pogledu državne službe vezano za zaštituljudskih prava. Drugi međunarodni dokumenti nisu direk-tno primjenjivi, ali smatramo da ih nema koji bi se odnosilina predmetni slučaj.

Kako iz svega prethodno izloženog nije tačan vaš za-ključak da je riječ o ikakvom, a pogotovo ne o “grubom”kršenju ljudskih prava (grubo kršenje može, prema našojocjeni, biti samo kršenje osnovnih ljudskih prava - pravana život, dom, prepisku, zabrana mučenja, nehumanog iponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, te kršenja drugihprava iz člana II Ustava BiH, a ne periferna pitanja uslovaodređenog radnog iskustva za pristup određenoj službi), tou ovom momentu nema potrebe za preduzimanjem bilokakvih daljih mjera.

ZIPS - broj 125846

Pitanja i odgovori

Neovisno od prethodnog, Agencija će primjenom člana5. stava b) Zakona o zabrani diskriminacije, po kojem ćetaj izuzetak biti predmet povremenih preispitivanja, raz-motriti primjenu Instrukcije i njenu zamjenu drugim aktomkoji će omogućiti što većem broju kvalifikovanih lica da seprijave i na javne oglase koji sadrže ovaj inače rijetkopropisani uslov.

Broj: 01-50-881-1/11, od 20. 10. 2011. godine nDirektor

Neven AKŠAMIJA

Diplome stečene u inostranstvu - izvan BiH, nakon aprila 1992. godine moraju biti nostrifikovane ili priznate

PITANJE: Kako nostrificirati diplomu stečenu izvanBosne i Hercegovine u kontekstu prijave na javni oglas?

ODGOVOR: Odredbama Zakona o važnosti javnih is-prava u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj23/04) je propisano da javne isprave izdate u BiH važe upravnom prometu na cijeloj teritoriji BiH (član 4. stav 1.),da javne isprave izdate do 6. aprila 1992. godine odnadležnih organa bivše SFRJ, nadležnih organa njenihbivših socijalističkih republika i autonomnih pokrajina važena cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez bilo kakvih do-datnih ovjera (član 6.), te da javne isprave, izdate u drugimdržavama sa kojima BiH ima zaključene međunarodneugovore, važe saglasno tim ugovorima (član 9. stav 1.), dokjavne isprave, izdate u državama sa kojima BiH nema za-ključene međunarodne ugovore o priznavanju važnostijavnih isprava, važe ukoliko sadrže sve elemente propisaneodgovarajućim međunarodnim konvencijama i pod uslovomreciprociteta na osnovu prethodno pribavljenog mišljenjaMinistarstva inostranih poslova BiH (član 9. stav 2.).

Informisanjem kod Ministarstva inostranih poslovaBiH doznali smo da BiH nema zaključene međunarodnesporazume o međusobnom priznavanju diploma, niti da sediplome izdate u BiH priznaju u drugim državama bez nos-trifikacije.

Problematika nostrifikacije diploma uređena je poseb-nim zakonima (nema jedinstvenog zakona za cijelu teri-toriju koji je donijela država BiH), te je na području gdjese nalazi većina institucija BiH (uključujući i Agenciju zadržavnu službu) još uvijek na snazi Zakon o nostrifikacijii ekvivalenciji inostranih školskih svjedočanstava -prečišćeni tekst („Službeni list SRBiH“, broj 7/88).

Prečišćenim tekstom Zakona o nostrifikaciji i ekviva-lenciji inostranih školskih svjedočanstava propisano je dase nostrifikacijom svjedočanstva o završenom (između os-talih i) visokom obrazovanju priznaje ravnopravnost saodgovarajućim svjedočanstvom, odnosno diplomomstečenom u BiH, kao i stručni naziv i druga prava koja tosvjedočanstvo, odnosno diploma daje (član 2.), da nostri-fikaciju svjedočanstva o visokom obrazovanju vrši odgo-varajuća visokoškolska organizacija, odnosno odgovarajućifakultet ili umjetnička akademija (član 6. stav 2.), a akotakve visokoškolske organizacije nema, posebna stručnakomisija koju formira univerzitet (član 7.). Nostrifikacijase vrši rješenjem, koje se može unijeti na poleđini origi-

nalnog svjedočanstva i ovjerenih prevoda - klauzula o nos-trifikaciji (član 14. stav 1.), a koje se rješenje mora donijeti,odnosno postupak nostrifikacije završiti u roku od 60 danaod dana podnošenja zahtjeva za nostrifikaciju (član 15. stav 1.).

Konačno, članom 16. Zakona o nostrifikaciji i ekviva-lenciji inostranih školskih svjedočanstava, propisano je dase licu koje je podnijelo zahtjev za nostrifikaciju izdajepotvrda u slučaju ako se postupak nostrifikacije ne možeokončati prije isteka roka za podnošenje prijave na konkursza nastavak obrazovanja (stav 1.), te da potvrda izprethodnog stava služi za podnošenje prijave na konkurs,odnosno za uslovan upis i ima ograničenu važnost trajanja,dok organ ili organizacija koja vrši nostrifikaciju ne okončapostupak (stav 2.).

Slično prethodnim odredbama, na teritoriji RepublikeSrpske problematika nostrifikacije (zakonski nazvana „priz-navanje stranih visokoškolskih isprava“) regulisana je Za-konom o visokom obrazovanju („Službeni glasnik RS“, broj85/06) kojim je propisano da je priznavanje strane vi-sokoškolske isprave postupak kojim se imaocu te ispraveutvrđuje pravo u pogledu nastavka obrazovanja, odnosno upogledu zapošljavanja (član 131. stav 1.), da je postupak ure-đen istim zakonom, te da Ministarstvo prosvjete i kulture Re-publike Srpske vodi registar priznavanja stranih diploma(član 131. st. 2. i 3., a u vezi sa članom 8. stav 2.). Dalje jepropisano da se u postupku priznavanja radi nastavka obra-zovanja u sistemu visokog obrazovanja imaocu strane vi-sokoškolske isprave utvrđuje pravo na nastavak početogvisokog obrazovanja, odnosno pravo na uključivanje u nivoevisokog obrazovanja (član 132. stav 1.), a da se u postupkupriznavanja radi zapošljavanja imaocu strane visokoškolskeisprave utvrđuje vrsta i nivo studija, kao i stručni, akademski,odnosno naučni naziv (članom 132. stav 2.). Takođe,propisano je i da priznavanje strane visokoškolske ispraveradi nastavka obrazovanja u sistemu visokog obrazovanjaobavlja visokoškolska ustanova, na način i po postupkupropisanim zakonom, podzakonskim aktom i opštim aktomte ustanove (član 133. stav 1.), kao i da ovlašteni organ vi-sokoškolske ustanove, odnosno organizacione jedinice vi-sokoškolske ustanove donosi rješenje o zahtjevu zapriznavanje, protiv kojeg se može u roku od 15 dana podni-jeti prigovor senatu visokoškolske ustanove, dok je rješenjesenata konačno u upravnom postupku (član 133. st. 3. i 4.).Za odlučivanje (u skladu sa propisima) o priznavanjudiploma stečenih van Republike Srpske i BiH radi zaposlenjanadležna je Komisija za informisanje i priznavanje dokume-nata iz oblasti visokog obrazovanja koja radi u okviru Min-istarstva prosvjete i kulture Republike Srpske /čl. 113. i 114.alineja e)/. Konačno je propisano da se postupak priznavanjane sprovodi kada je javna isprava stečena na teritoriji SFRJdo 27. aprila 1992. godine (član 134. stav 1.).

Dana 15. 08. 2007. godine stupio je na snagu Okvirnizakon o visokom obrazovanju u BiH („Službeni glasnikBiH“, broj 59/07) kojim je propisano da za zemlje potpis-nice Konvencije o priznavanju diploma u visokom obrazo-vanju, poznate kao Lisabonska konvencija, o priznavanjudiploma stečenih van Bosne i Hercegovine s ciljem za-poslenja, nastavka obrazovanja i ostvarivanja drugih pravakoja proističu iz stečene kvalifikacije odlučuju ministarstvoprosvjete Republike Srpske, kantonalna ministarstva obra-

ZIPS - broj 1258 47

Pitanja i odgovori

zovanja i Vlada Brčko Distrikta BiH, po preporuci Centraza informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti vi-sokog obrazovanja koji će djelovati kao samostalna insti-tucija BiH (čl. 44. st. 2. i 45. Okvirnog zakona).

Konačno, po pitanju Sporazuma o uzajamnom prizna-vanju dokumenata i regulisanju statusnih pitanja učenika istudenata („Službeni glasnik RS“, broj 79/05) u pogleduvažnosti diploma iz Republike Srbije, pribavljena su miš-ljenja entitetskih ministarstava nadležnih za obrazovanje.Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izjasnilo se daisti sporazum nema karakter međunarodnog sporazuma kojibi obavezivao BiH (jer država BiH nije potpisnik istog), tesu mišljenja da se isti ne primjenjuje kod popune radnihmjesta državnih službenika, dok se Ministarstvo prosvjete ikulture Republike Srpske izjasnilo da se isti sporazum odnosi(samo) na nastavak obrazovanja u ustanovama RepublikeSrpske, dok ako se diploma stečena u Republici Srbiji koristiu svrhu prava na zapošljavanje i druge profesionalne svrhe,takva diploma podliježe postupku priznanja u skladu sapropisima Republike Srpske (u skladu sa opisanim postup-kom kod navedene Komisije istog ministarstva). U načelu,isto mišljenje kao i nadležna navedena ministarstva entitetadostavilo je i Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao organuprave BiH nadležan za oblast obrazovanja.

Iz navedenog se vidi da sve diplome stečene u inos-transtvu - izvan BiH, nakon aprila 1992. godine moraju bitinostrifikovane ili priznate, inače. se prijava na konkurs nemože izvršiti, odnosno ne može se smatrati da takav kan-didat ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne iliakademske kvalifikacije najmanje VII stepena stručnespreme (što je zakonom propisani opšti uslov za državnogslužbenika), te će takvom kandidatu prijava biti odbačenazbog neispunjenja opšteg zakonskog uslova.

Broj: 03-34-1001-5/07, od 10. 1. 2008. godine nDirektor

J. F.DRŽAVNA SLUŽBA

Prijem zaposlenika na radno mjestona kojem se obavljaju poslovi pomoćnedjelatnosti za čije obavljanje kao uvjet

nije propisan stručni ispitPITANJE: Člankom 99. Zakona o državnim službeni-cima i namještenicima u organima državne službe USKregulisano je da se namještenicima koji u organimadržavne službe obavljaju poslove pomoćne djelatnosti, aza čije obavljanje kao poseban uvjet nije propisan stručniispit, radno-pravni status uređuje zaključivanjem ugov-ora o radu u skladu sa općim propisima o radu, tj. Za-konom o radu („Sl. novine Federacije BiH“, br. 43/99,32/00 i 29/03). Kako je ovim zakonom regulisano da seradni odnos zasniva zaključivanjem ugovora o radu iz-među poslodavca i zaposlenika, te se nigdje ne propisujeobaveza raspisivanja javnog oglasa (konkursa) za prijemu radni odnos, da li Općina Cazin, prilikom popune rad-nih mjesta za lica koja obavljaju poslove pomoćne dje-latnosti, ima obavezu raspisati javni oglas (konkurs) ilimože zaključiti ugovor o radu sa bilo kim ko ispunjavauvjete, odnosno koja je procedura za prijem u radniodnos zaposlenika u organu uprave primjenom Zakonuo radu? - pita pretplatnik iz Cazina.

ODGOVOR: Odredbama članka 2. stavak 3. Zakonao državnim službenicima i namještenicima u organimadržavne službe Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnikUSK“, broj 5/12) propisano je da se na osobu koja u organ-ima državne službe radi na poslovima pomoćne djelatnostiza čije obavljanje kao uvjet nije propisan stručni ispit neprimjenjuje ovaj zakon i njegov radno-pravni status se ure-đuje općim propisima o radu, dok je odredbama članka 99.istog zakona propisano da namještenici koji u organimadržavne službe obavljaju poslove pomoćne djelatnosti, a začije obavljanje kao poseban uvjet nije propisan stručni ispit,nakon stupanja na snagu ovog zakona zadržavaju stečenaprava i njihov radno-pravni status uređuje se zaključiva-njem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, u skladu saopćim propisima o radu.

Prije svega, potrebno je istaći da se odredbe članka 99.Zakona o državnim službenicima i namještenicima u or-ganima državne službe USK-a, na koje se vi pozivate,odnose na one osobe koje su do stupanja na snaguspomenutog zakona bile zaposlene u organu državne službeu statusu namještenika na poslovima pomoćne djelatnostiza čije obavljanje kao uvjet nije propisan stručni ispit, kojesu stupanjem na snagu Zakona izgubile taj status i steklestatus zaposlenika u skladu sa općim propisima o radu,odnosno u skladu sa Zakonom o radu („Službene novineFederacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), s tim da im sejamče stečena prava kao i njihov radno-pravni status pri-likom zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme,u skladu sa općim propisima. To znači da navedene osobenakon stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjoj or-ganizaciji organa državne službe, koji je usuglašen saodredbama Zakona o državnim službenicima i namješteni-cima u organima državne službe USK-a i podzakonskimpropisima donesenim na temelju istog zakona, neće bitirješenjem postavljene na radno mjesto namještenika, negoće rukovoditelj organa državne službe s njima zaključitiugovor o radu na neodređeno vrijeme kojim će se zaštitinjihova prava koja su stekli do stupanja na snagu istog Za-kona (plaća, dodatak na plaću, godišnji odmor i drugo).

Odredbe članka 2. stavak 3. Zakona o državnim službe-nicima i namještenicima u organima državne službe USK-a isključuju primjenu ovog zakona na osobe koje u orga-nima državne službe rade na poslovima pomoćne djelat-nosti za čije obavljanje kao uvjet nije propisan stručni ispit,što znači da se i odredbe spomenutog Zakona koje seodnose na način i postupak zapošljavanja državnih službe-nika i namještenika ne primjenjuju prilikom zapošljavanjanavedenih osoba, nego se primjenjuju opći propisi o radu,odnosno primjenjuje se Zakon o radu koji ne propisuje ob-vezu provođenja postupka javnog natječaja (oglasa) za pri-jem zaposlenika u radni odnos.

U konkretnom slučaju, Jedinstveni općinski organ up-rave Općine Cazin, kao poslodavac, nije obvezan provoditipostupak javnog natječaja (oglasa) za prijem zaposlenikana radno mjesto na kojem se obavljaju poslovi pomoćnedjelatnosti za čije obavljanje kao uvjet nije propisan stručniispit, osim ukoliko internim propisima Općine Cazin nijedrugačije propisano. Ugovor o radu poslodavac može za-ključiti sa bilo kojom osobom koja ispunjava opće iposebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa ukoliko sesporazumiju o sadržaju ugovora o radu sukladno odred-bama članka 21. Zakona o radu. n

Nikica DRONJIĆ, dipl. pravnik

ZIPS - broj 125848

Pitanja i odgovori

IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA RADA I SOCIJALNE POLITIKE

- Sektor za rad i zapošljavanje -

Ugovor o obavljanju pripravničkog stažaPITANJE: Zaključili smo sa pripravnikom ugovor o oba-vljanju pripravničkog staža, utvrdili mu visinu naknadeza vrijeme tog staža i uplatili doprinos za osiguranje odpovrede na radu i profesionale bolesti nadležnoj službipenzijskog i invalidskog osiguranja. Da li je ovakvo pos-tupanje u skladu sa Zakonom o radu?

ODGOVOR: Novelirana odredba članka 26. Zakonao radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00i 29/03) je imala za cilj poticaj upošljavanja mladih radiobavljanja pripravničkog staža davanjem odgovarajućiholakšica poslodavcima.

Iz tog razloga, sklapanjem ugovora o obavljanju pripra-vničkog staža ne zasniva se radni odnos, ali se pripravnicimaosiguravaju određena prava iz radnog odnosa kao što je pravona odmor u toku rada, dnevni i sedmični odmor, kao i pravo nanovčanu naknadu u određenom iznosu za obavljeni rad.

Sukladno odredbi članka 26. Zakona o radu, prava izzdravstvenog osiguranja pripravnicima osigurava mjero-davna služba za upošljavanje, a poslodavac osigurava pri-pravnika samo za slučaj povrede na radu i profesionalnogoboljenja kod mjerodavne službe mirovinskog i invalid-skog osiguranja.

Cijeneći navode vašeg upita, a temeljem navedenog,vaše postupanje glede angažovanja pripravnika je u cijelostisukladno važećem Zakonu o radu.

Broj: 03-34/12-3440/12, od 29. 11. 2012. godine nPripremila: Aida MIKLULIĆ, dipl. iur.

RADNI ODNOSI

Godišnji odmor nakon dvije godinebolovanja

PITANJE: Da li zaposlenik koji je već duži period nabolovanju (dvije godine) ima pravo na korištenje godišn-jeg odmora? Riječ je o zaposleniku koji ima 30 godinastaža i nema prekida radnog odnosa.

ODGOVOR: Prema odredbama Zakona o radu(„Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i29/03), zaposlenik stiče pravo na godišnji odmor nakon šestmjeseci neprekidnog rada. Odsustvo sa rada zbogprivremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za radzbog bolesti ili povrede ne smatra se prekidom rada usmislu ispunjenja uvjeta neprekidnog rada. Zaposlenik kojije privremeno spriječen za rad zbog bolesti ima pravo nagodišnji odmor nakon što prestanu razlozi za privremenuspriječenost za rad na osnovu mišljenja nadležnog ljekarai kad zaposlenik otpočne sa radom.

Prema tome, kad nadležni ljekar utvrdi da su prestalirazlozi za odsustvovanje zbog bolesti, te da je sposoban zarad, zaposlenik ima pravo da koristi godišnji odmor u tojkalendarskoj godini i sva prava koja su vezana za korištenjegodišnjeg odmora.

Godišnji odmor i regresPITANJE: Uposlenik koji je imao prekid u radnom odnosu za-ključio je ugovor o radu na određeno vrijeme od 15. 6. 2012. do31. 12. 2012. (6,5 mjeseci). Šest mjeseci neprekidnog rada ost-vario je 15. 12. 2012., a ugovor je isticao 31. 12. 2012. godine.Zaposlenik nije pisano tražio korištenje godišenjeg odmora utoku 2012. i sa njim je zaključen novi ugovor o radu naodređeno vrijeme počev od 1. 1. 2013. do 30. 06. 2013. Zahtjevza godišnji odmor za 2012. godinu dostavlja u januaru 2013. Dali u navedenom slučaju zaposlenik ima pravo na godišnji odmoriz 2012. godine, iako ga nije počeo koristiti u 2012. godini (nijeizdato rješenje), i da li ima pravo na regres za 2012. godinu?

ODGOVOR: Pravo na godišnji odmor je jedno odtemeljnih prava iz radnog odnosa koje zaposlenik stičenakon šest mjeseci neprekidnog rada u trajanju od najmanje18 radnih dana, bez obzira na to da li se radi o ugovoru oradu na određeno ili neodređeno vrijeme. Zakon je izričitopropisao da se pravo na godišnji odmor ne može uskratitizaposleniku niti ga se zaposlenik može odreći.

Na osnovu člana 44. Zakona o radu, godišnji odmor za-poslenik može koristiti u dva dijela, s tim da prvi dio morakoristiti u trajanju od najmanje 12 dana u toku kalendarskegodine u kojoj je stekao pravo na godišnji odmor, a ostataknajkasnije do 30. juna naredne godine.

Iz vašeg upita vidljivo je da je vaš uposlenik stekaopravo na godišnji odmor za 2012. godinu, jer je 15. 12.navršio šest mjeseci neprekidnog rada, te mu je trebaloomogućiti da otpočne koristiti godišnji odmor nakon sti-canja prava, s obzirom na to da je imao zaključen ugovor oradu na određeno vrijeme do 31. 12. 2012.

Za ostvarivanje prava na godišnji odmor zaposleniknije bio obavezan da podnosi zahtjev, jer se planom godišn-jih odmora i pojedinačnim aktom poslodavca donesenimna osnovu tog plana utvrđuje raspored i vrijeme njegovogkorištenja za svakog zaposlenika.

S obzirom na to da zaposlenik nije koristio, odnosno ot-počeo koristiti godišnji odmor u 2012. godini, on je izgubiopravo da taj odmor koristi u 2013. godini, kao i pravo na regresza tu godinu koje se ostvaruje samo uz pravo na godišnji odmor.

Na osnovu novog ugovora o radu koji ste sklopili sa za-poslenikom od 01. 01. 2013. godine on ima pravo nagodišnji odmor za 2013. godinu s tim da, budući da nijebilo prekida radnog odnosa između dva ugovora dužeg odosam dana, ne mora ponovo ispuniti uvjet u pogleduneprekidnog rada u trajanju od šest mjeseci.

Poslodavac koji zaposleniku ne omogući korištenje godišn-jeg odmora u najkraćem trajanju ili mu uskrati pravo nagodišnji odmor, prema odredbama Zakona o radu, čini prekršajza koji je predviđena novčana kazna od 1.000 do 7.000 KM.n

Aida MIKULIĆ, dipl. iur.

PIO/MIOFBiH

Transferi novčanih davanjaPITANJE: Ostvarila sam penziju 1982. godine i redovnoje primala u Travniku na kućnu adresu. Pošto sam seprije dva mjeseca preselila kod sina u Austriju, na kojinačin ću regulisati isplatu penzije u Linc (Austrija) ikome da se obratim?

ZIPS - broj 1258 49

Pitanja i odgovori

ODGOVOR: Odredbom člana 107. Zakona o penzi-jskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Fed-eracije BiH“, br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i55/12) propisano je da se penzija isplaćuje državljanimaFederacije BiH u inozemstvo, ako takva obaveza postoji pomeđunarodnom ugovoru o socijalnom osiguranju. Ako ovaobaveza ne postoji po međunarodnom ugovoru, nosilac os-iguranja može odobriti isplatu penzije, ako iz porodičnih izdravstvenih razloga državljanin Federacije BiH odlazi nastalan boravak u inozemstvo.

Kako je naša država zaključila Sporazum o socijalnomosiguranju sa Republikom Austrijom, koji je stupio nasnagu 01. 11. 2001. godine i kojim je, između ostalog, reg-ulisano pitanje transfera novčanih davanja, odnosno isplatapenzije, potrebno je da vaša majka podnese zahtjev za is-platu penzije u Republiku Austriju nadležnoj kantonalnojadministrativnoj službi Federalnog zavoda za penzijsko iinvalidsko osiguranje u Travniku. n

Fatima FAZLIBEGOVIĆ, dipl. pravnik

ZIPS - broj 125850

Podaci o platamaProsječna neto plata u Brčko Distriktu BiH za decembar

2012. godine iznosila je 822,85 a bruto plata 1.280,53 KM.Prosječna neto plata u Brčko Distriktu BiH u 2012.

godini iznosila je 818,93, a bruto plata 1.271,23 KM.

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U DECEMBRU 2012. GODINE

U decembru 2012. godine nije bilo prosječne prom-jene razine cijena.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu po-trošnju u Brčko Distriktu BiH mjerene indeksom potroša-čkih cijena u decembru 2012. u odnosu na novembar 2012.godine, u prosjeku, su stagnirale.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP) u decembru 2012. u odnosu na novembar 2012.godine, cijene su najviše porasle u odjeljcima Zdravstvo za

0,3%, Namještaj, kuća-nski uređaji i redovnoodržavanje kuće za0,2%, Hrana i bezalko-holna pića za 0,2%, teOstala dobra i uslugeza 0,1%.

Godišnja infla-cija u decembru 2012.godine bila je 2,1%.

Cijene u decembru2012. u odnosu na de-cembar 2011. godine, u pr-osjeku, su više za 2,1%.

Najveće poveća-nje cijena bilo je u od-jeljcima Alkoholna pi-ća i duhan 9,5%, Pri-jevoz za 3,1%, Hrana i

bezalkoholna pića za 3,3%, Namještaj, kućanski uređaji i re-dovno održavanje kuće 1,5%, Rekreacija i kultura 0,6%,Zdravstvo za 1,0%, Komunikacije za 0,1%, Stanovanje, voda,električna energija, plin i dr. energenti za 0,1%.

Najveća smanjenja cijena bila su u odjeljcima Odjeća iobuća za 2,4%, te Restorani i hoteli za 0,2%.

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINEPODRUŽNICA / EKSPOZITURA BRČKO

KOEFICIJENTI RASTA POTROŠAČKIH CIJENA

Pitanja i odgovoriAKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Zastara potraživanja naknade štete

Član 376. Zakona o obligacionim odnosima(“Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89,te “Službeni glasnik RS”, br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04)

S OBZIROM NA TO DA SE PREDMETNA SAO-BRAĆAJNA NEZGODA DOGODILA 05. 06. 2006. GODI-NE I DA JE TUŽBA PODNESENA 01. 06. 2009. GODINE,A KOD ČINJENICE DA JE TUŽILAC OPRAVKU VOZI-LA ANGAŽOVANOM SERVISU PLATIO 26. 06. 2006.GODINE I DA JE DRUGOTUŽITELJICA 12. 08. 2006.GODINE UPLATILA DIO TROŠKOVA POPRAVKE UVISINI FRANŠIZE, NIJE NASTUPILA ZASTARJELOSTPOTRAŽIVANJA U SMISLU ČLANA 376. ZAKONA OOBLIGACIONIM ODNOSIMA.

(Viši privredni sud Banjaluka, broj: 60 0 Ps 006037 11 Pž., od 12. 12. 2011. godine)

ZIPS-ov INFORMATOR

RAČUNOVODSTVO PRIVREDNIH DRUŠTAVAuz primjenu MRS/MSFI i poreznih propisa

- Primjeri knjiženja prema Kontnom okviru -

Autori: mr. Mukelefa Ćefa PAVLOVIĆ, ovlašteni revizor, i mr. sci. Jozo PILJIĆRecenzent: doc. dr. Haris JAHIĆ

Knjiga je napisana pristupačno i ra zumljivo za sve po duzetnike koji se u ra du susreću saračunovodstvenim i porez nim sustavom. Ovo je praktični priru č nik Računovodstva uz primjenuMeđunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI), koji su u primjeni od 01. 01. 2010., Kontnogokvira koji je u primjeni od 01. 01. 2011. godine i aktualnih poreznih propisa. Primjena računo vodstvenihi po reznih propisa u poslovanju društva može imati presudan utjecaj na financijske rezultate i položajdruštva.

Namijenjena je prvenst veno računovođama i revizorima, te menadžerima, analitičarima, fi-nancijskim i komercijalnim stručnjacima daje instrumente potrebne za sudjelovanje u raspravama

i donošenju odluka ključnih za planira nje i analiziranje financijskog položaja i uspješnosti društva. Dati su odgovori na brojna pi-tanja iz svakodnevne prakse. Obrađeno je oko 450 praktičnih primjera uz primjenu MSFI i poreznih propisa.

Format: B5 - 658 strana Cijena 79,00 KM sa PDV-om

KOMENTAR ZAKONA O VANPARNI^NOM POSTUPKU FBiHAutori: prof. dr. Jozo ČIZMIĆ i Haso TAJIĆ

Pored teorijskog razmatranja i objašnjenja temeljnih instituta izvanparničnoga postupkai mišljenja drugih autora o njihovoj primjeni, Komentar sadrži i odgovarajuće primjere izsudske prakse s ciljem povezivanja ovih instituta s praktičnim radom. Stoga će biti od velikekori sti sucima, odvjetnicima, notarima, tužiteljima i pravobraniteljima, zaposlenicima ucentrima socijalne skrbi, matičarima, pravnicima u gospodarstvu i upravi, studentimapravnih fakulteta, kao i inozemnim pravnim i fizičkim osobama u potpunijem upoznavanjumoguć nosti zaštite i ostvarivanja njihovih prava u (F)BiH.

Kako postoje i drugi (posebni) izvanparnični postupci koji nisu uređeni odredbamaZakona o izvanparni čnom postupku, već su uređeni posebnim zakonom ili u okviru za-kona kojim se uređuju materijalnopravna pitanja, u prilogu komentara dat je prikazsudske prakse za neke od tih izvanparničnih postupaka (priznanje i izvršenje stranih sud-

skih odluka, upis gospodarskih subjekata u sudski registar, zemljišnoknjižni postupak i sl).

Format B5 - 846 strana Cijena 92,00 KM sa PDV-om

PRIMJENA PROPISA O IZVR[ENJU KRIVI^NIHSANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA U BiH

(zbirka propisa, stručnih mišljenja i sudskih odluka)Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Autori: mr. Vildana VRANJ i Mustafa BISIĆ

Nakon nešto više od šest godina od donošenja Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija,pritvora i drugih mjera (ZIKSBiH) pokazalo se da su njegova primjena i niz specifičnih intervencija u krivičnomzakonodavstvu i praksi u BiH omogućili nove i neophodne aktivnosti nadležnih državnih organa.

To su bili razlozi za Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, koje je, u odnosu na prethodno,potpunije u rješavanju praktičnih pitanja u sistemu izvršenja krivičnih sankcija, alternativnihsankcija i alternativnih mjera u BiH.

Knjiga obuhvata načine reagovanja države na kriminalitet, u kontekstu primjene zakonompredviđenih sankcija i mjera, analiziranih u okviru nacionalnog krivičnog sistema i kroz aktivnosti Ministarstva pravde BiH. Is-tovremeno, ova pitanja se raspravljaju i u vezi sa normama međunarodnog krivičnog prava koje se odnose na izvršenje krivičnihsankcija i alternativnih mjera, uz osvrt na sudsku praksu u Strasbourgu. Time su autori naglasili značaj te tematike uopšte, imajućiu vidu zaštitu ljudskih prava osoba koje su lišene slobode.

Autori su nastojali da u okviru krivičnog pravosuđa, te izvršenja sankcija i mjera pruže obilje informacija kako normativnogkaraktera tako i onih empirijskog sadržaja.

Gradivo sabrano i obrađeno u okviru ove publikacije može biti dobra podloga za rješavanje primjera u postupku izvršenja.

Format B5 - 450 strana Cijena 40,00 KM sa PDV-om

Autori: Milena SIMOVIĆ, Sadudin KRATOVIĆ i Haso TAJIĆ

Knjiga je sadržajno i metodo loški uređena prema svimpravilima koja vrijede za ovakvu vrstu materije. Podijeljena je

u četiri dijela - u prvom daje širokprikaz stavova nadležnih sudova iorgana iz upravnog postupka, a udrugom dijelu iz upravnog spora.Treći dio donosi pregled materijal-nog prava, odnosno stavove nadlež-nih sudova i organa uprave za nizmaterijalnih propisa, počev od pore-za i finansijskog prava, preko imo-vinskog, službeničkog, tj. prava kojese odnosi na status službenika i nam-ještenika, zatim radnog odnosa, do-

prinosa, zapošljavanja, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,prava branitelja / boraca, te upravni dio koji se odnosi na općuupravu - državljanstvo, izborno pravo, sukob interesa, ad-vokaturu i dr.

Posebnost knjige je što kroz odgovarajuće odluke Ustavnogsuda BiH ukazuje na međunarodne standarde iz ove oblastidefinirane Europskom konvencijom o ljudskim pravima i os-novnim slobodama, koja prema Ustavu BiH (članak II. 2. Us-tava) ima supremaciju nad svim domaćim zakonima i direktnuprimjenu u Bosni i Hercegovini.

Zbog složenosti našeg ustavno-pravnog uređenja ovu knjigubi trebali imati građani, pravne osobe i stručne osobe koje se pro-fesionalno bave pružanjem pravnih usluga ili rješavanjemsporova (suci, pravobranitelji, ombudsmeni, advokati, notari,službenici u organima uprave i dr).

Format: B5 - 1.230 strana Cijena 160,00 KM sa PDV-om

UPRAVNO PRAVO U PRAKSI

Autori: doc. dr. sci. Ibrahim OKANOVIĆ i Zineta RED@EPAGIĆ

Recenzenti:prof. dr. sci. Aziz ŠUNJEprof. dr. sci. Aida HABUL

Iz recenzije:„Koristeći najnovije spoznaje iz

teorije i prakse nekih zemalja koje suveć odavno uvele reviziju učinka,kao i osobna iskustva autora, koji su

bili direktni sudionici u projektu uvođenja revizije učinka uBiH, te su aktivno sudjelovali u realizaciji prve revizije učinkau BiH, ova knjiga obrađuje vrlo aktualnu tematiku i njenu em-pirijsku primjenu u revizorskoj profesiji.

Knjiga je podijeljena na sedam poglavlja kroz koja nas autoriznalački i postepeno uvode u pomenutu problematiku. U tekstu

s ena sveobuhvatan i sistematičan način obrađuju temeljne postavkerevizije učinka u javnom sektoru, dajući cjelovitu sliku o razvojusamog koncepta i njegovoj primjeni u poslovnoj praksi državnihinstitucija. Teorijska znanja, upotpunjena praksom, cjelovito ikompetentno ističu važnost i koristi od uvođenja revizije učinka,kao sredstva za vrednovanje uspješnosti javnog sektora i stvaranjamogućnosti da sveukupna javnost ima uvid i kontrolu u trošenjejavnog novca.

Ova knjiga ima za cilj proširenje znanja o reviziji učinka injenim teorijskim i metodološkim pristupima provođenja. Obra-zlažući ciljeve i principe na kojima se zasniva, autori ističu darevizija učinka svoj fokus usmjerava na ekonomičnost, efikas-nost i efektivnost poslovanja („3E“) u državnim institucijama.Ona ispituje i procjenjuje ova tri pitanja, te na taj način dopri-nosi boljoj potrošnji javnih sredstava, boljim javnim uslugamai boljoj odgovornosti menadžmenta“.

Format B5 - 272 strane Cijena 77,00 KM sa PDV-om

Autori: Mensur HADŽIMUSIĆ Dragan TREBOVIĆ

Recenzenti:mr. sci. Enver BIJEDIĆ, ministarMinistarstvo prometa i komunikacijaFederacije Bosne i Hercegovine

dipl. inž. geod. Filip VUJEVA, direktorJP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine

Da bi se propisi iz oblasti cesta učinili štodostupnijim, pravilno interpretirali i dosljedno ibez teškoća primjenjivali u praksi, pripremljenje ovaj priručnik koji, pored zakonskih odredbi i podzakonskihakata, sadrži i objašnjenja za rad subjektima na koje se odnosii praktične primjere općih i pojedinačnih akata iz ove oblasti.

Za sve bitne institute materijalnih i drugih za-kona koji se primjenjuju u ovoj oblasti data su is-crpna stručna pojašnjenja koja imaju karakterkomentara svakog temeljnog odnosa i instituta uoblasti cesta, posebno onih instituta koji se odnosena zakonitost rada. Autori su, kao vrsni poz-navaoci problematike iz oblasti cesta, u davanjuobjašnjenja i orijentacionih modela akata koristilibogatu upravnu i upravno-sudsku praksu.

Pored privrednih subjekata koji rade na iz-gradnji, održavanju i rekonstrukciji javnih cestaovaj priručnik će koristiti i organima uprave i up-ravnim organizacijama na svim nivoima vlasti, su-dovima, javnim pravobranilaštvima, advokatima

i institucijama koja vrše javna ovlaštenja u oblasti cesta.

Format B5 - 290 strana Cijena 99,00 KM sa PDV-om

ZAKON O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINESA KOMENTAROM I PRAKTI^NIM

PRIMJERIMA OP]IH I POJEDINA^NIH AKATA

NO

VO

!

REVIZIJA U^INKA U JAVNOM SEKTORU

Način oporezivanja dohotka fizičkih licapropisan je Zakonom o porezu na dohodak(„Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08,

9/10, 44/11 i 7/13) i Pravilnikom o primjeni Zakona o po-rezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH”, br.67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12), a u primjeni je od1. januara 2009. godine u Federaciji BiH.

U tom smislu, osnovni obrazac propisa o porezu na do-hodak je godišnja prijava poreza na dohodak.

Da bi se pravilno popunila ova prijava (obrazac GPD-1051), potrebno je, bez obzira na vrstu djelatnosti, pozna-vati navedene propise, kako bi se utvrdilo:

l ko je obavezan da podnese poreznu prijavu;

l kome je u interesu, iako nije u obavezi, da podnesegodišnju prijavu;

l koje vrste dohodaka se unose u godišnju prijavuporeza na dohodak;

l koliki je konačni iznos ličnog odbitka;

l koliki je konačni iznos poreza na dohodak i

l utvrđivanje iznosa razlike poreza na dohodak za do-platu ili povrat istog i drugo.

S obzirom na to da je rok za podnošenje navedene pri-jave 31. mart 2013. godine, u ovom tekstu najviše će bitiriječi o godišnjem obračunu poreza na dohodak, te s tim uvezi pojašnjenje primjene odredaba zakona koje imaju uti-caja na utvrđivanje, prijavljivanje i uplatu godišnje obavezeporeza na dohodak.

Ovim tekstom nisu obuhvaćene najnovije izmjene Za-kona o porezu na dohodak (omogućavanje korištenja ličnogodbitka za porezne obveznike sa prebivalištem u RepubliciSrpskoj i Brčko Distriktu BiH koji ostvaruju dohodak od

nesamostalne djelatnosti u Federaciji BiH, brisanje odred-aba Zakona koje se odnose na porez na dohodak od igarana sreću i uvećanje ličnog odbitka po osnovi uplaćenih pre-mija životnog osiguranja koje ima karakter štednje i/ili up-laćenog dobrovoljnog penzionog osiguranja), s obzirom nato da nemaju uticaja na godišnju prijavu poreza na dohodakza 2012. godinu.

Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodakPorez na dohodak konačno utvrđuje se na osnovu

godišnje porezne prijave poreza na dohodak (obrazac GPD-1051) koju je porezni obveznik dužan podnijeti do 31.marta tekuće za prethodnu godinu nadležnoj organizacionojjedinici Porezne uprave prema mjestu plaćanja poreza.

Rezidentni porezni obveznici podnose godišnju pore-znu prijavu za dohodak ostvaren u i izvan Federacije, anerezidentni porezni obveznici samo za dohodak ostvarenu Federaciji.

Nosilac zajedničke djelatnosti i nosilac zajedničke imo-vine i imovinskih prava dužni su sačiniti godišnju prijavudohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti(obrazac GPZ-1052) i dostaviti je nadležnoj organizacionojjedinici Porezne uprave prema mjestu registracije djelat-nosti, odnosno prema mjestu gdje se imovina nalazi po os-novu koje se ostvaruje dohodak. Prijavu dohotka odzajedničke djelatnosti nosilac zajedničke djelatnosti i nosi-lac zajedničke imovine dužni su podnijeti prije godišnjeporezne prijave, a najkasnije do kraja februara tekuće zaproteklu godinu.

Lice koje isključivo ostvaruje dohodak obavljanjemsamostalne djelatnosti, a zapošljava lica sa posebnim potre-bama i/ili invalidna lica sa utvrđenim invaliditetom više od

BIBLIOTEKA STRU^NIH IZDANJA

Mart/ožujak 2013. godine

PRIRU^NIK 4

Pišu: Fuad BALTA, dipl. ecc. i Džavida HADŽIĆ, dipl. ecc.

POREZ NA DOHODAK

Prijavljivanje poreza za 2012. godinu

50%, poreznu obavezu može umanjiti za 10% za svakotakvo zaposleno lice, a najviše do iznosa koji čini 50%utvrđene porezne obaveze, pod uvjetom da su ta lica u tomporeznom periodu bila kod njega u radnom odnosu u kon-tinuitetu najmanje 10 mjeseci.

Rezidentu koji dohodak ostvari u inozemstvu, odnosnona drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine porez na dohodakutvrdit će se na osnovu odredaba Zakona o porezu na do-hodak koji je važeći na teritoriji Federacije BiH, uz prizna-vanje plaćenog poreza po odbitku i akontacija poreza nadohodak plaćenih u inozemstvu, odnosno na drugoj teri-toriji Bosne i Hercegovine.

Porezni obveznik dužan je u roku propisanom za pod-nošenje porezne prijave u cijelosti izmiriti obaveze na os-novu poreza na dohodak za prethodni porezni period premaodredbama Zakona o Poreznoj upravi.

Ukoliko je porezni obveznik u toku jednog poreznogperioda na ime akontacije poreza na dohodak uplatio iznoskoji je veći od iznosa godišnjeg poreza iskazanog uporeznoj prijavi, više uplaćeni iznos Porezna uprava usm-jerit će za plaćanje dospjelih poreza po drugim osnovama.

Ako iznos preplate prelazi iznos dugovanja na osnovudospjelih plaćanja poreznih obaveza, obveznik se može iz-jasniti da li preplaćenim iznosom želi izmiriti budućeobaveze ili želi da se izvrši povrat preplaćenog iznosa.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, povratpreplaćenog iznosa izvršit će se u roku od 90 radnih danaod dana isteka roka za podnošenje porezne prijave.

Pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodakutvrđuje Porezna uprava donošenjem rješenja o povratuporeza, a povrat iznosa utvrđenog ovim rješenjem, natekući račun obveznika poreza, vrši ministarstvo finansijakantona na čijem području se nalazi prebivalište poreznogobveznika.

Porezna uprava, u skladu sa Zakonom o Poreznoj up-ravi, ima ovlaštenje da procijeni dohodak poreznog ob-veznika i utvrdi njegovu poreznu obavezu, odnosno podne-se poreznu prijavu u ime poreznog obveznika u slučajukada porezni obveznik sam to nije učinio u zakonom pro-pisanom roku.

Obveznici koji su dužni da podnesu godišnjuporeznu prijavuGodišnju poreznu prijavu porezni obveznik dužan je

podnijeti Poreznoj upravi Federacije BiH ako je u pore-znom periodu ostvario dohodak:

- iz više izvora;

- na osnovu nesamostalne djelatnosti istovremeno izdva ili više izvora;

- od obavljanja samostalne djelatnosti (obrt i djelatnostisrodne obrtu, poljoprivrede i šumarstva i slobodnih zani-manja);

- od iznajmljivanja imovine;

- od vremenski ograničenog ustupanja prava (član 21.stav 2. Zakona);

- direktno iz inozemstva (bez posredovanja rezidentnogposlodavca);

- u stranoj državi ili u Republici Srpskoj ili Brčko Dis-triktu BiH.

Također, porezni obveznici su dužni da podnesugodišnju prijavu u sljedećim slučajevima:

- kada rezidentu postaje ili prestaje svojstvo poreznogobveznika;

- kada rezident u toku kalendarske godine postanenerezident ili obrnuto;

- otuđenja (prodaje) ili likvidacije samostalne djelat-nosti;

- prelaska na paušalno utvrđivanje poreza;

- netačno iskazanih ličnih odbitaka u zahtjevu zaporeznu karticu ili zbog neprijavljivanja nastalih izmjena.

Porezni obveznici koji mogu da podnesu godišnju poreznu prijavuPorezni obveznik može podnijeti godišnju prijavu radi

ostvarenja prava na lične odbitke, bilo da je riječ o neisko-rištenim ličnim odbicima u toku poreznog perioda ili pravuna uvećanje ličnog odbitka koje se ostvaruje na kraju go-dine.

Prema tome, u interesu je poreznog obveznika da pod-nese godišnju prijavu, ukoliko želi da ostvari pravo na ličneodbitke, te povrat poreza na dohodak, između ostalog, usljedećim slučajevima:

- kada porezni obveznik želi da ostvari pravo na povratporeza na dohodak po osnovi uvećanja ličnog odbitka zatroškove liječenja, uplaćenih premija životnog i/ili dobro-voljnog penzionog osiguranja i iznos kamata za stambenikredit;

- kada su fizička lica obavljala nesamostalnu djelatnostsvih 12 mjeseci u toku 2011. godine, međutim, istima je is-plaćen manji broj plaća, ostvaruju pravo na lični odbitak zasvih 12 mjeseci;

- kada su fizička lica u toku prethodne godine ostvari-vala dohodak samo po osnovi povremene ili drugesamostalne djelatnosti.

Dohoci koji se ne unose u godišnju poreznu prijavuDohoci koji se smatraju konačnom plaćenom porez-

nom obavezom i bez prava na lični odbitak, te koji se NEMOGU unijeti u godišnju prijavu su:

- od imovine koji se ostvaruje iznajmljivanjem kuća,stanova, soba i kreveta putnicima i turistima koji plaćajuboravišnu taksu;

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 42

- dohodak od otuđenja nekretnina;

- od ustupanja imovinskih prava (član 21. stav 1. Za-kona);

- od ulaganja kapitala;

- dohodak od nagradnih igara i igara na sreću;

- nerezidenta na prihode od povremenog obavljanjasamostalne djelatnosti (umjetnici, sportisti, književnici,uključujući djelatnosti vezane za novinarstvo, radio, tele-viziju, te organizaciju zabavnih priredbi);

- ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti na kojise porez plaća u paušalnom iznosu;

- poreznih obveznika kojima je odobreno plaćanjeporeza na dohodak u paušalnom iznosu, a osim gotovin-skog prometa povremeno sa pravnim licima ostvaruju bez-gotovinski promet, na koji su dužni, pored paušalnogmjesečnog iznosa, plaćati i porez po odbitku 10% odsvakog pojedinačnog iznosa prometa sa pravnim licimanaplaćenog bezgotovinski.

Osnovica poreza na dohodakOsnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja ra-

zlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jed-nom poreznom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogupriznati u vezi sa sticanjem tog prihoda (preneseni gubitak,rashodi nužni za sticanje tog prihoda i lični odbitak).

Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta koji obavljanesamostalnu djelatnost na teritoriji Federacije i koji ost-varuje prihod na teritoriji Federacije od pokretne inepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ula-ganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultiraostvarenjem prihoda, predstavlja isplaćeni dohodak.

U vezi sa oporezivanjem dohotka nerezidenata, bitnoje da nemaju pravo na umanjenje dohotka po osnovi ličnogodbitka.

Osnovica poreza na dohodak lica koja ostvaruju pri-hode obavljanjem djelatnosti radom na crno ili bezodobrenja nadležnog organa su ostvareni prihodi. Rashodikoje je imalo fizičko lice koje je te rashode ostvarilo nemogu se odbiti.

Prema Zakonu o porezu na dohodak, praktično,obaveza je fizičkog lica koje radi na crno da prijavi ost-vareni prihod i da plati porez na dohodak, što znači da i on,pored poslodavca, snosi odgovornost za neplaćanje porezana dohodak.

Prema članu 6. Pravilnika o primjeni Zakona o porezuna dohodak, osnovicu poreza na dohodak čine:

1. dohodak od nesamostalne djelatnosti+

2. dohodak od samostalne djelatnosti+

3. dohodak od imovine i imovinskih prava+

4. dohodak od ulaganja kapitala+

5. dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama nasreću

=ukupan dohodak

-1. preneseni porezni gubitak iz člana 26. Zakona

-2. lični odbitak u skladu sa članom 24. Zakona

=porezna osnovica

U poreznu osnovicu ne uključuju se oporezivi dohocina koje je porez na dohodak obračunat i naplaćen poodbitku u toku poreznog perioda, koji se smatraju kon-ačnom poreznom obavezom, tj. dohoci:

- za rad koji u jednom mjesecu nije trajao duže od 10dana, odnosno 80 sati, a za koji isplaćeni dohodak ne iznosiviše od 250 KM;

- od imovine koji se ostvaruje iznajmljivanjem kuća,stanova, soba i kreveta putnicima i turistima koji plaćajuboravišnu taksu;

- od ustupanja imovinskih prava;

- od ulaganja kapitala (prihodi ostvareni na osnovu ka-mata od zajmova i od isplaćenog kapitala od dobrovoljnogdopunskog osiguranja (životnog, penzionog) ušteđenog odpremija koje su bile predmetom odbitka i

- dohodak od nagradnih igara i igara na sreću.

- ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti na kojise porez plaća u paušalnom iznosu.

U vezi sa radom koji u jednom mjesecu nije trajao dužeod 10 dana, odnosno 80 sati, a za koji isplaćeni dohodak neiznosi više od 250 KM, potrebno je napomenuti da ječlanom 27. stav 6. Zakona o porezu na dohodak propisanoda se obustavljeni, odnosno odbijeni i uplaćeni porez nadohodak po osnovi ovog rada smatra konačno utvrđenimporezom za porezni period, te porezni obveznik za taj do-hodak nije dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu.Međutim, istim stavom Zakona navedeno je da porezni ob-veznik ukoliko želi da ostvari pravo na lični odbitak možetaj dohodak i uplaćene iznose akontacije poreza unijeti ugodišnju prijavu.

Lični odbitakNa temelju člana 24. Zakona o porezu na dohodak, ob-

veznici poreza na dohodak - rezidenti Federacije, imajupravo na osnovni lični odbitak i lične odbitke po osnovu iz-državanja članova uže porodice i invalidnosti, tj. vlastitei/ili invalidnosti članova uže porodice koje izdržavaju, uko-liko su od Porezne uprave pribavili svoju poreznu karticu.

Pravo na umanjenje godišnje porezne osnovice zaiznos ličnog odbitka utvrđenog na osnovu porezne karticeza određeni porezni period imaju porezni obveznici - rezi-

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 4 3

denti Federacije koji su ostvarili oporezive dohotke za kojeje propisana obaveza podnošenja godišnjeg izvještaja oličnim primanjima zaposlenika (obrazac GIP-1022) i/iligodišnje porezne prijave (obrazac GPD-1051).

Obveznici poreza na dohodak - rezidenti Federacijeimaju pravo i na druge lične odbitke propisane članom 24.stavovima 7. do 9. Zakona, ukoliko pribave odgovarajućuvjerodostojnu dokumentaciju, koju su, po isteku poreznogperioda, uz podnošenje godišnje porezne prijave, u obavezida dostave Poreznoj upravi.

To se odnosi na mogućnost uvećanja ličnog odbitka,odnosno umanjenja osnovice za oporezivanje dohotka uodređenom poreznom periodu po osnovu:

- Uplaćenih premija životnog osiguranja koje imakarakter štednje i/ili uplaćenog dobrovoljnog penzionog os-iguranja do visine 0,7 osnovnog ličnog odbitka na koji jeostvario pravo u odnosnom poreznom periodu;

- Troškova koji padaju na teret poreznog obveznika, aodnose se na zdravstvene usluge, nabavku lijekova registri-ranih u Federaciji na osnovu recepta izdatog od OVLA-ŠTENE zdravstvene ustanove (ovo se ne odnosi na rece-pturu privatnih ordinacija, poliklinika i slično koje nemajuodgovarajući ugovor sa kantonalnim zavodom zdravstve-nog osiguranja ) i nabavku ortopedskih pomagala i protet-skih nadomjestaka u Federaciji, što uključuje i članove užeporodice koje porezni obveznik izdržava, pod uvjetom dati troškovi nisu podmireni iz osnovnog ili dopunskogzdravstvenog osiguranja i ako nisu finansirani iz dobivenihdonacija ili od poslodavca. Troškovi se priznaju na osnovuvalidne dokumentacije koju je izdala ovlaštena zdravstvenaustanova - bolnice, klinike, zavodi i druge. Ovo se neodnosi na troškove za hirurške zahvate ili druge tretmane sciljem poboljšanja estetskog izgleda;

- Plaćenog iznosa kamata na stambeni kredit koji jeporezni obveznik uzeo zbog kupovine ili izgradnje stanakojim prvi put rješava stambeno pitanje svoje uže porodice,odnosno sebe.

Dakle, uvećanje ličnog odbitka ili umanjenje porezneosnovice u posljednja dva navedena slučaja odnose se naporeznog obveznika, a mogu biti i u vezi sa pomenutimtroškovima kako poreznog obveznika tako i članova nje-govog porodičnog domaćinstva, što se ne odnosi na uplaći-vanje premija životnog osiguranja, naprimjer, koji se moguodnositi isključivo na odnosnog poreznog obveznika.

Osnovni lični odbitak (300 KM mjesečno) i odbitakpo osnovu izdržavanja članova uže porodice i po osnovuinvaliditeta, rezidentni porezni obveznik može utvrditi iza isti umanjiti godišnju osnovicu poreza na dohodaksamo ako je od Porezne uprave (putem poslodavca ililično) pribavio svoju poreznu karticu sa utvrđenim koefi-cijentom ličnog odbitka.

Rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ost-varenog dohotka umanjuje se za osnovni lični odbitak u

visini od 3.600 KM za kalendarsku godinu (300 KM mje-sečno).

Rezidentni porezni obveznici mogu koristiti i propisanikoeficijent (faktor) ličnih odbitaka za izdržavane članoveuže porodice, kako slijedi:

- 0,5 za bračnog druga, kao i za bivšeg bračnog drugakojem plaća alimentaciju (150 KM mjesečno),

- 0,5 za prvo dijete (150 KM mjesečno),

- 0,7 za drugo dijete (210 KM mjesečno),

- 0,9 za treće i svako sljedeće dijete (270 KM mje-sečno),

- 0,3 za drugog člana uže porodice (90 KM mjesečno),

- 0,3 za utvrđenu invalidnost poreznog obveznika isvakog člana uže porodice koje porezni obveznik izdržava(90 KM mjesečno).

Izdržavanim članovima uže porodice i izdržavanomdjecom smatraju se fizička lica čiji dohodak i drugi prihodikoji se ne smatraju dohotkom u godini za koju se utvrđujeporez na dohodak ne prelaze iznos osnovnog ličnogodbitka.

Djecom se smatraju djeca koju roditelji, staratelji, usvo-jitelji, poočimi i pomajke izdržavaju i djeca za koju roditeljplaća alimentaciju.

Drugim izdržavanim članovima uže porodice smatrajuse roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog bračnogdruga, te preci i potomci u pravoj liniji ukoliko žive u za-jedničkom domaćinstvu sa poreznim obveznikom.

Osim koeficijenta (faktora) iz porezne kartice, na visinugodišnjeg iznosa ličnog odbitka utiče i porezni period zakoji je ostvaren ukupan prijavljeni dohodak.

4Porezni period i lični odbitak

Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarskugodinu (dalje: porezni period).

Porezni period može biti kraći od kalendarske godineu slučaju ako:

1) rezident u toku kalendarske godine postane nerezi-dent ili obrnuto,

2) prema odredbama ovog zakona, rezidentu postaje iliprestaje svojstvo poreznog obveznika.

U navedenim slučajevima prava iz Zakona računajuse u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

Porezni obveznik dužan je predati poreznu prijavu zaperiod za koji je bio porezni obveznik. Porez na dohodakutvrđuje se i obračunava za kalendarsku godinu, ali se naisti način obračunava dohodak i za kraći period.

U slučaju otuđenja (prodaje) samostalne djelatnosti, fiz-ičko lice koje je otuđilo i lice koje je nastavilo sa obavlja-njem djelatnosti utvrđuju svako svoj dohodak za odgovara-jući period kraći od poreznog perioda, s tim da je lice kojeje otuđilo djelatnost porezni obveznik sa zadnjim danom

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 44

mjeseca u kojem je otuđenje izvršeno, a sljedbenik jeporezni obveznik počev od prvog dana narednog mjesecakada je izvršeno otuđenje.

Ako u toku kalendarske godine rezidentni porezni ob-veznik postane nerezidentni porezni obveznik ili nerezi-denti porezni obveznik postane rezidentni porezniobveznik, dužan je u prilogu porezne prijave dati podatkeo pojedinim periodima ostvarenja dohotka. Za oba periodaizrađuje se jedan godišnji obračun.

Prema Zakonu o porezu na dohodak, rezidentom Fed-eracije smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacijeneprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u bilokojem poreznom periodu.

Federalno ministarstvo finansija izdalo je Stav broj:05-02-7461-9/09 K.Z., od 22. 04. 2010. godine, o utvrđi-vanju poreznog perioda i njegovom uticaju na utvrđi-vanje iznosa ličnog odbitka, prema kojem:

l Porezni obveznik - zaposlenik koji je od Porezneuprave pribavio poreznu karticu, ukoliko je u godini za kojupodnosi poreznu prijavu bio u radnom odnosu svih 12mjeseci, svoj dohodak ostvaren obavljanjem nesamostalnedjelatnosti može umanjiti za ukupan godišnji iznos ličnogodbitka utvrđen za period od 12 mjeseci, bez obzira na tokoliko mu je poslodavac u toj godini isplatio mjesečnihplaća.

l Obveznik poreza na dohodak od obavljanja samo-stalne djelatnosti (obrt, djelatnosti slične obrtu, poljopri-vreda, šumarstvo i sl.) koji svoj dohodak utvrđuje na os-novu poslovnih knjiga i godišnji iznos ličnog odbitka premafaktoru iz porezne kartice može poreznu osnovicu umanjitiza onoliko mjesečnih ličnih odbitaka koliko je u toj godiniobavljao registrovanu samostalnu djelatnost, bilo da se radio osnovnoj, dopunskoj ili dodatnoj djelatnosti. Godišnjiiznos ličnog odbitka obveznika od samostalne djelatnostikoji djelatnost nije obavljao svih 12 mjeseci u protekloj go-dini utvrđuje se za period od prvog dana u mjesecu u kojemje obveznik počeo obavljati djelatnost, a završava se sa 31.12., a ako je djelatnost prestao obavljati prije isteka godine,posljednjim danom u mjesecu u kojem je obveznik prestaoobavljati djelatnost.

l Porezni period za obveznika koji je u protekloj godiniostvario svoj dohodak samo izdavanjem pokretne i nepo-kretne imovine i/ili po osnovu vremenski ograničenog us-tupanja imovinskih prava utvrdit će se od prvog danamjeseca u kojem je sklopljen ugovor o izdavanju imovinei/ili imovinskih prava, do 31. 12., odnosno do zadnjeg danamjeseca u kojem je ugovor istekao. Po isteku godine za tajporezni period obveznik može, ukoliko je od Porezne up-rave pribavio svoju poreznu karticu, utvrditi lični odbitak iza isti umanjiti poreznu osnovicu i tako ostvariti pravo napovrat više plaćene akontacije poreza na dohodak odimovine i imovinskih prava.

l Porezni obveznik koji je u protekloj godini ostvariooporezivi dohodak samo obavljanjem drugih samostalnih

djelatnosti, godišnji iznos ličnog odbitka po osnovuporezne kartice utvrdit će za period od onoliko mjeseci ko-liko je, prema zaključenom(im) ugovoru(ima) poreznomobvezniku u toj godini isplaćeno oporezivih naknada po os-novu članstva u predstavničkim organima vlasti, upravnimi/ili nadzornim odborima i slično.

l Ukoliko se ostvareni dohodak odnosi na naknadu(e)po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima,lični odbitak se utvrđuje za period od prvog dana u mjesecuu kojem je sklopljen ugovor o djelu i/ili autorskom hono-raru do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je isplata naknade(honorara) izvršena. U slučaju kada se datum sklapanjaugovora ne može utvrditi poreznim periodom za tu godinuračunat će se samo oni mjeseci u kojima je bilo isplatanaknada po osnovu ugovora o djelu ili autorskih honorarai samo za te mjesece će se moći utvrditi lični odbici na os-novu porezne kartice.

l Rezidentni porezni obveznik koji je u toku proteklegodine u raznim poreznim periodima ostvario oporezivedohotke iz više izvora (nesamostalna djelatnost, samostalnadjelatnost, druga samostalna djelatnost, imovina i imovin-ska prava) godišnji iznos ličnog odbitka na osnovu poreznekartice utvrdit će za porezni period koji je, zavisno odizvora iz kojih je u toj godini ostvario oporezive prihode,trajao najduže.

Za utvrđivanje i priznavanje ukupnog iznosa ličnogodbitka odlučujuća je porezna kartica (obrazac PK-1002)sa utvrđenim koeficijentom (faktorom) ličnog odbitka i da-tumom od kojeg se može primjenjivati.

Na osnovu koeficijenta (faktora) iskazanog u poreznojkartici izračunava se mjesečni iznos ličnog odbitka po os-novu osnovnog ličnog odbitka (faktor 1,0) i po osnovu iz-državanja članova uže porodice i invaliditeta obveznika i/iliinvaliditeta izdržavanih članova uže porodice (faktor x 300= mjesečni iznos ličnog odbitka).

Godišnji iznos ličnog odbitka po osnovu faktora izporezne kartice utvrđuje se množenjem mjesečnog iznosaličnog odbitka sa brojem mjeseci poreznog perioda, štoznači:

- ako je porezni obveznik dohodak ostvarivao u konti-nuitetu svih 12 mjeseci u kalendarskoj godini za koju seporezna prijava podnosi Poreznoj upravi, porezni periodse računa od 01. 01. do 31. 12. i za isti se utvrđuje ukupanlični odbitak množenjem mjesečnog iznosa ličnog odbitkasa 12 ili, ukoliko je u toku poreznog perioda bilo promjenafaktora ličnog odbitka, ukupan godišnji iznos ličnogodbitka utvrdit će se zbrajanjem mjesečnih iznosa ličnihodbitaka;

- ako je porezni obveznik dohodak koji je prijavio ugodišnjoj poreznoj prijavi ostvario u kraćem poreznom pe-riodu od 12 mjeseci (radni odnos trajao manje od 12mjeseci, obavljao samostalnu djelatnost manje od godinudana, izdavao imovinu manje od 12 mjeseci i slično, ugodišnjoj poreznoj prijavi porezni period treba da označi

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 4 5

sa prvim danom mjeseca u kojem je počeo ostvarivati do-hodak u toj godini i završiti sa posljednjim danom mjesecau kojem je prestao ostvarivati dohodak.

Po istom principu, pravo na uvećanje ličnog odbitka,naravno, uz uvjet posjedovanja porezne kartice i predajegodišnje porezne prijave, mogu iskazati i oni obveznici ne-samostalne djelatnosti koji mjesečno nisu ostvarivali višeod 250 KM radeći mjesečno najviše deset dana po osamsati, rezidentni obveznici koji su se samo bavili izdavanjemprostora u zakup (uz uvjet predaje i obrasca PRIM-1054),te obveznici koji su povremeno obavljali tzv. drugesamostalne djelatnosti (ugovor o djelu, autorski honorar)za period u kojem su tokom godine ostvarivali dohodak iuz uvjet da se isti period nije ponavljao sa odnosnimmjesecom(ima) za koje je već iskazivan lični odbitak.

U navedenom smislu, potrebno je posebno istaći da se,polazeći od odredbe člana 58. stava 16. Pravilnika o prim-jeni Zakona o porezu na dohodak, neiskorišteno pravo nalični odbitak za period na koji se podnosi godišnja prijava,odnosno pravo na priznavanje dijela ličnog odbitka čiji jeiznos utvrđen na osnovu faktora iskazanog u poreznoj kar-tici, veći od ostvarenog dohotka (gubitka) u tom poreznomperiodu NE MOŽE prenositi i nadoknađivati u narednimporeznim periodima niti ustupati drugim poreznim ob-veznicima.

Pomenuta odredba Pravilnika... jasno ukazuje na to daobveznik poreza na dohodak ne ostvaruje pravo na povratove vrste poreza ukoliko izračun pokazuje da odnosni ob-veznik ima veći iznos ličnog odbitka od visine uplaćenogporeza u posmatranom poreznom periodu.

Ovo je i realno, s obzirom na to da bi, u slučaju povrataporeza na dohodak u opisanoj situaciji, kada ne postojiodgovarajući UPLAĆENI iznos u istom poreznom periodu,to padalo na teret odnosnog kantonalnog budžeta, a takvumogućnost ne dozvoljavaju postojeći propisi.

Utvrđivanje godišnjeg dohotka od nesamostalne djelatnostiUkupnim godišnjim dohotkom od nesamostalne

djelatnosti smatra se razlika između ukupnih oporezivihprihoda koje je u poreznom periodu stekao zaposlenik poosnovu radnog odnosa:

- ukupna bruto naknada za rad (bruto plaća) koja muje u tom poreznom periodu isplaćena od strane poslodavcaili drugog lica;

- ukupan bruto iznos razlike isplaćenih naknada poosnovu radnog odnosa koje mu je poslodavac isplatio u tomporeznom periodu preko maksimalno dozvoljenih iznosa(naknade za prevoz na posao i sa posla, naknada za topliobrok, regres za godišnji odmor, jubilarne nagrade, raznevrste pomoći, naknada troškova liječenja, sahrane i slično,otpremnine za penziju ili po osnovu otkaza i drugo, is-plaćene naknade troškova službenih putovanja u iznosima

većim od utvrđenih Odlukom i Uredbom o naknadamatroškova za službena putovanja);

- bruto koristi koje je zaposlenik primio po osnovurada (beskamatne pozajmice, lične obaveze koje je umjestozaposlenika izmirio poslodavac, oprost duga, korištenjeslužbenog vozila u privatne svrhe i slično).

Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikomutvrđivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatrajuse uplaćeni obavezni doprinosi iz plaće i to doprinosi zapenzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno i osiguranjeod nezaposlenosti.

Pravna i fizička lica (preduzetnici) dužna su pri isplatioporezivih primanja zaposlenicima izvršiti obračun, obus-tavu i uplatu pripadajućih doprinosa i akontacija poreza nadohodak, te za svakog zaposlenika posebno voditi eviden-ciju o isplaćenim plaćama i drugim oporezivim naknadamai koristima po osnovu radnog odnosa na obrascu OLP-1021- „Obračunski list plaća“.

Navedene obaveze poslodavca ima i porezni obveznik- fizičko lice koji dohodak od nesamostalne djelatnosti ost-varuje neposredno iz inozemstva i na svoja primanja jedužno samo obračunati pripadajuće doprinose i akontacijuporeza na dohodak i uplatiti ih u roku od pet dana od danakada mu je dohodak isplaćen.

Na osnovu člana 28. stav (4) Zakona o porezu na do-hodak, svako lice (pravno i fizičko) koje ima obaveze po-slodavca dužno je po isteku poreznog perioda za svakogzaposlenika sačiniti godišnji izvještaj o ukupno isplaće-nim plaćama i drugim ličnim primanjima (obrazacGIP-1022) i dostaviti jedan primjerak zaposleniku, a, istotako, i Poreznoj upravi najkasnije do kraja februaratekuće godine za prethodnu godinu.

Obaveza dostavljanja godišnjeg izvještaja zaposlenikui Poreznoj upravi propisana je i članom 11. stav 3. Zakonao doprinosima, kao i članom 30. Pravilnika o načinuobračunavanja i uplate doprinosa.

Dohodak od nesamostalne djelatnosti upisuje se naredni broj 8. godišnje prijave poreza na dohodak.Praktično, na navedenu tačku unosi se ukupan iznos izkolone 11. obrasca GIP-1022.

Prijava dohotka od druge i povremene djelatnostiOsnovica doprinosa za porezne obveznike koji obav-

ljaju druge samostalne djelatnosti je svaki pojedinačniprimitak, umanjen za porezno priznati iznos izdatka.

Prema osnovici obračunavaju se doprinosi na teret os-iguranika, iz osnovice, po stopi od 4% za osnovno zdrav-stveno osiguranje i na teret isplatitelja primitka, na osnovicupo stopi od 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Isplatioci naknada za obavljanja drugih samostalnihdjelatnosti dužni su prilikom svake isplate naknade dosta-

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 46

viti Poreznoj upravi Federacije BiH obrasce, zavisno odvrste drugih samostalnih djelatnosti:

- obrazac AUG-1031 - Akontacija poreza po odbitkuza povremene samostalne djelatnosti (po osnovu ugovorao djelu ili ugovora o autorskom djelu) i

- obrazac ASD-1032 - Akontacija poreza po odbitku naprihode od drugih samostalnih djelatnosti (predstavničkihorgana vlasti, članova skupština i nadzornih odbora, porot-nika itd).

Osnovica za obračun akontacije poreza na isplaćenenaknade po ovim osnovama ne može se tokom periodaumanjivati za osnovni lični odbitak niti za lične odbitke poosnovu izdržavanih članova uže porodice ili po osnovu in-validiteta.

Međutim, fizička lica koja su ostvarila dohodak oddrugih i povremenih samostalnih djelatnosti mogu da ost-vare pravo na lični odbitak nakon isteka poreznog perioda- podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ukolikosu od Porezne uprave pribavili svoju poreznu karticu.

Prema već citiranom stavu FMF-a, porezni obveznikkoji je u protekloj godini ostvario oporezivi dohodak samoobavljanjem drugih samostalnih djelatnosti, godišnji iznosličnog odbitka po osnovu porezne kartice utvrdit će za pe-riod od onoliko mjeseci koliko je u toj godini isplaćenooporezivih naknada po osnovu članstva u predstavničkimorganima vlasti, upravnim i/ili nadzornim odborima islično, ukoliko se ostvareni dohodak odnosi na naknadu poosnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima, ličniodbitak se utvrđuje za period od prvog dana u mjesecu ukojem je sklopljen ugovor o djelu i/ili autorskom honorarudo zadnjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplatanaknade (honorara). U slučaju kada se datum sklapanjaugovora ne može utvrditi poreznim periodom, za tu godinuračunat će se samo oni mjeseci u kojima je bilo isplatanaknada po osnovu ugovora o djelu ili autorskih honorarai samo za te mjesece će se moći utvrditi lični odbici na os-novu porezne kartice.

Dohodak od druge i povremene samostalne djelat-nosti upisuje se na redni broj 13. godišnje prijave porezana dohodak. Na navedenu tačku unosi se ukupan iznososnovice za porez na dohodak sa zbirnog izvještaja ispla-tioca prihoda (dohodak umanjen za doprinos za zdrav-stveno osiguranje, odnosno prihod umanjen za priznatetroškove od 20% ili 30%, te za doprinos za zdravstveno os-iguranje).

Utvrđivanje dohotka samostalnih poduzetnikaPoslovne knjige i evidencije čine:

1) knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR -1041),

2) knjiga prometa (obrazac KP-1042),

3) popisna lista dugotrajne imovine (obrazac PLDI -1043),

4) evidencija o potraživanjima i obavezama (obrazacEPO -1044).

Porezni obveznici koji porez na dohodak od samo-stalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu nisu dužnivoditi poslovne knjige, osim poreznih obveznika što ost-varuju bezgotovinski promet i plaćaju porez po odbitku potom osnovu, koji su dužni voditi knjigu prometa (obrazacKP-1042).

Poslovne knjige se moraju voditi uredno, tačno, ažurnoi odvojeno za svaki porezni period. Po isteku godineporezni obveznik dužan je da zaključi i potpiše poslovneknjige.

Ako porezni obveznik obavlja više samostalnih djelat-nosti, poslovne knjige i evidencije dužan je voditi za svakusamostalnu djelatnost odvojeno.

Poslovne knjige i evidencije, uključujući i prateće kom-pjuterske evidencije i dokumentaciju na osnovu koje se vršiknjiženje, moraju se čuvati pet godina od dana predajeporezne prijave sačinjene na osnovu tih poslovnih knjiga.

Obveznicima samostalne djelatnosti biće omogućenoda popisnu listu dugotrajne imovine i evidenciju potraži-vanja i obaveza vode samo elektronski, ukoliko to žele, aove knjige neće se više ovjeravati u Poreznoj upravi, s timda će se i dalje knjiga prihoda i rashoda, te knjiga prometaMORATI da vode i u papirnoj formi, naravno, uz ovjeru unadležnoj poreznoj ispostavi.

4 Knjiga prometa Porezni obveznici koji vrše prodaju robe na malo ili

pružaju usluge građanima na VIŠE prodajnih mjesta, poredknjige prihoda i rashoda, dužni su za svako prodajnomjesto, radnju i slično voditi knjigu prometa (obrazac KP-1042), ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu zasvako takvo mjesto ne osiguravaju putem drugih evidencijapropisanih posebnim zakonima.

Iznos iz kolone 14. knjige prometa sabira se saiznosima dnevnog/ih GOTOVINSKIH prometa ost-varenog/ih istog dana u drugoj/im izdvojenim poslovnimprostorima, odnosno sjedištu preduzetnika i zbirni iznosse unosi u kolonu 11. knjige prihoda i rashoda.

Izuzetno, porezni obveznici koji prema propisima oporezu na dodanu vrijednost vode evidenciju o dnevnomgotovinskom prometu, mogu u kolonu 11. Knjige prihodai rashoda upisivati gotovinski promet u jednom iznosu zacijeli mjesec.

Ovu knjigu NE TREBA DA VODE porezni obveznicikoji se bave trgovinom, s obzirom na to da su dužni da vodetrgovačku knjigu koja sadrži sve potrebne podatke kojetreba prenijeti u knjigu prihoda i rashoda.

4 Popisna lista dugotrajne imovinePorezni obveznik dužan je izvršiti popis i sačiniti

popisnu listu dugotrajne imovine na početku obavljanja

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 4 7

samostalne djelatnosti i voditi je za cijelo vrijeme obav-ljanja djelatnosti.

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje poslov-nih rashoda po osnovu otpisa (amortizacije) dugotrajneimovine.

Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svakukalendarsku godinu i zaključuje sa stanjem na dan 31.decembra tekuće godine. Zaključno stanje iz kolone 17.(knjigovodstvena vrijednost sredstava na kraju godine)za svaku stvar pojedinačno prepisuje se kao početnostanje u kolonu 13. (knjigovodstvena vrijednost) popisadugotrajne imovine za sljedeću godinu, a amortizacioniiznos i knjigovodstvena vrijednost osnovnih sredstavaOBAVEZNO se prenose pod rednim brojevima 22. i 23.obrasca SPR-1053, tj. u Specifikaciju za utvrđivanje do-hotka od samostalne djelatnosti.

4 Evidencija potraživanja i obaveza Potraživanja po osnovu isporuka robe ili usluga, te po-

traživanja od kapitala koja se zasnivaju na obavljanju sa-mostalne djelatnosti moraju se iskazati u popisu potra-živanja.

Obaveze po osnovu isporuka robe i usluga, te obavezepo osnovu kapitala iskazuju se u popisu obaveza. Kodbankovnih kredita popisom obaveza smatraju se mjesečniizvodi sa računa o uzimanju i vraćanju kredita.

U popisu potraživanja moraju se iskazati sva potraži-vanja poreznog perioda najkasnije 30 dana po istekuporeznog perioda.

Evidencija potraživanja i obaveza u neposrednoj jevezi sa knjigom prihoda i rashoda. Polazeći od principablagajne, prihodi koji su naplaćeni po osnovu izdatihračuna pod određenim datumom biće iskazani u koloni13. obrasca EPO-1044, ali i u koloni 12. knjige prihodai rashoda (obrazac KPR-1041), dok će isplaćeni rashodi,naprimjer, po osnovu primljenih računa za nabavkurobe, pod istim datumom biti prikazani u koloni 18.obrasca EPO-1044 i koloni 16. obrasca KPR-1041.

4 Knjiga prihoda i rashodaKnjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041) je evi-

dencija o dnevnim i ukupnim poslovnim prihodima i ra-shodima u poreznom periodu.

Na kraju poreznog perioda prihodi i rashodi se sabiraju,a podaci o prihodima i rashodima, odnosno o ostvarenomdohotku se zbrajaju i iskazuju u obrascu SPR-1053, tj. uSpecifikaciji za utvrđivanje dohotka od samostalne djelat-nosti, koja se, uz Godišnju poreznu prijavu (obrazac GPD-1051), odnosno Godišnju prijavu dohotka od zajedničkedjelatnosti (obrazac GPZ-1052), podnosi nadležnoj porez-noj ispostavi.

U vezi sa knjigom prihoda i rashoda, potrebno jeistaći da se na kraju poreznog perioda:

- podaci o prihodima i rashodima iz knjige prihodai rashoda zbrajaju i unose u obrazac SPR-1053;

- iznos iz reda 28. obrasca SPR-1053 (Dohodak izdjelatnosti) unosi se u red broj 9. Godišnje prijave pore-za na dohodak.

Utvrđivanje dohotka od zajedničke djelatnostiPrijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži po-

datke:

- naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti;

- prezime i ime, JMBG ili identifikacioni broj koji jedodijelila Porezna uprava, mjesto i adresu prebivališta iadresu nosioca zajedničke djelatnosti;

- prezime i ime, JMBG ili identifikacioni broj koji jedodijelila Porezna uprava, mjesto i adresu prebivališta sva-kog supreduzetnika;

- iznos zajedničkog dohotka utvrđenog na osnovu po-slovnih knjiga, koje se vode za zajedničku djelatnost, za za-jedničku imovinu i imovinska prava;

- raspodjelu zajedničkog dohotka na supreduzetnikeprema procentu udjela svakog supreduzetnika u zajed-ničkom dohotku, iznosu udjela svakog supreduzetnika uzajedničkom dohotku, uvećanja i umanjenja udjela u za-jedničkom dohotku, ukupan iznos udjela zajedničkog do-hotka koji pripada svakom supreduzetniku;

- popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu.

Uz godišnju poreznu prijavu dohotka od zajedničkedjelatnosti treba dostaviti:

1) ugovore i drugu dokumentaciju o zajedničkoj dje-latnosti i odnosima između supreduzetnika međusobno izajedničke djelatnosti i supreduzetnika, ako ona nije ranijedostavljena Poreznoj upravi;

2) ugovore i drugu dokumentaciju o otuđenju zajed-ničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako sedjelatnost ne nastavlja;

3) pregled poslovnih prihoda i rashoda ako se ne vodeposlovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovin-skih prava);

4) fotokopiju popisa dugotrajne imovine;

5) izvod iz poslovnih knjiga sa podacima o ukupnimprihodima i ukupnim rashodima i podatak o broju zaposle-nih sa stanjem na dan 31. decembar;

6) prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisujusvi supreduzetnici, odnosno nosilac zajedničke djelatnosti;

7) obrazac prijave o utvrđenom dohotku od zajedničkihdjelatnosti nosi oznaku ZPP i sastavni je dio ovog pravilnika.

Utvrđivanje dohotka od iznajmljivanja imovineDohodak od iznajmljivanja nepokretne i pokretne

imovine predstavlja razliku između prihoda od iznajmlji-vanja i rashoda i utvrđuje se na kraju godine na obrascuPRIM-1054 - Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanjanepokretne imovine.

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 48

Rashodi se mogu utvrditi:

- po principu blagajne, pri čemu se odbijaju stvarnitroškovi, koji se evidentiraju;

- u procentu od ostvarenog prihoda - 30% prihoda ost-varenog od iznajmljivanja nepokretne imovine i pokretneimovine.

Ukoliko se porezni obveznik odluči za procentualnoodbijanje troškova, taj metod se mora primjenjivati tokomtekuće godine i tokom pet narednih uzastopnih godina nasve dohotke od iznajmljivanja imovine. Promjena metodamora se pisano prijaviti Poreznoj upravi na početku godine.

Akontacija poreza na dohodak od iznajmljivanjenepokretne imovine plaća se mjesečno u visini od 1/12 odgodišnjeg iznosa. Akontacija se utvrđuje na način predviđenza samostalne djelatnosti. Kod utvrđivanja akontacije neuzima se u obzir lični odbitak.

Mjesto predaje godišnje prijaveMjesto podnošenja godišnje prijave zavisi od mjesta

plaćanja poreza na dohodak, kako slijedi:

- poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti premamjestu prebivališta poreznog obveznika;

- poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (po-duzetnici) prema mjestu registracije djelatnosti;

- poreza na dohodak od imovine i imovinskih pravaprema mjestu gdje se nepokretna imovina nalazi, a zapokretnu imovinu prema mjestu registracije samostalne dje-latnosti, odnosno prebivališta poreznog obveznika;

- poreza na dohodak od ulaganja kapitala prema mjestugdje je takav prihod ostvaren;

- poreza na dohodak koji potiče od prihoda ostvarenihiz više različitih izvora prema mjestu prebivališta poreznogobveznika.

Šifre prihoda poreza na dohodak

Prilozi uz godišnju poreznu prijavuPorezni obveznik dužan je uz godišnju prijavu priložiti

sljedeću dokumentaciju:

1) za dohodak od nesamostalne djelatnosti:

- fotokopiju godišnjeg /ih izvještaja (obrazac GIP-1022);

2) za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelat-nosti sličnih obrtu, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šu-marstva:

- specifikaciju za utvrđivanje dohotka od samostalnedjelatnosti (obrazac SPR-1053),

- popisnu listu dugotrajne imovine (obrazac PLDI -1043),

- ugovore i dokumentaciju o otuđenju djelatnosti,

- dokumentaciju o udjelu o zajedničkom dohotku;

3) za dohodak od drugih samostalnih djelatnosti godi-šnji izvještaj isplatioca dohotka o obračunatom, obustav-ljenom i uplaćenom porezu po odbitku, sačinjen na osnoviobrazaca ASD-1032 za druge samostalne djelatnosti i AUG1031 za povremene samostalne djelatnosti po osnovi ugov-ora o djelu i autorskom djelu;

4) za dohodak od iznajmljivanja imovine:

- pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja imovine(obrazac PRIM-1054);

5) za priznavanje dijela ličnog odbitka po osnovutroškova zdravstvenih usluga originalne račune o obav-ljenoj usluzi i potvrdu o njihovom plaćanju;

6) za priznavanje dijela ličnog odbitka po osnovu up-laćenih premija za životno osiguranje, uplaćeno dobro-voljno zdravstveno i / ili penzijsko osiguranje iz člana 24.stav 8) Zakona, fotokopiju naloga o uplati premije;

7) za priznavanje dijela ličnog odbitka po osnovuplaćenih kamata na stambeni kredit:

- fotokopiju ugovora o kreditu,

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 4 9

- dokaz o plaćenim kamatama u toku poreznog periodaza koji se podnosi godišnja prijava,

- dokaze da obveznik i njegov bračni drug ne posjedujunepokretnu imovinu za stanovanje,

- dokaz da su sredstvima odobrenog stambenog kreditanabavili, ili namjeravaju nabaviti, odnosno izgraditi stam-beni objekt kojim prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje;

8) za dohodak ostvaren i oporezovan u inozemstvu,dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inos-transtvu.

Prema Stavu Federalnog ministarstva finansijabroj: 05-02-7461-8/09, od 19. 10. 2010. godine, o uslo-vima koje rezidentni obveznik poreza na dohodak trebada ispuni da bi stekao pravo na priznavanje uvećanogličnog odbitka:

Uvećanje ličnog odbitka po osnovu uplaćenih premijaživotnog osiguranja, i/ili dobrovoljnog penzijskog osigu-ranja mogu koristiti ona fizička lica koja uz godišnjuporeznu prijavu Poreznoj upravi dostave dokaze o up-laćenim premijama osiguranja u toku poreznog perioda zakoji se podnosi porezna prijava, a najviše do iznosa od2.520 KM, ako su premije uplaćene za svih 12 mjeseci iako je mjesečna premija iznosila najmanje 210 KM (Os-novni mjesečni lični odbitak 300 x 0,7 = 210 x 12 = 2.520KM).

Ako su mjesečne premije iznosile manje od 210 KM,lični odbitak po ovom osnovu se može koristiti u iznosukoji odgovara iznosu uplaćenih premija, odnosno u iznosukoji odgovara proizvodu iznosa mjesečne premije i brojumjeseci poreznog perioda.

Uvećanje ličnog odbitka po ovom osnovu porezni ob-veznik može koristiti samo po osnovu premija koje je samuplaćivao, odnosno koje je u njegovu korist uplaćivaoposlodavac, ako je na te premije poslodavac obveznikuprethodno obračunao, obustavio i uplatio obavezne dopri-nose (31%) i porez na dohodak (10%).

Porezni obveznici koji koriste lični odbitak po ovomosnovu bit će u obavezi platiti porez po odbitku na odgo-varajući iznos osigurane sume u godini kada bude izvršenaisplata osigurane sume.

Uvećanje ličnog odbitka po osnovu troškova liječenjaobveznika poreza i članova uže porodice koje obveznik iz-država mogu koristiti rezidentni porezni obveznici koji uzgodišnju poreznu prijavu prilože vjerodostojnu doku-mentaciju.

Zdravstvenim uslugama smatraju se:

- ljekarski pregledi,

- dijagnostičke i laboratorijske pretrage,

- dijagnostički i terapijski postupci,

- operativni zahvati (osim estetskih i kozmetičkih),

- bolnička zdravstvena zaštita i medicinska rehabil-itacija,

- stomatološke usluge i protetički nadomjesci,

- lijekovi propisani na recept.

Za priznavanje uvećanja ličnog odbitka po osnovutroškova zdravstvenih usluga, nabavke lijekova, ortoped-skih pomagala i protetičkih nadomjestaka, potrebno jepriložiti originalne račune o obavljenoj usluzi i potvrdu onjihovom plaćanju, što podrazumijeva:

l originalnu dokumentaciju ovlaštenih javnih zdravst-venih ustanova (bolnice, klinike, zavodi i dr) koja glasi naime poreznog obveznika ili izdržavanog člana njegoveporodice koji se liječio;

l potvrdu o participaciji;

l potvrdu o plaćanju troškova;

l kopiju recepta za lijekove registrovane na područjuFederacije i račun apoteke kao dokaz da je lijek plaćen;

l kod nabavke ortopedskih pomagala dokaz o stepenuinvalidnosti, što uključuje i članove uže porodice kojeporezni obveznik izdržava;

l izjavu da za navedene svrhe nije primljena donacija,odnosno da troškovi liječenja i/ili nabavke ortopedskih po-magala nisu nadoknađeni iz sredstava donatora.

Rezidentni porezni obveznici mogu uvećati ličneodbitke za iznos stvarnih troškova plaćenih za zdravstveneusluge i nabavku ortopedskih pomagala i protetičkihnadomjestaka za vlastite potrebe ili za izdržavane članoveuže porodice, ukoliko se radi o zdravstvenim uslugama izokvira primarne, specijalističke i bolničke zdravstvene za-štite, koje se pružaju u svrhu liječenja, koje nisu plaćene izosnovnog i privatnog zdravstvenog osiguranja, ili od poslo-davca, odnosno donatora (izjava).

Uvećanje ličnog odbitka po osnovu plaćenihkamata na stambeni kreditDa bi mogao koristiti uvećani lični odbitak po osnovu

plaćenih kamata na stambeni kredit porezni obveznikmora uz godišnju poreznu prijavu priložiti sljedeću doku-mentaciju:

l fotokopiju ugovora o stambenom kreditu (u obzirdolaze ugovori o stambenom kreditu sklopljeni prije iposlije 01. 01. 2009. godine);

l ovjerenu potvrdu ili listing banke kao dokaz oplaćenim kamatama za porezni period za koji se podnosiporezna prijava;

l dokaz da obveznik i njegov bračni drug ne posjedujunepokretnu imovinu za stanovanje - uvjerenje od nadležn-og suda i/ili općine;

l dokaz da su sredstvima odobrenog stambenog kreditariješili ili počeli rješavati stambeno pitanje (kupili odgo-varajuću stambenu jedinicu, odnosno sklopili ugovor okupovini ili gradnji odgovarajuće stambene jedinice, kred-itom kupili plac i materijal za gradnju stambene jedinice i

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 410

sl). U smislu odredbi Zakona o porezu na dohodak, odgo-varajućom stambenom jedinicom smatra se stambeni pros-tor veličine do 120 m2;

l izjavu poreznog obveznika da on i članovi užeporodice koji zajedno sa njim rješavaju svoje stambeno pi-tanje nisu vlasnici ili suvlasnici nekretnina za stanovanje ida ovim kreditom prvi put rješavaju stambeno pitanje.Oblik i sadržaj izjave dati su u ovom stavu;

l kopiju ugovora o kupoprodaji ili gradnji stam-bene jedinice;

l kopije računa o kupovini placa i/ili materijala zagradnju stambene jedinice (u slučaju individualne izgrad-

nje) sa dokazima o izvršenom plaćanju;

l u slučaju da u toku poreznog perioda za kojeg se pod-nosi godišnja porezna prijava porezni obveznik nije sred-stva kredita namijenjena za rješavanje svog stambenogpitanja angažovao, odnosno namjenski utrošio, potrebno jeuz prijavu dostaviti izvod računa banke kao dokaz dasredstva stambenog kredita do dana podnošenja godi-šnje porezne prijave nisu utrošena u druge svrhe, uz oba-vezu da dokaze o namjenskom utrošku tih sredstava nak-nadno dostavi Poreznoj upravi, najkasnije do kraja tekućegodine.

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 4 11

Porezni obveznik - podnosilac izjave: _________________________________

Adresa stanovanja: _______________________________________________

Matični broj: JMB 0000000000000

Porezna uprava Federacije BiH

Kantonalni porezni ured __________________________________

Ispostava __________________

U svrhu korištenja prava na uvećanje ličnog odbitka po osnovu iznosa kamate plaćene na stambenikredit, shodno članu 24. stav (9). Zakona o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH”, br.10/08 i 9/10), odnosno članu 58. stav 12. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Službenenovine Federacije BiH”, br. 67/08 i 4/10), kojim porezni obveznik prvi put rješava svoj stambeni prob-lem, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću, dajem slijedeću

I z j a v u

Ja i članovi porodičnog domaćinstva (bračni drug i djeca) nemamo riješeno stambeno pitanje, tj.niko nije, niti je ikada bio nosilac stanarskog prava na odgovarajućem stanu ili vlasnik kuće ili stana iz-građenog na području Federacije BiH, tj.

- Nemamo u vlasništvu porodičnu stambenu zgradu ili stan.

- Niko od nas nije imao u vlasništvu porodičnu stambenu kuću ili stan, koju/i smo prodali, poklonili,odnosno drugim pravnim poslom otuđili.

- Nismo svojom krivicom ili voljom ostali bez stana/kuće (odlukom suda, u postupku razvoda braka,odricanjem od nasljedstva u idealnom dijelu ako poklonjeni idealni dio predstavlja mogućnost zastvaranje stambene cjeline u površini koja pripada zaposleniku), te sebe doveli u situaciju da imamoneriješeno stambeno pitanje.

Datum: Potpis:

Porezni kreditAko fizičko lice iz Federacije stekne dohodak u stranoj

državi ili u Republici Srpskoj ili u Brčko Distriktu Bosne iHercegovine, ostvareni prihod se oporezuje i u Federaciji iu stranoj državi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine.U tom slučaju porez na dohodak koji je plaćen u stranojdržavi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine odbija seod poreza na dohodak u Federaciji.

Umanjenje poreza na dohodak u Federaciji za plaćeneporeze u inozemstvu ili na drugoj teritoriji Bosne i Herce-govine u poreznom periodu ne može preći visinu poreza nadohodak izračunatog primjenom stopa poreza na dohodakFederacije za poreznog obveznika za taj porezni period.

Obvezniku poreza na dohodak u Federaciji može seumanjiti porez na dohodak za iznos poreza koji je platio ustranoj državi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovineisključivo na osnovu validne dokumentacije koja je ovjer-ena od nadležnih organa strane države ili druge teritorijeBosne i Hercegovine.

Priznavanje poreza na dohodak plaćenogizvan FederacijePorez koji rezidentni porezni obveznik plati na dohodak

koji ostvari izvan teritorije Federacije (u drugoj državi i/ilidrugom entitetu BiH i/ili Brčko Distriktu BiH) priznat ćese kao plaćeni porez na dohodak u Federaciji, do iznosakoji bi na taj dohodak obveznik bio dužan platiti premaodredbama Zakona o porezu na dohodak, osim ako ugov-orima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije dru-gačije određeno.

Porez plaćen izvan Federacije može se priznati samona osnovu potvrde nadležnog poreznog organa.

Plaćeni porez izvan Federacije može se uračunati samoako odgovara federalnom porezu na dohodak i to do visineobračunatog poreza na dohodak utvrđenog u skladu sa Za-konom.

Iznosi poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju seu konvertibilne marke (KM) primjenom srednjeg kursaCentralne banke BiH na dan utvrđivanja poreza.

Uračunavanje plaćenog poreza izvan Federacije vrši seprilikom godišnjeg obračuna poreza na dohodak i iskazujese u podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi.

Porezni gubitakPorezni gubitak koji se kod utvrđivanja ukupnog do-

hotka ne može nadoknaditi, odnosno odbiti u poreznom pe-riodu u kojem je nastao, prenosi se i nadoknađuje

umanjenjem porezne osnovice u narednim poreznim peri-odima, s tim da se pravo na prenos, odnosno nadoknadutog gubitka gubi istekom pete godine od godine u kojoj jenastao gubitak.

U slučaju nerezidenta koji obavlja samostalnu djelat-nost preko stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Fed-eracije, navedena odredba Zakona primjenjuje se tako štose uzimaju u obzir samo oporezivi prihodi i rashodi koji supredmet odbitka, koji se pripisuju tom stalnom mjestuposlovanja.

U slučaju da fizičko lice iz Federacije u svom stalnommjestu poslovanja u inozemstvu ostvari gubitak, taj gubitakse ne može odbiti prilikom utvrđivanja njegovogoporezivog dohotka u Federaciji.

Porezni gubitak ostvaren obavljanjem samostalnih dje-latnosti i/ili po osnovu imovine, koji se ne može nadokna-diti u cijelosti ili djelimično, odnosno odbiti od dohodakaostvarenih u istom poreznom periodu po osnovu drugihizvora, može se prenijeti u naredni porezni period i odbitiod dohotka ostvarenog u tom poreznom periodu. Ostvarenigubitak može se prenositi najviše u pet narednih poreznihperioda.

Ako gubici nastaju više godina uzastopno, prvo se pod-miruju oni gubici koji su prvi i nastali, a preneseni gubitakiz proteklih poreznih perioda odbija se prije ličnih odbitakaiz člana 24. Zakona.

Porezni gubitak koji rezident Federacije ostvari u stal-nom mjestu poslovanja izvan Federacije ne može se odbitiod dohotka koji on ostvari u Federaciji.

Porezni gubitak koji nerezident Federacije ostvari izvanFederacije ne može se odbiti od dohotka koji on ostvari uFederaciji.

Povrat porezaKako se porez na dohodak uplaćuje na kantonalne

budžete, to će se i povrat vršiti u skladu sa kantonalnimpropisima i propisanim procedurama za povrat.

Porezna uprava nadležna je za donošenje rješenja outvrđivanju na povrat više uplaćenog poreza na dohodak,na osnovu postojeće dokumentacije, evidencije i iz svih po-dataka sa kojima raspolaže.

Porezna uprava Federacije BiH trebalo bi da u štokraćem roku dostavi rješenje o povratu poreza na dohodakna nadležno postupanje kantonalnom ministarstvu finan-sija, koje bi donosilo odgovarajuće rješenje o odobravanjupovrata i izdaje nalog za povrat konkretnog iznosa porezana dohodak sa kantonalnog budžeta.

POREZ NA DOHODAK

ZIPS 1258 * Priručnik 412