Download - Eugen t. Gendlin - Fokusiranje74

8/13/2019 Eugen t. Gendlin - Fokusiranje74

1/201


2/201


3/201

Naslov izvornika:Eugene T. GendlinFOCUSING

Copyright 1981 by Eugene T. Gendlin

All rights reserved.

Duboko potujem uredniku pomo koju mi jeu radu s ovom knjigom pruio Max Gunther.


4/201

SADRAJ

prvi dio

OTKRIVANJE MUDROSTI TIJELA

1. Unutarnji in 17

2. Promjena 263. to to tijelo zna 54

drugi dio

FOKUSIRANJE

4. Prirunik fokusiranja 675. est koraka fokusiranja i njihov smisao 76

6. to nije fokusiranje 937. Raiavanje svoga prostora 100

8. to uiniti ako ne moete pronaiosjetilni dojam 113

9. to uiniti ako ne moete izazvati pomak 135

trei dio

LJUDI POMAU JEDNI DRUGIMA

10. Otkrivanje bogatstava u drugim ljudima 147

11. Prirunik za sluanje 153


5/201

etvrti dio

FOKUSIRANJE I DRUTVO

12. Nove veze 189

13. Iskustvo mimo preuzetih uloga 199

DODATAK

a. Filozofska biljeka 209

b. Saetak istraivanja i literatura 212

c. Fokusiranje: ukratko 214

O autoru 217


6/201

prvi dio

OTKRIVANJE

MUDROSTI TIJELA


7/201

1Unutarnji in

Proteklih petnaest godina na ikakom sveuilitu i nekim drugim mjestima grupa kolega i ja istraujemo stanovita pitanja koja veina psihoterapeuta ne voli postavljati naglas. Zbog ega terapija ee ne doivljavauspjeh? Zbog ega tako rijetko uspijeva dovesti do stvarne promjene u ivotima ljudi? to ine pacijenti i tera

peuti u onim rijetkim sluajevima kad uspije? U emuje pogreka veine terapija?

Tragajui za odgovorima, prouavali smo mnogeoblike terapija, od klasinih pristupa do sasvim novih.Analizirali smo doslovce tisue razgovora izmeu terapeuta i pacijenata zabiljeenih na kasetama. Nizovi is

traivanja odveli su nas do nekoliko otkria, od kojihse neki uvelike razlikuju od onoga to smo mi, kao iveina drugih profesionalnih terapeuta, oekivali.

Ponajprije smo otkrili da se uspjenog pacijenta -onoga kod kojeg se u psiholokim ispitivanjima i u stvarnome ivotu pokazuje istinska i opipljiva promjena- moe izdvojiti, iz zabiljeenih terapeutskih razgovo

ra, prilino jednostavno. Ono to ti rijetki pacijenti ine tijekom terapije razlikuje se od onoga to ine drugi pacijenti. Razliku je toliko jednostavno uoiti dasmo, jednom kad smo je odredili, bili u stanju objasniti

je neiskusnim mladim studentima, a tada su i oni bilisposobni izdvojiti uspjene pacijente izmeu sviju ostalih.

17


8/201

U emu je ta kljuna razlika? Otkrili smo da nijerije o tehnici terapeuta - ini se da razlike u metodama terapije imaju iznenaujue malo znaenja. Ta serazlika ne skriva ni u onome o emu pacijent govori.

Razlika je u nainu na koji govori. A to je tek vanjskipokazatelj stvarne razlike:rije je o onome to uspjeni pacijenti ine u svojoj nutrini.

Svrha je ove knjige objasniti vam to ti pacijenti ine te kako biste i vi to mogli initi. Jer ta neuobiajena vjetina, taj unutarnji in, nije korisna samo u uredu psihoterapeuta, nego ujedno predstavlja i nain pri

stupanja bilo kakvome problemu ili situaciji.Nakon otkria, sljedeih smo godina toj vjetinipoduavali mnotvo ljudi koji nisu dolazili na terapiju.Sada kad se ini da je svatko moe nauiti, isto tako elim da ova knjiga bude lako itljiva svakoj osobi. Knjiga je pisana za profesionalne terapeute, ali ne iskljuivo za njih. Stoga je piem na jednostavan nain, a netehnikim stilom mojih filozofskih i znanstvenih publi

kacija.Vjetina koju smo promatrali i definirali nije us

mjerena samo na rjeavanje problema. Onima koji jepoznaju ona postaje unutarnji izvor kojemu se moguobraati mnogo puta tijekom svakoga dana. Ja je koristim upravo sada dok piem ovu knjigu.

Vjetina kojoj u vas poduiti naziva sefokusiranje.

Omoguit u vam da otkrijete i promijenite onapodruja na kojima je struja vaega ivota zastala, nakojemu je priguena, ograniena i usporena. A to evam omoguiti da se i vi smi promijenite - da ivotproivljavate iz nekog podruja mnogo dubljeg negoto su to vae misli i osjeaji.

injenica koja nas je u tim istraivanjima najvieuznemirivala bila je ta da se pacijente koji su u sebimogli uiniti taj prijeko potreban in moglo izdvojiti u

18


9/201


10/201

Jedan od razloga zbog kojih je istraivanje tolikovano upravo je injenica da vas moe iznenaditi iukazati vam na to kako su vaa subjektivna uvjerenja

pogrena. Kad bi istraivanja uvijek otkrivala ono to

smo oekivali da e otkriti, ne bi bilo mnogo smisla uistraivanju.

Osvrnuvi se unatrag shvatio sam da sam razmiljao samo o uspjenim pacijentima, a ne i o onom velikom broju pacijenata s kojima sam doivio neuspjeh.Sada znamo kako i te ljude nauiti ovoj iznimno vanoj vjetini.

Istraivanje jasno i ponovljeno pokazuje dauspjeni pacijenti uistinu napreduju u ovoj vanoj vjetini,ali isto tako pokazuje da su je oni do stanovitoga stupnja imali ve od samoga poetka. Drugi, oni koji su doivjeli neuspjeh, uope nisu posjedovali tu vjetinu inisu je mogli postii samo putem psihoterapije. U todoba nismo znali kako bismo je njima mogli prenijeti.

Veina terapeuta ne zna u emu se sastoji taj vaniunutarnji pristup, a kamoli kako bi mogli pomoi pacijentima da ga naue. Stoga sam se poeo pitati: moeli se to uope nauiti?

Prvi mi je poriv, koji se temeljio na psihoterapijskom kolovanju, bio da kaem kako se ta vjetina nemoe nauiti. Nauili su me da povjerujem kako e samo jako naivan terapeut pacijentu rijeima pokuatiobjasniti kako terapija djeluje. Osoba koja nije iskusilaterapiju ne moe je razumjeti izraenu rijeima. Psihoterapija bi trebala biti umjetnost, tajna, a ne znanost.

Neke grupe tvrde da su razvile prave znanstvene metode, ali to je samo promidbena poruka. Sveznajui psihoterapeut koji je potpuno siguran u sebe postoji samo na filmu. Naravno, svaka terapeutska kola ima

vlastite zamisli i metode, ali sve one znaju da se zbunjeno trae putovi ako njihova terapija ne uspijeva, to

20


11/201

se vrlo esto dogaa. Stoga niti jedan ozbiljan psihoterapeut ne bi tvrdio kako je sposoban rijeima prenijeti sutinu uspjenosti vlastite terapije i nain na kojidovodi do promjena unutar osobe. Pretpostavlja se da

bi to pacijenta mogla nauiti iskljuivo terapija samapo sebi.

Ali nae je istraivanje pokazalo da se one koji veunaprijedne znaju kako se radi terapija ne moe tomenauiti. Istraivanje je isto tako vrlo odreeno pokazalo u emu se sastoji taj kljuni unutarnji in. Je li naivno vjerovati da se taj in moe nauiti?

Usprkos svojim sumnjama, odluio sam provjeritibih li mogao neto uin it i da ljudi naue taj prijeko potreban unutarnji in. Uz pomo mnogih ljudi, postepeno sam sastavio odreene upute za obavljanje onogato su ti rijetki uspjeni pacijenti, na neki nain, vemali uiniti. Te smo upute iskuali na velikom brojuljudi, ispravljali smo ih i ponovno iskuavali tijekomniza godina. Sada su te upute postale vrlo odreene i

vrlo ih je lako nauiti. Istraivanje provedeno na nekoliko mjesta pokazalo je da ljudi mogu uspjeno nauitikako se obavlja taj unutarnji in (vidi dodatak).

Budui da se taj kljuni unutarnji in moe nauiti, a uz to se ne mora uiti na terapiji, nitko ne morapostati pacijent da bi ga nauio. Ta injenica dovodi dosvojevrsne revolucije. Proces promjene vie ne mora

biti u rukama terapeuta.Ljudi ga mogu obavljati sami ijedan s drugim.

Naravno da oni jedni drugima nee predstavljati terapeute, lijenike ili autoritete, ali onaj dio lijenika ko

ji se odnosi na autoritet zapravo nikada uope nije odgovarao ljudskom procesu osobne promjene. Ljudskisu problemi po smoj svojoj prirodi takvi da mi sami moemo biti odgovorni za sebe. Nikakav autoritet ne moe razrijeiti nae probleme ni rei nam kako trebamo

21


12/201

ivjeti. Stoga moji kolege i ja poduavamo sve vei brojljudi kako da pomognu sebi i drugima.

Ova e vam knjiga omoguiti da iskusite i prepoz

nate trenutak kad se u vama odvija stvarna promjena,a kada to nije sluaj. Postoji izrazit tjeslesni osjeaj promjene, koji ete uvijek prepoznavati kad ga prvi putiskusite. To nazivamo tjelenim pomakom. Kad ga ljudi barem jednom osjete, vie se nee bespomono godinama pitati mijenjaju li se ili ne. Sada to mogu prosuditi smi. Nerijetko se dogaa kad fokusiranje prenosimo novoj grupi da neki ljudi iskuse tjelesni pomak

koji predstavlja korak prema razrjeenju problema okojemu su s terapeutom godinama raspravljali bez ikakvih promjena. Zaprepateni su. Zar im ve i samo nekoliko minuta vjebanja ove metode moe iskustvenoomoguiti veu promjenu nego to su je doivjeli tijekom skupe psihoterapije?

Ljudi jo uvijek o terapeutu misle kao o autoritetu. ak i ako pacijenti ne osjeaju nikakav napredak,misle da lijenik sigurno zna to se dogaa. Ako li

jenik misli da bi i dalje trebali dolaziti na terapiju, njegovo miljenje prihvaaju kao nedvojbeno. Misle da seneto sigurno dogaa. Neka mi je osoba nedavnonapisala u pismu:Kad sam natjerao svoga terapeutada mi objasni zbog ega se nita ne mijenja, rekao jekako je sasvim u redu kroz cijeli ivot imati plaenog

prijatelja. Nikada mu se vie nisam vratio, ali tek nakon etiri godine!

Kad se revolucija samopomoi u potpunosti ostvari te kad je veina ljudi naui i zaponu jedni na druge primjenjivati ovu korisnu metodu, hoe li profesionalna terapija uope vie biti potrebna? Mislim da estruna pomo uvijek biti potrebna. Ali morat e biti

bolja od onoga to obini ljudi mogu uiniti kad nau

e nekeodreenevjetine. Jer tada e nepogreivo znati odrediti je li im strunjak pomogao ili nije.22


13/201


14/201

usmjerenje i snagu tijela koji su okrenuti ivotu i posvojoj naravi pozitivni. Na taj nain ljudi ostaju onakvima kakvi su i bilitesebeneprestano povreuju. Jedno je od najvanijih novih naela to to je proces pro

mjene ugodan. Doima se kao udisanje svjeega zrakanakon to ste dugo vremena proveli u zaguljivoj prostoriji. Onoga trenutka kad se vie ne osjeate ugodno,zastat ete i napraviti mali korak unatrag.

Tu vanu vjetinu nije jednostavno objasniti. Mno-gim ljudima to uspijeva tek nakon stanovita iskustva.S druge strane, ona je mnogo jednostavnija od dugogodinje borbe sa starim problemima, koja e se moda

okonati s boljim razumijevanjem samoga sebe, ali bezikakve promjene, koja e vas moda dovesti u dodir sosjeajima, ali nee biti sposobna navesti ih da se promijene, pokrenu i razrijee.

Koliko god mi je u poetku bilo teko prihvatititvrdnje iz istraivanja kako psihoterapijski posao, zapravo, ne obavlja terapija, rezultati istraivanja nikada

ne mogu povrijediti. Oni pokreu naprijed. Ako terapija kakva sada postoji ne obavlja svoj posao, tada valjapromijeniti terapiju.

Najradosnija vijest od sviju je ta to ovaj procespromjene moemo ugraditi u cjelinu drutva, jer on vie ne spada samo u podruje odnosa lijenika i paci

jenta - koji mnogo kota, a katkad vrlo malo daje zauzvrat, Sada kad znamo da se unutarnji in moe nauiti,

poduavat emo ne samo pacijente koji dolaze na terapiju, nego i sve druge ljude. Otkril i smo da ga moemopoduavati u okviru obrazovnog sustava, u crkvenimgrupama, u mjesnim centrima i u mnogim drugim okrujima. Svatko moe koristiti unutarnji proces. Istotako ljudima moemo pokazati sasvim osobite nainena koje e takvim postupkom pomoi jedni drugima.

Prije nego to ponem objanjavati to je to unutarnji in, elim vas neto zamoliti. Na neko vrijeme

24


15/201

odloite na stranu sve to znate o psihoterapiji ili unutarnjim procesima. Namjeravam vam pokazati netoto se razlikuje od onoga uobiajenog stupanja u dodir s vlastitim osjeajima. Nije rije ni o bezsadraj-

nom spokojstvu meditacije. Bez obzira jeste li psihoterapeut, pacijent ili inteligentan laik, unutarnji vam jein vjerojatno sasvim nepoznat. Unutarnja oprema ko

ja vam je potrebna da biste mogli obaviti spomenutiin nalazi se u svakome ljudskom biu, ali je veinaljudi ne koristi. ini se da je mali broj ljudi povremeno intuitivno koristi, ali najvjerojatnije nikada nistepromiljeno pokrenuli taj proces, kao to nikada niste

bili svjesni da takva mogunost postoji. O tome se teknedavno poelo raspravljati u strunoj literaturi.

Neki ljudi unutarnji proces naue prilino brzo,dok je drugima potrebno nekoliko tjedana ili mjesecistrpljivoga unutarnjeg oslukivanja i vjebanja.

25


16/201

2

Promjena

Proces kojemu u vas nauiti u ovoj knjizi, taj unutarnji in, savreno je prirodan. Ali budui da na jezik nesadri rijei kojima bih ga opisao, morao sam ih izmisliti.

Proces sam nazvaofokusiranjem.U tome procesu vidolazite u dodir s osobitom vrstom unutarnje svjesnosti tijela. Tu svjesnost nazivamosjetilni dojam.

Osjetilni dojam najee nije jednostavnoprisutan,on se mora oblikovati.Morate znati kako ete mu do

pustiti da se oblikuje, obrativi panju na nutrinu svoga tijela. Kad se pojavi, u poetku jenejasani maglovit. Uz pomo stanovitih postupaka moete ga dovesti

u arite, a ujedno i promijeniti. Osjetilni je dojam tjelesni osj eaj stanovitoga problema ili situacije.

Osjetilni dojam nije emocija. Emocije prepoznajemo. Znamo kad smo bijesni, tuni ili zadovoljni. Osjetilni je dojam neto to u poetku ne prepoznajete -neodreen je i mutan. Osjeate da je smislen, ali ga nepoznajete. To je tjelesni osjet znaenja. Kad se nauiteusredotoivati, otkrit ete da tijelo koje otkriva svojvlastiti put prua i vlastite odgovore na mnoge probleme.

Taj proces izaziva promjenu.

U fokusiranju terapeutnijeprijeko potreban. Vi sami, ili u suradnji s prijateljem koji zna kako i kada treba utjeti, moete postii rezultate fokusiranja.

26


17/201

Najvanije pravilo kojega se treba pridravati, zaterapeuta ili prijatelja, koji pomae nekome pri fokusi-ranju jest da se ne mijea u sam proces. Veina terapeuta rado vjeruje kako rezultate izazivaju upravo oni, a

ne proces koji se odvija u pacijentu. Terapeuti mnogotoga mogu pruiti i stoga misle da je to i sasvim dovoljno. Uvijek se javlja snaan izazov da pokuaju ralaniti ono to pacijent govori, da nagaaju o naravi stanovitoga problema, da dre predavanja ili pokuavajupreurediti situaciju u kojoj se pacijent nalazi.

Ali samo vae tijelo zna koji su vai problemi i gdjese kriju nevolje. Da sam ja va osobni terapeut, odupirao bih se snanome izazovu da neto ustvrdim - kaoda o vaim problemima znam mnogo vie nego vi sami. Ali ne bih ni vama dopustio da govorite. Nauio

bih vas kako se uspjeno fokusirati, a onda bih vampravio drutvo dok vi to inite. Jo bih neke stvari uradio, a o njima u vam govoriti kasnije.

Sada mi dopustite da iznesem nekoliko primjera o

iskustvima nekih ljudi s fokusiranjem.Poslije u vam briljivo objasniti svaki od estkora

kaod kojih se sastoji fokusiranje. Kad ih uspjeno proete u tijelu dolazi do tjelesne promjene, do tjelesnoga pomaka. Tada e vam problem djelovati drukije. Usljedeim vas primjerima jo neu poduavati koracima fokusiranja. Samo u vam prikazati do kakvih promjena moe doi sa svakim tjelesnim pomakom.

Obratite panju na to da se priroda problema mijenja sa svakim pomakom. Ne stupite li u dodir s dubljom tjelesnom razinom, koja na poetku uvijek djelu

je nejasno, ostali biste zaglavljeni u mislima i osjeajima o problemu kakav se on doima na poetku.


18/201

MLADA ENA KOJA JE VJEROVALADA E JOJ SMRT DONIJETI SPOKOJSTVO

Fay mi je telefonirala sredinom poslijepodneva. Cijeloje jutro hodala gradskim ulicama razmiljajui o samo

ubojstvu. ivot je previe teak, rekla je, uistinu osjeajui da je dola do krajnjih granica iscrpljenosti ioajanja. Kakva korist od takvoga ivota? Kamo eme odvesti?

I prije sam razgovarao s Fay, tako da sam doneklebio upoznat s njezinim ivotom. Bila je privlana enaod otprilike dvadeset osam godina. Nekoliko godina

prije toga prekinula je vezu s mukarcem kojega je jako voljela - nazvat u ga Ted. Ni prije ni poslije nikoga nije voljela. Otkad je Ted otiao, vrijeme je provodila s mnotvom mukaraca, u potrazi za nekim drugimTedom. Ali nije ga uspjela pronai.

to je to tako loe? upitao sam je. Umirite sena trenutak kako biste vidjeli to je to toliko loe.

Bre nego to mi se svidjelo, ali ipak nakon nekogkratkog razdoblja tiine Fay je odgovorila: Nisam dobila mjesenicu. Plaim se da sam trudna.

Posljednji put kad smo razgovarali ispriala mi jeda se sastaje s mukarcem koga je smatrala dosadnim,ukoenim i bezosjeajnim, kojega nije zanimala onakao osoba nego samo kao seksualni partner. S tim jemukarcem provela vikend.

Toliko mi nedostaje Ted! plakala je preko telefona. A sada mi kasni mjesenica. to u uiniti ako samostala trudna? O Boe, to e se dogoditi sa mnom?

Osjetio sam da su ponovno prevladali njezini uznemireni osjeaji. Bilo joj je teko ostati smirenom, spanjom usmjerenom prema unutra, kao to to zahtijeva fokusiranje. Bila je opsjednuta bolnim emocijama,umjesto da pokua pronai ono mjesto u nutrini, odnosno osjetilni dojam.

28


19/201


20/201

vrijedi ako ste se, kao to je bio sluaj s Fay, nali zarobljeni u zamci emocija iz kojih se, kako vam se ini, nemoete osloboditi. Dogodi li se takvo to, nerijetkovam je dovoljno da vam neiji prijateljski glas kae:

Dobro je.. Sada samo sjedni i neko vrijeme budi miran.... Prijatelj moe prekinuti nalet emocija ako sami to ne moete uiniti.

Oslukivao sam tiinu s druge strane telefonske linije, dok je Fay prolazila kroz drugi korak fokusiranja.Dolazila je u doticaj sa svim onim osjeajima koji supratili injenicu da Teda nema pokraj nje. Kod vrlo iskusnih praktikanata, kakva je bila i Fay, ti se koracistapaju jedan u drugi i postaju jedan jedini korak,upravo kao to vjet igra golfa ili skaka s motkommnotvo odvojenih tjelesnih pokreta stapa u jedanglatki pokret. Pronaavi osjetilni dojam, osjetila je nje-govukvalitetute pronala kljunu rije - a to je rijekoja savreno odgovara onome to se dogaa. (Treikorak.) Konano je usporedila rijei i osjeaj, otkrivi

da odgovaraju jedni drugima.Zapravo se sve vrti oko bijesa ili neega takvog,

rekla je. Ne znam... kao da sam bijesna... na... Zbogega bih bila bijesna?

Traila je intelektualnu analizu i od sebe i od mene. Nisam joj je pruio. Fokusiranje izbjegava analizu.Isto sam joj tako pokuao pomoi da se ni sama neupusti u analiziranje. Rekao sam: Vratite se do osjetil-

nog dojma i zapitajte ga to je taj bijes.Postavljanje pitanja peti je korak fokusiranja. Iz

ravno je zapitala osjetilni dojam o emu je rije u tome bijesu.

uo sam njezin uzdah kad je to uinila. Znao samda se iznutra neto pomaknulo. Za onoga tko radi fokusiranje pomak je odreeni tjelesni osjeaj nekakve

promjene ili unutarnjega pokreta, kao da se neto napeto opustilo.

30


21/201

Nakon jo jednoga razdoblja tiine je rekla: Bijesna sam na sebe. O tome je rije. Zbog toga to samspavala s tolikim mukarcima koje nisam voljela, prema kojima nita nisam osjeala. Analiza joj ne bi pru

ila takav odgovor. Umjesto da je o tome razmiljala,odgovor je izronio iz osjetilnoga dojma.

Ponovno smo proli korake fokusiranja, ekajuijo jedan pomak prema razrjeavanju problema. Pomak je kad se osjetilni dojam promijeni, makar i samomalo.

Nakon jo jednoga razdoblja tiine i jo jednog ko

raka rekla je: Dio toga jest da sam bijesna na sebezbog toga to sam spavala s Ralphom, to sam se modadovela u nevolju - moda i pobaaj. Mislim da sam pokvarena zbog toga to spavam s mukarcem do kojegami nije stalo. Jo jedan duboki udah.

Katkad e se uiniti da je pomak razjasnio ono tose pojavilo kao rezultat prethodnoga pomaka ili e gatek objasniti. To se upravo sada dogodilo, kad je shvatila da se smatra pokvarenom - a ta je spoznaja rezultatprethodne. Ali je sljedei korak promijenio cijeli prethodni niz. U fokusiranju ovjek mora prihvaati onoto dolazi. esto se dogaa da ono to tijelo smatra sljedeim ne bismo logino oekivali da e i biti sljedee.U fokusiranju se to esto dogaa. Ono je nepredvidljivo i arobno.

Rekla je: Javila se neka vrsta teke obeshrabreno-sti. Nakon nekog vremena taj se osjeaj teke obesh-rabrenosti otvorio i izronile su potankosti. To se odnosi na sve one mukarce do kojih mi nije stalo. Premanjima ne osjeam nikakvu seksualnu privlanost.

Neko vrijeme nije govorila. uo sam kako je za sebe proaptala rije obeshrabrena, kao da je iskuava.Oigledno ta rije nije sasvim odgovarala osjeaju, jerse doimalo kao da je njome nezadovoljna. Ponovno je

31


22/201


23/201

seksualnih osjeaja. U trenutku dok je osjeala taj posljednji pomak on se u njezinu tijelu promijenio.

U takvome trenutku ovjek jo ne moe znati kakve su se sve promjene dogodile. Kasnije e biti potreb

no mnogo vie ciklusa fokusiranja. Ali promjena se odvija u tjelesnom pomaku. Do nekih promjena dolaziak i u pukom tjelesnom osjeaju olakanja, kad se du

boko u nutrini tijela osjeti i dotakne problem.

Kad me je nazvala telefonom, loi su joj se osjeajiirili cijelim tijelom. Cijelo ju je tijelo boljelo. Ali sada

je pronala tono mjesto na kojemu se problem nalazi

i problem se promijenio. U ostalom dijelu njezina tijela nestalo je boli.

Fokusiranje joj je pomoglo u razdoblju oajanja.Sljedeih mjeseci nastavila je s fokusiranjem i unutarnjim promjenama. Konano se njezin seksualni ivot,kao i neki drugi bolni vidovi ivota, poboljao. Tada jeve fokusiranje postalo dio njezina ivota. Nije vie bilo samo terapeutsko sredstvo koje se koristi u kriznim

razdobljima, nego je postalo neto to se koristi svakoga dana, utjean i poznat dio svakodnevnoga postojanja.

MUKARAC KOJI JE OSJEAODA NIJE DOVOLJNO DOBAR

Fred, kako u ga nazvati, u elucu je gotovo uvijek os

jeao vor, napetost koja nikada nije potpuno prestajala.

vor u elucu povremeno se pogoravao. Osobitoga je jako osjeao onoga dana kad se prvi put uspjenofokusirao.

Taj je dan za Freda zapoeo vrlo loe. Sukobio sesa efom.

Fred je bio zanimljiv mukarac koji je radio u proizvodnoj tvrtki na prodajnom odjelu. Tvrtka vie nije

33


24/201

radila onako dobro kao u prethodnom razdoblju. Fredje vjerovao da bi prodaju mogao poboljati preustrojemprodajne politike, pa je sastavio i detaljan plan. Zbogtoga je osjeao da je njegov posao kreativniji. Plan je

obuhvaao prilino temeljitu promjenu u openitimprodajnim naelima tvrtke, a upravo je ta predloenapromjena izazvala sukob izmeu Freda i njegova efa.

Emocionalne posljedice toga sukoba spustile su seu Fredov eludac i ondje ostale cijeloga dana. Te veeri,nakon posla, pokuao je sa svim onim poznatim pristu

pima koji zapravo uope ne uspijevaju.

Pokuao si je oitati bukvicu: Saberi se! Doputada te uznemiruju tako sitne stvari. Uzdigni se iznad toga. Ostani smiren!

Nakon toga predavanja, Fredov je eludac i daljebio svezan u vor.

Pokuao je ponovno proivjeti sukob razmiljajuio njemu: Kad je on rekaoono, trebao sam reiovo.

Naravno, to je samo povealo emocionalnu napetost.

Iskuao je i varku: pokuao se pretvarati da problem ne postoji. Zapravo se nita nije dogodilo, rekao je samome sebi. ef je i daleko prije ovoga danasznao moje stajalite, a ja sam znao njegovo. Ovaj sukobnita nije promijenio. Samo smo otvorili karte, a zbogtoga bih se trebao osjeati bolje, a ne loije. Naravno!I osjeam se dobrol

Ali eludac u to nije povjerovao. I dalje je bio svezan u vor.

Fred je pokuao analizirati situaciju. Njegova sushvaanja ve zastarjela, ovisan je o starom nainu obavljanja posla i boji se promjene. To mu je mana. Moj jenedostatak da se zapravo plaim starijih autoritativnihmukaraca...

Ni nakon toga pristupa eludac mu se nije opustio. Analiza osobnih problema mogla bi biti tona. Ali

34


25/201

uvelike se razlikuje od pristupa koji se sputa dubokounutra i u kojemu se izravno osjea to se.dogaa.

Kad su svi Fredovi pokuaji poboljavanja raspolo

enja doivjeli neuspjeh, otiao je do bara i popio nekoliko pia. Ali od toga se osjeao tek neznatno bolje.I dalje je u elucu osjeao onaj isti vor, samo to je bolbio donekle zamagljen zbog alkohola.

Kasnije te noi, kad je prolo djelovanje alkohola,pokuao je napraviti fokusiranje. Tu je metodu nauiood mene nekoliko tjedana prije toga, ali je do tada nijeuspijevao dobro napraviti. Te je noi sjeo na rub kreve

ta i otkrio da to moe uiniti.Evo to mi je ispriao:

Prekinuo sam unutarnji tok misli, iskljuio (ili barem priguio) sva predavanja i pokuaje da intelektualno objasnim to mi se dogaa, kao i sve drugeglasove koji su odjekivali u mojoj glavi. Spustio sam

pozornost premaunutra,ne samo do dananjegasukoba sa efom, nego sam pokuao pronai osjeajsviju onih stotinu potankosti koje okruuju taj sukob, sve svoje brige u pogledu posla i budunosti teonoga to u uiniti sa svojim ivotom.

Taj je opsean, nejasan osjeaj ono to nazivamosjetilnim dojmom. Tada je potraio sutinu osjetilnogdojma. Osjetio je nejasnu nelagodu.

Zapitao sam se to je najgore u tome. Gdje menajvie boli. Pokuao sam shvatiti kvalitetu toga osjeaja. Bio je toliko neobian da ga nisam mogao navesti da 'progovori'. Bio je to osjeaj neega to nije nasvome mjestu, nekakva vrsta osjeaja koji bi vas mogao obuzeti kad biste pogledali sliku koja ukoso visi na

zidu ili knjigu postavljenu naopako na polici s knjigama - osjeaj da neto nije sasvim kako treba biti.


26/201

ekao sam da se pojave rijei. Pojavile su se rijei izvan neega i odbaen, ali kad sam provjerioodgovaraju li osjeaju, otkrio sam da mu zapravo nisusasvim odgovarale. Bile su vrlo blizu, imao sam osjeaj

da mi je neka rije na vrhu jezika, kao osjeaj koji mise javlja kad gledam kviz iznamda znam odgovor, aliga ne mogu izgovoriti.

Nikada prije s fokusiranjem nisam stigao tako daleko. Nikada nisam imao taj osjeaj bez znanja - taj osjetilu i dojam o kojemu neprestano priate. Ovoga sam

puta znao da ga imam.

Tada sam otkrio tu rije. Bila je to rijeneprikladan!

To je bila moja rije. I osjetio sam kako se onajvor, ono napeto mjesto u meni oputa. Istoga sam trenutka to shvatio.

Fredu nije bilo potrebno da napravi poseban korakpostavljanja pitanja.Tjelesni pomak i otputanje pojavili su se istodobno kad i ta rije.

Neprikladan: to je bila ta rije - kako ju je tijelo os

jetilo - koja je opisivala sve njegove postupke na poslu: njegove razraene planove za preustroj prodaje,njegove sukobe sa efom, sve. Sve je to bilo nepriklad-no, jer taj posao nije bio posao koji je Fred u svome ivotu uistinu elio raditi.

Dugo je vremena vjerovao kako je odavno napustio sve svoje mladenake snove, vjerovao je kako ih je

prerastao i u zrelosti postao praktian. Ali sada, u tome tjelesnom pomaku, u tome osjeaju otputanjaunutarnjega vora, znao je da se uz tu rije neprikla-dan pojavilo jo neto. Sve je to saznao u jednom jedinom naletu.

Evo to je shvatio:

Zbog plana o preustroju uznemirio sam se stogato sam se nadao da e taj plan poboljati moj ivot.

36


27/201

Naravno, zbog toga sam se glupo ponaao. Momeje ivotu potrebno neto mnogo vee od toga plana. To tada nisam znao i zbog toga sam na poslu biovrlo naporna osoba. Kao da sam reagirao sa svomtom golemom osjeajnom snagom koja nije pripadala tome poslovnom planu. Snaga mojih osjeaja

bila je neprikladna u odnosu na taj plan, pa sam sestoga na poslu neprikladno ponaao.

Naravno, na neki sam nain znao da mi je dotoga plana stalo zbog toga to bih, kad bi se on ostvario, mogao osjeati da radim nekakav stvaralakirad. Ali nisam znao kako sam dopustio da taj plan

postane cijeli moj ivot, onaj dio ivota koji nikakonisam uspijevao ostvariti. Nije udno to nisammogao ostati hladnokrvan.

Fred nije znao to je sve uloio u taj plan, ali je njegovo tijelo to znalo. Jedino ga je trebao zapitati.

Do takvoga rjeenja Fred nikada ne bi mogao stiianaliziranjem, djelomino i zbog toga to je mislio da

ve zna odgovore. Da je netko od njega zatraio da razmisli o tome, mogao bi odgovoriti kako bi mu taj plan

pomogao da bude stvaralaki usmjerena osoba kakvaje elio biti. Taj bi ga jednostavan i istinit odgovor sprijeio da stupi u izravan dodir sa stvarnim nainom nakoji se problem oitovao u njegovu tijelu. Isto tako,Fred do rjeenja ne bi mogao doi analitikim putem

zbog toga to mu je um bio previe zaokupljen mislima o potankostima i o ljudima na poslu.

Fredova se pria o fokusiranju odnosi samo na tuno kad je popustila napetost u njegovu elucu. Prijeko

je potrebno primijetiti, kao i u Fayinom sluaju, da Fredjo uvijek u praktinome smislu nije razrijeio svoj problem. Al i sada e biti objektivan na tome neeljenomposlu, bit e oputen u pogledu plana o preustroju.

Svakako e nastaviti zastupati svoj plan jer je uistinu

37


28/201

dobar, ali bit e u stanju sasluati primjedbe drugih ljudi i smireno e zdruiti svoje ideje s njihovima.

Takav je stav odmah doveo do smanjivanja napetosti na poslu. Tjelesni je pomak izazvao i neke druge

promjene. Neto se u njemu oslobodilo kad je rije omijenjanju vlastitoga ivota. Evo kako to Fred opisuje:

Shvatio sam da me taj posao nikada ne bi mogaozadovoljiti ak ni kad bi moj plan bio prihvaen, aliosjeao sam se bolje. Nakon takvoga uvida trebaosam se osjeati obeshrabreno. Svakako ne mogu

tek tako promijeniti nain ivota. Nije da o tomeve i prije nisam razmiljao. Ali na neki se nainopustio i onaj dio mene kojemu je potrebno netodrugo. Bilo je to cijelo vrijeme u meni, neka gladza ivotom. Nju vie ne moram ograniavati uskimokvirima. Ne znam zato, ali u meni postoji neto,neko sitno uzbuenje koje mi govori: promijenitemo se! A ja jo ne znam kako. Kad bih bioiskljuivo objektivan, osjeao bih se sasvim obes

hrabreno.

Naravno, za promjenu ivota potrebni su i nekipraktini koraci, ne samo fokusiranje. A morao je joneko vrijeme raditi fokusiranje kako bi se suoio sastrahovima i drugim unutarnjim preprekama, ba kaoto je morao poduzeti i neke vanjske korake. Fred u

poetku nije znao kakve e unutarnje i vanjske promjene morati uiniti. Ali od te noi pred njim se otvorio potpuno novi ivot. Kao to se pokazalo, bio je sposoban upustiti se u ostvarenje svojih novih interesa ada nije morao potraiti drugi posao.

Ali to je Fredov daljnji razvoj. Moda bi neka druga osoba promijenila posao. Netko trei mogao bi prona

i olakanje jednostavno u tome to mu vie nije potrebno da se plan o preustroju odvija tono onako kako ga

38


29/201


30/201

nijedna osoba nee initi beznadnom. Zapravo, nitkose vie nee doimati kao stanovit tip osobe, jer to susve samo povrne i privremene ljudske osobine.

To mi neprestano dokazuju ljudi koji dolaze na sastanke grupePromjene.Netko tko mi se u poetku uinikao da pripada odreenoj kategoriji ljudi - i da je uniten, beznadan, ravnoduan, dosadan - kasnije se pokae sasvim drukijim, bogatim i arobnim.

Sjeam se svojih prvih dojmova o Evelyn. Dok sepokuavala fokusirati redovito ju je sluala ena imenom Lori, ali Evelyn bijae teko sluati. Nije imala

uope nikakvih osjeaja. Mogla je govoriti samo ovanjskim stvarima, situacijama i drugim ljudima. Postajala je tjeskobna zbog toga to u njoj nije bilo nikakvih osjeaja.

Nekoliko je psihoterapeutskih kola i grupa pokualo pomoi Evelyn, ali bez ikakvih panje vrijednihrezultata. Konano su svi odustali od njezina sluajakao beznadna, iako joj to nitko nije objasnio na takavnain.

Lori nije namjeravala odustati od Evelyn, pa je zatraila pomo od druge ene, Nancy. Njih su dvije za

jedno pomogle Evelyn shvatiti da tjeskoba koja se jav-ljala zbog toga to nije imala osjeajasama po sebi predstavlja osjeaj.

Svi su sluali Evelyn i prilino su joj redovito, tije

kom nekoliko mjeseci, pokuavali pomoi pri fokusira-nju. Kako bih te razgovore mogao objaviti u ovoj knjizi, ljude iz grupe sam zamolio da snime neka od foku-siranja koja su radili; meu snimljenim razgovorima bio

je i jedan razgovor s Evelyn. Ona mi je dopustila da uknjizi objavim jedan osobiti tretman fokusiranja koji jedoveo do velikih promjena.

U vrijeme kad je dolo do toga razgovora, Evelynse ve bila promijenila. Pokazalo se, primjerice, da je

40


31/201

pametna te da preciznou mislioca moe razlikovatisvoje osjeaje. U njoj se krilo mnotvo stvari koje su bile potpuno drukije od prvobitnoga dojma. U tomenajvanijem fokusiranju Evelyn je razmiljala o svome

obrazovanju.Pretpostavljam da bih se trebala upisati na koled,

rekla je. Svi mi govore da bih trebala. Vjerojatno je todobar savjet. Hou rei, znam da to moram uiniti akoelim raditi nekakav zanimljiv posao. Ali jednostavnone elim.

Na trenutak je zastala, a onda nastavila: Stvar je

u tome da bih se morala odrei svega drugoga, nai posao s punim radnim vremenom da mogu plaati koledi, zapravo, ne bih imala vremena ni za to drugo. Svebi bilo napeto i...

Zaustavila se. Shvatila je da samo pria o problemu, ponavljajui ve poznate razloge kojih je odavnasvjesna. Trebala je biti tiha da bi se mogla fokusirati i

bez rijei ekati kako bi vidjela to e se pojaviti.

Uzdahnula je i dugo utjela. Konano je progovori-la: Pa, uope nije rije o tome to bih morala raditi ito ne bih imala vremena. Poela je plakati. Rije je

o tome da je potrebno tako mnogo vjere ili neega takvog kako bih povjerovala da taj dio sebe mogu shvatiti ozbiljno - mislim na onaj misaoni dio, znate. Mozak,stvaralatvo... elim se druiti s ljudima koji razmilja

ju, volim itati i razgovarati i postavljati pitanja, ali dabih taj misaoni dio sebe shvatila ozbiljno...

Postigla je prvi pomak. Neka se napetost u njoj opustila, a pla bijae opipljiv pokazatelj toga oputanja.

Uslijedila je jo jedna stanka, a zatim i sljedei pomak. Kao to se u fokusiranju nerijetko dogaa, dolazi do promjene smjera, dodaje se nova dimenzija. U ver

balnome smislu taj novi smjer moe bit i proturjeanonome to je do tada reeno.

41


32/201

Pa, nije ni o tome rije. Hou rei, nije rije o tome da ozbiljno shvatim taj misaoni dio sebe. To bihmogla uiniti, ali stvar je u tome da bi mi kolovanjejednostavnosmetalo pri tome. Sprijeilo bi me da to

uradim. Zbog toga mi je kola uvijek bila tako bolna stvar. Kao da sam toliko nesigurna u to mogu li sebe shvatiti ozbiljno da su mi potrebni uitelji koji bi mi rekli da su moje zamisli dobre, kao da su mi potrebni ljudi koji bi mi rekli: 'Da, s tobom je sve u redu, moerazmiljati'. Ali uitelji to nikada ne rade. Nitko nikada nije uope elio taj dio mene. Uvijek su me slali daobavljam zadatke i neke druge stvari koje su njima bi-

le vane, stvari za koje nije bilo potrebno razmiljanje.Stoga sam se na neki nain morala prisiljavati da sevratim u sebe. Moj je misaoni dio morao ostati skriven

jer ga nitko nije elio. Kao da nisam smjela izaiu svijet.Tako osjeam i povratak kolovanju. To je osjeaj, znate, kao da ne smijem pustiti sebe da izaem.

Izmeu razliitih ciklusa uvijek je na vrpci tiinadok se Evelyn fokusira. Kad doe do pomaka u odnosu tijela prema problemu, tada Evelyn ponovno progovara. Ono to sada govori o problemu sasvim je razliito od onoga prije. Ponovno uti fokusirajui se. Ali neradi samo na problemu o kojemu je govorila. Umjestotoga, fokusira se na cjeloviti dojam nelagode, na novi nejasan tjelesni osjet onoga to je jo uvijek ostalo nerazrijeeno. Na taj nain se ne ograniava na misli i os

jeaje povezane s problemom od kojega je poela.Obratite panju da se problem, odnosno ono to se

doima kao problem u stanovitom trenutku, mijenja sasvakim tjelesnim pomakom. Zbog toga pokuaj razrjeenja problema iskljuivo radom na mislima i osjeajima kakvi su bili u poetku ne bi mnogo pomogao.

Ponovno plae.Tada prolazi kroz jo jedan pomak. Zapravo nije

vano to uitelji misle. To je ta nesigurnost u meni, to

42


33/201

to smu sebe spreavam da izaem na povrinu. Tosam ja. Hou rei, otii u na koled s velikim oekivanjima, a bit e sasvim isto kako je uvijek bilo u koli,samo u se ponovno razoarati i boljet e me. Uvijek

u biti ista. Da, to je taj osjeaj. Osjeaj da seto nee promijeniti. Uzdahnula je. Neko vrijeme nita ne govori.Tada dolazi do jo jednoga pomaka.

Da, nije tako... nije rije samo o tome. To to neizlazim na povrinu - nije rije o koli. Tako je uvijek.Tako osjeam gotovo u svemu. Taj je osjeaj toliko dugo prisutan...

Jo jedna stanka. Ponovno oslukuje svoju nutrinu. Konano kae: Da, kao da samu sebe drim unutra zbog toga - zbog toga to ondje postoji neto tone

smijem vidjeti.Kad bih izala, vidjela bih to. Da, takoje. Dugo plae. Ne znam to je to, ali postoji ne toto ne smijem vidjeti, a kad bih izala, vidjela bih. Ne...ljudi bi to vidjeli i ja bih to vidjela. Stoga nita ne smi

jem vidjeti ni uti . I uvijek sam bila, pa.. . zbunjena.

Ponovno plae.Moram ostati zbunjena i ne smijem vidjeti... to

neto. I ne smijem izai da ni drugi ljudi to ne bi vidjeli.

Dok se fokusira na osjetilni dojam toga neega sli-jedi duga tiina. Dugo vremena na vrpci se uje samotiina. Neto nepoznato to ne smije pokazati ljudima

natjeralo ju je da samu sebe dri zarobljenom iznutra.Neto nepoznato, pogreno, neto to je uvijek pokuavala ne vidjeti i ne opaziti. Pokuavajui ne naii nato uvala je sebe da ni druge stvari ne vidi i ne uje sasvim jasno. Znam, iako je na vrpci samo tiina, da seEvelyn fokusira na nejasan osjetilni dojamsvega toga -cjeloviti osjetilni dojam neega na to ne smijem naii, to ljudi ne smiju vidjeti.

Tada ponovno plae.

43


34/201

Neto ne valja sa mnom! To je to - a ljudi bi to vidjeli kad bih izala. Dolo je do jo jednoga pomaka.

O tome je rije, nastavlja nakon nekog vremena. To je nekakav stari osjeaj duboko u meni, da ne

to strano nije u. redu sa mnom. Ne znam to je to...neto uasno. Stoga moram biti oprezna i ne smijemizii na povrinu, jer bi ljudi to tada vidjeli, a i ja bih totada vidjela.

Eto, toje njezino tijelo uistinu osjealo u pogleduodlaska na koled.

Pretpostavimo da se nije fokusirala i da nije stupi

la u dodir s tim mjestom u svojoj nutrini. Pretpostavimo da je sebi odrala bukvicu, stisnula zube i prisililase da ode na koled usprkos svim tim unutarnjim sumnjama. S obzirom na osjeaje njezina tijela, iskustvokoleda bilo bi uistinu strano. Vjerojatnije je da bi idalje osjeala prepreke na putu, mislei kako je jednostavno rije o kolovanju. Naravno, to bi bila istina, alisamo jedan dio mnogo opsenije istine.

Ali sada je sve dolo na svoje mjesto. Otkrila je onotegobno, bolno mjesto. Ostatak.njezina tijela doivio,jeoslobaanje. Samo zbog toga to se njezino tijelo osjealo drukije, sada je (kao i Fred) bila sposobna podu-

zeti praktine korake koji bi joj prije bili teki ili ak inemogui, a mogla ih je poduzeti na novi nain. Stari

joj osjeaj ne bi dopustio da ode na koled i izae na

povrinu, kako se izrazila - ne bi joj dopustio da onajmisaoni dio izroni na povrinu na snaan, vedar ipouzdan nain. Ali se stari svjesni osjeaj promijenio.Promijenjeni joj je osjeaj dopustio ne samo da krenena koled prepuna nade i oekivanja, nego joj je omoguio da se zainteresira za ono to je ondje radila. Morala se truditi vie od ostalih studenata zbog toga to taj

problem izlaenja nije razrijeen ovim jednim jedinim

korakom. Dolazila su razdoblja kad nije mogla pokazati

44


35/201

ljubav prema razmiljanju. Ali na povrinu je sve viei vie izlazila njezina stvaralaka sposobnost razmiljanja, pa ju je upoznala i poela se oslanjati na nju.

Do toga je moglo doi samo putem promjena osje

aja u cijelome njezinu organizmu. Evelynina pripovijest ocrtava vanu znaajku fokusiranja: osjeate se bolje iako ono to izranja ne zvui pretjerano ohrabrujue: drugima, koji razumski pokuavaju analizirati situaciju.

Jedna od posljedica procesa fokusiranja je iznoe-nje skrivenih dijelova osobnoga znanja na razinu svje

snosti. To nije najvanija posljedica. Tjelesni pomak,promjena u osjetilnome dojmu, sutina je toga procesa. Ali iznoenje znanja doivljena tijelom - prijenostoga znanja s tijela na um - jest neto to iskuse svi onikoji se bave fokusiranjem. Nerijetko se doima da je toznanje koje je preneseno s tijela na um dio nekogatekog problema, pa bi se moglo oekivati da ete sezbog toga osjeati jo loije. Napokon, sada ste svjesni |

neega loeg to prije niste znali. Logino bi bilo da bi-ste se trebali osjeati gore. Pa ipak, to se ne dogaa. Os

jeate se. bolje.

Bolje se osjeate uglavnom zbog toga to se i vaetijelo osjea bolje, slobodnije i oputeno. Cijelo tijeloivi na manje ogranien nain. Lokalizirali ste problemzbog kojega se prije fokusiranja cijelo vae tijelo osje

alo loe. Trenutno oslobaanje osjeaja pokazuje vamda je dolo do tjelesnoga pomaka. To se tijelo pokrenulo prema rjeenju.

Postoji jo jedan razlog. Bez obzira koliko problemdjelovao zastraujue ili neukrotivo kad ga prvi put iznesete na svjetlost dana, osoba koja radi fokusiranjenavikava se na injenicu da bi sljedei pomak mogaobiti sasvim razliit. Ono to se doima loe nikada nijeposljednji korak.

45


36/201

Oba su ta razloga pridonijela da se Evelyn osjetilabolje kad je stupila u dodir s osjeajem da je netouasno pogreno s njome. Analitikome promatrauto bi se moglo doimati poput none more: spotaknuti

se na istinu koju ste skrivali od sebe zog straha enekakva tajanstvena strava izroniti na svjetlost. AliEvelyn se osjeala bolje. Plakala je, dakako, ali zbogolakanja, a djelomino i zbog toga to se napokonzauo glas onoga njezinoga dijela koji je bio zaprijeen.Pla je, nerijetko, prvi pomak onoga dijela osobnostikoji je dugo bio u zarobljenitvu. Tjelesni pomak donio

joj je osjeaj dobrobiti kad je stupila u dodir s timosjeajem. tovie, bila je uvjerena kako e daljnjefokusiranje promijeniti tu tegobu, kao i sve ostale uprolosti.

Ako se dobro fokusirate, bit e vam drago to stenaili na bilo kakav osjeaj. Mogli biste uti kako vamneki unutarnji osjeaj govori: Osueni ste! O tome

biste razmiljali blago i s razumijevanjem. Mogli biste

rei: O, ba je to zanimljivo. Osjeaj da sam osuena.Nije ni udno to sam se osjeala kao zarobljenik - akoje takav osjeaj uistinu postojao. Drago mi je to je toizronilo na povrinu. Hajde da vidim odakle stie tajosjeaj. Takav stav moete zauzeti jer ste, kao i mnogo puta prije toga, iskusili da se takvi osjeaji mijenjajui razrjeavaju na tjelesnoj razini za samo nekoliko mi

nuta.Nekoliko mjeseci nakon snimljenog Evelyninog

fokusiranja, na velikom sastanku grupe Promjene, uprostoriji je bilo otprilike osamdeset ljudi. Preavi pogledom preko prostorije, ugledao sam prekrasnu enusvijetlih, iznimno ivahnih oiju koja je sjedila negdjeu sredini prostorije. Tko li je to? pitao sam se.Moda je nova u grupi? Tada sam shvatio da je toEvelyn! Prolo je samo nekoliko tjedana otkad sam je

46


37/201

posljednji put vidio, ali je ve neko vrijeme nisam pozorno promotrio. Bio sam duboko svjestan njezine intelektualne britkosti. ak mi je pomogla i u nekakvomadministrativnom poslu. Ali ovakvo neto nikada nisam vidio!

Kad se ljudi mijenjaju, to se vidi i na tjelesnoj razini. U poetku se ta promjena moda nee primijetiti izvana, osim kod trenutnog oputanja i otputanja pri tjelesnom pomaku, kad dolazi do boljegaoptoka krvi i dubljega disanja. Ali tijekom duegvremenskog razdoblja, s pojavom mnogih pomakana podruju razliitih problema, promjena je svakako vidljiva na licu, dranju i u cijelome tijelu. Ato moe biti uistinu zapanjujua promjena.

Kasnije je Evelyn dola na trag osjeaja da je netojako pogreno s njome. Taj je osjeaj dolazio od njezine majke. Tada je osjetila majin temeljni i trajni stav

prema samoj sebi: Neto nije u redu s Evelyn.Razlikuje se od svih drugih ljudi. Evelyn je to otkrilas velikim osjeajem olakanja i uz teak pla, kad jenjezin zarobljeni dio naposljetku osloboen i kad jedolo do velikoga osjetilnog pomaka.

Dodatak: Evelyn je nedavno posjetila svoje roditelje. Jedne je veeri njezina majka otila posluati jedno u nizu predavanja o djeci. Pokazalo se da je to bilo

predavanje o osobito nadarenoj djeci. Evelynina semajka kui vratila jako uzbuena, rekavi da je predava tono opisao Evelyn kakva je bila kao malo dijete.Majka je shvatila da je - napokon - otkrila to je touvijek bilo tako neobino kod Evelyn.


38/201


39/201

sa studentima, briga za obitelj... Da, to osjeam ve godinama, povremeno. Umni rad nije nita.

Ponovio sam sutinu onoga to je rekao. Znai daje neto u vaoj glavi i to prezirete, rekao sam, a ne

to je vani u svijetu i to je stvarno, to je zapravo brigao neemu.

Da. Ne. Pa...Tako izgleda fokusiranje. Priroda problema mijenja

se sa svakim pomakom. Stupite u dodir s osjeajem ikaete: Da, to je to! Tada osjetite neto ispod toga iliiza toga ili s druge strane i kaete: Pa, ne, to ipak nije

to. Kad zavrite fokusiranje, problem nije isti kakav jebio kad ste zapoeli.Osjetilni dojamproblema se mijenja.

George je neko vrijeme bez rijei sjedio, fokusira-jui se. Tada je rekao: Ima ovdje jo neto. aavo jei paradoksalno. To bavljenje u svijetu, briga za stvari,to uope nije onaj vaan dio mene. Briga za stvari, poduavanje, zaraivanje plae - to za mene nije ono

najvanije. Uvijek uredim stvari tako da se tome mogu ukloniti, da se mogu vratiti pisanju knjige. Nemasmisla, zar ne? Pisanje je vrijedno prezira jer se odvijasamo u mojoj glavi, ali ipak je to ono najvanije, onoto najvie elim raditi.

Kakav je to cjeloviti i nejasan tjelesni osjet koji sejavlja kad kaete 'ono to najvie elim radit i'?

Doima se kao da moram pisati. Ono prevladava umome ivotu. Bilo bi grozno kad to ne bih radio, iakoga prezirem.

Rekao sam: Dobro, vratite se tom osjeaju i recite: 'Dobro, u redu, bilo bi grozno kad ne bih vie pisao'. Tada zapitajte kakav je cjeloviti osjet te rijei 'grozno'.

George esto prolazi pokraj osjeaja ne doputajuida se oblikuje cijeli osjetilni dojam. Tada mu najee

49


40/201

pomaem. On zna kako je vano prihvatiti svaki osjeaj koji se pojavi, a ne svaati se s njime, ne iskuavati ga odlunim zahtjevima da prui objanjenje o sebi.S osjeajem ne razgovarate kao bijesni roditelj koji za

htijeva da dijete opravda svoje osjeaje. Osjeaju neete rei: Kako to misli, da bi tako neto bilo grozno?To je glupost! Ma zbog ega bi bilo grozno? Umjestotoga osjeaju pristupate s prihvaanjem.

George prihvaa svoje osjeaje, ali to nije dovoljno. Samo stupanje u dodir s osjeajima nerijetko nedonosi nikakvu promjenu, nego se isti osjeaj uvijekiznova javlja. ovjek mora dopustiti da se oblikuje vei, prostraniji i nejasan osjetilni dojam.

Rekao je da bi to bilo grozno. Jo nismo saznalito je to s tom rijeju grozno. Kako bismo to otkrilii dopustili joj da se promijeni, mora se oblikovati cijeli nejasan tjelesni osjet svega onoga to za njega pratitu rije grozno.

George se fokusirao na osjetilni dojam i njegovukvalitetu. Tada je rekao: Bilo bi grozno kad ne bih pisao jer - kad ne bih dovrio knjigu doivio bih neus

pjeh, bio bih nametnik - ne, ne ba tako... Zastao jekako bi dopustio pravoj rijei da se pojavi, to je onakonano i uinila: Plejboj.

Plejboj. Sada upitajte to je to.

Pa.... George je dugo sjedio utei. Da, napo

kon je rekao, da, to je jako lo put koji me vodi prema dolje. Jao. Kao da - kao da jenemoralnone obavljati taj ozbiljan posao, to pisanje. George je duboko uzdahnuo. To je neto seksualno, rekao je. Tako seosjea. Ako ne moram pisati: to je seksualno. Kao daneprestano masturbiram ili - ekajte, to je vie kao kaddijete promatra odrasle ljude dok vode ljubav. Da, tako

bi to bilo. Kao da mi odrasli kau da smijem sjesti i promatrati.

50


41/201


42/201

kad sam bio dijete, otac je na vrhu police uvao nekeknjige u koje ja nisam smio ni zaviriti.

Ponovno je zastao. Nisam ga pourivao. Ispitivaoje osjet toga nije doputeno. Nakon nekoga vremena dubok je udahnuo i glasno ispustio zrak, tako dasam znao kako se u njemu neto pomaklo. Da, rekao je, da, naravno. Ja sam sada odrasla osoba, zarne? Smijem pogledati sve to elim pogledati. Naravno, ja - ekajte malo... Neto mi dolazi. Naravno.Je-dna od stvari koje bih uinio kad ne bih morao raditina ovoj knjizi - trao bih. Uvijek elim otii na tranje,

ali kad god osjeam da bih to elio uraditi moram sjesti za radni stol. Da, i.... Zastao je nakratko, dok je neto drugo izranjalo. I napisao bih knjigu o kontroliraanja! To ve dugo elim napraviti. Ima jedna stvaru kontroli raanja koju nitko nikada prije nije iznio, ato je uistinu kljuna stvar. Kako bih rado napisao tuknjigu! Ova knjiga s kojom sam sada zaglibio, ona mezapravo uope ne uzbuuje. Al i kladim se da i nju mo

gu zavriti, samo ako sebi dopustim pisati ono to uistinu elim. Ta knjiga o kontroli raanja - e, to bi bilokrasno!

Napravio je dugaku stanku. Tada:

Hej, da, sada je i to to moram zavriti ovu knjigusasvim u redu. Da, doima se sasvim u redu. Nije bi

la rije o tome da zavrim tu knjigu, nego o tomeda je ne moram zavriti. Ispod toga osjeaja da jemoram zavriti ali ne mogu skrivala se sva mojadobra energija, bila je zarobljena. To sam i mislio,

jasno, ali je nisam mogao pomaknuti. ini mi se daje cijeli moj ivot bio ondje. Dopustiti sebi da imamzabranjene porive, da, shvaam. Da budem slobodan zaustaviti se, kao da sam slobodan slijediti svo

je porive, a to je kao da sam slobodan initi ono toelim, pisati ono to elim pisati. Ali slobodan pisati

52


43/201


44/201


45/201


46/201

kako John izgleda, kako govori, kad ste se prvi puta susreli, to vam je od njega potrebno, to je juer rekao,to ste mu vi odgovorili. Koliina informacija je zapanjujua - a ipak na neki nain, kad mislite o Johnu,

sve vane injenice i osjeaji javljaju vam se odjednom.Gdje su pohranjene sve te tisue podataka i infor

macija? Ne u umu, nego u tijelu. Tijelo je bioloko raunalo1, koje stvara te goleme zbirke podataka i isporuuje vam ih istoga trenutka kad ih pozovete ili kadih izazove neki vanjski dogaaj. Vae razmiljanje nijeu stanju pohraniti sve te djelie znanja, niti ih je spo

sobno isporuiti takvom brzinom. Trebale bi vam svepreostale godine vaega ivota da navedete sve potankosti koje znate o Helen i o vaem odnosu s njom. Vaetijelo, meutim, isporuuje sve to se odnosi na Helen u jednom velikom, bogatom i sloenom iskustvu

prepoznavanja, u jednom cjelovitom osjetilnom dojmu.

Kako bismo dalje prikazali ovu toku, razmislite o

svojim reakcijama koje se javljaju dok razgovarate sHelen, a zatim o onima koje se javljaju kad razgovara-te s Johnom. Vi ste iznutra mijenjate - zar ne? Unutarsebe moeteosjetitirazliku. Ako s Helen vodite osobanrazgovor, a tada John neoekivano ue u prostoriju,osjetit ete kako se mijenjate. Sada se pojavio i va os-

jetilni dojam Johna, a ondje je ve osjetilni dojam oHelen.

1 Ward Halstead, moj kolega sa ikakog sveuilita, cijeli je ivotprouavao bioloku inteligenciju. Smislio je mnoge testove zamjerenje naina na koje tijelo razlikuje razliite stvari: vrijeme,ritmove, prostornu organizaciju, meuljudske dojmove, lica. Kad

je proitao moju knjigu o osjetilnome dojmu, na taj je terminprimijenio svoj termin bioloko raunalo. Tijelo u djeliu se

kunde obavlja ono to bi se u moglo nazvati stotinama tisuaspoznajnih operacija.

56


47/201

Te promjene u vama ne izaziva razmiljanje. Nerazmiljate ovako: O, da, to je Helen: s njome se moram ponaati ovako i ovako. Malo je tu razmiljanja.Postavite si pitanje: Zbog ega sam ovakav s Helen, a

onakav s Joh no m? Odgovori se ne kriju u vaemuumu. To zna samo vae tijelo.

Obratite panju na to da osjetilni dojam nije emocija. On u sebi krije elemente emocija, zajedno sa injeninim elementima. Ali je opseniji od bilo koje po

jedinane emocije i sloeniji - i mnogo ga je tee opisati rijeima.

Primjerice, va osjetilni dojam koji se odnosi naHelen vjerojatno obuhvaa veliki broj emocija koje steu razliitim trenucima osjetili prema njoj. Moda je uovome trenutku jedna od tih emocija naglaenija u vaemu odnosu. Recimo da je ta sadanja naglaenaemocija bijes. Prethodne ste se veeri jako posvaale i

prva rije koje vam padne na pamet kad pomislite naHelen je bijes. Pa ipak, ta emocija nije osjetilni do

jam - to nije sve ono to se odnosi na Helen.Emocija je nerijetko otra i jasno je osjeate, a e

sto se pojavljuje s prikladnom oznakom pomou kojeje moete opisati: bijes, strah, ljubav, i tako dalje. Osjetilni dojam, budui da je vei i sloeniji, gotovo je uvijek nejasan - barem dok se ne fokusirate nanjega - i gotovo se nikada ne pojavljuje s prikladnom

oznakom.Kako bih vam to prikazao, pretpostavimo da u va

emu odnosu s Johnom postoje neke potekoe. Akovas zamolim da ih opiete, mogli biste rei: S njimesam napeta. Kad sam s Helen, osjeam kao da je moje'prirodno' ja ivo i slobodno, ali kad sam s Johnom, os

jeam se neugodno i napeto.

Ta napetost izvire iz svega onoga to se odnosi naJohna. Ljudi koji ne poznaju fokusiranje vjerojatno

57


48/201

e biti svjesni samo napeto koja se uvijek iznova javlja. Nikada nee pokuati ispitati svoj osjetilni dojamsvega onoga to se odnosi na Johna, ili moda maloue podruje svega to se odnosi na taj udni osjeajkoji mi se javlja kad sam s Johnom. Rije napetostmogla bi predstavljati najbolji opis toga osjeaja, alinapetost je samo vrh ledene sante. Napetost bimogla biti prevladavajua emocija u stanovitome trenutku, ali ispod nje i u njezinoj pozadini krije se netogolemo i nejasno.

To neto golemo i nejasno moete osjetiti svojim ti

jelom, ali ga ne moete dodirnuti umom - va um prosvjeduje: Ne elim se svaki put kad sam s Johnom os

jeati tako glupavo! elim biti oputen, pametan, prirodan. Zato ne mogu biti takav? Zbog ega? Ali umne krije nikakvih odgovora. Kad bi va um znao odgovore ili imao nadzor nad situacijom, potekoe bistevjerojatno mogli savladati procesima razmiljanja isnagom volje. Mogli biste smisliti rjeenje problema.Ali to je nemogue. Bez obzira koliko va um prosvjedovao, bez obzira koliko naporno razmiljali, ona e seista napetost pojaviti u vama kad god se naete uz Johna. Tu napetost stvara vae tijelo, na taj nain reagira-

jui na Johnovu prisutnost. Ta reakcija gotovo potpu-no zaobilazi va misaoni um. Ali kad dopustite da seoblikuje osjetilni dojam, tada moete raditi s onime to

ne moete razumjeti. Ako se tome osjetu posvetite uzpomo stanovitih koraka koje u vam pokazati, osjet

e se promijeniti.

Upravo o tome govori ova knjiga. Osjetilnim jedojmovima prijeko potrebno pristupiti sasvim druki

jim putom - tim osobitim putom koji vodi kroz tijeloi koji ja nazivam fokusiranjem. Pristupanjem na taj

nainmoemo dopustiti da se osjetilni dojam oblikuje i mijenja.

58


49/201

Veliki dio onoga to smo u prolosti smatrali emocionalnim vodstvom i psihoterapijom bijae isprazno.Savjetnici su nas pokuavali navesti da razumski analiziramo svoje osjeaje ili da se uvijek iznova suoavamo s njima.

Ponovno obratimo pozornost na tu vau pretpostavljenu potekou u odnosu s Johnom i pogledajmoneke od najuobiajenijih naina pristupanja takvome

problemu. (Svi su uobiajeni pristupi, na nesreu, isprazni.)

Omalovaavanje problema. Pokuavate se uvjeritikako problem ne postoji ili kako je previe nevaan da

biste o njemu brinuli. Nije vano, kaete sebi. Nijeto nita. Ne bih trebala dopustiti da me zamaraju takve sitnice.

Mijenja li takav pristup bilo to? Ne mijenja. Sljedei put kad susretnete Johna taj e nevani pro

blem biti isto onako velik kakav je bio oduvijek.

Analiziranje. Mora biti da me John podsjea na moga oca, ozbiljno ete zakljuiti. Uvijek sam se plailaoca. Bio je toliko samopouzdan. Takav je i John. Da,naravno, mora da je tako...

Analiza moe ili ne mora biti tona. Ali uope nemijenja osjeaj. Cijelo vrijeme koje provedete uz Joh

na moete estoko analizirati, ali ako se taj osjeaj i dalje nalazi u vaoj nutrini, zajedno s neobjanjivom neugodom i napetou, odnos nee biti nimalo jednostavniji nego to je to bio prije pokuaja analiziranja.

Suoavanje s osjeajem.Jednostavno u stisnutizube, suoiti se s time i proi kroz to, s puno nade ka

ete sami sebi. Neu obratiti pozornost na njega. Neu mudopustitida me svlada!

59


50/201

Ali to no pomae, zar ne? Ako vam neto smetanastavit e vam smetati sve dok ne doe do neke temeljne promjene.

Predavanje. Pogledaj ovo, kaete vrlo ozbiljno smisebi, vrijeme je da se sabere i prestane sa svim timglupostima. Trebala bi biti odrasla osoba, zar ne? Paonda se i ponaaj tako! Nema nikakva razloga na svi

jetu zbog kojega bi John u tebi izazivao nelagodu...Ne. Ni to ne djeluje.

Utapanje u osjeaju. Preputate se tome osjeaju, nadajui se da e se promijeniti kad ga ponovno osjetite.Da, ba je bilo neugodno kad je poeo govoriti o mome seksualnom ivotu. Samo sam sjedila bez rijei, kao

budala.Ijesam glupa. Joj, to je tako uasno! Osjeamse kao da me netko pregazio... Kad god se prepustitetom nepromijenjenom osjeaju, osjeat ete se podjednako loe kao i uvijek.

Ovi pristupi ne mogu biti uspjeni jer ne dodirujui ne mijenjaju ono mjesto iz kojega ta nelagoda izranja.To mjesto nalazi se u tijelu. Ono je tjelesno. Ako ga elite promijeniti, morate koristiti proces promjene koji

je isto tako tjelesni. Taj je proces fokusiranje.

Drugi dio ove knjige posveen je uenju fokusira-nja. S uenjem neu zapoeti ovdje. Za sada samo elim zavriti opisivanje znaajki svjesnoga osjeta.

Najuzbudljivija znaajka od sviju jest injenica daosjetilni dojam, kad se dobro fokusirate, posjeduje momijenjanja.

Zapravo moete i osjetiti tu promjenu dok se odvija u vaemu tijelu. To je sasvim odreen tjelesni osjetneega to se pokree ili pomie. Uvijek je to ugodan

60


51/201

osjet: osjeaj da se neto oslobaa ili otputa.

To vam najbolje mogu opisati poevi od poznatoga ljudskog iskustva: od onoga neobinog osjeajaspoznaje da ste neto zaboravili, ali ne znate to. Vje

rojatno vam se to dogodilo vie nego jednom. Recimoda se upravo spremate na putovanje zrakoplovom,kako biste posjetili obitelj ili prijatelje. U zrakoplov ulazite mueni sitnom, upornom milju: neto sam zaboravio. Zrakoplov polijee. Zurite kroz prozor, razmiljate o tome to ste mogli zaboraviti, traei taj nejasan,sitan djeli znanja. to sam zaboravio? to?

Mui vas svjesni osjet neke nerazrijeene situacije,neega to je ostalo nedovreno, neega to ste ostavili iza sebe. Obratite pozornost na to da ne posjedujetenikakve injenine podatke. Javlja se samo unutarnjaaura, unutarnji okus.Vae tijelo zna, ali vi ne znate.

Moda ete pokuati odagnati taj osjeaj, razumskiga objasniti ili se uzdii iznad njega - a to su metodeomalovaavanja. Rei ete sebi: ne, neu dopustiti da

me to mui i pokvari mi izlet.Naravno, tako neete uspjeti. Osjeaj nije nestao.

Uzdahnut ete i ponovno poeti razmiljati. Pronai ete neto to je moda izazvalo taj osjeaj. Helenina zabava! Zaboravio sam rei Helen da ne mogu doina njezinu zabavu!

Ali ta zamisao ne zadovoljava va osjeaj. Sasvim

je istinito da ste zaboravili rei Helen da neete doi nanjezinu zabavu, ali vae tijelo zna da ta zabava nije onoto vas cijeloga jutra mui. Jo uvijek ne znate to ste za

boravili i jo uvijek osjeate tu nelagodu. Vae tijelo znada ste jo neto zaboravili i zna to to jest. Na taj naini vi moete ustvrditi kako nije rije o Heleninoj zabavi.

U nekim trenucima osjetilni dojam postaje toliko nejasan da gotovo nestaje, ali malo kasnije postanetoliko snaan da imate osjeaj kao da gotovo znate o

61


52/201

emu je rije. Tada iznenada iz toga osjetilnog dojmaneto izranja na povrinu. Fotografije! Zaboravio sam

ponijeti fotografije koje sam namjeravao pokazatiCharlieju!

Pogodili ste i taj in pogaanja prua vam osjeajiznenadnoga tjelesnog olakanja. Negdje u vaemu ti

jelu neto se opustilo, neka je napetost popustila. Toosjeate cijelim tijelom.

Dobar je to osjeaj. Moda e vam biti ao zbog fotografija, ali korak koji ste napravili prua vam dobarosjeaj. To je jedna od najvanijih znaajki pomaka uosjetilnome dojmu: uvijek se javlja osjeaj olakanja, akatkad i prekrasan osjeaj tjelesnog oputanja. Kao daudiete nakon to ste dugo zadravali dah. Moeteosjetiti kako iz vaega tijela nestaje napetost.

U naem jeziku nema rijei kojima bismo mogliopisati osjetilni dojam i njegove tjelesne pomake. Stoga tome osjeaju poputanja unutarnje napetosti mo-ram nadjenuti ime. Nazivam gatjelesnim pomakom.

Ne osjeaju svi ljudi da se taj tjelesni pomak odvijaiskljuivo u elucu. Moe vam se uiniti da se dogaapo cijelome tijelu ili se moe javiti kao osjeaj slabljenjanapetosti u prsima, kao oputanje u stegnutom grlu. Tozbivanje nazivam tjelesnim pomakom uglavnom zbogtoga kako bih nagovijestio da se ne dogaa u umu. To

je uvijek, na neki nain, tjelesni osjet. esto ga moetevidjeti i uti kad se dogaa kod nekoga drugoga. ovjek

moe ispustiti dugaak i ujan uzdah olakanja, moedoi do nenadanog oputanja stisnutih miia lica, kaoi do brzog, udobnog oputanja u njegovu dranju.

Tako izgleda pomak u svjesnom osjeaju. Naravno,primjer koji sam iskoristio - zaboravljene fotografije -sasvim je beznaajan. Ali u vaemu ivotu nesumnjivo ima potekoa koje ne biste smatrali beznaajni

ma. Rije je o zaprijeenim mjestima u vama koja loeutjeu na neke dijelove vaega ivota, o tome to ste

62


53/201


54/201

drugi dio

FOKUSIRANJE


55/201

4Prirunik fokusiranja

Dolo je vrijeme da nauite fokusiranje.Unutarnji in fokusiranja moe se razdvojiti na

est glavnih postupaka ili koraka. Kad steknete vie iskustva neete morati razmiljati o njima kao o est odvojenih dijelova istoga procesa. Kad o njima tako razmiljate, kao o odvojenim koracima, proces se doimamehaniki, to nije, ili barem to nee biti kasnije. Razdijelio sam proces na ovaj nain jer sam tijekom godina eksperimentiranja nauio da je to uspjean nain nakoji se mogu nauiti fokusirati oni ljudi koji to nikada

nisu ni pokuali.O ovome poglavlju razmiljajte samo kao o osnov

nom priruniku. Kasnije u knjizi ovim emo temeljnimuputama dodavati razjanjenja i pristupati im iz drugihuglova. Konano - moda ne odmah prvi put kad to

pokuate - doivjet ete iskustvo da se u vaoj nutrinineto pomaklo.

Zapoet u s uputama za fokusiranje izraenim ukratkome obliku, kao da je rije o priruniku. U sljedeem emo poglavlju detaljnije razraditi tih est koraka,zaustavljajui se kako bismo ih objasnili.

PRIRUNIK FOKUSIRANJA

1. Raiavanje prostora. Zamolit u vas da budete

tihi, usredotoeni na sebe. Odvojite malo vremenakako biste se opustili... Dobro, sada bih elio da

67


56/201

pozornost obratite prema unutra, na svoje tijelo,moda na eludac ili prsa. Promotrite to e seondje pojaviti kad vas upitam: Kakav je moj ivot?to je za mene sada najvanije? Osjeajte nutri

nu svoga tijela. Neka iz toga osjeta polagano izranjaju odgovori. Kad se pojavi nekakva zabrinutost, NE ULAZITE U NJU. Napravite korak unatragi recite: Da, evo je. Osjeam da je tu. Neka izmeu vas i te brige ostane malo slobodnoga prostora.Tada zapitajte to jo osjeate. Ponovno priekajtei osjetite. Najee ima nekoliko stvari.

2. Osjetilni dojam. Izmeu svega onoga to se pojaviodaberite jedan osobni problem na koji ete se fo-kusirati. NE ULAZITE U PRO BLEM. Napravite korak unatrag.

Naravno, mnogo je vidova te jedne stvari o kojojrazmiljate - previe da biste o svakome od njih

posebice razmiljali. Ali moete ih sve zajednoosje

titi. Obratite pozornost na ono mjesto na kojemunajee osjeate i ondje moete osjetiti kako izgledasve ono to se odnosi na problem.Dopustite sebida osjetite nejasan osjetsvega toga.

3. Kljuna rije. Kakva je kvaliteta toga nejasnog os-jetilnog dojma? Neka iz osjetilnoga dojma izronirije, reenica ili slika. To bi mogla biti rije koja

oznaava kvalitetu, kao to je tijesno, ljepljivo, zastraujue, prigueno, teko, ivano; te reenica ilislika. Ostanite uz kvalitetu osjetilnoga dojma svedok se rije, reenica ili slika u potpunosti ne usklade s njime.

4. Usklaivanje. Kreite se naprijed-natrag izmeu

osjetilnoga dojma i rijei (reenice ili slike). Provjeravajte kako se slau. Pogledajte je li se pojavio

68


57/201

nekakav sitni tjelesni pokazatelj koji e vam ukazati na to da se te dvije stvari slau. Kako biste touinili, morate ponovno osjetiti osjetilni dojam,kao i rije.

Neka se osjetilni dojam mijenja, ako se sam ponemijenjati, a isto tako i rije ili slika, sve dok se nepokae da rije na pravi nain sadrava kvalitetuosjetilnoga dojma.

5. Postavljanje pitanja.Sada postavite pitanje: to jesve ono povezano sa cjelinom ovoga problema to

izaziva ovu kvalitetu (koju ste upravo imenovali ilijoj pridruili sliku)?

Svakako ponovno osjetite kvalitetu, svjee, ivopisno (ne samo kao sjeanje od prethodnoga trenutka). Kad se ponovno pojavi obratite pozornost nanju, budite uz nju i upitajte je: Zbog ega je cijeli ovaj problem tako...? Ili postavite pitanje: tose nalazi utomeosjetu?

Ako dobijete hitar odgovor bez ikakva pomaka uosjetilnome dojmu, takvu vrstu odgovora jednostavno propustite. Ponovno obratite pozornost nasvoje tijelo i ponovno iznova otkrijte osjetilni do

jam. Tada ponovno postavite pitanje.

Budite uz svjesni osjeaj sve dok se neto ne pojavipraeno pomakom, blagim poputanjem ili oslo

baanjem.

6. Primanje.Sve to god naie s pomakom primitena prijateljski nain. Ostanite uz to neko vrijeme,ak i ako osjetite samo blago poputanje napetosti.to god da se pojavilo, to je samo jedan od pomaka, a bit e i drugih. Vjerojatno ete nakon nekoga vremena nastaviti, ali nekoliko trenutaka ostanite uz ovaj pomak.

69


58/201

AKO STE TIJEKOM SVIJU OVIH UPUTA MAKARI SAMO TRENUTAK PROVELI OSJEAJUI I DODIRUJUI NEKI NEJASAN, CJELOVIT TJELESNIOSJET OVOGA PROBLEMA, TO ZNAI DA STERADILI FO KU SIRAN JE. Nije vano je li se pojaviotjelesni pomak ili nije. On se pojavljuje prema svo

joj volji. Njime ne moemo upravljati.

PRIPOVIJEST O NEVANOM PROBLEMU

Pogledajmo sada korake fokusiranja na djelu.

ena koja mi je priala o ovome iskustvu pri krajuje dvadesetih godina. Nazvat u je Peggy. Ona i njezinsuprug - nazvat u ga Jim - ive u predgrau. On radiu banci i postoji vjerojatnost da e uskoro napredovatiu karijeri. Peggy radi skraeno radno vrijeme kao uiteljica u srednjoj koli. Mora raditi skraeno radno vri

jeme stoga to se brine o njihovu petogodinjem sinu.

Jedne veeri John se presretan vraa kui. Predsjednik banke prilino mu je otvoreno rekao da bankaplanira proiriti posao te da njega, Johna, smatrajukljunim elementom tih planova. U svome uzbuenju,priajui Peggy o tome, John je sruio komad posua skuhinjskog stola i on se razbio. Bio je to Peggyin najbolji porculan. Peggy je dobila napadaj bijesa, uplakanaotrala uza stube i odbila prirediti veeru.

I nju je samu iznenadio i uplaio vlastiti ispad. Nijeobiavala biti tako nagla.

Sjedila je sama u spavaoj sobi i pokuavala se smiriti, koristei sve poznate pristupe koje svi mi koristimo i koji tek rijetko kad koriste. Ponajprije je pokualaodbaciti taj problem kao nevaan, moda se nadajui da e ga toliko umanjiti da e potpuno nestati.

Razbio je skupocjenu posudu, rekla je bijesno u sebi. Jesam li toliko glupa da metakvo tomoe uzrujati?


59/201


60/201

Jeffom kojega su danas iz vrtia poslali kui. Naravno,tu je i ovaj glupi novi problem s razbijenom posudom...

Sve je probleme malo odmaknula od sebe. Znala je

da ih ne moe natjerati da nestanu. Ali je isto tako znala, s obzirom na to da je ve imala iskustva u fokusira-nju, da se moe malo odmoriti od njih.

Drugi korak: osjetilni dojam. Tada je dopustila da jojpozornost odluta do problema koji se u tome trenutkuinio najgorim od sviju: bijesna scena zbog razbijene

posude. Namjerno je izbjegavala pokuaje da o tomedogaaju netozakljui,da ga pokua analizirati ili shvatiti. Jednostavno je tragala za osjetilnim dojmom toga dogaaja.

Upitala je: Kakosve to to se odnosi na taj problemosjea? A tada je dopustila da se taj nejasni osjet pojavi na svoj vlastiti nain - u poetku je bio golem, nejasan i bezoblian, tako da su joj nedostajale rijei kojima bi ga opisala, nedostajale su oznake ili bilo kakvavrsta identifikacije.

Nije bila nestrpljiva s tom nejasnou. Nije zahtijevala da se predstavi. Niti je pokuavala prisiliti da gaprepozna: :>O, da, naravno, taj neobian osjeaj morada je... Jednostavno mu je dopustila da postoji nasvoj vlastiti nain tijekom znatnog vremenskog razdo

blja, moda pola minute.

Trei korak: pronalaenje kljune rijei.Tada je Peggy vrlo blago upitala kakva je kvaliteta toga osjetilnogdojma. Pokuala je navesti osjetilni dojam da kae svo

je ime ili da se iz njega pojavi neka slika.

Ponovno je izbjegavala analizu, dranje predava

nja samoj sebi, izbjegavala je pretpostavke i zakljuke.eljela je odgovor koji e izroniti iz samoga toga osjeaja,

72


61/201


62/201


63/201

posao. A isto su se tako javljali i ovakvi glasovi: Kako e ikada pokrenuti svoju karijeru? Zna da u tome pogledu nita ne moe poduzeti.

Peggy je sve te glasove odgurnula na jednu stranu.

Sve to mora priekati, rekla je. A tada se vratila osjeanju novoga uvida. Biti ostavljena, naputena... mogu li to jo uvijek osjetiti?... O, da. Evo ga ponovno...tako je... upravo setakoosjeam.

JO JEDAN KRUG

Ali ta je kvaliteta - osjeaj naputenosti - predstavlja

la samo vrh ledene sante. Peggy je eljela provjeritimoe li je to odvesti do daljnjih promjena i pomaka.

I tako je ponovila cijeli krug fokusiranja. to toznai biti naputena? to to znai za mene? to je najgore u tome?

Ovoga je puta fokusiranje trajalo otprilike dvadeset minuta. Kad je dovrila, Peggy je osjeala nevjero

jatno osvjeenje. Oblik njezina problema se promijenio, pa se promijenila i ona sama. Nakon toga su Peggyi John smireno porazgovarali o vlastitu ivotu i budunosti.

Razbijena posuda bijae zaboravljena. To jedno fokusiranje nije razrijeilo Peggyin problem sukoba izmeu karijere i majinstva, ali je u njoj izazvalo niz korisnih promjena. Daljnje obavljanje fokusiranja pruilo

joj je dodatne spoznaje o njoj samoj, pomogavi joj dakrene odande gdje je bila zakoena.

75


64/201

est koraka fokusiranja

i njihov smisao

Sada emo polaganije proi svih est koraka. Nakon toproitate ovo poglavlje, pokuajte se fokusirati na nekicsobni problem, kako biste vidjeli hoe li vam uspjeti.Neka vam knjiga ostane otvorena na etvrtome pogla

vlju, Prirunik fokusiranja i bez urbe proite est koraka, osobito obraajui pozornost nainu na koji sevae tijelo osjea u svakom stupnju ovoga procesa.Ako ne osjetite nikakvu promjenu, nikakve pomake,nastavite itati ostala poglavlja ove knjige, a tada sevratite i ponovno pokuajte. Konano ete shvatiti damoete izvesti unutarnji in fokusiranja, a to ga ee

radite, to e vam se initi jednostavnijim i prirodnijim(kasnije moete koristiti skraeni oblik na kraju knjige).

PRIPREMA

Odredite stanovito vrijeme i pronaite mjesto na kojemu ete neko vrijeme sjediti u tiini. Ako elite da s vama ostane va prijatelj, to je dobro i moglo bi vam po

moi. Ali prijatelj mora biti zadovoljan time da jednostavno bez rijei slua, ne smije od vas oekivati da ete

progovoriti ako vam se ne govori i ne smije analiziratiili procjenjivati ako vi odluite izgovoriti ono to se kri

je u vama. Dobro je ako samo uti, ali isto je tako dobro ako povremeno izgovara rijei kao to su: Da,

76


65/201

ujem te... Razumijem. Ali na ovome ranome stupnju prijatelj ne smije rei nita drugo.

Dobra je zamisao da sjednete na neko mjesto kojevam je barem malo nepoznato. Odnosno, ne pokua

vajte se fokusirati sjedei za radnim stolom, niti u omi-ljenome naslonjau. Sjednite na neku drugu stolicu ilina rub kreveta. Ili, ako vam se to vie svia, izaite izkue i proetajte ili se naslonite na stablo.

Pokuajte pronai osjeaj openite tjelesne ugode,ako ve ne potpune dobrobiti. (To e, uz neto sree,doi kasnije.) Ako vas ometaju sitne tjelesne nelagode,zamaglit e neke druge stvari koje vam tijelo pokuavarei. Ako vam je hladno, odjenite pulover. Ako vas svr

bi taban, skinite cipelu i protrljajte ga. Naslonite se imentalno opustite.

PRVI KORAK: RAIAVANJE PROSTORA

Postavite si pitanje: Kako se osjeam? Zbog ega se sada ne osjeam izvrsno? to mi upravo danas smeta?

Ostanite mirni. Oslukujte. Neka se pojavi to godda se pojavilo. Ponekad ete vjerojatno otkriti da moda i desetak problema izaziva u vama napetost. Nekimeu njima mogu biti veliki ivotni problemi, s kojima ste se ve mnogo puta prije hrvali. Svatko uza senosi takav popis, iz jedne godine u drugu, pa e se svaki put pri fokusiranju jedan ili vie takvih problema i

niti najvanijima. Ne pokuavajte sastaviti popis svihproblema kojih se moete prisjetiti, nego samo onihkoji trenutno u vama izazivaju napetost.

Osim velikih osobnih problema, vjerojatno ete otkriti neke relativno nevane probleme koji u stanovitome trenutku ometaju spokojstvo u vama.

Dopustite svim tim problemima da se pojave:sve ono to vam upravo sada onemoguuje osjeajapsolutnoga zadovoljstva. NE DOPUSTITE SI DA SE

77


66/201

ZAUSTAVITE KOD BILO KOJEGA OD TIH PROBLEMA. Samo ih mentalno navedite, velike i male, teke i

beznaajne, sve zajedno. Stavite ih na hrpu preda se inapravite korak unatrag kako biste ih promotrili s udaljenosti.

Ostanite vedro odvojeni od tih problema to viemoete. Pa, osim svih ovih stvari, sasvim se dobroosjeam, moete sada rei. Moda je to uistinu muan

popis, ali to jesusviproblemi. Tu je ono to mi se dogodilo s Georgeom i Joanne. A i ova osamljenost - da,to dobro poznajem, to je stara stvar. A i ona smijena

sitnica vezana uz ono to sam juer rekla Chrisu.Osjeate li u sebi blago poveanje osjeaja ugode?Nastavite probleme stavljati na hrpu dok ne zaujeteneki glas: Da, izuzev svega ovoga sasvim se dobro os

jeam.

DRUGI KORAK: OSJETILNI DOJAM PROBLEMA

Zapitajte se koji vam se problem upravo sada ini najgorim. Zapitajte se koji vas ponajvie boli, koji vam jenajtei, najvei, najmuniji, najtrnovitiji, najtegobnijiili kojega ete se najtee rijeiti - tragajte za onim pro

blemom kcji je teak prema nainu na koji vi i vae tijelo odreujete teko. Ili jednostavno odaberite nekiod tih problema.

Sada nemojte ulaziti u problem kao to biste naj

ee uinili. Udaljite se od njega i pogledajte kakve osjeaje izaziva u vaemu tijelu dok o njemu razmiljateu cjelini, barem na trenutak. Zapitajte se: Kako seovaj problem u cjelini osjea? Ali ne odgovarajte rijeima. Osjetitecijeliproblem, osjeajsvegaonoga to jeuz njega povezano.

U tome ete se drugome koraku vjerojatno poeti

suoavati s mnotvom proizvoda vlastita uma: predavanja, analitike teorije, otrcane izreke, mnogo brbljanja

78


67/201

i prie. Na neki nain morate se spustiti ispod sveukupne buke do svjesnoga osjeaja koji se krije ispod nje.

Djelomino je rije o tome da natjerate sebe da za

promjenu umuknete, sluate i osjeate. Strpljivoumoete doi do izvrsnih rezultata. Pretpostavimo da jeproblem na koji se pokuavate fokusirati povezan s raspadanjem neko dobrog odnosa. Dok pokuavate os

jetiti cijelu unutarnju auru problema, moete zapoetis predavanjima: Evo, ponovno to radim, unitavam

jo jedan izvrstan odnos. to to nije u redu sa mnom?Bez obzira na to koliko dobar bio, uvijek u pronai

mogunost da ga unitim.Kad pone takva vrsta buke, strpljivo je i blago is

kljuite. Recite u sebi: Da, da, sve to znam. Posluatu to drugi put, ako eli. Za sada to jednostavno stavimo na stranu.

Budite podjednako tako vrsti i pristojni otkrijeteli kako pokuavate analizirati problem ili pokuavate

odrediti gdje se krije njegova sutina. Pa, oigledno jeto je polo po zlu, zaut ete sami sebe kako govorite. Zapravo se plaim drugih ljudi, stoga to prikrivami glumim. Kao i prije nekoliko veeri kad sam... Iskljuite taj glas. Recite sebi: Naravno, moe biti rijeo tome. Ali sada nita ne pokuavamo razumjeti. Pokuavamo otkritikako se sve to zajedno osjea u meni?

Pokuavate doprijeti do jedinstvenog osjeaja kojiobuhvaa sve ono to se odnosi na moje odnose s...ili na sve ono to se odnosi na to to sam napustio posao. Osjeaj obuhvaa mnotvo potankosti, upravokao to glazbeni komad obuhvaa mnotvo nota. Simfonija, primjerice, moe trajati sat ili vie i sadravatitisue razdvojenih glazbenih tonova koje izvode mnogi razliiti instrumenti u beskraju kombinacija. Ali ka

ko biste osjetili simfoniju ne morate znati sve te potankosti njezina ustrojstva. Ako je to simfonija koju dobro

79


68/201


69/201

TREI KORAK: PRONALAENJE KLJUNE RIJEI

to je kvaliteta toga svjesnog osjeta? Pronaite rijekoja opisuje kvalitetu, kao to je: ljepljiv, teak, ivan,

bespomoan, tijesno, optereenje ili neku rije slinevrste. Moda e vam odgovarati kratka reenica, npr.,kao u kutiji, moram to izvesti. Kombinacija rijei mogla bi najbolje odgovarati, primjerice: uplaeno i napeto ili ivano i nemirno. Moda e se pojaviti slika kojae najbolje odgovarati osjetu - primjerice, teka olovna kugla.

Vi ne traite analizu. Vi tragate za sutinom osjetil-

noga dojma. Vama je potrebna sutinasvega toga zajedno,osobita kvaliteta koja izvire iz toga.

Ta kvaliteta mogla bi biti osjeaj da ste se neprikladno ponijeli, primjerice, ili osjeaj bespomonosti. Ili

biste mogli osjetiti da vas neto titi, plai, izaziva napetost ili nelagodu - a moda za taj osjeaj ni nema rijei.

Ponavljam, izbjegavajte prisiljavati svjesni osjeajda se oituje rijeima - dopustite mu da vam sam pokae vlastitu sutinu. Ili blago iskuajte jednu rije.

U ovome treem koraku moda ete otkriti kako seva problem poinje mijenjati. Moda ete ga osjetitidrukijim nego to ste oekivali kad ste poinjali s fo-kusiranjem: razliit od svega onoga to biste mogli smisliti sredstvima razuma. Razlika bi u poetku mogla biti tanana i, moda, zbunjujua.

To je ono za ime tragate: neto to prati tjelesnipomak. Sve drugo odbacite.

Odgovaraju li rije ili slika, nazivamo ih kljunomrijei. Dok izgovarate rijei (ili zamiljate sliku), cijelise osjetilni dojam jedva primjetno giba i lagano se oputa. To je znak, kao da kae: Ovo odgovara, kao kadse prisjeate neega to ste zaboravili. Osjeaj onoga toste zaboravili vodi vae pamenje. Znate da veliki brojsavreno smislenih ideja uope nije dio toga osjeaja pa

81


70/201


71/201

Katkad se dogodi da se taj potvrdni osjet - tajosjeaj uklapanja - jednostavno ne pojavi. Tada pokuajtetonije osjetiti. Ponovno priekajte i dopustite tonijimrijeima da izrone iz osjeaja.

Kako biste mogli obaviti to usklaivanje, ponovnomorate iskusiti osjetilni dojam. Morate ga dodirnuti kaoosjeaj. Mnogi ljudi prilino dobro mogu zadrati osjetilni dojam sve dok se ne pojave rijei. Tada osjet naneki nain nestaje i ostaju im samo rijei. Ako se to dogodi, oigledno je da ne moete izravno provjeriti odgovaraju li rijei osjetu. Stoga morate dopustiti osjetil-

nome dojmu da se vrati - to moda nee biti isti onajosjeaj kakav je bio, nego dojam kakav je sada (modamalo promijenjen).Blagou sebi izgovarajte rijei, uvi

jek iznova, pokuavajui izravno osjetiti na to su sete rijei odnosile. Najee se dogaa da se nakon desetak ili dvadeset sekundi osjeaj - takav kakav je sada -vrati.

Isto je tako sasvim u redu ako se osjeaj promijenisam od sebe, dok pokuavate obaviti proces usklaivanja. Neka obje strane - i osjeaj i rijei - ine to godele, sve dok se savreno ne usklade.

Kad se savreno usklade, kad rijei potpuno tonoodgovaraju osjeaju, osjeajte to slaganje nekoliko trenutaka. Moda ete osjeati potrebu rei neto kao to

je: Da... o, da... to je to. .., ali mu samo dopustite da

postoji.Vano je osjeati to slaganje minutu-dvije. Osjet

slaganja nije samo provjeravanje kljune rijei, nego sevae tijelo upravo u tim trenucima mijenja. Sve dok semijenja, otputa, prerauje i pokree, dopustite mu daupravo to ini. Ostavite mu minutu-dvije vremena ko

je su mu potrebne kako bi se dogodilo oputanje i pro

mjene koje eli obaviti u ovome trenutku. Ne pouruj-te. Tek ste stigli onamo.

83


72/201

PETI KORAK: POSTAVLJANJE PITANJA

Ako se tijekom prethodnih koraka ve pojavio vei pomak, otvaranje i tjelesno oslobaanje, krenite izravnona esti korak, prihvaajui ono to prati pomak.

Primjerice, moda ste, sjedei mirno uz osjetilnidojam, osjeajui njegovu sutinu i kvalitetu, ve doivjeli pomak i promjenu u problemu. Do toga je moglodoi i kad ste pronali odgovarajuu rije ili sliku, kaoi tijekom usklaivanja kljune rijei s osjetilnim dojmom.

Ali najee vam odgovarajua kljuna rije pruasamo tanani djeli pomaka, tek toliko da postanete

svjesni kako je ispravna. Njezinu ete ispravnost nekoliko puta iznova osjetiti (usklaivanje), dok se ne pojave sve tjelesne posljedice koje ta ispravnost moe izazvati. Tada vam je potreban pomak, a do njega jo nijedolo - barem ne do one vrste pomaka koja mijenjaproblem.

Sada je vrijeme za peti korak, postavljanje pitanja.U tome koraku vi izravno postavljate pitanje osje-

tilnome dojmu to on jest. To se najee obavlja takoda neko vrijeme (minutu-dvije, to se moe doimati jako dugim vremenskim razdobljem)provedete uztaj ne

jasan osjetilni dojam ili tako da mu se neprestano vraate. U tome vam pomae kljuna rije.

Kljunu rije koristite kako bi vam pomogla daosjetilni dojam uvijek iznova moe postati ivoprisu

tan. Nije dovoljno samo se prisjetiti kako ste se osjealiprije nekoliko trenutaka. Taj osjeaj se ponovno morajaviti, inae ne moete postaviti pitanje. Ako ste ga izgubili, prizovite kljunu rije i postavite pitanje: Je litaj osjeaj jo uvijek ovdje? Nakon nekoliko sekundi ese pojaviti (isti kao i prije ili neznatno promijenjen).

Tadagamoete pitati to on jest.Primjerice, ako je kljuna rije"bila uznemiren,

izgovarajte tu rije u sebi sve dok se svjesni osjeaj ne

84


73/201

vrati sasvim ivo, a tadagazapitajte: to je to u cijelome tom problemu to u meni izaziva takvu uznemirenost?

Ako u glavi zaujete mnotvo hitrih odgovora, samo ih propustite i ponovno postavite pitanje. Ono tose hitro pojavljuje samo su stari podaci vaega uma. U

poetku se moe dogoditi da pitanje ne stigne do osje-tilnoga dojma, ali e stii drugi ili trei put. Osjetilni ese dojam i sam pomaknuti, kao da odgovara i iz togae pomaka izroniti odgovor.

Moi ete odrediti razliku izmeu pukih mentalnih

odgovora i onih koji dolaze iz osjetilnoga dojma. Mentalni odgovori stiu veoma brzo. Oni su brzi vlakovimisli. Um navaljuje i ne ostavlja vam nikakvoga prostora u kojemu moete izravno stupiti u vezu s osjetilnim dojmom. Njih propustite i ponovno stupite u dodir s osjetilnim dojmom, ponovno koristei kljunu ri

je. Kad se osjetilni dojam vrati, tada mu postavite pitanje.

Jedan od najvanijih postupaka u fokusiranju jestovo postavljanje otvorenih pitanja. Vi postavite pitanje, ali tada se namjerno suzdravate od pokuaja dana pitanje odgovorite svjesnim misaonim procesom.

Ljudi najee vjeruju kako znaju odgovore na takva pitanja ili odreuju kako bi odgovor mogao glasiti. Postavljaju si zatvorena pitanja - retorika pitanja

na koja istoga trenutka sami odgovaraju. Nemojte takopostupati sa svojim osjetilnim dojmom. Postaviti pitanje osjetilnome dojmu uvelike nalikuje postavljanjupitanja drugoj osobi. Vi postavite pitanje, atada ekateodgovor.

Postoji jasna razlika izmeu prisilnog nametanjarijei ili slikauosjeaj i doputanja da izroneiznjega.

Nameete li rijei dojmu uspjeno ga guite i ne doputate mu da pokae svoju stvarnu narav. Tada biste

85


74/201

rekli: O, da, ja ve znam tko si ti. Nema nikakva smisla gubiti vrijeme s tobom.

Suprotno tome, rijei i slike koje izranjaju izdojma omoguuju vam da osjetite razliku. One vas navode dakaete: Hej!Hej, da,otomejedaklerije!To surijei i slike koje dovode do tjelesnoga pomaka.

Tjelesni je pomak po svojim posljedicama tajanstven. Njega uvijek osjeate kao neto dobro, ak i akoono to se pokazalo s odvojenog, razumskog stajalitanimalo nije olakalo problem.

Ako osjetilni dojam ne doivi pomak i ne prui

vam odgovor odmah, i to je u redu. Provedite uz njega minutu-dvije. Mi ne moemo upravljati pojavompomaka. (To je milost.) Najvanije je ono vrijemekoje provedete osjeajui ga (vraajui se neprestano knjemu). Ako neko vrijeme provedete osjeajui netonejasno to se nalazi upravo ondje, prepuno znaenjao vaem problemu, a ipak jo ne znate to je to, tadaradite fokusiranje.

Katkad e vam pomoi postavljanje jednoga odsljedea dva pitanja; najprije iskuajte jedno, zatimdrugo. Uz svako pitanje morat ete se pobrinuti da onodopire do osjetilnoga dojma. U poetku e najee odgovoriti va um. Samo ponavljajte pitanje sve dok seosjetilni dojam ne pomakne.