Izdavač
InTER
Za izdavača
Dragiša Mijačić
Autori
Jasna Žarković
Dragiša Mijačić
Marija Milenković
Godina
2017
Studija je izrađena u okviru projekta koji je finansiran kroz Grant za male akcije Ambasade
Švajcarske na Kosovu. Navedeni stavovi, nalazi, zaključci ili preporuke pripadaju autorima i ne
odražavaju neophodno stavove Ambasade Švajcarske.
Javne institucije i ustanove Republike Srbije na severu Kosova
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA?
Jul 2017
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? SADRŽAJ
SADRŽAJ
UVOD .......................................................................................................................................... 1
OBRAZOVANJE ............................................................................................................................ 3
Predškolske ustanove ........................................................................................................................................ 3
Osnovne škole .................................................................................................................................................... 3
Srednje škole ...................................................................................................................................................... 5
Više škole i univerziteti....................................................................................................................................... 6
Funkcionisanje obrazovnog sistema .................................................................................................................. 8
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ............................................................................................................. 10
Zdravstvene ustanove ...................................................................................................................................... 10
Funkcionisanje zdravstvenog sistema .............................................................................................................. 11
SOCIJALNA ZAŠTITA ................................................................................................................... 13
Ustanove i institucije socijalne zaštite ............................................................................................................. 13
Funkcionisanje socijalne zaštite ....................................................................................................................... 14
OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE ....................................................................................... 16
Javna preduzeća Republike Srbije .................................................................................................................... 16
Javne ustanove Republike Srbije ...................................................................................................................... 18
Finansije ....................................................................................................................................................... 18
Privreda ........................................................................................................................................................ 18
Poljoprivreda ............................................................................................................................................... 19
Kultura ......................................................................................................................................................... 20
Pravosuđe .................................................................................................................................................... 20
Katastar nepokretnosti ................................................................................................................................ 21
Ostale institucije Republike Srbije .................................................................................................................... 22
JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE I LOKALNE INSTITUCIJE .......................................................... 24
Jedinice lokalne samouprave ........................................................................................................................... 24
Javna preduzeća jedinica lokalne samouprave ................................................................................................ 25
Javne ustanove jedinica lokalne samouprave .................................................................................................. 27
ZAKLJUČAK ................................................................................................................................ 29
REFERENCE ................................................................................................................................ 30
Literatura.......................................................................................................................................................... 30
Internet stranice............................................................................................................................................... 32
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? SKRAĆENICE
LISTA SKRAĆENICA
AP Autonomna pokrajina
APR Agencija za privredne registre
d.d Deoničarsko društvo
EPS Elektroprivreda Srbije
EU Evropska unija
InTER Institut za teritorijalni ekonomski razvoj
JKP Javno komunalno preduzeće
JKSP Javno komunalno stambeno preduzeće
JP Javno preduzeće
JPKD Javno preduzeće komunalnih delatnosti
MONT Ministarstvo za obrazovanje nauku i tehnologiju Kosova
OUN Organizacija Ujedinjenih nacija
OŠ Osnovna škola
PDV Porez na dodatnu vrednost
PIO Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje
RS Republika Srbija
ŠG Šumsko gazdinstvo
UN-Habitat United Nations-Habitat
UNMIK United Nations Mission in Kosovo
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? UVOD
1
UVOD
Prvi sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, u javnosti poznat kao Briselski
sporazum, potpisan je u aprilu 2013. godine u Briselu uz posredovanje Evropske unije. Njime je
tada, između ostalog, započeta integracija srpskih institucija u opštinama na severu Kosova1 u
pravno-institucionalni sistem Kosova, a prvi korak u tom procesu je bio održavanje kosovskih
lokalnih izbora u pomenutim opštinama.
Brojni su izazovi u implementaciji Briselskog sporazuma pa tako i četiri godine nakon njegovog
potpisivanja još uvek nije sprovedeno svih 15 tačaka sporazuma. Imajući u vidu da još uvek nije
formirana Zajednica/Asocijacija srpskih opština, u mnogim institucijama na severu Kosova zadržan
je pravno-institucionalni sistem Republike Srbije. Ovo je naročito slučaj u oblasti obrazovanja,
zdravstvene i socijalne zaštite, ali i sudstva, javnih finansija, poljoprivrede i drugih oblasti.
U praksi se pokazalo da su pregovori u Briselu netransparentni, a njihovi rezultati nepoznati
građanima, naročito onima na severu Kosova. Usvojena rešenja takođe često nisu u skladu sa
očekivanjima lokalnog stanovništva. Otuda se često može čuti da građani sa severa Kosova žele
biti aktivnije uključeni u proces pregovora, i nametati teme koje su od suštinskog značaja za njihov
održivi opstanak. U tom pravcu treba čitati i ovo istraživanje, koje pre svega ima za cilj da
doprinese pregovorima u Briselu kroz otvaranje javne debate na temu budućnosti postojećih
institucija i ustanova na severu Kosova koje funkcionišu u sistemu Republike Srbije, reciprociteta u
uslugama koje te institucije pružaju građanima ali takođe i sudbine zaposlenih u ovim javnim
administracijama.
Predmet ovog istraživanja su državni organi, javna preduzeća i ustanove čiji je osnivač Vlada
Republike Srbije i jedinice lokalne samouprave sa severa Kosova, a koje su i dalje aktivne na
prostoru četiri opštine na severu Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom: Severna Mitrovica,2
Leposavić, Zvečan i Zubin Potok. Prilikom istraživanja posebna pažnja je posvećena sektoru
obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne zaštite, ali su uzeti u razmatranje i drugi sektori. U radu
je takođe analizirano na koji način je organizovan javni sektor na Kosovu u oblastima koje su
predmet ovog istraživanja. Javne institucije i preduzeća koja su nakon potpisivanja Briselskog
sporazuma 2013. godine integrisani u pravni sistem Kosova, kao što su policija, carina, civilna
zaštita i Telekom Srbija, nisu bili predmet istraživanja u okviru ovog rada.
Tokom sprovođenja istraživanja uglavnom su korišćene kvalitativne metode. Prvi korak u
sprovođenju istraživanja se odnosio na prikupljanje sekundarnih izvora podataka, pre svega
zakona, strateških dokumenata i izveštaja o radu relevantnih institucija u okviru srpskog i
kosovskog pravnog sistema. Takođe, prikupljeni su relevantni podaci o javnim preduzećima koji su
dostupni u Agenciji za privredne registre Republike Srbije. Na osnovu analize navedene
dokumentacije mapirani su državnih organi, javna preduzeća i ustanove koje funkcionišu u okviru
srpskog pravnog sistema na severu Kosova. U cilju verifikacije prikupljenih podataka organizovani
1 U istraživanju se umesto naziva: Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija, Kosmet, Kosovo* ili Republika
Kosovo, koristi naziv „Kosovo” kao najčešće korišćen termin u javnom diskursu. 2 Za potrebe ovog istraživanja koristi se naziv Severna Mitrovica za severni deo grada Kosovska Mitrovica,
izuzev kada se to odnosi na naziv određene institucije, npr. Opština Kosovska Mitrovica.
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? UVOD
2
su intervjui sa predstavnicima institucija i ostalim akterima koji imaju saznanja o temama koje su
predmet istraživanja. Imajući u vidu osetljivost ove teme, većina intervjuisanih su želeli da ostanu
anonimni.
Rad je podeljen na pet poglavlja, od kojih prvo daje pregled stanja u obrazovanju, drugo u oblasti
zdravstvene zaštite, treće u domenu socijalne zaštite, četvrto se tiče ostalih oblasti a peto o
lokalnim samoupravama i njihovim javnim preduzećima. Na kraju rada je dat zaključak, a takođe
su i navedene reference sa svim izvorima koji su korišteni u radu.
Istraživanje je sproveo Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) u toku 2017. godine, uz
podršku Ambasade Švajcarske na Kosovu. Važno je naglasiti da nalazi i mišljenja izneta u ovoj
studiji su delo autora i ne predstavljaju stavove Ambasade Švajcarske na Kosovu.
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OBRAZOVANJE
3
OBRAZOVANJE
Predškolske ustanove Na teritoriji četiri opštine sa severa Kosova postoji šest predškolskih ustanova. Najveći broj njih je
u Leposaviću, ukupno tri, i to: predškolska ustanova „Naša radost” Leposavić, predškolska
ustanova „Bambi” Sočanica i predškolska ustanova „Veselo detinjstvo” Lešak. Ostale opštine
imaju po jednu predškolsku ustanovu. U Severnoj Mitrovici radi predškolska ustanova „Danica
Jaramaz”, u Zvečanu predškolska ustanova „Lane”, a u Zubinom Potoku predškolska
ustanova „Naše dete”. Rad ovih ustanova finansira se uglavnom preko opštinskih budžeta.
Tabela 1. Broj predškolskih ustanova i zaposlenih na severu Kosova
Opština Predškolske ustanove Broj dece Broj
vaspitača
Broj
zaposlenih
Severna
Mitrovica Predškolska ustanova „Danica Jaramaz” 523 46 86
Zvečan Predškolska ustanova „Lane” 313 24 54
Zubin
Potok Predškolska ustanova „Naše dete” 240 39 59
Leposavić
Predškolska ustanova „Naša radost” Leposavić 390 43 97
Predškolska ustanova „Bambi” Sočanica 110 8 38
Predškolska ustanova „Veselo detinjstvo” Lešak 207 15 49
Ukupno 1783 175 383
Izvor: Informacije dobijene od sagovornika tokom intervjua
Osnovne škole Na severu Kosova osnovno obrazovanje se odvija u 16 škola. U njima predaje oko 500 nastavnika i
pohađa ih oko 4100 učenika. Prema podacima školske 2015/2016 godine, broj učenika po
nastavniku iznosi 16,1, a u proseku odeljenje ima 7,7 učenika (Tabela 2). Najveći broj osnovnih
škola (7) i učenika (1588) nalazi se na području Severne Mitrovice.
U Severnoj Mitrovici radi OŠ „Sveti Sava” i OŠ „Branko Radičević” i pet osnovnih škola koje
su nakon 1999. godine izmeštene iz južnog dela grada i drugih delova kosovsko-mitrovačkog
okruga u kojima su Albanci većina.3 Podaci pokazuju da su u školskoj 2015/2016 godini tri škole
koje su premeštene iz južnog dela grada imale ispod deset učenika, a u kojim se nastava odvijala u
dva odeljenja. Broj učenika po nastavniku u ovim školama je bio 1 ili manje od 1.
Nakon Severne Mitrovice, najveći broj učenika sa severa Kosova pohađa osnovnu školu u
Leposaviću (ukupno 1170). Na prostoru opštine Leposavić postoje tri osnovne škole: OŠ
„Leposavić”, OŠ „Stana Bačanin” u Lešku i OŠ „Vuk Karadžić” u Sočanici. U ove tri škole
nastava se odvija ukupno u 82 odeljenja. Prosečan broj učenika po odeljenju je 14,3, što je manji
broj u odnosu na prosek za sever Kosova.
3 To su: OŠ „Desanka Maksimović”, OŠ „Veljko Banašević”, OŠ „Predrag i Miodrag Mihajlović”, OŠ
„Dositej Obradović” i OŠ „Vlado Ćetković”.
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OBRAZOVANJE
4
Na teritoriji Zvečana postoje tri osnovne škole: OŠ „Vuk Karadžić” u Zvečanu, OŠ „Banović
Strahinja” u Banjskoj i OŠ „Sveti Sava” u Žerovnici. U školskoj 2015/2016 godini osnovnu
školu u Zvečanu je pohađalo ukupno 684 učenika u kojima je zaposleno 94 nastavnika.
U opštini Zubin Potok osnovno obrazovanje se odvija u OŠ „Jovan Cvijić” lociranoj u samom
naselju Zubin Potok, zatim u OŠ „Blagoje Radić” u selu Zupče i u OŠ „Petar Kočić” u selu
Brnjak. U školskoj 2015/2016 godini, u Zubinom Potoku je zabeležen najniži prosečan broj
učenika po nastavniku (5,7) u odnosu na ostale opštine sa severa Kosova. Naime, u ovoj opštini
osnovnu školu je pohađalo ukupno 659 učenika a u njima je radilo 116 nastavnika.
Tabela 2. Podaci o osnovnim školama na severu Kosova za 2015/2016 školsku godinu
Opština Osnovne škole Broj
odeljenja
Broj
učenika
Broj
nastavnika
Broj učenika
po nastavnku
Broj učenika
po odeljenju
Severna
Mitrovica
OŠ Sveti Sava 33 828 68 12,2 25,1
OŠ Branko
Radičević
24 573 46 12,5 23,9
OŠ Dositej
Obradović
7 91 27 3,4 13,0
OŠ Vlado
Ćetković
4 85 8 10,6 21,3
OŠ Predrag i
Miodrag
Mihajlović
2 2 6 0,3 1,0
OŠ Desanka
Maksimović
2 5 5 1,0 2,5
OŠ Veljko
Banašević
2 4 5 0,8 2,0
74 1588 165 9,6 21,5
Leposavić
OŠ Leposavić 34 662 67 9,9 19,5
OŠ Stana
Bačanin
31 360 61 5,9 11,6
OŠ Vuk
Karadžić
17 148 33 4,5 8,7
82 1170 161 7,3 14,3
Zvečen
OŠ Vuk
Karadžić
28 519 55 9,4 18,5
OŠ Banović
Strahinja
6 46 16 2,9 7,7
OŠ Sveti Sava 8 119 23 5,2 14,9
42 684 94 7,3 16,3
Zubin
Potok
OŠ Jovan Cvijić 32 527 52 10,1 16,5
OŠ Petar Kočić 16 55 42 1,3 3,4
OŠ Blagoje
Radić
8 77 22 3,5 9,6
56 659 116 5,7 11,8
Ukupno
254 4101 536 7,7 16,1
Izvor: Prosvetni karton osnovne škole, otvori podaci Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja,
dostupno na www.opendata.mpn.gov.rs, www.bit.ly/2ryIipN
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OBRAZOVANJE
5
Srednje škole Na teritoriji severa Kosova, mrežu ustanova srednjoškolskog obrazovanja čini 10 srednjih škola
koje pohađa 2174 učenika i u kojima predaje 454 nastavnika. Statistički podaci za školsku
2015/2016 godinu pokazuju da je prosečno 15,9 učenika po odeljenju, a prosečan broj učenika po
nastavniku 4,8 (Tabela 3).
Na području Severne Mitrovice nalaze se četiri srednje stručne škole i dve gimnazije. Najveći broj
srednjoškolaca (485) pohađa srednju medicinsku školu „Desa Tomović”, u kojoj se nastava
izvodi na četiri stručna smera: zubni tehničar, medicinska sestra - tehničar, farmaceutski tehničar i
fizioterapeutski tehničar. Medicinska škola ima i dom učenika u Severnoj Mitrovici.
U tehničkoj školi „Mihailo Petrović Alas” postoji sedam stručnih smerova koju je pohađalo 280
učenika tokom školske 2015/2016 godine.4 Od septembra 1999. godine, u zgradi ove škole radi
gimnazija i tehnička škola iz Vučitrna koju je pohađalo 78 učenika u okviru 8 odeljenja u
periodu 2015/2016 godine. Statistički podaci pokazuju da gimnazija i tehnička škola iz Vučitrna
imaju najniži broj učenika po nastavniku (1,9; odnosno 1,5). Vučitrnska gimnazija ima društveno
jezički smer, a tehnička škola smer mašinski tehničar motornih vozila.
Takođe, 1999 godine su preseljene ekonomsko-trgovinska škola i gimnazija iz južnog dela
grada u severni. U gimnaziji se nastava odvija u dva smera (društveno-jezički i prirodno-
matematički), a ekonomsko-trgovinska škola ima četiri smera: ekonomski tehničar, pravni tehničar,
trgovac i finansijski administrator.
Srednja škola „Nikola Tesla” u Leposaviću ima četiri smera stručnog obrazovanja (autoelektričar,
ekonomski tehničar, elektrotehničar računara i mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje) i
jedan smer opšteg obrazovanja (prirodno-matematički smer). Pored ove škole postoji
poljoprivredna škola Priština u Lešku sa tri smera: veterinarski tehničar, pekar i prehrambeni
tehničar.5 Ove dve škole ukupno je pohađalo 413 učenika, kojima je predavalo 85 nastavnika u
toku 2015/2016 godine.
U srednjoj školi u Zvečanu postoje tri smera: laboratorijski tehničar, sanitarno-ekološki tehničar i
tehničar štampe. U toku školske 2015/2016 godine srednju školu je pohađao 221 učenik, a nastavu
je držalo 43 nastavnika.
U Zubinom Potoku postoji mešovita srednja škola „Grigorije Božović” koju je u toku 2015/2016
školske godine pohađalo 215 učenika podeljenih u 16 odeljenja. U ovoj školi radi 54 nastavnika.
Srednja škola ima dva stručna smera (automehaničar i elektrotehničar računara) i dva gimnazijska
smera (prirodno-matematički i društveno-jezički smer).
U Severnoj Mitrovic postoji osnovna i srednja muzička škola „Miodrag Vasiljević” (20
odeljenja, 267 učenika u školskoj godini 2015/2016). Pored toga, mladi i deca sa posebnim
4 Smerovi: arhitektonski tehničar, automehaničar, elektromehaničar za tehničke i rashladne uređaje,
elektrotehničar energetike, instalater, mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje i tehničar drumskog
saobraćaja. 5 Poljoprivredna škola je preseljena iz Prištine u Leposavić 1999. godine.
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OBRAZOVANJE
6
potrebama imaju dostupno osnovno i srednje obrazovanje u specijalnoj školi „Kosovski božur”.
Ukupno 18 učenika u 4 odeljenja je pohađalo specijalnu školu u toku 2015/2016 školske godine.
Ove dve ustanove premeštene su sa južne strane grada i jedine su ustanove ovog tipa na severu
Kosova.
Tabela 3. Podaci o srednjim školama na severu Kosova za 2015/2016 školsku godinu
Opština Srednje škole Broj
odeljenja
Broj
učenika
Broj
nastavnika
Broj
učenika po
nastavnku
Broj
učenika po
odeljenju
Severna
Mitrovica
Gimnazija 12 244 39 6,3 20,3
Vučitrnska
gimnazija 4 37 20 1,9 9,3
Ekonomsko-
trgovinska škola 15 238 44 5,4 15,9
Medicinska škola
sa domom učenika
Desa Tomović
20 485 85 5,7 24,3
Tehnička škola
Mihailo Petrović
Alas
21 280 56 5,0 13,3
Tehnička škola
Vučitrn 4 41 27 1,5 10,3
76 1325 271 4,9 17,4
Leposavić
Srednja škola
Nikola Tesla 20 311 53 5,9 15,6
Poljoprivredna
škola Priština 10 102 33 3,1 10,2
30 413 86 4,8 13,8
Zvečen Srednja škola 15 221 43 5,1 14,7
15 221 43 5,1 14,7
Zubin
Potok
Srednja škola
Grigorije Božović 16 215 54 4,0 13,4
16 215 54 4,0 13,4
Ukupno 137 2174 454 4,8 15,9
Izvor: Prosvetni karton gimnazije, stručne i mešovite škole, otvori podaci Ministarstva prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja, dostupno na www.opendata.mpn.gov.rs, http://bit.ly/2tob2mH, http://bit.ly/2rMCtt5,
http://bit.ly/2sLljeV
Više škole i univerziteti Na severu Kosova skoro 10000 studenata stiče akademsko i strukovno obrazovanje u ukupno 13
visokoškolskih ustanova (viših škola i fakulteta) Univerziteta u Prištini. Većina ovih ustanova je
nakon 1999. godine izmešteno iz Prištine i drugih sredina na Kosovu po centralnoj Srbiji.
Međutim, krajem 2001. godine odlukom Vlade Republike Srbije („Sl. Glasnik RS” br. 60/01),
Severna Mitrovica je određena kao privremeno sedište Univerziteta u Prištini.
Na prostoru Severne Mitrovice akademsko obrazovanje odvija se na šest fakulteta Univerziteta u
Prištini, i to na: Fakultetu tehničkih nauka, Prirodno-matematičkom fakultetu, Medicinskom
fakultetu, Pravnom fakultetu, Filozofskom fakultetu i Ekonomskom fakultetu. U toku 2016.
godine, 6424 studenta je studiralo u Severnoj Mitrovici, što je oko dve trećine ukupnog broja
studenata u četiri opštine sa severa Kosova. U Severnoj Mitrovici su takođe smešteni i Rektorat
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OBRAZOVANJE
7
Univerziteta u Prištini, kao i Studentski centar „Priština”. Ukupan broj zaposlenih u ovim
visokoškolskim ustanovama (bez Studentskog centra „Priština”) je 946, od čega je 670 nastavno
osoblje. Studentskom centru „Priština” propisan maksimalan broj zaposlenih za 2017. godinu, i to
209.6
Tabela 4. Podaci o visokoškolskim ustanovama na severu Kosova za 2016. godinu
Opština Visokoškolske
ustanove
Broj
studenata
Broj
nastavnih
radnih
mesta
Broj
nenastavnih
radnik
mesta
Ukupan
broj
zaposlenih
Broj
studenata po
nastavnom
osoblju
Severna
Mitrovica
Fakultet
tehničkih nauka 1030 139 64 203 7,4
Prirodno-
matematički
fakultet
726 94 27 121 7,7
Medicinski
fakultet 1879 206 75 281 9,1
Pravni fakultet 1036 40 20 60 25,9
Filozofski
fakultet 1346 152 40 192 8,9
Ekonomski
fakultet 407 36 22 58 11,3
Rektorat 3 28 31
6424 670 276 946 9,6
Leposavić
Visoka tehnička
škola strukovnih
studija iz
Uroševca
315 20 9 29 15,8
Visoka
ekonomska škola
strukovnih
studija iz Peći
963 46 32 78 20,9
Učiteljski
fakultet 445 35 16 51 12,7
Fakultet za sport
i fizičko
vaspitanje
549 28 16 44 19,6
Poljoprivredni
fakultet 324 59 29 88 5,5
2596 188 102 290 13,8
Zvečen
Visoka tehnička
škola strukovnih
studija
453 23 23 46 19,7
Fakultet
umetnosti 288 84 24 108 3,4
741 107 47 154 6,9
Ukupno 9761 965 425 1390 10,1
Izvor: Visokoškolske ustanove, otvori podaci Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, dostupno
na www.opendata.mpn.gov.rs, http://bit.ly/2toDcy1, http://bit.ly/2sP3s7I, http://bit.ly/2rZPcE7,
http://bit.ly/2rZSg37
6 Odluka o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu državnih organa, sistemu javnih
službi, sistemu Autonomne pokrajine Vojvodine i sistemu lokalne samouprave za 2017. godinu („Sl. glasnik
RS”, br. 61/2017)
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OBRAZOVANJE
8
U Leposaviću postoje dve visoke škole strukovnih studija: Visoka tehnička škola strukovnih
studija iz Uroševca i Visoka ekonomska škola strukovnih studija iz Peći.7 Pri tome, u
Leposaviću rade i tri fakulteta Univerziteta u Prištini: Učiteljski fakultet, Fakultet za sport i
fizičko vaspitanje i Poljoprivredni fakultet. U toku 2016. godine, u Leposaviću je bilo upisano
2272 studenta, najviše na visokoj ekonomskoj školi strukovnih studija iz Peći (963). U Zvečanu se
nalazi Visoka tehnička škola strukovnih studija i Fakultet umetnosti Univerziteta u Prištini,
koji su ukupno imali 741 studenta u toku 2016. godine. U Zubinom Potoku nema fakulteta ili
visokih škola koje su deo Univerziteta u Prištini.
Funkcionisanje obrazovnog sistema U obrazovnim ustanovama Republike Srbije na severu Kosova nastava se realizuje prema planu i
programu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Vlade Republike Srbije.8 Nastavni
plan i program ovih obrazovnih institucija nije akreditovan u kosovskom sistemu obrazovanja.
Osim nastavnog programa, srpski i kosovski sistem obrazovanja se razlikuju i prema drugim
karakteristikama. Tako na primer, osnovna škola u srpskom obrazovnom sistemu traje osam
godina, a srednja škola četiri godine, dok u slučaju kosovskog sistema osnovno obrazovanje traje 9
godina, a srednje tri godine.
Nivo decentralizacije obrazovnog sistema se takođe razlikuje. Prema srpskom zakonodavstvu9
opštine imaju nadležnosti nad predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, dok prema kosovskom
zakonu pored predškolskog obrazovanja opštine imaju nadležnosti u organizaciji osnovnog i
srednjoškolskog obrazovanja. Naime, od 2008. godine kosovski obrazovni sistem je u procesu
decentralizacije i prenošenja odgovornosti sa centralnog nivoa na opštine, kao i iz opština na nivo
škola. Zakonom o obrazovanju u opštinama (br. 03/L-068) proširena je nadležnost opština po
pitanju ova tri nivoa obrazovanja i to u oblastima: izgradnja objekata, upis i prijem učenika,
zapošljavanje u obrazovnim ustanovama, izbor direktora obrazovnih ustanova, isplata zaposlenih,
obučavanje nastavnika, nadzor i inspekcija obrazovanja i drugo. Radi sprovođenja ovih nadležnosti
formirana su opštinska odeljenja za obrazovanje i radi se na izgradnji kapaciteti za ispunjavanje
opštinske nadležnosti u ovoj oblasti.10
Kosovski zakon o obrazovanju takođe pruža mogućnost obrazovanja na srpskom jeziku uz
korišćenje nastavnog programa i udžbenika koje izdaje srpsko Ministarstvo prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja, ali pod uslovom da se nastavni materijal dostavi kosovskom Ministarstvu za
obrazovanje nauku i tehnologiju (MONT) i ono ne uloži prigovor na njegovo korišćenje.
Kosovskim zakonima je proširena nadležnost opštine Severna Mitrovica u oblasti visokog
obrazovanja, gde se navodi da je ova opština “ovlašćena da obezbedi visoko obrazovanje,
uključujući registraciju i izdavanje licenci obrazovnim ustanovama, zapošljavanje nastavnog kadra,
isplatu plata i obuku nastavnog i administrativnog osoblja (član 21. zakona 03/L-br. 040 o lokalnoj
samoupravi).
7 Visoka tehnička škola strukovnih studija iz Uroševca je nakon 1999. godine bila premeštena u Zvečan, a
danas se sedište škole nalazi u Leposaviću. 8 Kosovskim Albanicima koji žive na severu Kosova dostupno je osnovno obrazovanje koje prati nastavni
plan i program kosovskog Ministarstva obrazovanja, nauke i tehnologije u tri opštine: Leposavić (u Bistrici),
Zvečan (u selima Lipa, Boljetin i Žaže) i Zubin Potok (u Čabri). 9 Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS”, br. 72/2009, 52/2011 i 55/2013) 10 Strateški plan obrazovanja na Kosovu 2017-2021 (2016), Ministarstvo za obrazovanje nauku i tehnologiju
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OBRAZOVANJE
9
Takođe, kosovski zakon propisuje da nastavnici moraju biti licencirani od strane MONT-a, kao i
odnos nastavnk-učenik, koji u osnovnoj školi i gimnaziji iznosi 1:21,3 za većinsku zajednicu a
1:14,2 za manjinsku zajednicu. Za stručne škole ovaj odnos iznosi 1:17,2 za većinsku zajednicu i
1:11,5 za manjinsku zajednicu.11 Primetno je da u osnovnim školama koje rade na severu Kosova
ovaj procenat je znatno ispod propisanog maksimuma u okviru kosovskog zakona jer prosečan broj
osnovaca po nastavniku iznosi 7,7, a broj srednjoškolaca po nastavniku je 4,8.
Obrazovanje na severu Kosova se većinski finansira iz budžeta Vlade Srbije. U kosovskom
sistemu, plate nastavnog osoblja se finansiraju iz budžeta Vlade Kosova, dok se kapitalne
investicije mogu finansirati grantovima MONT ili/i iz opštinskih budžeta. Po tom osnovu, iz
budžeta Vlade Kosova se izdvajaju izdaci za plate zaposlenih u obrazovanju na severu Kosova.
Pored toga, MONT je podržao renoviranje tri školska objekta u severnoj Mitrovici i četiri objekta u
opštini Zvečan, na osnovu potpisanog memoranduma o razumevanju između MONT i severnih
opština.12
11 Administrativna uredba br. 22/2013, Maksimalan broj učenika za razred i odnos nastavnik - učenik 12 Rezime izveštaja o radu Ministarstva obrazovanja nauke i tehnologije za 2016 godinu, dostupno na:
http://bit.ly/2sRcjms
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
10
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Zdravstvene ustanove Zdravstvene usluge na severu Kosova se pružaju putem četiri ustanove: Zdravstveni centar
Kosovska Mitrovica, Dom zdravlja Zvečan, Zavod za javno zdravlje i Apoteka Kosovska
Mitrovica. U ovim ustanovama obezbeđena je primarna i sekundarna zdravstvena zaštita za
građane opština na severu Kosova.
Tabela 5. Podaci o zdravstvenim ustanovama i institucijama na severu Kosova u 2017. godini
Opština Javne institucije Broj zaposlenih Maksimalan broj
zaposlenih
Severna Mitrovica Zdravstveni centar Kosovska
Mitrovica 135113 1350
Severna Mitrovica Opšta bolnica 975
Severna Mitrovica Dom zdravlja Kosovska Mitrovica 154
Leposavić Dom zdravlja Leposavić 137
Zubin Potok Dom Zdravlja Zubin Potok 85
Severna Mitrovica Zavod za javno zdravlje 95 120
Severna Mitrovica Apoteka Kosovska Mitrovica 80 77
Zvečan Dom zdravlja Zvečan 13814 137
Severna Mitrovica Fond za zdravstveno osiguranje 32 -
Ukupno 1696
Izvor: Informacije dobijene od sagovornika tokom intervjua i Odluka o maksimalnom broju zaposlenih na
neodređeno vreme u sistemu državnih organa, sistemu javnih službi, sistemu Autonomne pokrajine Vojvodine
i sistemu lokalne samouprave za 2017. godinu („Sl. glasnik RS” br. 61/2017)
Primarna zdravstvena zaštita ostvaruje se u domovima zdravlja u svakoj opštini na severu Kosova.
Dom zdravlja Kosovska Mitrovica, Dom zdravlja Leposavić i Dom zdravlja Zubin Potok su
organizacione jedinice Zdravstvenog centra Kosovska Mitrovica, dok Dom zdravlja Zvečan
funcioniše kao samostalna ustanova. Hitna medicinska pomoć je dostupna u Domu zdravlja
Kosovska Mitrovica i Domu zdravlja Zvečan. Dom zdravlja Kosovska Mitrovica ima pet amulanti
(ambulanta Banjska, ambulatna Žerovnica; ambulanta Suvi Do, ambulanta Gojbulja, ambulanta
Banjska-Vučitrn). Dom zdravlja u Leposaviću ima ambulante u Lešku, Sočanici, Belom Brdu,
Vračevu i Borčanima, a Dom zdravlja Zubin Potok ima razvijenu mrežu ambulanti u 10 mesta.15
Dom zdravlja Zvečan ima ambulantu u Žitkovcu i u Grabovcu. Sekundarni nivo zdravstvene zaštite
pruža Zdravstveni centar Kosovska Mitrovica sa 700 bolničkih mesta.16 Ukupan broj zaposlenih u
okviru ove ustanove je 1351, od čega je 975 zaposlenih u Opštoj bolnici Kosovska Mitrovica.
13 Broj ugovorenih radnika utvrđen kadrovskim planom za 2014. godinu je bio 1415. Izvor: Zapisnik o
izvršenoj kontroli ugovorenih obaveza u Zdravstvenom centru Kosovska Mitrovica (2015), Republičkog
fonda za zdravstveno osiguranje Republike Srbije, dosptuno na: http://bit.ly/2tgt0u3. 14 Broj ugovorenih radnika utvrđen kadrovskim planom za 2013. i 2014. godinu je bio 155 radnika. Izvor:
Zapisnik o izvršenoj kontroli ugovorenih obaveza u Domu zdravlja Zvečan (2015), Republičkog fonda za
zdravstveno osiguranje Republike Srbije, dostupnom na: http://bit.ly/2sX4v2C. 15 Ambulante se nalaze u mestu Zupče, Brnjak, Banje, Dren, Lučka Reka, Bube, Crepulja, Čečevo, kao i u
mestima Suvo Grlo i Banje koji se nalaze u Srbici. 16 Uredba o planu mreže zdravstvenih ustanova („Sl. glasnik RS”, br. 42/2006, 119/2007, 84/2008, 71/2009,
85/2009, 24/2010, 6/2012, 37/2012, 8/2014 i 92/2015)
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
11
Apoteka Kosovska Mitrovica je samostalna zdravstvena ustanova sa dve ispostave u Kosovskoj
Mitrovici i po jednom ispostavom u Leposaviću, Zubinom Potoku i Zvečanu. Od 2006. godine u
Kosovskoj Mitrovici postoji Zavod za javno zdravlje Priština - Kosovska Mitrovica.17
Pored ovih zdravstvenih institucija, na teritoriji severa Kosova postoji filijala Republičkog fonda
za zdravstveno osiguranje Republike Srbije sa ispostavama u Prilužju, Zubinom Potoku,
Leposaviću i Zvečanu.18 Na dan 31.12.2016. godine, obavezno zdravstveno osiguranje je imalo
46346 građana sa područja delovanja filijale „Kosovska Mitrovica”. Sanitarni i zdravstveni nadzor
u oblasti zaštite stanovništva na severu Kosova vrši republička sanitarna inspekcija sa sedištem u
Severnoj Mitrovici.
Funkcionisanje zdravstvenog sistema Zdravstvene ustanove na severu Kosova funkcionišu u okviru zdravstvenog sistema Republike
Srbije. Od 2007. godine primarna zdravstvena zaštita je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave,
te prema srpskom zakonodavstvu dom zdravlja i apoteku mogu osnovati jedinice lokalne
samouprave. U slučaju da lokalna samouprava ne može da obezbedi dovoljno sredstava za
preuzimanje nadležnosti primarne zdravstvene zaštite, domovi zdravlja mogu da funkcionišu kao
sastavne jedinice zdravstvenih centara.19 Upravo je ovo slučaj sa domovima zdravlja u Zubinom
Potoku, Leposaviću i Zvečanu, koji su nastavili da funkcionišu u okviru Zdravstvenog centra
Kosovska Mitrovica. Izuzetak je Dom zdravlja Zvečan koji je izdvojen kao samostalna zdravstvena
ustanova. Finansiranje zdravstvenih ustanova na severu Kosova se odvija preko Republičkog fonda
za zdravstvo i manjim delom iz opštinskog budžeta.
Kosovsko zakonodavstvo takođe propisuje tri nivoa zdravstvene zaštite.20 Primarna zdravstvena
zaštita pruža se u Glavnim centrima porodične medicine i njihovim sastavnim jedinicama (Centri
porodične medicine i Ambulante porodične medicine). Drugi nivo zdravstvene zaštite pružaju opšte
i specijalne bolnice i zdravstveni centri, dok je tercijalni nivo zaštite obezbeđen u univerzitetsko-
kliničkim ustanovama.
Prema kosovskom sistemu, opštine su nadležne za obezbeđenje i upravljanje primarnom
zdravstvenom zaštitom, te u tu svrhu imaju formirana opštinska odeljenja zdravstvene zaštite. U
kosovskim opštinama primarna zdravstvena zaštita se finansira preko zdravstvenog granta koje
opštine dobijaju iz centralnog budžeta.21 Od opština na severu Kosova, Severna Mitrovica ima
prošireno ovlašćenje za obezbeđenje sekundarne zdravstvene zaštite prema kosovskom zakonu o
lokalnoj samoupravi (član 20). Za sada, opština Severna Mitrovica, kao ni druge severne opštine,
nema formirano opštinsko odeljenje za zdravstvenu zaštitu.
17 Izvor: www.zjzkm.rs. 18 Izvor: http://rfzo.rs/index.php/organizacija-info/orgjedinice/filijale-ispostave. 19 Zakon o zdravstvenog zaštiti („Sl. glasnik RS”, br. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon, 88/2010, 99/2010,
57/2011, 119/2012, 45/2013 - dr. zakon, 93/2014, 96/2015 i 106/2015). 20 Zakon br. 04/L-125 o zdravstvu 21 Sektorska strategija zdravstva 2017-2021 (2016), Ministarstvo zdravlja Kosova
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
12
Na Kosovu još uvek ne postoji osposobljen sistem zdravstvenog osiguranja. Zakonom22 je
propisano da se obavezno zdravstveno osiguranje sprovodi od strane Fonda zdravstvenog
osiguranja, čiji početak rada se očekuje u toku 2017. godine. Delatnost iz oblasti javnog zdravlja
vrši Nacionalni institut javnog zdravlja na Kosovu.
22 Zakon br. 04/L -249 o zdravstvenom osiguranju
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? SOCIJALNA ZAŠTITA
13
SOCIJALNA ZAŠTITA
Ustanove i institucije socijalne zaštite U srpskim sredinama na Kosovu, Republika Srbija pruža usluge socijalne zaštite preko osam
centara za socijalni rad i jednog odeljenja međuopštinskog centra za socijalni rad.2324 U Severnoj
Mitrovici nalazi se Međuopštinski centar za socijalni rad „Kosovska Mitrovica” koji osim ove
opštine pokriva i opštine Zvečan, Peć, Klina, Istok i Orahovac. Pored toga, u severnoj Mitrovici je
premešten Centar za socijalni rad Srbica, a još dva centra za socijalni rad se nalaze u opštinama
Zubin Potok i Leposavić.
Prema podacima Zavoda za socijalnu zaštitu Republike Srbije, u periodu od 2009. do 2012. godine,
prosečan broj zaposlenih u svim centrima za socijalni rad na Kosovu je 136, a prosečan broj
korisnika u periodu od 2009. do 2014. godine iznosi 16085.25 Prema ovim nalazima, Međuopštinski
centar za socijalni rad „Kosovska Mitrovica” zapošljava 27 radnika, dok je maksimalni predviđeni
broj radnika u ovoj ustanovi 30 (Tabela 6). Maksimalni predviđeni broj radnika za Centar za
socijalni rad Zubin Potok je 9, a trenutno je zaposleno 24 radnika. U Centru za socijalni rad
Leposavić ukupan broj zaposlenih je 12.
Tabela 6. Podaci centara za socijalni rad na severu Kosova
Opština Centar za socijalni rad Broj
zaposlenih
Maksimalan
broj zaposlenih
Severna Mitrovica Međuopštinski centar za socijalni rad 27 30
Severna Mitrovica Centar za socijalni rad Srbica26 - 8
Leposavić Centar za socijalni rad Leposavić 12 11
Zubin Potok Centar za socijalni rad Zubin Potok 24 9
Ukupno 63 58
Izvor: Informacije dobijene od sagovornika tokom intervjua i Odluka o maksimalnom broju zaposlenih na
neodređeno vreme u sistemu državnih organa, sistemu javnih službi, sistemu Autonomne pokrajine Vojvodine
i sistemu lokalne samouprave za 2017. godinu („Sl. glasnik RS” br. 61/2017)
Osim centra za socijalni rad, četiri opštinske organizacije Crvenog krsta Srbije imaju aktivnu ulogu
u oblasti socijalne zaštite građana na severu Kosova, i to: Crveni krst Kosovska Mitrovica,
Crveni krst Zvečan, Crveni krst Zubin Potok i Crveni krst Leposavić. Ove opštinske
organizacije Crvenog krsta funkcionišu u okviru Pokrajinske organizacije Crvenog krsta na
Kosovu i Metohiji. Njihovi poslovi se odnose na distribuciju humanitarne pomoći (hrane, odeće,
obuće i sanitarnih sredstava), sprovođenje preventivne zdravstvene aktivnosti, popularisanje
dobrovoljnog davalaštva krvi i druge poslove iz domena socijalne zaštite.
23 Centar za socijalni rad Priština, Centar za socijalni rad Kosovska Mitrovica - Zvečan, Centar za socijalni
rad Leposavić, Centar za socijalni rad Zubin Potok, Centar za socijalni rad Srbica, Centar za socijalni rad
Vučitrn, Centar za socijalni rad Štripce, Centar za socijalni rad Kosovska Kamenica. 24 Izveštaj o radu cenatra za socijalni rad u 2015. godini (2016), Republički zavod za socijalnu zaštitu 25 Sintetizovani izveštaj o radu centra za socijalni rad u Srbiji u 2012. i 2014. godini, Republički zavod za
socijalnu zaštitu 26 Tokom istraživannja nisu prikupljeni podaci o broju zaposlenih u Centru za socijalni rad Srbica.
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? SOCIJALNA ZAŠTITA
14
Kancelarija za Kosovo i Metohiju Vlade Republike Srbije takođe pruža pomoć socijalno
najugroženijem stanovništvu na severu Kosova i to u vidu: pomoći porodicama povratnika, pomoći
porodicama otetih i nestalih lica i jednokratne pomoći.27 Pored toga, Kancelarija za Kosovo i
Metohiju u saradnji sa opštinama na severu obavlja poslove u vezi sa obnovom kuća i stambenim
zbrinjavanjem povratnika, interno raseljenih lica i socijalno ugroženih kategorija stanovništva.
Kada je u pitanju socijalno osiguranje, građani četiri severne opštine ostvaruju pravo iz penzijskog
i invalidskog osiguranja preko filijale Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje
(PIO) u Kosovskoj Mitrovici i dve ispostave, u Zubinom Potoku i Leposaviću. Ukupan broj
zaposlenih u filijali PIO Kosovska Mitrovica je 33. Prema podacima ove filijale, u aprilu 2017.
godine ukupno je bilo 8328 korisnika penzije.28
Funkcionisanje socijalne zaštite Na severu Kosova, centri za socijalni rad su ustanove socijalne zaštite koje obavljaju poslove
utvrđene Zakonom o socijalnoj zaštiti Republike Srbije („Sl. glasnik RS”, br. 24/2011) i relevatnim
podzakonskim aktima. Osnivač centra za socijalni rad je jedinica lokalne samouprave, a može se
osnovati za teritoriju jedne ili više opština, što je slučaj sa Međuopštinskim centrom za socijalni rad
„Kosovska Mitrovica”. Centar za socijalni rad obavlja poslove poverene od strane nadleženog
Ministarstva Republike Srbije, a dužan je da o svom radu izveštava Republički zavod za socijalnu
zaštitu. Rad Centra se najvećim delom finansira iz budžeta Republike Srbije.
Prema kosovskom zakonodavstvu, opštine imaju mandat da se bave socijalnom zaštitom građana.
Na centralnom nivou, Ministarstvo rada i socijalne zaštite je odgovorno za politiku socijalne zaštite
i zakonski okvir. Do 2009. godine, centri za socijalni rad su bili pod nadležnošću ovog
ministarstva, a nakon potpisivanja Memoranduma o razumevanju između Ministarstva za rad i
socijalnu zaštitu, Ministarstva administracije lokalne samouprave, Ministarstva ekonomije i
finansija i opština na Kosovu u januaru 2009. godine, centri za socijalni rad prelaze u nadležnost
opština. Stoga, pravo na osnivanje centra za socijalni rad imaju opštine, koje su u krajnjem i
odgovorne za pružanje socijalne i porodične usluge na svojoj teritoriji. Centri pružaju socijalnu
pomoć porodicama u skladu sa šemom socijalne pomoći, a predviđeno je da njihovim radom
upravljaju opštinski organi za socijalnu zaštitu.29 U opštinama na severu Kosova osnovani su Centri
za socijalni rad u sistemu Kosova i oni funkcionišu uporedo sa Centrima u srpskom sistemu.
Kada je u pitanju rad Crvenog krsta, Zakon o Crvenom krstu Srbije propisuje da se opštinskim
organizacijama Crvenog krsta dodeljuju javna ovlašćenja, a za njihovu realizaciju se izdvajaju
sredstva iz opštinskog ili budžeta Republike Srbije.30 Po tom osnovu, Kancelarija za Kosovo i
Metohiju podržava aktivnosti opštinskih organizacija Crvenog krsta na severu Kosova u vidu
isplate plata za njihove zaposlene.31 Na Kosovu takođe funkcioniše i Crveni krst Kosova koji
27 Izveštaj o radu Kancelarije za Kosovo i Metohiju za 2016. godinu (2017), Kancelarija za Kosovo i
Metohiju 28 Statistički mesečeni bilten IV/2017 (2017), Republički fond za penziono i invalidsko osiguranje 29 Zakon br. 04/L-096 o izmeni i dopuni Zakona br. 2003/15 o šemi socijalne pomoći na Kosovu 30 Zakon o Crvenom krstu Srbije („Sl. glasnik RS”, broj 107/2005) 31 Izveštaj o radu Kancelarije za Kosovo i Metohiju za 2016. godinu (2017), Kancelarije za Kosovo i
Metohiju
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? SOCIJALNA ZAŠTITA
15
pomaže kosovskim organima u distribuciji humanitarne pomoći, a Vlada Kosova obezbeđuje
sredstva za njegov rad.
Penzioni sistem na Kosovu je organizovan na tri nivoa: osnovna penzija, penzije zasnovane na
ličnoj štednji i dopunska penzija poslodavca i pojedinca. Usled oružanih sukoba na Kosovu, 1999.
godine došlo je do prekida funkcionisanja penzijskog sistema i do gubitka evidencije o
doprinosima za penzijsko osiguranje. Zbog ovakvog stanja, uveden je novi penzijski sistem na
Kosovu koji daje osnovne penzije svakom građaninu koji je stariji od 65 godina. Drugi nivo
penzijskog osiguranja su penzije zasnovane na ličnoj štednji, što podrazumeva da se mesečno
plaćaju doprinosi za penzijsko osiguranje za zaposlene. Treći nivo osiguranja je dopunska penzija
poslodavca ili pojedinca koja je na dobrovoljnoj osnovi.32 Nasuprot kosovskom penzijskom
sistemu, srpski Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje isplaćuje penzije ranijim
korisnicima fonda na Kosovu preko svoje filijale u Severnoj Mitrovici.
32 https://www.rks-gov.net/sr-latn-cs/qytetaret/beneficionetasistenca/pages/pensioni.aspx
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE
16
OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE
Javna preduzeća Republike Srbije Republika Srbija je osnivač više javnih preduzeća i privrednih društava koja deluju na prostoru
severa Kosova. Jedno od njih je privredno društvo s ograničenom odgovornošću za strateški
otkup i distribuciju poljoprivrednih proizvoda „Metohija”, sa sedištem u Severnoj Mitrovici.
Republika Srbija je 2013. godine osnovala privredno društvo „Metohija” radi otkupa i distribucije
poljoprivrednih proizvoda srpskog i nealbanskog stanovništva, distribucije osnovnih prehrambenih
proizvoda ovom stanovništvu, kao i radi planiranja i sprovođenja programa razvoja poljoprivrede
na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija.33 Prema evidenciji Agencije za privredne
registre preduzeće Metohija ima ukupno sedam zaposlenih.
Na prostoru severa Kosova posluje i Javno preduzeće za razvoj i unapređenje informisanja
putem elektronskih medija na srpskom jeziku u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija
„Mreža-Most”, osnovano 2010. godine.34 Ovo javno preduzeće, sa sedištem u Beogradu, obavlja
delatnosti koje su usmerene na koordinaciju i pružanje pomoći elektronskim medijima koji emituju
program na srpskom jeziku na području Kosova. U okviru Javnog preduzeća „Mreža – Most”
funkcionišu dve TV stanice (TV Most u Zvečanu, TV Puls u Šilovu) i dve radio stanice (Radio
Kosovska Mitrovica i Radio Gračanica). Ukupan broj zaposlenih u Javnom preduzeću je 147.35
U Zubinom Potoku smešteno je Javno preduzeće za vodosnabdevanje i za proizvodnju i
distribuciju električne energije „Ibar”, koje je osnovano odlukom Vlade Srbije 2002. godine sa
namerom da upravlja hidrosistemom „Ibar-Lepenac”. Javno preduzeće „Ibar” funkcioniše prema
srpskom zakonodavstvu i nije priznato u pravnom kosovskom sistemu. Uporedo, hidrosistemom
„Ibar-Lepenac” upravlja i Javno preduzeće „Ibar-Lepenac” sa sedištem u Prištini.
Poslove u oblasti zaštite i upravljanja šumama obavlja Šumsko gazdinstvo „Ibar” Leposavić koje
deluje u sastavu JP „Srbijašume” sa centralom u Beogradu. U okviru Šumskog gazdinstva „Ibar”
Leposavić deluju dve Šumske uprave: Leposavić i Zubin Potok. JP „Srbijašume” delimično
pomaže funkcionisanje ŠG „Ibar” Leposavić u skladu sa odlukom Upravnog odbora JP
„Srbijašume” br. 24/2004-2 od 1. marta 2004. godine.36 Ukupan broj zaposlenih u ŠG „Ibar”
Leposavić je 102. U kosovskom sistemu nadležno telo za upravljanje javnim i privatnim šumskim
zemljištem i šumama u nacionalnim parkovima je Agencija za šume Kosova, koja funkcioniše pod
nadležnošću Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja. Od 2010. godine, prema
Zakonu o lokalnoj samoupravi br. 03/L-040, opštine imaju delegirane ingerencije od strane
Agencije koje se odnose na zaštitu šuma i izdavanje dozvola za seču javnih i privatnih šuma.
Međutim, u Leposaviću i Zubinom Potoku, opštine su preuzele nadležnost od Agencije za šume
Kosova samo za izdavanje dozvola za seču privatnih šuma na ovom području.
33 Odluka o osnivanju privrednog društva sa ograničenom odgovornošću za strateški otkup i distribuciju
poljoprivrednih proizvoda „Metohija” Kosovska Mitrovica („Sl. glasnik RS”, br. 27/2013 i 38/2013 - ispr.). 34 Odluka o osnivanju javnog preduzeća za razvoj i unapređivanje informisanja putem elektronskih medija na
srpskom jeziku u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija („Sl. glasnik RS”, br. 38/10). 35 Izvor: Agencija za privredne registre Republike Srbije 36 Godišnji program poslovanja Javnog preduzeća za gazdovanje šumama „Srbijašume” za 2017. godinu,
dostupno na: http://bit.ly/2u9Ji8Y
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE
17
Na teritoriji severa Kosova postoje tri preduzeća koja su deo Javnog preduzeća „Elektroprivreda
Srbije” (EPS): Termoelektrane Kosovo, Površinski kopovi Kosovo i Elektrokosmet Priština. Na
sajtu EPS navodi se da od sredine 1999. godine EPS nema kontrolu nad radom ovih preduzeća, tj.
„ne upravlja elektroenergetskim i rudarskim kapacitetima na području Kosmeta”.37 U trogodišnjem
programu poslovanja JP EPS za 2017-2019. godinu, procenjuje se da su ova tri preduzeća imala
4097 zaposlenih u 2016. godini.38 Javno preduzeće za distribuciju električne energije
„Elektrokosmet Priština” obezbeđuje električnu energiju u četiri opštine na Severu Kosova i ima
ukupno 634 zaposlena.39 JP Elektrodistribucija, kao deo JP „Elektrokosmet Priština”, se nalazi u
Severnoj Mitrovici, a radne jedinice postoje u Zubinom Potoku i Leposaviću. U septembru 2013.
godine postignut je „Dogovor o energetici”, kao deo Briselskog sporazuma, kojim je dogovoreno
da će Kosovo dozvoliti EPS-u da osnuje preduzeća za snabdevanje i trgovinu električnom
energijom na severu Kosova i to u skladu sa kosovskim zakonodavstvom.40 U toku je
implementacija dogovora iz oblasti energetike i registracija preduzeća „EPS trgovina” d.o.o i
„Elektrosever” d.o.o.41
Preduzeće „Infrastruktura Železnice Srbije” a.d. upravlja železničkom mrežom na Severu
Kosova, koja se prostire na teritoriji opštine Leposavić, Zvečan i Severna Mitrovica. Železničku
infrastrukturu čine tri stanice u Leposaviću (Ibarska Slatina, Leposavić i Lešak), tri stanice u
Zvečanu (Zvečan, Valač, Banjska) i jedna stanica u Severnoj Mitrovici (Kosovska Mitrovica-
Sever). U toku 2013. godine izgrađena je železnička stanica u Severnoj Mitrovici i osposobljena
pruga Zvečan – Kosovska Mitrovica (Sever), što je omogućilo da se od oktobru 2013. godine
ponovo uspostavi redovan železnički saobraćaj na relaciji Kraljevo – Kosovska Mitrovica (Sever).
Od marta 2008. godine do oktobra 2013. godine, železnički saobraćaj je bio prekinut na ovoj
relaciji. U slučaju putne infrastrukture, Javno preduzeće „Putevi Srbije” preko svoje ispostave u
Severnoj Mitrovici bavi se održavanjem i izgradnjom puteva na severu Kosova.
Na severu Kosova poštanske usluge pruža regionalna radna jedinice „Kosovo i Metohija” Javnog
preduzeća „Pošta Srbije”, sa sedištem u Gračanici, preko svojih pošta u Severnoj Mitrovici,
Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku. Pod regionalnom jedinicom „Kosovo i Metohija” posluje
31 pošta42 sa ukupno 232 zaposlena.43 Osim poštanskih usluga, JP „Pošta Srbije” vrši isplatu
penzija korisnika Republičkog fonda za PIO. Sa druge strane, u kosovskom sistemu poštanske
usluge pruža „Pošta Kosova d.d.”, ali ovo preduzeće nema razvijenu poštansku mrežu u četiri
severne opštine. Do danas nije uspostavljena saradnja između JP „Pošta Srbije” i „Pošta Kosova
d.d.”.
37 Izvor: Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije” 38 Trogodišnji program poslovanja Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije” za 2017-2019 (2017), Javno
preduzeće „Elektroprivreda Srbije”, dostupno na: http://bit.ly/2uiRtNs 39 Izvor: Agencija za privredne registre Republike Srbije 40 Zaklјučci EU posrednika o sprovođenju Sporazuma o energetici iz 2013. godine, dostupno na sajtu
Kancelarije za Kosovu i Metohiju: http://www.kim.gov.rs/lat/p20.php 41 Izveštaj o napretku u dijalogu Beograda i Prištine za period oktobar 2016 - april 201 (2017), Vlada
Republike Srbije, dostupno na: http://bit.ly/2txK3p2 42 Opštine na Kosovu u kojima se nalaze pošte JP „Pošte Srbije”: Gračanica, Gnjilane, Gora, Istok, Kosovo
Polje, Kosovska Kamenica, Severna Mitrovica, Leposavić, Lipljan, Novo Brdo, Obilić, Orahovac, Peć,
Priština, Štrpce, Vitina, Vučitrn, Zubin Potok i Zvečan. Izvor: http://bit.ly/2uIF6fN 43 Informator o radu (2017), Javno preduzeće „Pošta Srbije”, dostpuno na: http://bit.ly/2tzz5B5
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE
18
Javne ustanove Republike Srbije
Javne finansije
Poreska uprava Republike Srbije ima jednu filijalu u Severnoj Mitrovici i ekspoziture u
Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku, a još četiri ekspoziture se nalaze u drugim opštinama na
Kosovu.44 U filijali i ekspoziturama se organizuju poslovi u vezi sa javnim prihodima u skladu sa
srpskim zakonodavstvom. Promet između Republike Srbije i Kosova je regulisan uredbama Vlade
Republike Srbije iz 2013. godine45 prema kojima se porez na dodatnu vrednost (PDV) ne
obračunava i ne plaća na promet dobara koji obveznici PDV-a vrše sa teritorije Srbije na teritoriju
Kosova. U okviru kosovskog sistema porez se prikuplja preko Poreske administracije Kosova, koja
ima regionalnu kancelariju u Južnoj Mitrovici. Preduzeća i organizacije sa severa Kosova koja
imaju statut pravnog lica prema kosovskom zakonodavstvu dužna su da izmiruju svoje poreske
obaveze u Poreskoj administraciji Kosova.
Ministarstvo finansija Republike Srbije ima takođe i filijalu Uprave za trezor. Sedište filijale je u
Severnoj Mitrovici, a ekspoziture se nalaze u Leposaviću, Zubinom Potoku, Prištini, Gnjilanu i
Štrpcu. Preko filijale u Severonoj Mitrovici vrše se poslovi vezani za javna plaćanja i finansijsku
statistiku. Na prostoru severa Kosova Narodna banka Srbije obavlja poslove iz svoje nadležnosti
preko filijale u Kragujevcu i šalterskog mesta u Severnoj Mitrovici.
Privreda
U Severnoj Mitrovici smeštena je i organizaciona jedinica Agencije za privredne registre
Republike Srbije koja omogućava da se privredni subjekti sa Kosova registruju prema zakonima
Republike Srbije. Sa druge strane, privredni subjekti koji žele da funkcionišu unutar kosovskog
sistema prijavljuju se u Agenciji za registraciju poslovanja na Kosovu preko opštinskog centra za
registraciju preduzeća opštine Severna Mitrovica.46 Naime, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi
br. 03/L – br. 040, centralna vlast Kosova je poverila nadležnost opštinama u pogledu registracije
preduzeća i drugih poslovnih subjekata, te se stoga registracija obavlja u opštinskim centrima. U
opštinama na severu Kosova još uvek ne funkcioniše u potpunosti registracija privrednih subjekata.
Nacionalna služba za zapošljavanje Republike Srbije ima Pokrajinsku službu za zapošljavanje u
Severnoj Mitrovici, koja prati rad filijale „Kosovska Mitrovica”, filijale „Priština” u Gračanici i
filijale „Gnjilane” u Ranilugu. Filijala „Kosovska Mitrovica” ima svoje organizacione jedinice u
Leposaviću, Zubinom Potoku, Zvečanu, Vučitrnu, Srbici i Istoku.47 Pokrajinska služba Nacionalne
44 Ekspoziture Poreske uprave: Gračanica, Leposavić, Ranilug, Šilovo, Štrpce, Zubin Potok i Zvečan. Izvor:
Informator o radu (2017), Poreska uprava Ministarstva finansija Republike Srbije. 45 Uredba o izvršavanju Zakona o porezu na dodatu vrednost na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i
Metohija za vreme važenja Rezolucije Saveta bezbednosti OUN broj 1244; Uredbu o izvršavanju Zakona o
akcizama na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija za vreme važenja Rezolucije Saveta
bezbednosti OUN broj 1244 i Uredbu o izmenama Uredbe o posebnim uslovima za vršenje prometa robe sa
Autonomnom pokrajinom Kosovo i Metohija. 46 Opština Severna Mitrovica je formirana 2013. godine nakon održanih prvih lokalnih izbora po kosovskim
zakonima na severu Kosova. Pre toga u Severnoj Mitrovici je postojala Administrativna kancelarija Severna
Mitrovica. 47 Informator o radu Nacionalne službe za zapošljavanje (2017), Nacionalna služba za zapošljavanje,
dostupno na: http://bit.ly/2tM7POt
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE
19
služne za zapošljavanje ima šest zaposlenih, a filijala „Kosovska Mitrovica” ima 36 radnika.48
Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje na prostoru Kosova je bilo 22149
nezaposlenih lica na kraju 2016. godine, od čega je 8340 registrovano u filijali „Kosovska
Mitrovica”.49
Pored svojih redovnih aktivnosti u oblasti zapošljavanja i osiguranja u slučaju nezaposlenosti,
Nacionalna služba za zapošljavanje obavlja poverene poslove isplate privremene naknade.50 Ovu
vrstu naknade ostvaruju „oni koji su najkasnije do 9. juna 1999. godine bili u radnom odnosu u
nekoj od društvenih organizacija ili preduzeća na području AP Kosova i Metohije, a sada po tom
osnovu, ne dobijaju zaradu, nisu zasnovali novi radni odnos, nemaju uslov za penziju, nisu ostvarili
pravo na novčanu naknadu u vremene nezaposlenosti i ne ostvaruju prihod po osnovu rada i
imovine”.51 U toku 2016. godine, Nacionalna služba za zapošljavanje je prosečno mesečno
isplaćivala 15284 privremene naknade po ovom osnovu.52
U kosovskom sistemu evidencija nezaposlenih i posredovanje pri zapošljavanju se vrši u okviru
opštinskih kancelarija za zapošljavanje i regionalnih centara za zapošljavanje, koji funkcionišu pod
nadzorom Ministarstva rada i socijalne zaštite. Na severu Kosova posluje regionalna kancelarija
Mitrovica pod kojom su opštinske kancelarije za zapošljavanje u Leposaviću, Zubinom Potoku i
Zvečanu.53
Poljoprivreda
Na prostoru severa Kosova deluje Poljoprivredna stručna služba „Kosovska Mitrovica” koju je
osnovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije radi unapređenja
poljoprivredne proizvodnje na prostoru Kosovsko-mitrovačkog okruga. Stoga ova stručna služba
deluje na prostoru opština Severna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok, Leposavić, Vučitrn i Srbica.
Uslovi i način rada savetodavnih poslova utvrđeni su Zakonom o obavljanju savetodavnih i
stručnih poslova u oblasti poljoprivrede („Sl glasnik RS“, br 30/10). Rad Poljoprivredne stručne
službe Kosovska Mitrovica je organizovan u službe za ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo i zaštitu
bilja, a realizuju ga četiri zaposlena. Do 1999. godine stručna služba je bila smestena u južnom delu
Mitrovice, a danas se nalazi u severnom delu grada.54
Kosovsko zakonodavstvo takođe definiše rad savetodavnih službi za poljoprivredu.55 U okviru
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja postoji Odeljenje za savetodavne i stručne
48 U filijali Kosovska Mitrovica radi 27 radnika na neodređeno vreme i 9 na određeno vreme. Izvor: Ibid. 49 Izveštaj o radu Nacionalne službe za zapošljavanje za 2016. godinu (2016), Nacionalna služba za
zapošljavanje, dostpuno na: http://bit.ly/2uar3Q1 50 Privremena naknada se isplaćuje na osnovu Zaključka Vlade Republike Srbije 05 broj: 02-4586/2003-001
оd 17. jula 2003. godine i Zaključka Vlade Republike Srbije 05 broj: 120-6051/2010 od 26. avgusta 2010.
godine. 51 Preporuka Zaštitnik građana za Nacionalnu službu za zapošljavanje u vezi sa isplatom privremenih
naknada, 15.9.2015. godine. 52 Izveštaj o radu Nacionalne službe za zapošljavanje za 2016. godinu (2016), Nacionalna služba za
zapošljavanje, dostpuno na: http://bit.ly/2uar3Q1 53 Pod regionalnom kancelarijom Mitrovica posluju i opštinska kancelarija za zapošljavanje u opštini Srbica i
Vučitrn. Izvor: Godišnji izveštaj „Rad i zapošljavanje” za 2015. godinu (2016), Odeljenje za rad i
zapošljavanje, Ministarstvo rada i socijalne zaštite, dostupno na: http://bit.ly/2u8LLjx 54 Izvor: Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije, https://www.psss.rs 55 Zakon br. 04/L-074 o savetodavnim službama za poljoprivredu i ruralni razvoj
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE
20
usluge, koje organizuje rad savetodavnih usluga i podržava rad informativnih opštinskih
savetodavnih centara za poljoprivredu i ruralni razvoj. U prethodnom periodu nadležno
ministarstvo je podsticalo pretvaranje opštinskih savetodavnih kancelarija za poljoprivredu u
informativne opštinske savetodavne centre za poljoprivredu i ruralni razvoj, kako je bilo
predviđeno Strategijom savetodavnih usluga u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja 2012-2016.
U opštinama na severu Kosova još uvek nije funkcionalno pružanje savetodavnih usluga iz oblasti
poljoprivrede i ruralnog razvoja prema kosovskom sistemu.
Kultura
Kada su u pitanju ustanove iz oblasti kulture, na severu Kosova nalaze se ustanove koje su
premeštene iz teritorija sa većinskim albanskim stanovništvom nakon 1999. godine. Istorijski
arhiv „Kosovska Mitrovica” je smešten u Zvečanu, a Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika
kulture „Priština” i Pokrajinski kulturni centar „Priština” su izmešteni u Leposaviću. Istorijski
arhiv obavlja poslove zaštite arhivske građe na teritoriji opština: Kosovska Mitrovica, Leposavić,
Zvečan, Zubin Potok, Srbica i Vučitrn,56 dok poslove vođenja lokalnih registara i zaštite kulturnih
dobara na Kosovu obavlja Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture „Priština”.57
Ministarstvo kulture obezbeđuje uslove za rad ovih ustanova i vrši nadzor nad realizacijom
programa zaštite nepokretnih kulturnih dobara na Kosovu. Prema odluci Vlade Republike Srbije o
maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme za 2017. godinu Pokrajinski zavod za zaštitu
spomenika kulture Priština može da ima najviše 16 zaposlenih, Istorijski arhiv „Kosovska
Mitrovica” 7, a Pokrajinski kulturni centar „Priština” 5.58
Pravosuđe
Na severu Kosova pravosudni sistem Republike Srbije čine: Osnovni sud u Kosovskoj Mitrovici,
Viši sud u Kosovskoj Mitrovici, Prekršajni sud u Kosovskoj Mitrovici, Osnovno javno
tužilaštvo u Kosovskoj Mitrovici i Više javno tužilaštvo u Kosovskoj Mitrovici.59
Tabela 7. Maksimalan broj zaposlenih u pravosudnim organima za 2017. godinu na severu Kosova
Opština Pravosudni organ Broj zaposlenih
Severna Mitrovica Osnovni sud u Kosovskoj Mitrovici 87
Severna Mitrovica Osnovno javno tužilašstvo u Kosovskoj Mitrovici 10
Severna Mitrovica Prekršajni sud u Kosovskoj Mitrovici 48
Zvečan Viši sud u Kosovskoj Mitrovici 34
Zvečan Više javno tužilaštvo u Kosovskoj Mitrovici 7
Ukupno 186
Izvor: Odluka o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu državnih organa, sistemu
javnih službi, sistemu Autonomne pokrajine Vojvodine i sistemu lokalne samouprave za 2017. godinu („Sl.
glasnik RS”, br. 61/2017)
56 Rešenje o utvrđivanju teritorije arhiva („Sl. glasnik RS” br. 7/96). 57 Rešenje o utvrđivanju teritorije Zavoda za zaštitu spomenika kulture („Sl. glasnik RS” br. 48/98). 58 Odluka o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu državnih organa, sistemu javnih
službi, sistemu Autonomne pokrajine Vojvodine i sistemu lokalne samouprave za 2017. godinu („Sl. glasnik
RS”, br. 61/2017) 59 Mapa sudova i tužilaštva Republici Srbiji, dostupno na:
http://www.mpravde.gov.rs/nova_mreza_sudova.php
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE
21
Viši sud i Više javno tužilaštvo su smešteni u Zvečanu, dok ostali pravosudni organi se nalaze u
Severnoj Mitrovici. Prema odluci Vlade Republike Srbije o maksimalnom broju zaposlenih u
javnim institucijama predviđeno je da navedeni pravosudni organi imaju u toku 2017. godine
ukupno 186 zaposlenih, od čega je najviše dozvoljeno u Osnovnom sudu (87, Tabela 7).
U toku 2013. godine započet je proces integracije navedenih pravosudnih organa u pravni sistem
Kosova. Naime, sa potpisivanjem Prvog sporazuma o principima normalizacije odnosa Beograda i
Prištine, poznatog kao „Briselski sporazum”,započeti su i pregovori u oblasti pravosuđa. Po osnovu
tačke 10. ovog sporazuma (pravosuđe), u februaru 2015. godine, potpisan je Sporazum o
pravosuđu, a u novembru 2016. godine su usvojeni Zaključci EU posrednika o pravosuđu, kojim su
dogovoreni koraci za završetak integracije pravosuđa.60 Sporazumom o pravosuđu je između
ostalog dogovoreno: da će postojati jedan Osnovni sud i jedno Osnovno tužilaštvo za region
Mitrovice, da će se Osnovni sud u Mitrovici nalaziti u više objekata (u Južnoj Mitrovici i Sevenoj
Mitrovici) i imati ogranke u Zubinom Potoku, Leposaviću, Srbici i Vučitrnu, kao i da će Odeljenje
Apelacionog suda imati sedište u Severnoj Mitrovici.61 Do sada je potvrđen spisak sudija, tužilaca i
administrativnog osoblja koji će se integrisati u pravosudni sistem i u toku su dalji pregovori oko
spornih pitanja u ovoj oblasti.62
Katastar nepokretnosti
Na prostoru severa Kosova postoji Služba za katastar nepokretnosti „Kosovska Mitrovica” sa
sedištem u Zvečanu i Služba za katastar nepokretnosti „Leposavić” u Leposaviću, koje
funkcionišu u sastavu Republičkog geodetskog zavoda Srbije. Služba za katastar nepokretnosti
„Kosovska Mitrovica”, i njoj pripadajuća Služba za katastar nepokrentosti Zubin Potok, pokrivaju
teritoriju opština Kosovska Mitrovica, Zvečan, Srbica i Zubin Potok.63
Nakon dešavanja 1999. godine, sva katastarska dokumentacija sa teritorije Kosova je izmeštena u
Kruševac, a Vlada je donela odluku o zabrani upisa promena u ovoj dokumentaciji, sa ciljem da se
sačuvaju podaci o vlasništvu.64 Sa druge strane, 2000. godine je osnovana Kosovska agencija za
katastar od strane UN-Habitat, nakon čega su formirane opštinske katastarske kancelarije.65
Međutim, usled izmeštanja katastarske dokumentacije u Srbiju stvorio se problem nedostatka
ažuriranih podataka u kosovskom katastru, što u krajnjem dovelo do otežanog ostvarivanja
imovinskih prava građana.
Kako bi se rešilo ovo pitanje katastarske evidencije, predstavnici Beograda i Prištine potpisali su
Tehnički sporazum o katastru, u septembru 2011. godine, kao deo procesa briselskih pregovora. Na
osnovu ovog sporazuma Beograd je preuzeo obavezu da izvrši transfer katastarske evidencije sa
60 Izveštaj o napretku u dijalogu Beograda i Prištine za period oktobar 2016 - april 201 (2017), Vlada
Republike Srbije, dostupno na: http://bit.ly/2txK3p2 61 Izvor: http://www.kim.gov.rs/p06.php 62 Ibid. 63 Informator o radu (2017), Republički geodetski zavod, dostpuno na: http://bit.ly/2v9mJhS 64 Informator o radu za 2014. godinu (2014), Kancelarija za Kosovo i Metohiju 65 Izvor: Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, mmph-rks.org/sr/Kosovska-Agencija-za-
Katastar
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE
22
teritorije Kosova.66 U martu 2016. godine je završena digitalizacija katastarske dokumentacije koja
je 1999. godine izmeštena u Srbiju.67 Ipak, do sada nisu rešena sva pitanja koja su sporazumom
definisana i očekuju se dalji pregovori u oblasti katastra.
Ostale institucije Republike Srbije Kosovsko-mitrovački upravni okrug je područni centar državne uprave Republike Srbije sa
sedištem u Severnoj Mitrovici. Prema Uredbi o upravnim okruzima („Sl. glasnik RS”, br. 15/2006),
Kosovsko-mitrovački upravni okrug vrši poslove državne uprave na teritoriji opština: Vučitrn,
Zvečan, Zubin Potok, Severna Mitrovica, Leposavić i Srbica. Upravni okrug je nadležan za:
rešavanje u upravnim stvarima u prvom stepenu, odnosno o žalbi protiv prvostepenih rešenja
imalaca javnih ovlašćenja, nadzor nad radom imalaca javnih ovlašćenja i inspekcijski nadzor.68
Radom upravnog okruga upravlja načelnik, a saradnja sa opštinama se ostvaruje preko Saveta
upravnog okruga. Organizacionu strukturu upravnog okruga čine načelnik upravnog okruga,
stručna služba upravnog okruga sa 7 zaposlenih i 11 inspekcijskih službi sa ukupno 27 načelnika i
inspektora.69 U okviru ovog upravnog okruga inspekcijske službe deluju u oblasti trgovine (tržišna
inspekcija), zdravlja (zdravstvena inspekcija, sanitarna inspekcija), energetike (elektro-energetska
inspekcija), poljoprivrede i zaštite životne sredine (veterinarska inspekcija, poljoprivredna
inspekcija, vodna inspekcija, uprava za zaštitu bilja, inspekcija za zaštitu životne sredine),
zapošljavanja (inspekcija rada) i obrazovanja (prosvetna inspekcija).70
Pored ovog upravnog okruga, još četiri upravna okruga na Kosovu je obrazovala Vlada Srbije
Uredbom o upravnim okruzima („Sl. glasnik RS”, br. 15/2006) i to: Kosovski upravni okrug, Pećki
upravni okrug, Prizrenski upravni okrug i Kosovsko-pomoravski upravni okrug. Po dolasku misije
UMNIK 2000. godine je uvedena nova administrativna podela prema kojoj Kosovo ima sedam
upravnih okruga: Đakovički okrug, Gnjilanski okrug, Kosovsko-mitrovački okrug, Pećki okrug,
Prištinski okrug, Prizrenski okrug i Uroševački okrug.
Na severu Kosova, osim upravnih okruga, stručne poslove za potrebe Vlade Republike Srbije
obavlja i Kancelarija za Kosovo i Metohiju. Vlada Republike Srbije je 2013. godine osnovala
ovu kancelariju Uredbom o Kancelariji za Kosovo i Metohiju („Sl. glasnik RS” br.75/12, 123/12 i
100/13) radi vršenja stručnih poslova za potrebe Vlade i nadležnih ministarstava koji se odnose na
funkcionisanje institucija Republike Srbije na teritoriji Kosova.71
Kancelarija vrši poslove koji se odnosi na: obrazovanje, zdravstvo, socijalnu politiku, kulturu,
infrastrukturu, telekomunikaciju, zaštitu kulturnog nasleđa, sistem lokalne samouprave, delovanje
Srpske pravoslavne crkve, pomoć interno raseljenim licima, kao i drugi poslovi iz njene
nadležnosti. U skladu sa budžetom Republike Srbije, Kancelarija vrši transfer sredstava na ime
66 Po tom osnovu Republički geodetski zavod je dobio finansijsku podršku kroz EU projekat „Razmena
katastarskih podataka između Beograda i Prištine”. Izvor: Izveštaj o napretku u dijalogu Beograda i Prištine
za period april - oktobar 2015 (2015), Vlada Republike Srbije, dostupno na: http://bit.ly/2vb57Ca 67 Izveštaj o napretku u dijalogu Beograda i Prištine za period april - oktobar 2016 (2016), Vlada Republike
Srbije, dostupno na: http://bit.ly/2vvIdVM 68 Nadležnost upravnog okruga je definisana Zakonom o državnoj upravi („Sl. glasnik RS”, br. 79/2005,
101/2007, 95/2010 i 99/2014) i Uredbom o upravnim okruzima („Sl. glasnik RS” , br. 15/2006). 69 Izvor: http://www.kosovskomitrovackiokrug.rs/organizaciona-struktura/ 70 Izvor: www.kosovskomitrovackiokrug.rs/organizaciona-struktura/ 71 Izvor: www.kim.gov.rs
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? OSTALE INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE
23
isplate zarada naknade zarada u organima uprave, javnim preduzećima i ustanovama čiji su
osnovači opštine na teritoriji Kosova.72 Uz to Kancelarija ima značajnu ulogu u pregovaračkom
procesu sa Evropskom unijom po pitanju poglavlja 35, koje se tiče normalizacije odnosa između
Srbije i Kosova.
Rad Kancelarije je organizovan unutar sedam sektora u skladu sa poverenim poslovima i četiri
biroa Kancelarije sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Gračanici, Gnjilanu i Kraljevu. Kancelarija
za Kosovo i Metohiju je u toku 2014. godine imala 66 zaposlena, а maksimalan dozvoljeni broj
zaposlenih prema odluci Vlade za 2017. godinu je 71.7374
72 Izveštaj o radu Kancelarije za Kosovo i Metohiju za period januar-decembar 2016 (2017), Kancelarija za
Kosovo i Metohiju 73 Informator o radu za 2014. godinu (2014), Kancelarija za Kosovo i Metohiju 74 Odluka o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu državnih organa, sistemu javnih
službi, sistemu Autonomne pokrajine Vojvodine i sistemu lokalne samouprave za 2017. godinu („Sl. glasnik
RS”, br. 61/2017)
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
24
JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE I LOKALNE INSTITUCIJE
Jedinice lokalne samouprave Usvajanjem Rezolucije 1244/99 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, 1999. godine upostavljena
je administracija UNMIK75 i došlo je do povlačenja državnih organa Republike Srbije sa područja
sa većinskim albanskim stanovništvom. Međutim, u opštinama na severu Kosova, jedinice lokalnih
samouprava su zadržale postojeći institucionalni okvir i nastavile da funkionišu prema zakonima
Republike Srbije.76 Otuda u ovim opštinama su ostale da funkcionišu lokalne samouprave kao
pravna lica u sistemu Repubike Srbije, i to: Opština Kosovska Mitrovica, Opština Leposavić,
Opština Zvečan i Opština Zubin Potok, koje ukupno imaju 392 zaposlenih (Tabela 8).
Tabela 8. Broj zaposlenih u opštinskoj administraciji u srpskom sistemu
Jedinica lokalne samouprave Broj zaposlenih
Opština Kosovska Mitrovica 110
Opština Leposavić 95
Opština Zvečan 67
Opština Zubin Potok 120
Ukupno 392
Izvor: Informacije dobijene od sagovornika tokom intervjua
Nakon potpisivanja Briselskog sporazuma 2013. godine i održavanja prvih lokalnih izbora na
severu Kosova po kosovskim zakonima, u novembru iste godine počeo je proces formiranja
lokalnih samouprava u skladu sa kosovskim zakonima. Ovim procesom su usvojeni novi statuti
opština čime su formirane jedinice lokalne samouprave u pravnom sistemu Kosova. Međutim,
činom izbora nije došlo do preuzimanja lokalnih administracija iz srpskog sistema, a takođe nisu
formirana opštinska odeljenja po kosovskom sistemu.77 Navedeni događaji doveli su do toga da na
u svakoj opštini na severu Kosova postoje po dve opštinske administracije, jedne koja radi po
zakonima Srbije i kojima rukovode predsednik privremenog organa imenovan od strane Vlade
Republike Srbije, i druge koja radi po zakonima Kosova i kojima rukovode izabrani gradonačelnici
na kosovskim lokalnim izborima.
Kada je u pitanju zakonski okvir važan za funkcionisanje opština, Republika Srbija i Kosovo imaju
usvojene Zakone o lokalnoj samoupravi koji se u određenoj meri razlikuju, pre svega u pogledu
obima nadležnosti. Zakonom o lokalnoj samoupravi Republike Srbije („Sl. glasnik RS”, br.
129/2007 i 83/2014 – dr.zakon) definisane su nadležnosti opština u skladu sa Ustavom koje se
odnose na: donošenje programa razvoja, urbanističkih planova, budžeta i završnog računa,
obavljanje komunalnih delatnosti, osnivanje ustanova i organizacija u oblasti osnovnog
obrazovanja, kulture, primarne zdravstvene zaštite, socijalne zaštite i dr.
75 UNMIK - United Nations Mission in Kosovo (Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu) 76 Lokalne samouprave na severu Kosova: igrokaz „između dve vatre” (2017), InTER - Institut za teritorijalni
ekonomski razvoj 77 Ibid.
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
25
Sa druge strane, prema kosovskom Zakonu br.03/L –040 o lokalnoj samoupravi opštine imaju širi
krug nadležnosti, naročito u pogledu obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, ali i drugih
oblasti. Opštine na Kosovu, uključujući i tri opštine na severu Kosova (Zubin Potok, Leposavić i
Zvečan) imaju mandat da se bave predškolskim, osnovnim i srednjim obrazovanjem, dok opština
Severna Mitrovica ima proširenu nadležnost u obezbeđenju visokog obrazovanja. Kada je u pitanju
zdravstvena zaštita, opštine na Kosovu i navedene tri opštine sa severa Kosova imaju nadležnost u
obezbeđivanju primarne zdravstvene zaštite, dok opština Severna Mitrovica ima i proširenu
nadležnost u obezbeđenju sekundarne zdravstvene zaštite. U oblasti socijalne zaštite, opštine na
Kosovu su u potpunosti nadležne za pružanje socijalne pomoći na svojoj teritoriji.
Kada je u pitanju pregovarački proces Beograda i Prištine, Briselski sporazum predviđa formiranje
Zajednice/Asocijacije srpskih opština na Kosovu. 78 Zajednica srpskih opština bi trebala da vrši
nadzor u oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanog i ruralnog planiranja, uz
mogućnost vršenja i drugih nadležnosti poverenih od strane centralne vlasti na Kosovu.79 Iako je
formiranje Zajednice jedna od najbitnijih tačaka sporazuma još uvek nije započeto njeno osnivanje.
Javna preduzeća jedinica lokalne samouprave Četiri severne opštine na Kosovu osnovale su devet javnih preduzeća koja funkcionišu prema
zakonima Republike Srbije. Opština Kosovska Mitrovica je osnivač četiri javna preduzeća koja
upravljaju vodosnabdevanjem, odlaganjem otpada, građevinskim zemljištem i stambenom
delatnošću u ovoj opštini. Javno komunalno preduzeće vodovod „Ibar” obezbeđuje
vodosnabdevanje i bavi se prečišćavanjem i odvođenjem atmosferskih i otpadnih voda.80 Drugo
javno komunalno preduzeće koje deluje u ovoj opštini je Javno komunalno preduzeće
„Standard”, osnovano radi sakupljanja otpada i održavanja javnih površina. U sastavu ovog
preduzeća deluju poslovne jedinice „Čistoća”, „Toplana”, „Hortikultura“, „Pijaca”, „Tehnička
služba” i „Parking servis”.81 Prema dostupnim podacima Agencije za privredne registre za 2015.
godinu, Javno komunalno preduzeće Vodovod „Ibar“ zapošljava 83 radnika, a Javno komunalno
preduzeće „Standard” 140.
Potom, Javno preduzeće „Direkcija za građevinsko zemljište i puteve“ ima ovlašćenje da se
bavi izradom građevinskih projekata, izgradnjom puteva, cevovoda i rušenjem objekata,
postavljanjem električne instalacije i drugim srodnim delatnostima, a taj posao obavlja 15
radnika.82 U oblasti održavanja stambenog i poslovnog prostora, Opština Kosovska Mitrovica je
osnovala Javno preduzeće „Direkcija za stambeni i poslovni prostor“, a osnivač je i preduzeća
„Društveno preduzeće za urbanizam, projektovanje i inženjering urbanizam“, koje zapošljava
osam radnika.83
78 Prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju odnosa, dostpuno na: www.kim.gov.rs/p03.php 79 Ibid. 80 Odluka o izmeni Odluke o promeni osnivačkog akta Javnog preduzeća „Javno komunalno preduzeće
vodovod Ibar Kosovska Mitrovica” (2014), Privremeni organ opštine Kosovska Mitrovica 81 Odluka o premi Statuta Javnog komunalnog preduzeća „Standard”“ Kosovska Mitrovica (2016),
Privremeni organ Opštine Kosovska Mitrovica 82 Odluka o promeni osnivačkog akta Javnog preduzeća „Direkcija za građevinsko zemljište i puteve”
Kosovska Mitrovica (2016), Privremeni organ opštine Kosovska Mitrovica 83 Izvor: Agencija za privredne registre Republike Srbije
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
26
U Zvečanu postoji Javno komunalno stambeno preduzeće „Zvečan” osnovano radi pružanja
komunalnih i stambenih usluga kao što su: sakupljanje i odlaganje otpada, vodosnabdevanje,
izgradnja stambenih i nestambenih objekata, postavljanje električne instalacije, vodovodnih i
komunalnih sistema, kao i drugih srodnih delatnosti.84 Prema dostupnim podacima APR-a ovo
javno preduzeće je zapošljavalo 48 radnika u 2015. godini, a na osnovu nalaza ovog istraživanja
preduzeće trenutno ima 54 zaposlena.
Opština Zubin Potok je osnovala Javno preduzeće komunalnih delatnosti „Ibar” pretežno radi
prečišćavanja i distribucije pijaće vode, i sakupljanja i odlaganja otpada.85 Pored toga, opština je
osnivač Javnog preduzeće „Direkcija za gradjevinsko zemljište, puteve i razvoj” koje
obezbeđuje uređivanje, korišćenje, unapređivanje i zaštitu građevinskog zemljišta, kao i organizuje
održavanje i zaštitu puteva i javnih objekata na teritoriji ove opštine.86 Ova dva preduzeća ukupno
zapošljavaju oko 110 zaposlenih, od čega je oko 80 njih zaposleno u JPKD „Ibar” a 30 u Direkciji.
Komunalnim poslovima u opštini Leposavić bavi se Javno komunalno preduzeće „24
Novembar”. Ovo javno preduzeće pruža usluge vodosnabdevanja, održavanja čistoće i javnih
površina.87 Prema podacima sa sajta APR, JKP „24. Novembar” zapošljava 67 radnika. Za
održavanje građevinskog zemljišta i puteva zaduženo je JP „Direkcija za građevinsko zemljište i
puteve”, u kome je trenutno zaposleno 12 radnika.
Navedena javna preduzeća funkcionišu u okviru srpskog zakonodavstva. Prema Zakonu o javnim
preduzećima („Sl. glasnik RS”, br. 15/2016), javno preduzeće obavlja delatnost od opšteg interesa i
može biti osnovano od strane Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne
samouprave. Ovaj novi Zakon o javnim preduzećima, koji je stupio na snagu u martu 2016. godine,
doneo je izmene u oblasti rukovođenja, upravljanja, planiranja, izveštavanja i kontrole javnih
preduzeća. Iz tog razloga opštine sa severa Kosova imale su obavezu da usklade osnivačka akta
javnih preduzeća sa odredbama novog Zakona. Ovaj Zakon propisuje da opštine imenuju direktora
javnog preduzeća, vrše nadzor nad poslovanjem preduzeća, daju saglasnost na program poslovanja,
a kada je neophodno obezbeđuje uslove za nesmetano obavljanje delatnosti preduzeća.
U kosovskom Zakonu o javnim preduzećima (Zakon br. 04/L-111, Zakon br. 03/L- 087, Zakon br.
05/L-009) izlistana su javna preduzeća koja su u vlasništvu Vlade ili opština. Prema ovom zakonu
Vlada je ovlašćena da izmeni listu javnih preduzeća i klasifikuje „svako preduzeće za koje je
valjano utvrđeno da je 50% ili više, direktno ili indirektno, u sveukupnom javnom vlasništvu
Republike Kosova i/ili jedne ili više javnih autoriteta Republike Kosova...”. Na listi lokalnih javnih
preduzeća nalaze se sledeća javna preduzeća koja posluju u četiri severne opštine: Preduzeće za
otpad „JKP Stanard” Mitrovica, Preduzeće za otpad „JKSP Zvečan” Zvečan; Preduzeće za
vodovod i otpad „Ibar” Zubin Potok; Preduzeće za otpad „24 Novembar” Leposavić; kao i
84 Statut Javnog komunalnog i stambenog preduzeća „Zvečan” Zvečan (2016), Privremeni organ opštine
Zvečan 85 Odluka o usklađivanju poslovanja JPKD „Ibar” Zubin Potok sa Zakonom o javnim preduzećima (2016),
Privremeni organ opštine Zubin Potok 86 Odluka o promeni osnivačkog akta Javnog preduzeća „Direkcija za građevinsko zemljište, puteve i razvoj”
(2013), Privremeni organ opštine Zubin Potok 87 Odluka o usklađivanju osnivačkog akta Javnog komunalnog preduzeća „24. Novembar” Leposavić sa
Zakonom o javnim preduzećima (2016), Privremeni organ opštine Leposavić
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
27
Autobuska stanica Mitrovica, Autobuska stanica Leposavić, Autobuska stanica Zubin Potok i
Autobuska stanica Zvečan.
Prema kosovskom zakonodavstvu, opštine imaju pravo da osnuju lokalna javna preduzeća u skladu
sa „Uredbom br. 02/2013 o kriterijumima za formiranje lokalnih javnih preduzeća i učešću opština
u odborima direktora regionalnih vodovodnih preduzeća”. Sva javna preduzeće, bilo da su u
vlasništvu Vlade Kosova (centralna javna preduzeća) ili opština (lokalna javna preduzeća), moraju
biti osnovana kao akcionarska društva. Rad lokalnih javnih preduzeća nadziru opštine, koje u
potpunosti snose odgovornost za njihovo poslovanje.88
Javne ustanove jedinica lokalne samouprave Lokalne samouprave na severu Kosova su osnivači ustanova u oblasti kulture. U opštini Kosovska
Mitrovica funkcioniše Kulturni centar „Dragica Žarković”, koji realizuje nekoliko programa:
dramski, folklorni, književni, filmski, likovni, muzički i amaterski. Ukupan broj zaposlenih u ovoj
ustanovi je 17.89 Ova opština je osnovala i Ustanovu gradski muzej i biblioteku „Vuk Karadžić”
koji takođe funkcionišu u sistemu Republike Srbije.
Opština Leposavić je osnivač Centra za kulturu „Sava Dečanac”, čija je osnovna delatnost
organizacija kulturnih manifestacija u Leposaviću, Lešku i Sočanici. U sastavu ove ustanove
funkcioniše i Kulturno-umetničko društvo Kopaonik. Kulturni centar „Sava Dečanac” zapošljava
ukupno 28 radnika. Takođe, lokalna samouprava je osnovala i Narodnu biblioteku „Sveti Sava”.
U Zubinom Potoku postoji ustanova za kulturu Dom kulture „Stari Kolašin”. Do početka 2017.
godine ova ustanova je funkcionisala kao Javno preduzeće za novinsko izdavačku informativnu i
kulturnu delatnost „Stari Kolašin”, kada je došlo do promene pravne forme javnog preduzeća u
ustanovu.90 U okviru Doma kulture „Stari Kolašin” funkcioniše biblioteka „Petar Petrović Njegoš”.
Ukupan broj zaposlenih u ovoj ustanovi je 20.
Kada je u pitanju kosovski sistem, prema Zakonu br. 02/L-57 o kulturnim ustanovama Kosova,
osnivači ustanova za kulturu mogu biti: Skupština Kosova, Vlada Kosova, Ministarstvo za kulturu,
omladinu i sport, opština i drugo fizičko ili pravno lice ukoliko je to izričito Zakonom dozvoljeno.
Opština može da osniva ustanovu opštinskog nivoa, dok više opštine mogu osnovati ustanovu
međuopštinksog nivoa.
U oblasti sporta u opštinama na severu Kosova postoji nekoliko ustanova koje funkcionišu u
sistemu Republike Srbije. Opština Kosovska Mitrovica je osnovala Ustanovu za sport, omladinu i
specijalizovane usluge koja je nadležna za obavljanje sportskih delatnosti, kulturnih manifestacija
i pružanje specijalizovanih usluga osobama sa posebnim potrebama. Ukupan broj zaposlenih u ovoj
ustanovi je 47. Takođe, u ovoj opštini postoji i Sportski centar „Kosovska Mitrovica”.
88 Predlog Koncept dokument o javnim preduzećima (2017), Ministarstvo za ekonomski razvoj, dostupno na:
http://bit.ly/2vD5rJn 89 http://kckm.org/o-nama/ 90 Rešenje o brisanju iz Registra privrednih subjekata Javno preduzeće za novinsko izdavačku informativnu i
kulturnu delatnost „Stari Kolašin” Zubin Potok (2017), Agencija za privredne registre
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
28
Sportsko rekreativni centar „Mokra Gora” je osnovan od strane opštine Zubin Potok i nadležan
je za organizaciju različitih sportskih događaja i takmičenja za učenike osnovnih i srednjih škola,
kao i za održavanje sportskih objekata u ovoj opštini. Sportsko rekreativni centar „Mokra Gora”
zapošljava 30 radnika.
U opštini Leposavić postoji Sportsko - turistička organizacija „Leposavić”, formirana sa ciljem
unapređenja i razvoja sporta i turizma. Nadležna je za organizaciju sportskih događaja i
manifestacija, saradnju i pružanje pomoći sportskim klubovima ali i promociju turističkih
potencijala opštine Leposavić. Na teritoriji Leposavića postoji 23 sportska kluba, registrovanih kod
Ministarstva za omladinu i sport Republike Srbije.
U srpskom sistemu, ustanove u oblasti sporta mogu osnivati, u skladu sa zakonom kojim se uređuju
javne službe, Republika Srbija, autonomna pokrajina i lokalna samouprava. Opštine koje
funkcionišu u sistemu Kosova, prema Zakonu br. 2003/24 o sportu, treba da formiraju sopstvene
fondove za finansiranje sporta.91 Takođe, predviđeno je da opštine imaju uspostavljenje departmane
za sport, omladinu i kulturu koji su nadležni za organizaciju sportskih događaja i manifestacija.
91 Zakon br. 2003/24 o sportu, dostupan na: http://bit.ly/2vmBgH3
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? ZAKLJUČAK
29
ZAKLJUČAK
Srpski narod na Kosovu je ostao na ovim prostorima najviše zahvaljujući institucijama Republike
Srbije koje svih ovih godina nakon Kumanovskog sporazuma92 deluju u opštinama na severu
Kosova. Delovanje ovih institucija su naročito bitne u oblastima koje su od suštinske važnosti za
opstanak stanovništva, pre svega u oblasti obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite i
organizovanja lokalne samouprave, ali i drugim bitnim sferama za funkcionisanje društva.
Kao što se videlo u rezultatima ovog istraživanja, institucije Vlade Republike Srbije pružaju veliki
broj usluga građanima na severu Kosova, čiji su korisnici ne samo lokalno stanovništvo četiri
severne opštine već i Srbi i ne-albanci iz drugih delova Kosova.93 U oblasti obrazovanja aktivno je
48 ustanova u kojima pohađaj oko 18,000 učenika i studenata. Devet zdravstvenih ustanova i
apoteka servisiraju oko 50,000 građana severa Kosova,94 kao i građane srpske i ne-albanske
nacionalnisti iz drugih delova Kosova. Svi Centri za socijalni rad na Kosovu godišnje servisiraju
oko 16,000 korisnika. Republički fond za penziono i invalidsko osiguranje Republike Srbije na
severu Kosova mesečno isplaćuju penzije za 8328 korisnika, a usluge filijale Nacionalne službe za
zapošljavanje koristi 8340 građana. Ostale institucije Republike Srbije takođe igraju značajnu
ulogu, svaka u svojoj oblasti.
Institucije Republike Srbije takođe igraju važnu ulogu i u zapošljavanju ljudi sa severa Kosova.
Procenjuje se da na severu Kosova oko 8,000 ljudi radi u ovim institucijama.95 Imajući u vidu i
njihove porodice, dolazimo do činjenice da na severu Kosova egzistencija oko 35-40,000 ljudi
direktno zavisi od plata koje dobijaju od Vlade Republike Srbije, što praktično čini oko 80% svih
stanovnika severa Kosova.
Na pregovorima u Briselu, koji se odvija između Vlade Srbije i Vlade Kosova uz pokroviteljstvo
Evropske unije, nije posvećena značajna pažnja nalaženju institucionalno-pravnog rešenja za dalje
funkcionisanje ovih institucija na severu Kosova (ali i u drugim srpskim zajednicama na Kosovu,
gde je situacija slična ili ista). Konačno rešenje bi trebalo naći u okviru Zajednice/Asocijacije
srpskih opština, koja bi trebala preuzeti ingerencije institucija Republike Srbije koje trenutno
funkcionišu na Kosovu. Pregovori oko formiranja Zajednice/Asocijacije su visoko politizovani
tako da se ne vidi skoro rešenje ovog problema. Međutim, imajući u vidu značaj i ulogu koje
institucije Republike Srbije imaju među Srbima i ne-albancima ne samo sa severu već i u drugim
delovima Kosova, potrebno je pristupiti ovom problemu sa znatnom dozom ozbiljnosti i
odgovornosti, i ponuditi sveobuhvatno rešenje koje bi konačno definisalo status i budućnost ovih
institucija na Kosovu, čime bi se doprinelo održivom opstanku srpske (i ne-albanskih) zajednice na
Kosovu.
92 Potpisivanjem Kumanovskog sporazuma (9. jun 1999.godine) prestala su vojna dejstva NATO prema
Saveznoj Republici Jugoslaviji i stvorili su se uslovi za usvajanje Rezolucije 1244/99 Saveta bezbednosti
Ujedinjenih nacija kojom je uspostavljena administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu-UNMIK. 93 Mnogi Srbi i ne-albanci iz drugih delova Kosova redovno dolaze na sever kako bi koristili usluge javnih
institucija Repulike Srbije. 94 Ne postoje zvanični podaci koliko ima stanovnika na severu Kosova ali po proceni InTER-a taj broj bi
trebao biti oko 50,000 95 Kada se ovoj cifri doda 4097 radnika koji su na platnom spisku EPS-a, dobijamo oko 12100 ljudi koji
direktno zavise od institucija Republike Srbije na Kosovu.
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? REFERENCE
30
REFERENCE
Literatura Administrativna uredba br. 22/2013, Maksimalan broj učenika za razred i odnos nastavnik -
učenik http://masht.rks-gov.net/uploads/2016/01/22-2013-ua-1.pdf
Visokoškolske ustanove, otvori podaci Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja,
dostupno na http://bit.ly/2toDcy1, http://bit.ly/2sP3s7I, http://bit.ly/2rZPcE7,
http://bit.ly/2rZSg37
Godišnji izveštaj „Rad i zapošljavanje„ za 2015. godinu (2016), Odeljenje za rad i zapošljavanje,
Ministarstvo rada i socijalne zaštite, dostupno na: http://bit.ly/2u8LLjx
Godišnji program poslovanja Javnog preduzeća za gazdovanje šumama „Srbijašume” za 2017.
godinu, dostupno na: http://bit.ly/2u9Ji8Y
Zakon br. 03/L - 068 o obrazovanju u opštinama
Zakon br. 03/L - 040 o lokalnoj samoupravi
Zakon br. 04/L-074 o savetodavnim službama za poljoprivredu i ruralni razvoj
Zakon br. 03/L- 087 o javnim preduzećima
Zakon br. 04/Z - 096 o izmeni i dopuni Zakona br. 2003/15 o šemi socijalne pomoći na Kosovu
Zakon br. 04/L-111 o izmenama i dopunama zakona o javnim preduzećima BR. 03/Z-087
Zakon br. 04/L - 125 o zdravstvu
Zakon br. 04/L - 249 o zdravstvenom osiguranju
Zakon br. 05/L-009 o izmenama i dopunama zakona br. 03/L-087 o javnim preduzećima izmenjen
i dopunjen zakonom br. 04/L-111
Zakon br. 2003/24 o sportu
Zakonom o državnoj upravi („Sl. glasnik RS”, br. 79/2005, 101/2007, 95/2010 i 99/2014)
Zakon o zdravstvenog zaštiti („Sl. glasnik RS”, br. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon, 88/2010,
99/2010, 57/2011, 119/2012, 45/2013 - dr. zakon, 93/2014, 96/2015 i 106/2015)
Zakonu o javnim preduzećima („Sl. glasnik RS”, br. 15/2016)
Zakonom o lokalnoj samoupravi Republike Srbije („Sl. glasnik RS”, br. 129/2007 i 83/2014 –
dr.zakon)
Zakonom o obavljanju savetodavnih i stručnih poslova u oblasti poljoprivrede („Sl glasnik RS”,
br 30/10)
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS”, br. 72/2009, 52/2011 i
55/2013)
Zakonom o socijalnoj zaštiti („Sl. glasnik RS”, br. 24/2011)
Zakon o Crvenom krstu Srbije („Sl. glasnik RS”, br. 107/2005)
Zaklјučci EU posrednika o sprovođenju Sporazuma o energetici iz 2013. godine, dostupno na
sajtu Kancelarije za Kosovu i Metohiju: http://www.kim.gov.rs/lat/p20.php
Zapisnik o izvršenoj kontroli ugovorenih obaveza u Domu zdravlja Zvečan (2015), Republičkog
fonda za zdravstveno osiguranje Republike Srbije, dostupnom na: http://bit.ly/2sX4v2C
Zapisnik o izvršenoj kontroli ugovorenih obaveza u Zdravstvenom centru „Kosovska Mitrovica”
(2015), Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Republike Srbije, dosptuno na:
http://bit.ly/2tgt0u3
Izveštaj o napretku u dijalogu Beograda i Prištine za period april - oktobar 2015 (2015), Vlada
Republike Srbije, dostupno na: http://bit.ly/2vb57Ca
Izveštaj o napretku u dijalogu Beograda i Prištine za period oktobar 2016 - april 2017 (2017),
Vlada Republike Srbije, dostupno na: http://bit.ly/2txK3p2
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? REFERENCE
31
Izveštaj o radu Kancelarije za Kosovo i Metohiju za period januar-decembar 2016 (2017),
Kancelarija za Kosovo i Metohiju
Izveštaj o radu Kancelarije za Kosovo i Metohiju za 2016. godinu (2017), Kancelarija za Kosovo
i Metohiju
Izveštaj o radu Nacionalne službe za zapošljavanje za 2016. godinu (2016), Nacionalna služba za
zapošljavanje, dostpuno na: http://bit.ly/2uar3Q1
Izveštaj o radu centara za socijalni rad u 2015. godini (2016), Republički zavod za socijalnu
zaštitu
Informator o radu (2017), Javno preduzeće „Pošta Srbije”, dostpuno na: http://bit.ly/2tzz5B5
Informator o radu (2014), Kancelarija za Kosovo i Metohiju
Informator o radu Nacionalne službe za zapošljavanje (2017), Nacionalna služba za
zapošljavanje, dostupno na: http://bit.ly/2tM7POt
Informator o radu (2017), Poreska uprava Ministarstva finansija Republike Srbije
Informator o radu (2017), Republički geodetski zavod, dostpuno na: http://bit.ly/2v9mJhS
Lokalne samouprave na severu Kosova: igrokaz „između dve vatre” (2017), InTER - Institut za
teritorijalni ekonomski razvoj
Lokalni ekološki akcioni plan opštine Leposavić 2016-2021 (2016), opština Leposavić
Odluka o izmeni Odluke o promeni osnivačkog akta Javnog preduzeća Javno komunalno
preduzeće vodovod „Ibar” Kosovska Mitrovica (2014), Privremeni organ opštine Kosovska
Mitrovica
Odluka o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu državnih organa,
sistemu javnih službi, sistemu Autonomne pokrajine Vojvodine i sistemu lokalne samouprave za
2017. godinu („Sl. glasnik RS”, br. 61/2017)
Odluka o osnivanju javnog preduzeća za razvoj i unapređivanje informisanja putem elektronskih
medija na srpskom jeziku u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija („Sl. glasnik RS”, br.
38/10)
Odluka o osnivanju privrednog društva sa ograničenom odgovornošću za strateški otkup i
distribuciju poljoprivrednih proizvoda „Metohija” Kosovska Mitrovica („Sl. glasnik RS”, br.
27/2013 i 38/2013 - ispr.).
Odluka o promeni osnivačkog akta Javnog preduzeća „Direkcija za građevinsko zemljište i
puteve” Kosovska Mitrovica (2016), Privremeni organ opštine Kosovska Mitrovica
Odluka o promeni osnivačkog akta Javnog preduzeća „Direkcija za građevinsko zemljište, puteve
i razvoj” (2013), Privremeni organ opštine Zubin Potok
Odluka o promeni statuta Javnog komunalnog preduzeća „Standard” Kosovska Mitrovica (2016),
Privremeni organ opštine Kosovska Mitrovica
Odluka o usklađivanju osnivačkog akta Javnog komunalnog preduzeća „24. Novembar”
Leposavić sa Zakonom o javnim preduzećima (2016), Privremeni organ opštine Leposavić
Odluka o usklađivanju poslovanja JPKD „Ibar” Zubin Potok sa Zakonom o javnim preduzećima
(2016), Privremeni organ Opštine Zubin Potok
Prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju odnosa, dostpuno na:
www.kim.gov.rs/p03.php
Predlog Koncept dokument o javnim preduzećima (2017), Ministarstvo za ekonomski razvoj,
dostupno na: http://bit.ly/2vD5rJn
Preporuka Zaštitnik građana za Nacionalnu službu za zapošljavanje u vezi sa isplatom
privremenih naknada, 15.9.2015. godine.
Primena nove paradigme održivog razvoja potopljenih područja u nalaženju konačnog rešenja za
status hidrosistema „Ibar-Lepenac” (2015), Institut za teritorijalni ekonomski razvoj
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? REFERENCE
32
Prosvetni karton gimnazije, stručne i mešovite škole, otvori podaci Ministarstva prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja, dostupno na http://bit.ly/2tob2mH, http://bit.ly/2rMCtt5,
http://bit.ly/2sLljeV
Prosvetni karton osnovne škole, otvori podaci Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja,
dostupno na www.bit.ly/2ryIipN
Rezime izveštaja o radu Ministarstva obrazovanja nauke i tehnologije za 2016 godinu, dostupno
na: http://bit.ly/2sRcjms
Rezolucija 1244/99 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija
Rešenje o brisanju iz Registra privrednih subjekata Javno preduzeće za novinsko izdavačku
informativnu i kulturnu delatnost „Stari Kolašin” Zubin Potok (2017), Agencija za privredne
registre
Rešenje o utvrđivanju teritorije arhiva („Sl. glasnik RS”, br. 7/96)
Rešenje o utvrđivanju teritorije Zavoda za zaštitu spomenika kulture („Sl. glasnik RS”, br. 48/98)
Sektorska strategija zdravstva 2017-2021 (2016), Ministarstvo zdravlja Kosova
Sintetizovani izveštaj o radu centra za socijalni rad u Srbiji u 2012. i 2014. godini, Republički
zavod za socijalnu zaštitu
Statistički mesečeni bilten IV/2017 (2017), Republički fond za penziono i invalidsko osiguranje
Statut Javnog komunalnog i stambenog preduzeća „Zvečan” Zvečan (2016), Privremeni organ
opštine Zvečan
Strategija ekonomskog razvoja opštine Zvečan 2014-2016 (2013), opština Zvečan
Strategija razvoja opštine Zubin Potok 2013-2017 (2013), opština Zubin Potok
Strateški plan obrazovanja na Kosovu 2017-2021 (2016), Ministarstvo za obrazovanje nauku i
tehnologiju
Trogodišnji program poslovanja Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije” za 2017-2019 (2017),
Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije”, dostupno na: http://bit.ly/2uiRtNs
Uredba br. 02/2013 o kriterijumima za formiranje lokalnih javnih preduzeća i učešću opština u
odborima direktora regionalnih vodovodnih preduzeća
Uredba o izvršavanju Zakona o akcizama na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija za
vreme važenja Rezolucije Saveta bezbednosti OUN broj 1244
Uredba o izvršavanju Zakona o porezu na dodatu vrednost na teritoriji Autonomne pokrajine
Kosovo i Metohija za vreme važenja Rezolucije Saveta bezbednosti OUN broj 1244
Uredba o izmenama Uredbe o posebnim uslovima za vršenje prometa robe sa Autonomnom
pokrajinom Kosovo i Metohija.
Uredba o Kancelariji za Kosovo i Metohiju („Sl. glasnik RS”, br.75/12, 123/12 i 100/13)
Uredba o planu mreže zdravstvenih ustanova („Sl. glasnik RS”, br. 42/2006, 119/2007, 84/2008,
71/2009, 85/2009, 24/2010, 6/2012, 37/2012, 8/2014 i 92/2015)
Uredba o upravnim okruzima („Sl. glasnik RS”,, br. 15/2006)
Internet stranice Agencija za privredne registre: http://apr.rs
Zavod za javno zdravlje Priština - Kosovska Mitrovica: http://www.zjzkm.rs
Javno preduzeće „Elektroprivredna Srbije”: http://www.eps.rs
Javno preduzeće „Infrastruktura Železnice Srbije” a.d: http://infrazs.rs
Javno preduzeće „Pošta Srbije”: http://www.posta.rs
Javno preduzeće „Putevi Srbije”: http://www.putevi-srbije.rs
Kancelarija za Kosovo i Metohiju: http://www.kim.gov.rs/index.php
Kosovskomitrovački okrug: http://www.kosovskomitrovackiokrug.rs/o-okrugu/
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? REFERENCE
33
Kulturni centar Dragica Žarković: https://kckm.org/o-nama/
Mapa sudova i tužilaštva u Republici Srbiji, dostupno na:
http://www.mpravde.gov.rs/nova_mreza_sudova.php
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja: http://opendata.mpn.gov.rs
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja: http://mmph-rks.org
Narodna banka Srbije: https://www.nbs.rs/internet/latinica/index.html
Nacionalna služba za zapošljavanje Republike Srbije: http://www.nsz.gov.rs/live/o-nama/nsz-
danas
Opština Zvečan: http://www.opstinazvecan.rs
Opština Zubin Potok: http://www.zubin-potok.org.rs
Opština Kosovska Mitrovica: http://www.kosmitrovica.rs
Opština Leposavić: http://www.leposavic.net
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije: https://www.psss.rs
Poreska uprava Republike Srbije: http://www.poreskauprava.gov.rs
Portal Vlade Kosova: https://www.rks-gov.net
Republički fond za zdravstveno osiguranje: http://rfzo.rs/index.php/organizacija-
info/orgjedinice/filijale-ispostave
Univerzitet u Prištini: http://www.pr.ac.rs
Uprave za trezor: https://www.trezor.gov.rs
KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA? REFERENCE
34