1
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo obrazovanja i nauke
Bosnia and Herzegovina
Federation of Bosnia and Herzegovina
CANTON SARAJEVO
Ministry of Education and Science
NASTAVNI PLAN
I PROGRAM za peti razred
devetogodinje osnovne kole
Juni , 2018.
e-mail: [email protected], www.monks.ba
Tel: +387 (0) 33 562-128, Fax: +387 (0) 33 562-218
Sarajevo, Reisa Demaludina auevia
mailto:[email protected]://www.monks.ba/2
SADRAJ
Nastavni plan za 5. razred devetogodinje osnovne kole ..........................
4
1. Programi obaveznih nastavnih predmeta
1.1. Bosanski jezik i knjievnost / Hrvatski jezik i knjievnost / Srpski jezik i knjievnost ......................................
5
1.2. Matematika ...............................................................................................
15
1.3. Priroda ......................................................................................................
27
1.4. Drutvo .....................................................................................................
34
1.5. Likovna kultura ........................................................................................
39
1.6. Muzika / Glazbena kultura .....................................................................
51
1.7. Tjelesni i zdravstveni odgoj ....................................................................
61
2. Djeca sa potekoama u uenju i razvoju ....................................................................
67
2.1. Uvod .........................................................................................................
2.2. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ......................................
2.3. Matematika ...............................................................................................
2.4. Priroda ......................................................................................................
2.5. Drutvo .....................................................................................................
2.6. Muzika / Glazbena kultura .....................................................................
2.7. Likovna kultura ........................................................................................
2.8. Tjelesni i zdravstveni odgoj .....................................................................
3. Vjeronauka/Vjeronauk ............................................................
Islamska Vjeronauka/Vjeronauk 109
Katolika Vjeronauka/Vjeronauk 119
3
.................................................................
Pravoslavna Vjeronauka/Vjeronauk
.............................................................
4. Profil i struna sprema nastavnika ..........................................................
148
4
NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE
OSNOVNE KOLE
REDNI
BROJ
OBAVEZNI NASTAVNI
PREDMETI
SEDMINI
BROJ
NASTAVNIH
SATI
GODINJI BROJ
NASTAVNIH
SATI
1.
Bosanski jezik i knjievnost/
Hrvatski jezik i knjievnost/
Srpski jezik i knjievnost
4 140
2.
3.
4.
Engleki jezik
Prvi strani jezik**
Njemaki jezik
2
3
2
70
105
70
5. Matematika 4 140
6. Priroda 2 70
7. Drutvo 1 35
8. Osnove tehnike 1 35
9.
10.
Kultura ivljenja
Informatika
1
1*
35
35*
11. Likovna kultura 1 35
12. Muzika/Glazbena kultura 1 35
13. Tjelesni i zdravstveni odgoj 3 105
UKUPNO REDOVNE NASTAVE 22 770
IZBORNI
NASTAVNI
PREDMET
14. Vjeronauka/Vjeronauk 1
1
35
15. Drutvo/Kultura/Religija 1
1
35
16. Zdravi ivotni stilovi 1
1
35
OSTALI OBLICI RADA
17. Odjeljenska zajednica 1 35
* - sati koji se ne realiziraju u kolskoj 2018./2019. godini ** - odnosi se na ostale strane jezike ukoliko se engleski jezik ne izuava
kao prvi strani jezik
5
Na osnovu lana 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine( Slubene novine Federacije BiH, broj 35/5), u skladu sa l. 24. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ( Slubene novine Kantona Sarajevo, broj:23/17 i 33/17) ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je imenovao Komisiju za izmjene nastavnih programa za osnovnu kolu za razrednu nastavu iz predmeta Bosanski jezik i knjievnost/ Hrvatski jezik i knjievnost/ Srpski jezik i knjievnost, Matematika, Priroda, Drutvo, Muzika/Glazbena kultura, Likovna kultura i Tjelesni i zdravstveni odgoj u sastavu: Hajrudin Neradin, prof. razredne nastave Adisa uvalija, prof. razredne nastave Azra Niki, prof. razredne nastave Amra Medar, nast. razredne nastave Irma Huri, magistar razredne nastave
BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST/
HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST/
SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST
( 4 asa sedmino 140 asova godinje)
NASTAVNI PROGRAM
5. RAZRED
Sarajevo, juni 2018.godine
6
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
OSNOVNA KOLA
Predmet:BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST/
HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST/
SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST
5. razred
Sarajevo, juni 2018.godine
7
BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST/ HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST / SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST
V RAZRED 4 sata sedmino 140 sati godinje
Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva
ITANJE
9 nastavnih sati
itanje u funkciji razumijevanja sadraja, doivljaja estetskih i etikih vrednota teksta
(tekstovi tampani latinicom i irilicom)
Usavravanje svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost)
Samostalno itanje nepoznatih tekstova, brzo pronalaenje vanih informacija
PISANJE
nastavnih sati 3
Razvijanje sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logiki strukturiranim i
gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu
INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA
39 (itanaka tiva)
12 (lektira)
Razvijanje recepcijskih sposobnosti, osjetljivosti za
umjetniko kazivanje, obogaivanje emotivnog
svijeta, smisla i sposobnosti za prepoznavanje i
izraavanje ljepote rijeima
Razvijanje jezikih sposobnosti , kreativnog i
kritikog miljenja, linih i drutvenih vrlina i
vrijednosti
Lektirom razvijati sposobnost
samostalnog itanja i
izraavanja doivljaja
knjievnih djela, kao i
sposobnost procjene djela i
poruke ,zauzimanje stava i
Sposobnost uivanja u itanju
GRAMATIKA
PRAVOGOVOR I
PRAVOPIS
45 nastavnih sati
Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezika
Razumijevanje znaenja reenica u tekstu i teksta, mogunost prepoznavanja
potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera
Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima,
pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije
KULTURA IZRAAVANJA
24 nastavna sata
Razvijanje jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti korektnog i
lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi
Ovladavanje jezikim sredstvima potrebnim za uspjeno izraavanje u pojedinim
oblicima usmenog i pismenog izraavanja
Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja smislenim reenicama
MEDIJSKA KULTURA
8 nastavnih sati
Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio-emisije, sadraja
tampe
Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom na vrijednost
(pouno, manje pouno, djela umjetnikih kvaliteta i filmski i televizijski ki)
Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu filma, radija, televizije,
tampe
8
OBR A ZLOENJE Prema nalogu Ministra za obrazovanja, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Elvira
Kazazovia, oformljen je struni tim uitelja/nastavnika/profesora razredne nastave,
koji su izvrili analizu nastavnog programa za I, II, III, IV i V razred devetogodinje
osnovne kole.
Definisana su podruja analize (razvojna primjerenost, povezanost i
ujednaenost sadraja i ishoda, logika povezanost razliitih predmetnih podruja u
tematske i druge cjeline), a u analizu su bili ukljueni nastavnici koji su realizirali
nastavu u I, II, III i IV razredu devetogodinje osnovne kole, kao i primjeri iz prakse
koji argumentuju potrebu za promjenom (djeiji radovi, dokumentacija, planovi i
analize nastavnika). Rezultati analiza su bili dopunjeni i fokus grupama sa roditeljima
(ta su primijetili da je djeci bilo teko/lako, nerazumljivo, da li se sa nekim
sadrajima ne slau i zato, ta je bilo uspjeno...) te su dati prijedlozi za izmjene, koje
je usaglasio struni tim Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.
Izvrene su odreene korekcije Nastavnog programa iz Bosanskog jezika i
knjievnosti/ Hrvatskog jezika i knjievnosti/ Srpskog jezika i knjievnosti za peti
razred devetogodinje osnovne kole:
* Oblast KNjiEVNOST:
- Nastavna jedinica Izokrenuta pria Branko opi se ne realizuje ( realizuje se u
4.razredu);
- Nastavna jedinica Aska i vuk , I.Andri se ne realizuje;
- Nastavna jedinica Plavi uperak , M. Anti se realizuje;
- Nastavna jedinica Proljetna zora , Aleksa anti se realizuje.
* Oblast LEKTIRA:
- Realizovati lektiru Patuljak iz Zaboravljene Zemlje , A. Hromadi.
* Oblast JEZIK:
- Nastavna jedinica Azbuka se ne realizuje.
*Oblast KULTURA IZRAAVANjA:
- Nastavna jedinica Prianje na osnovu tematskih rijei se ne realizuje ( realizuje se
u 4.razredu).
- Nastavna jedinica Prepriavanje bez obaveznog sastavljanja plana se ne realizuje.
- Nastavna jedinica Opis lika se realizuje.
* Oblast MEDIJSKA KULTURA:
- Uz nastavnu jedinicu Izraajna sredstva djela ekrana gledati film Vlak u snijegu.
9
ITANJE I PISANJE
PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI OEKIVANA POSTIGNUA
ZAHTJEVI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
itanje tekstova tampanih
latininim i irilinim
pismom
Razvijanje tehnike itanja,
razumijevanje i
reprodukcija proitanog sa,
ili bez elemenata
stvaralatva
itanjem do novih
informacija i novih znanja
itanje kao inilac razvoja
djeijeg govornog izraza
itanje u funkciji estetskog
i etikog odgoja
P i s a nj e
Prepisivanje
Pisanje po diktatu
Kreativno pisanje
Osamostaljivanje
uenika u komunikaciji s tekstom
Uvjebavanje
samostalnog itanja
pomou uputstava tipa:
(prethodno proitati
tekst, potcrtati manje
poznate i rijei koje su
teke za izgovor,
uvjebati izgovor tih
rijei,zamisliti da ima
mnogo slualaca,
povremeno pogledati u
njihovom pravcu,
razmisliti kada je
umjesna upotreba
primjerenih pokreta,
glas prilagoditi karakteru teksta)
- usavravanje itanja u
sebi radi breg razumijevanja
Razvijanje sposobnosti
samostalne
interpretacije
proitanog i
sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata
Razvijanje sposobnosti
oblikovanja smislenog
sadraja Prepoznavanje
kompozicionih cjelina
Pisanje uz uvaavanje
zakonitosti, pravila i
normi gramatike ,
ortoepije i ortografije
Izraavanje linih
osjeanja, stavova i miljenja
Pravilno itanje i
razumijevanje proitanog
Mogunost
reprodukcije
(samostalno ili na osnovu pitanja)
Mogunost
prepoznavanja
vanih pojedinosti u tekstu
Mogunost
samostalnog
sluenja tekstom
radi usvajanja novih znanja
Mogunost
identifikacije
rijei,reenica,
dijelova teksta koji
predstavljaju
prepreku u
uspjenom druenju s tekstom
Mogunost tanog prepisivanja teksta
Pisanje po diktatu kratkih reenica
Tano odgovaranje
na postavljena pitanja
Razvijena tehnika
itanja -pravilnost
brzina i
izraajnost
Razumijevanje
proitanog ,
mogunost
samostalne reprodukcije
(odgovorima na
postavljena
pitanja,
prepriavanjem
bez plana
rjeavanjem
zadataka koji
podrazumijevaju linu procjenu)
Snalaenje u
tekstovima koji se
razlikuju po
obimu i
sloenosti radi
usvajanja novih znanja
Razvijena
samostalnost u
pisanju po
diktatu,prepisiva
nju,i pisanju
slobodnih sastava
i u oblicima
izraavanja koji
su programska obaveza
Izraajno itanje,
prenoenje tona i
raspoloenja na
sluaoce
Usklaenost
intonacije, jaine i
boje glasa sa sadrajem
itanje manje
poznatog i
nepoznatog teksta,
razumijevanje
proitanog i
reprodukcija vanih pojedinosti
Sposobnost
kritikog i stvaralakog itanja
Jasno izgraen stav
o sadraju,
Mogunost
diferencijacije
sadraja s obzirom
na vanost u
pamenju i reprodukciji
Mogunost
snalaenja u svim
oblicima
izraavanja ,
poznavanje pravila
pisanja i gramatike
u obimu koji je utvren programom
10
PROGRAMSKI OEKIVANA POSTIGNUA
ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI
MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Knjievni
tekstovi:
Skender
Kulenovi:
Cesta
Alija
Duboanin:
arko
Miroslav
Anti: Plavi
uperak
Ela Peroci:
Majin dar
Narodna pria:
Ko je na
svijetu najjai
A.S.Pukin:
Bajka o ribaru
i ribici
Stevan Bulaji:
Sarka
Aleksa anti
Proljetna zora
Eref Berbi:
Kako je otilo
ljeto
Poslovice
(izbor)
Aleksa Miki:
Lipov cvat
Vesna
Krmpoti:
Koliko je teka
pahuljica
(igrokaz)
Doivljaj knjievnog djela u
cjelini i sposobnost izraavanja dojma
Formiranje i usvajanje
temeljnih pojmova iz teorije
knjievnosti
Zapaanje i formulacija
teme knjievnog djela (o
emu tekst govori)
Razumijevanje
rijei/pojmova: fabu la i ko
mpozicija
Uoavanje i karakterizacija
likova u djelu: zakljuivanje
o osjeanjima likova na
osnovu dijaloga i njihovih
postupaka
Uoavanje karakteristinih
dijelova teksta, reenica,
rijei kojima su direktno
izraeni osnovna misao, piev stav i stavovi lica
Izbor karakteristinih mjesta
u tekstu: opis lika, pejzaa,
dijalog, mjesto i vrijeme
radnje, pojaavanje dinaminosti, humor
Razlikovanje govora pisca i govora lica
Zapaanje logikih cjelina u kompoziciji teksta
Samostalno itanje,
razumijevanje
proitanog i mogunost
reprodukcije
Uoavanje likova u
knjievnom tekstu i
mogunost uoavanja
njihovih glavnih osobina
Mogunost
zakljuivanja ( o
porukama zakljuuje uz
nastavnikovu pomo i posredovanje)
Uoavanje logikih
cjelina u knjievnom
djelu
Mogunost
prepoznavanja
karakteristinih mjesta u tekstu
Mogunost uoavanja
uzroka i posljedica u
ponaanju likova u
knjievnom djelu
Potpuna samostalnost
u itanju,
razumijevanju i
reprodukciji sadraja
Poznavanje i
razlikovanje
pojmova: tema
knjievnog djela, fabula i kompozicija
Uoavanje logikih
cjelina u tekstu i
formulisanje podnaslova
Uoavanje likova u
knjievnom djelu,
karakterizacija,
formulisanje poruke
Mogunost
uoavanja opisa,
dijaloga, mjesta i
vremena radnje,
dijelova teksta koji
predstavljaju
posebnu dinaminost u razvoju dogaaja
Potpuna samostalnost
u analizi knjievnog
teksta, mogunost
reprodukcije svih vanih elemenata
Potpuna samostalnost u
sluenju tekstom kao
izvorom informacija,
doivljaja i vrijednosti
Mogunost kritikog
promiljnja o knjizi,
likovima i njihovim
postupcima,
Razumijevanje
pojmova iz teorije
knjievnosti koji su programska obaveza
Stvaralaka upotreba
sadraja proitanih
knjievnih tekstova u
vlastitim pismenim radovima
Bogat rjenik koji je u
funkciji komunikacije i
kvaliteta usmenih i pismenih vjebi
Mogunost uporedbe
knjievnih tekstova s
obzirom na tematiku,
ljepotu kazivanja, jezike aspekte
Uporeivanje
vrijednosti poruka
pojedinih knjievnih djela
Razvijen senzibilitet za
doivljaj i izraavanje
doivljaja na nain koji
ima elemente
originalnosti
(izbor rijei, dojmovi)
11
Nasiha Kapidi-
Hadi: Vezeni
most
Enes Kievi:
Kia
Grigor Vitez:
evina jutarnja
pjesma
Musa azim
ati: Bosna
ubori
Dobria Cesari:
Jesen
Gustav Krklec:
Bijeli grad
Dragan Kulidan:
Potoi
ukrija Pando:
Posljednje laste
Lektira:
Ahmet
Hromadi:
Patuljak iz
Zaboravljene
Zemlje
Alija Duboanin:
Tiha rijeka
djetinjstva
Ivana Brli
Maurani: Prie
iz davnine
ani Rodari:
PutovanjePlave
Strijele
Mato Lovrak:
Vlak u snijegu
Ismet Bekri:
Jesen u gradu
(izabrane
pjesme)
Lirska pjesma
Osnovna osjeanja u pjesmi
Stilska sredstva: poreenje, epitet
Pjesnika slika vizuelni i
akustiki ( sluni)
elementi u pjesnikoj slici
Pjesnika slika izraena
bojom i zvukom
Zapaanje ritma i rime, izraavanje dojma
Izgraivanje knjievno-
estetskog senzbiliteta
Razvijanje sposobnosti
uenja napamet i
mogunosti izraajnog recitovanja
Samostalnost u itanju,razumijevanju
Razvijanje crta
kreativnosti posredstvom
aktivnosti koje
podrazumijeva domaa lektira
Mogunost adekvatnog
odgovora na doivljaj
pjesme rijeima, likovnim izrazom
Prepoznavanje pjesnikih slika
Mogunost
memorisanja i
recitovanja
Mogunost samostalnog
itanja i razumijevanja
toka dogaaja,
uoavanje likova, mogunost reprodukcije
Prepoznavanje
osnovnog osjeanja u pjesmi
Mogunost
uoavanja stilskih sredstava
Uoavanje ritma i rime
Razlikovanje
pojmova iz teorije
knjievnosti koji su programska obaveza
Sposobnost
samostalnog itanja,
izraavanja
doivljaja u usmenoj i pisanoj formi
Mogunost
prepriavanja teksta i
prilagoavanja
posebnim zahtjevima
(oekivanim
slijedom, uz
saimanje)
Razvijen senzibilitet za poetsku rije
Doivljavanje snage poetske rijei
Vjetina u izboru i
upotrebi rijei u govoru i pisanju
Pokuaji pisanja poezije
Mogunog ivog
izraajnog govorenja stihova
Potpuna samostalnost u itanju
Bogatstvo rjenika i
Izgraen kriterij za izbor knjige
Mogunost osobenog
govora oproitanom
djelu, Prepoznavanje
dijelova
katrakteristinih po naraciji,opisu
12
RJENIK, GRAMATIKA,
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Zaviajni govor i
knjievni jezik
Rijei iz mog zaviaja
Vrste rijei:
Imenice: zajednike,
vlastite, zbirne,
gradivne, stvarne i
nestvarne .
Zamjenice: line,
prisvojne, pokazne
Pridjevi (opisni,
prisvojni, gradivni),
pisanje prisvojnih
pridjeva na ski, -ki, -
ki, -ov, -ev.
Reenica:
Atribut i objekat u
reenici
Pravogovor i
pravopis:
Veliko slovo u
jednolanim i
vielanim imenima
gradova, naselja,
zemalja
Pisanje brojeva
slovima (glavni i redni)
Upravni i neupravni
govor
Upotreba
interpunkcijskih
znakova u reenici:
zareza, crte, take,
dvotake, upitnika,
usklinika, navodnika
Doivljaj ljepote
vlastitog, utemeljenog
govora ali i razumijevanje
znaaja upotrebe
normativno i stilski
ureenog jezika
Usvajanje znanja o
pravilima, jedinicama
jezikog sistema
principima i
zakonitostima njihovog ustrojstva
Razvijanje logikog
miljenja i zakljuivanja
(sposobnosti analize,
sinteze, uporeivanja,
apstrakcije i generalizacije)
Razlikovanje
promjenljivih vrsta
rijei i mogunost
prepoznavanja
potrebnih primjera u
tekstu
Mogunost sluenja
smislenim reenicama
Prepoznavanje proste
neproirene i proirene reenice
Mogunost uoavanja
subjekta i predikata u
reenicama, atributa,
apozicije i objekta
Pravilna upotreba
interpunkcijskih znakova
Mogunost tane
gramatike analize
teksta na razini
usvojenih znanja od I-V razreda
Mogunost navoenja
novih primjera
Korektno sluenje
pravilima o upotrebi
interpunkcijskih znakova
Dobro
poznavanje
sadraja
gramatike i
pravopisa koji
su programska
obaveza od I-V
razreda
Mogunost
samostalne
analize reenice
i teksta u skladu
s postavljenim
zahtjevima
Vjeta upotreba
znanja o
reenici u
samostalnim
pismenim
radovima
Primjena
nauenih pravila
na razini automatizacije
13
KULTURA IZRAAVANJA
PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI OEKIVANA POSTIGNUA
ZAHTJEVI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Naracija
Prepriavanje s
usmjerenjem na
saimanje teksta
Prianje dogaaja i
doivljaja
Deskripcija
Opis pojave,
zbivanja u prirodi
Opis lika iz najblie
okoline
Opis pejzaa
Osposobljavanje za
reprodukciju teksta
bez formulisanja
naslova cjelinama
sadraja potujui
hronologiju u
izraavanju i normu
standardnoga jezika
Razvijanje
sposobnosti
uoavanja uporinih
mjesta, saimanje
sadraja i izraavanje
punim reenicama
Pojaavanje
mogunosti
samostalnog
izraavanja
reenicama koje su
jasne i gramatiki
pravilno strukturirane
Osposobljavanje za
ivo, jasno,
ubjedljivo govorenje
i pisanje
Razvijanje
sposobnosti
organizacije usmenog
i pisanog izraavanja
i procjene efekata,
rezultata vlastitog
rada
Mogunost
prepriavanja koje e
obezbijediti
razumijevanje svih
vanih elemenata u
sadraju
Mogunost prianja
dogaaja i linog
doivljaja sa bitnim
elementima sadraja i
naglaenom
emotivnom notom
Uporeivanje opisa
lika u knjievnom
djelu , opisivanje
poznatih osoba (izbor
adekvatnih rijei
deskriptora), rijei za
oznaavanje vidljivih
osobina i rijei za
oznaavanje
ponaanja, postupaka.
Izraavanje vienog
rijeima koje su
primjerene tematici,
situaciji
Snalaenje u svim
oblicima
izraavanja
Prepriavanje
sadraja s
usmjerenjem na
saimanje teksta
Reenice su jasne i
tematski se
oslanjaju na
sadraj, odnosno
date rijei kao
uporine, poticajne
take
Mogunost
govorenja o
dogaajima i
doivljajima
Mogunost
prepriavanja teksta
potpunim jasnim i
gramatiki pravilno
oblikovanim
reenicama
Sposobnost
sluenja svim
oblicima
izraavanja i
mogunost
unoenja elemenata
originalnosti
Mogunost
proirivanja i
saimanja teksta
unoenjem novih
ideja
Osoben izbor
jezikih i stilskih
sredstava
Ispoljavanje smisla
za upotrebu epiteta,
uvoenje dijaloga,
unoenje elemenata
humora
Uoavanje
reprezentativnih
osobina
Postojanje kriterija
za procjenu
kvaliteta usmenog i
pismenog
izraavanja (ovo je
dobro uraeno,a
ovo mogu uraditi
bolje)
Broj nastavnih sati uz pojedina podruja je samo orijentaciona naznaka vremena
potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju slobodu
u planiranju i uspostavljanju balansa izmeu prethodnih postignua u pojedinim
podrujima i vremena potrebnog za dalji rad ( pr. Kod Kulture izraavanja moemo
poveati asove usmene vjebe ili ispravak pismene vjebe) . Imaju punu slobodu u
izboru nastavnih metoda, oblika nastavnog rada, nastavnih sredstava, naravno u
skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. Ali sve je podreeno
postavljenim ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.
14
MEDIJSKA KULTURA
PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Izraajna sredstva
djela ekrana ( gledati
film Vlak u snijegu)
(kadar , montaa,
muzika i dijalog u
filmu i
pozorinoj/kazalinoj
predstavi)
Film-knjievno djelo-
pozorite (poreenje
izraajnih mogunosti)
Dokumentarni film (gledanje filma Tunel
spasa)
Razumijevanje djela ekrana
/filmai televizije/
Povezivanje kadrova po
sjeanju ( sposobnost
identifikacije mjesta i
vremena, likova, objekata,
radnji, povezanost radnji,
odnosa i sukoba meu
likovima)
Razumijevanje redoslijeda
kauzaliteta dogaaja, odnosa
meu akterima radnje
Razumijevanje poruka
Razvijanje sposobnosti
prepoznavanja vlastitih
potreba i stavova
posredstvom identifikacije s
linostima na ekranu
ta je igrani, a
ta dokumentarni fim
U istoriji filma
prve filmske predstave
odnose se na
dokumentarni
film i snimljene situacije iz
svakodnevnog ivota
Odgoj za gledanje djela
ekrana s ciljem uoavanja
vanih pojedinosti,
mogunosti izbora,
osmiljavanje i mogunost
klasifikacije sadraja
Razumijevanje sloenosti
filmskog djela i izraajnih
mogunosti filma
Gledanje djela ekrana kao
vjeba u umijeu posmatranja
i obogaivanja vizuelnog
pamenja, mate, miljenja,
Razlikovanje sredstava izraavanja
Mogunost
koncentracije panje
na sadraj u kontinuitetu
Mogunost
memorisanja i
reprodukcije vienog po sjeanju
Sposobnost
razlikovanja
prihvatljivog i
neprihvatljivog
ponaanja likova u
djelima ekrana sa
stanovita vrijednosnih principa
Uoavanje
karakteristika i
znaaja
dokumentarnog
filma
Razlikovanje
sredstava
izraavanja filma,
radija, televizije,
pozorita/ kazalita, knjievnosti
Sposobnost
percepcije i
recepcije djela
filmske umjetnosti pozorita /kazalita
Mogunost
samostalne
reprodukcije po
sjeanju i ocjene sa
stanovita
vrijednosnog sistema
Prepoznavanje
izraajnih sredstava
filma, televizije, pozorita/kazalita
Razvijena sposobnost
analize umjetnikih
djela filma,
knjievnosti,
pozorine umjetnosti
u obimu koji je
predvien programom
Razvijen senzibilitet
za poreenje djela
ekrana i mogunost
kritikog pristupa
analizi
Posjedovanje
bogatstva ideja o
moguem sadraju novih filmova
Naglaen interes prema umjetnosti
15
bogaenja asocijacija
Razvijanje senzibiliteta za
prepozvanje i doivljavanje
snage rijei i slike, govora,
zvuka i tiine
16
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
OSNOVNA KOLA
a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.
Predmet: MATEMATIKA
5. razred
Sarajevo, juni 2018.godine
17
MATEMATIKA
Za peti razred devetogodinje osnovne kole (etiri asa sedmino- 140 asova godinje)
PODRUJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI
Znanje
Sticanje znanja:
- poznavanje i upotreba matematikih simbola,
- formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0
- formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0,
- formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri osnovne raunske opercije u skupu N0,
- usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i njihovoj strukturi,
- o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu,
- o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza,
- prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave,
- upotrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom ivotu,
- o uglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i treini),
- o trouglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu,
- o jedininim povrinama, o povrini pravougaonika (mjerenje i izraunavanje),
- o izraunavanju povrine kvadrata,
- o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra (mjerenje i raunanje),
- o izraunavanju zapremine kocke.
Uenik e znati:
- prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematike simbole,
- prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu,
- sa sigurnou obavljati raunanja u N0,
- rjeavati brojevne izraze,
- modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima,
- prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatake),
- uglove (crtati i klasifikovati), trouglove (crtati i klasifikovati),
- prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate),
- vanost procjene i provjere rezultata,
- izraditi modele 1 mm2, 1 cm2, 1 dm2 i 1 m2
- izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz modela njihovih mrea i na druge naine,
- izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3
- izvesti jednostavnija praktina mjerenja i raunanja povrina i zapremina.
Sposobnosti i
vjetine
Razvijanje vjetina i sposobnosti:
- usporeivanja, - nizanja, - slijeenja niza uputa, - prostornog organizovanja i orijentisanja, - vizuelizacije i vizuelnog grupisanja, - procjenjivanja, - prepoznavanja obrasca, - induktivnog miljenja, - induktivnog i analognog zakljuivanja, - razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja, - matematikog jezika, - prikupljanja, selekcije i koritenja informacija
Uenik e moi:
- s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja,
- izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, ab =
ba, a(b+c) = ab + a c i sline),
- sigurno izvoditi osnovne raunske operacije u N0,
- prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i
nejednaina u N0,
- koristiti pomagala za crtanje uglova, trouglova i pravougaonika,
- mjeriti, jedininim povrinama, povrine (pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu
(kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor
jedinine mjere,
- koristiti se induktivnim i analognim miljenjem u rjeavanju razliitih zadataka i problema.
18
Vrijednosti i
stavovi
Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima:
- uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova i stavova drugih,
- vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija,
- rada, posebno kolektivnog (timskog) rada, - pozitivnim crtama linosti, - vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih, - ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i
konstruktivnog vrednovanja,
- samopouzdanja, samoaktualizacije, - uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju
razliitih odluka.
Uenik e:
- pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju,
- nauiti da saslua argumentaciju i kritiki da preispituje line stavove i stavove drugih,
- prepoznavati vrijednosti unutranjeg (nehedonistikog) ivota i unutranje nagrade,
- poboljati vlastitu listu motiva, emocija i doivljaja, - prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju
problema i sveprisutnost matematike u univerzumu.
19
NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE
ZA PETI RAZRED (etiri sata sedmino)
Programski sadraji
1. BROJEVI PRVOG MILIONA
itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje.
Zapisivanje brojeva u obliku zbira viekratnika dekadskih jedinica.
itanje, pisanje i uporeivanje brojeva prvog miliona.
Klase i razredi. Mjesne vrijednosti cifara.
0000.
2. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU
Povezanost sabiranja i oduzimanja- ponavljanje.
Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak).
Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu.
Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak).
Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak).
Primjena osnovnih svojstava sabiranja u raunanju.
Brojevni izrazi sabiranjem i oduzimanjem.
Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena.
Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena.
Oduzimanje zbira od broja.
Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre slovo (promjenljivu).
Odreivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja.
Rjeavanje jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c.
Nejednaine oblika:
x a < b, a x < b, x a b , x a > b, a x > b, x a b .
3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU
Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Mnoenja jednocifenim
brojem.
Nula i jedinica kao inioci/faktori.
Dijeljenje kao obrnuta operacija mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenju.
Mnoenje broja dekadskom jedinicom i viekratnikom broja deset. Mnoenja
dekadskom
jedinicom.
Dijeljenje broja dekadskom jedinicom.
Mnoenje zbira i razlike brojem (Distributivnost mnoenja prema sabiranju i
oduzimanju).
Dijeljenje zbira i razlike brojem.
20
Pismeno mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem.
Pismeno mnoenje i dijeljenje dvocifrenim brojem.
Pismeno mnoenje trocifrenim brojem.
Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asocijativnost mnoenja).
Zavisnost proizvoda od inilaca (faktora).
Nepromjenljivost proizvoda i primjena.
Zavisnost kolinika od djeljenika i djelitelja.
Nepromjenljivost kolinika i primjena.
Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem.
Mnoenje i dijeljenje koritenjem olakica.
Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu
(slovo).
Jednaine oblika:
a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.
Nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b, x : a < b.
4. BROJNI IZRAZI
Brojni izrazi sa operacijama razliitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada.
Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.
5. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP
NO
Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara.
Upisivanje brojeva u tablice.
Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0.
6. UGAO
Kraci i vrh ugla. Obiljeavanje uglova.
Uporeivanje uglova.
Pravi, otri i tupi ugao.
Ugl
Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla.
7. TROUGAO
Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Stranice, vrhovi i uglovi trougla.
Raznostranian, jednakokraki -
crtanje.
Crtanje
Izraunavanje obima trougla.
21
8. POVRINA PRAVOUGAONIKA
Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate.
Uporeivanje i mjerenje povrine pravougaonika.
Jedinine mjere za povrinu (1 m2
. 1 dm2
. 1 cm2
. 1 mm2
; 1 a, 1 ha, 1 km2
).
Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata).
Mrea kvadra (spec. kocke). Izraunavanje povrine kvadra (spec. kocke).
Kvadratni oblici i kvadratni brojevi.
9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)
Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Uporeivanje i mjerenje
zapremine kvadara.
Jedinine mjere za zapreminu (1 m3
, 1 dm3
, 1 cm3
, 1 mm3
, 1 km3
).
Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke).
Povrina kvadra i kocke, zapremina kvadra (spec. kocke) zadacima iz prakse.
22
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
BROJEVI PRVOG MILIONA
Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje
su uenici stekli u okviru tematske cjeline hiljada.
Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljade uvode se i
provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona odnosno u skupu brojeva N0.
I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojni i perceptivno predodbeni, ali
sa dominacijom brojnog pristupa.
Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom
svojstvu beskonanosti. Pojam beskonanosti treba kod uenika razvijati samo
intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano.
Mogue je koristiti izraz preko svakog broja.
RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU
Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih
operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja raunskih operacija u prvom
milionu, kada su u pitanju usmena raunanja.
Pismenom raunanju dati adekvatan (ne prevelik) znaaj, s obzirom na njegovu malu
upotrebu u savremenom ivotu.
Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja pismenog raunanja na
razvoj iroke lepeze uenikovih sposobnosti.
Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda, jednaine i nejednaine
rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicija raunskih operacija i komponenti koje ih
ine.
Rjeavanje jednaina i nejednaina, u kojima je nepoznata na jednom mjestu, ne
smije biti samo sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih
logikih, problemskih, a posebno praktinih zadataka.
UGAO I TROUGAO
Imajui u vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi matematike
usvajaju polazei od konkretnog, doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu
treba zapoeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruenja. Posebnu panju
treba imati kod formiranja pojma pravog ugla.
Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna
mogunost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeivanju uglova.
Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom.
Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram-set figura.
POVRINA PRAVOUGAONIH OBLIKA
Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole) u
pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio
neshvatljiv za vei broj uenika.
Ovdje preporuujemo da se uenje o mjerenju povrine iskljuivo vee za mjerenje
povrine pravougaonika. Bitno je da uenici praktinim modelovanjem (isijecanjem u
papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini
kvadrata, a poslije toga i pravougaonika.
23
Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji
ogoljava postupak izraunavanja povrine do tablinog mnoenja brojeva.
Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine
pravougaonika.
MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA
I ovdje treba poeti od modelovanja jedininih zapremina (kocki).
Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod
uenika razviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan
vanog zakona konzervacije zapremine koju uenik moe doivjeti slaganjem
razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina.
Preporuujemo nastavnicima i autorima udbenika da koriste jezike viestrukosti, na
primjer uz rijei ugao, hiljada, trougao i rijei kut, tisua, trokut, s obzirom na
potencijalno kretanje uenika u prostoru gdje se koristi bosanski, hrvatski i srpski
jezik, u budunosti
24
NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED
SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI STAVOVI
PONAANJA AKTIVNOSTI UENIKA
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
BROJEVI
PRVOG
MILIONA
Vezana za prvu hiljadicu
brojeva
Prepoznavanje, itanje i
pisanje brojeva koji su vei
od hiljade.
Povezanost brojeva i
skupova.
Dekadske jedinice i
viekratnici dekadskih
jedinica do miliona.
Cifre, osnovna (brojevna) i
mjesna vrijednost cifre.
Veze brojeva i taaka
poluprave.
Ureenost skupa brojeva
prvog miliona.
Uporeivanje brojeva prvog
miliona.
Razumijevanje materije i problema.
Razvijati pamenje te stvaralako i
logiko razmiljanje.
Razvijati matu i percepciju.
Odvajanja bitnog od nebitnog.
Vjetina odabiranja inovacija.
Razvrstavanja, klasifikacije,
usporeivanja.
Nizanja i slijeenja niza uputa.
Prostorno organizovanje i
orijentisanje.
Vizuelno grupisanje.
Procjenjivanje.
Induktivno miljenje.
Razvijanje prostorne organizacije i
orijentacije.
Razliiti naini matematikog
izraavanja i komuniciranja
koritenjem matematikog jezika.
Prostorne organizacije i orijentacije.
Konvergentan i divergentna produkcija
ideja.
Pamenje i odabir informacija koje je
potrebno upamtiti.
Evaluacija efikasnosti uenja i rada.
Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih
moi i limita.
Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju
promjena.
Inovacije i otvorenost za nove ideje i
informacije.
Uvaavanje razliitosti, tolerancija.
Podrka drugima i servilna orijentacija.
Savjesno preuzimanje odgovornosti za
ostvarenja.
Optimizam, unutranja motivisanost,
volja za rad.
Kulture rada, pozitivan odnos prema
radu i rezultatima svog rada i rada svojih
drugova.
Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i
vanost samokontrole.
Znaaj znanja o brojevima i
kvantitativnim odnosima.
Interes za rjeavanje problema i zadataka
timskim radom.
Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i
stavove drugih.
Potivanje pravila obrazovne igre i
aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje u svim
socijalnim oblicima
nastavnog rada.
Prati izlaganja nastavnika.
Sarauje u kreiranju
obrazovnih situacija.
Pomae nastavniku u izradi i
kreiranju nastavnih sredstava
i obrazovnih situacija
(modela brojeva, brojevnih
linija,.... )
Koristi udbenik i literaturu.
Dosljedno izvrava sve
zahtjeve nastavnika u
individualnom, grupnom i
frontalnom radu.
Uredno pie sve informacije
koje mu daje nastavnik.
Ui kod kue i radi domae
zadatke.
Izvodi sadraje iz nastavnog
plana i programa, kreira
godinji, mjesene i dnevne
planove rada.
Priprema nastavnu tehniku i
tehnologiju.
Izrauje didaktiki materijal.
Primjenjuje modele
interaktivne nastave.
Bira zadatke i probleme
usklaene u mogunostima.
Ostvaruje produktivnu
stvaralaku atmosferu i
pozitivno ozraje u odjelu.
Vodi evidenciju svojih
zapaanja o napredovanju
uenika.
Koristi razliite metode i
strategije u praenju
postignua i sposobnosti
uenika.
Redovito ocjenjuje rad
uenika i vodi uredne
zabiljeke.
25
SABIRANJE I
ODUZIMANJE
BROJEVA U
PRVOM
MILIONU
Nealgoritamsko (usmeno)
sabiranje i oduzimanje
brojeva u prvom milionu.
Sabiranje i oduzimanje
brojeva u prvom milionu.
Algoritamsko (pismeno)
sabiranje i oduzimanje
brojeva u prvom milionu.
Svojstva sabiranja i
oduzimanja brojeva u prvom
milionu.
Nula kao sabirak.
Razumijevanje materije i problema.
Razvijati pamenje te stvaralako i
logiko razmiljanje.
Razvijati matu i percepciju.
Odvajanja bitnog od nebitnog.
Vjetina odabiranja inovacija.
Razvrstavanja, klasifikovanja,
usporeivanja, nizanja i slijeenja
niza uputa.
Prostorno organizovanje i
orijentisanje.
Vizuelno grupisanje.
Procjenjivanje. Induktivno miljenje.
Razvijanje prostorne organizacije i
orijentacije.
Razliiti naini matematikog
izraavanja i komuniciranja
koritenjem matematikog jezika.
Prostorne organizacije i orijentacije.
Konvergentna i divergentna produkcija
ideja.
Pamenje i odabir informacija koje je
potrebno upamtiti.
Evaluacija efikasnosti uenja i rada.
Apstrahiranja i konkretizacija
vizuelnog pamenja, uopavanja.
Praenje niza uputa (algoritam)
Uopavanja, prepoznavanja i
koritenje obrasca.
Induktivno analogno zakljuivanje.
Praenje niza uputa (algoritam)
Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih
moi i limita.
Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju
promjena.
Inovacije i otvorenost za nove ideje i
informacije.
Savjesno preuzimanje odgovornosti za
ostvarenja.
Optimizam, unutranja motivisanost,
volja za rad.
Kulture rada, pozitivan odnos prema
radu i rezultatima svog rada i rada svojih
drugova.
Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i
vanost samokontrole.
Znaaj znanja o brojevima i
kvantitativnim odnosima.
Interes za rjeavanje problema i zadataka
timskim radom.
Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i
stavove drugih.
Potivanje pravila obrazovne igre i
aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje u svim
socijalnim oblicima
nastavnog rada.
Prati izlaganja nastavnika.
Sarauje u kreiranju
obrazovnih situacija.
Pomae nastavniku u izradi i
kreiranju nastavnih sredstava
i obrazovnih situacija
(modela brojeva, brojevnih
linija,.... )
Koristi udbenik i literaturu.
Dosljedno izvrava sve
zahtjeve nastavnika u
individualnom, grupnom i
frontalnom radu.
Uredno pie sve informacije
koje mu daje nastavnik.
Ui kod kue i radi domae
zadatke.
Izvodi sadraje iz nastavnog
plana i programa, kreira
godinji, mjesene i dnevne
planove rada.
Priprema nastavnu tehniku i
tehnologiju.
Izrauje didaktiki materijal.
Primjenjuje modele
interaktivne nastave.
Bira zadatke i probleme
usklaene u mogunostima.
Ostvaruje produktivnu
stvaralaku atmosferu i
pozitivno ozraje u odjelu.
Vodi evidenciju
svojih zapaanja o
napredovanju uenika.
Koristi razliite metode i
strategije u praenju
postignua i sposobnosti
uenika.
Redovito ocjenjuje rad
uenika i vodi uredne
zabiljeke.
MNOENJE I
DIJELJENJE U
PRVOM
MILIONU
Mnoenje u prvom milionu
kao sabiranje vie jednakih
brojeva.
Nealgoritamsko (usmeno)
mnoenje.
Algoritamsko (pismeno)
mnoenje brojeva.
Dijeljnje u prvom milionu
kao suprotna ranja mnoenju.
Nealgoritamsko (usmeno)
dijeljenje brojeva.
Algoritamsko (pismeno)
mnoenje brojeva.
Jedinica i nula u mnoenju i
dijeljenju.
Svojstva raunskih
operacija.
26
UGAO
Prepoznavanje ugla.
Oznaavanje ugla.
Prepoznavanje pravog,
pravog, otrog i tupog
ugla.
Crtanje ugla i pravog ugla.
Razumijevanje materije i problema.
Razvijati pamenje
te stvaralako i logiko razmiljanje.
Razvijati matu
i percepciju.
Odvajanja bitnog od nebitnog.
Vjetina odabiranja
informacija.
Razvrstavanja, klasifikovanja,
usporeivanja.
Prostorno organizovanje i
orijentisanje.
Vizuelno grupisanje.
Procjenjivanje.
Induktivno miljenje.
Razvijanje prostorne organizacije i
orijentacije. Razliiti naini
matematikog izraavanja i
komuniciranja koritenjem
matematikog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije.
Konvergentna i divergentna
Savjesno preuzimanje odgovornosti za
ostvarenja.
Optimizam, unutranja motivisanost,
volja za rad.
Kulture rada, pozitivan odnos prema
radu i rezultatima svog rada i rada
svojih drugova.
Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i
vanost samokontrole.
Znaaj znanja o brojevima i
kvantitativnim odnosima.
Interes za rjeavanje problema i
zadataka timskim radom.
Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i
stavove drugih.
Potivanje pravila obrazovne igre i
aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje u svim
socijalnim
oblicima nastavnog rada.
Prati izlaganja
nastavnika. Sarauje u
kreiranju obrazovnih
situacija.
Pomae nastavniku u
izradi i kreiranju
nastavnih sredstava
i obrazovnih situacija
(modela
brojeva, brojevnih
linija,.... ) Koristi udbenik
i literaturu. Dosljedno
izvrava sve zahtjeve
nastavnika u
individualnom, grupnom i
frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje
mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae
Izvodi sadraje iz nastavnog
plana i
programa, kreira godinji
mjesene i dnevne
planove rada. Priprema
nastavnu tehniku i tehnologiju.
Izrauje didaktiki materijal.
Primjenjuje modele
interaktivne nastave.
Bira zadatke i probleme
usklaene u mogunostima
(individualizirano pristupanje
uenicima kroz primjenu
zadataka na vie nivoe
sloenosti). Odvajanjem bitnog
od nebitnog, precizira znanja:
dovoljnog, srednjeg i visokog
nivoa, koja uenik treba usvojiti.
Ostvaruje produktivnu,
stvaralaku atmosferu
istvaralaku i pozitivnu atmosferu u odjeljenju. Vodi
TROUGAO
Oznaavanje trougla.
Prepoznavanje pravouglog trougla. Prepoznavanje jednakostraninog, jednakokrakog trougla. Crtanje trougla i (specijalno)
pravouglog trougla.
Prepoznavanje i crtanje tangram
figura.
POVRINA
PRAVO-
UGAONIKA
Jedinine povrine. Mjerenje
povrine pravougaonika.
Izraunavanje povrine
pravougaonika (spec. kvadrata) i
kvadra (spec. kocke)
BROJNI
IZRAZI
Prepoznavanje i raunanje brojnih izraza.
Praenje niza uputa (algoritam).
BROJEVI
VEI OD
MILIONA.
SKUP
PRIRODNIH
BROJEVA (N) I
SKUP NO
Osnovne informacije o
prirodnim brojevima i
brojevnoj polupravoj prirodnih
brojeva.
27
ZAPREMINA
KVADRA
(SPEC.
KOCKE)
produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je
potrebno upamtiti.
Evaluacija efikasnosti uenja i rada.
Apstrahiranja i konkretizacija
vizualnog pamenja, uopavanja.
Praenje niza uputa (algoritam)
Uopavanja, prepoznavanja i
koritenje obrasca. Induktivno
analogno zakljuivanje. Praenje niza
uputa (algoritam). Praenje niza
uputa (algoritam).
zadatke. evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi
razliite metode i strategije u
praenju postignua i
sposobnosti uenika.
Redovito ocjenjuje rad uenika i
vodi uredne zabiljeke.
U evaluaciji i ocjenjivanju
koristi razliite oblike i
strategije uvaavajui i
samoocjenjivanje uenika
zasnovano na utvrenim
kriterijima. Jedinine zapremine.
Mjerenje zapremine kvadra.
Izraunavanje zapremine kvadra
(spec. kocke)
28
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
OSNOVNA KOLA
Predmet: PRIRODA
5.razred
Sarajevo, juni 2018.godine
29
PODRUJA
UENJA CILJEVI
OEKIVANI REZULTATI
Uenici znaju
ZN
AN
JE
Uenici e stei znanje o:
ivotnim zajednicama, biljkama kao proizvoaima hrane i kisika, grai i
funkciji biljaka, disanju biljaka,
fotosintezi, cvijetu i cvatu, opraivanju i oplodnji biljaka
Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, znaaju biljaka za ovjeka
Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zatiti
biljaka
Uzgoju i zatiti ivotinja, njihovoj potrebi za hranom i kisikom, razmnoavanju i ponaanju ivotinja
Ekologiji i ouvanju ivotne sredine
Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke proizvode hranu i kisik, grau i funkciju biljaka i nain na koji biljke
diu, objasniti proces fotosinteze, praviti razliku izmeu
cvijeta i cvata, znati kako se vri oplodnja biljaka opraivanjem
Da razliite biljke imaju razliita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za ovjeka
Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i zatie biljaka
Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo, ponaanju
Da je ekologija nauka o ouvanju ivotne sredine, kako uenici mogu dati svoj doprinos ouvanju ivotne sredine
30
SP
OS
OB
NO
ST
I I
VJ
E
TIN
E
Uenici e:
razvijati kritiko razmiljanje
sposobnost planiranja
provoenje istraivanja
izvoditi mjerenja
dobivati i prezentirati dokaze
razmatrati dokaze i vriti procjene
prenostiti informacije putem individualnog i timskog rada
kroz:
traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te
poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima
sistematiziranje znanja
prezentiranje postignutih rezultata
koristiti prethodna iskustva
koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka
uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja
pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju
uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija
praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uslovima, te donositi odgovarajue zakljuke
koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje problema
koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodii drutvu
VR
IJE
DN
OS
TI,
ST
AV
OV
I, P
ON
A
AN
JE
Uenik e razviti pozitivne vrijednosti i
stavove:
prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu
pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti
potivati razliite stavove
prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota
*Obrazloenje
Izvrene su odreene korekcije Nastavnog programa iz Priroda za peti razred
devetogodinje osnovne kole:
-Nastavne teme ivotne zajednice, Znaaj biljaka za ovjeka i ivotinje i
njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja) se ne
realizuju, jer su obraene u prethodnim razredima.
31
NASTAVNI SADRAJI / Teme
1. Biljke proizvoai hrane i kisika
2. Graa i funkcija biljaka
- korijen; graa i funkcija
- izdanak; graa i funkcija
- stablo; graa i funkcija
- list; graa i funkcija
3. Cvijet i cvat
4. Opraivanje biljaka
5. Oplodnja biljaka
6. Raznovrsnost plodova i sjemenki
7. Rasprostranjenje sjemenki i plodova
8. Divlje (samonikle) i gajene biljke
9. Uzgoj i zatita biljaka
10. Uzgoj i zatita ivotinja
11. Ekologija; ouvanje ivotne sredine
12. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak
13. O tijelima
32
DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE
Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodinje osnovne kole.
Njegove specifinosti se ogledaju u mogunostima objedinjavanja i povezivanja
prirodoslovnih cjelina koje se odnose na razliita podruja prirode i svijeta u irem
smislu rijei. Stoga PRIRODA, kao malo koji predmet u cjelokupnom kolovanju,
doprinosi stvaranju uenikove cjelovite slike o svemu to nas okruuje u svijetu. To
okruenje je potrebno spoznavati sa aspekta biolokih, hemijskih i fizikalnih procesa.
Takav nain pristupa predmetu je priprema uenika za cjelovit nain shvatanja
i rjeavanja problema, te priprema pojmovne podloge za budue predmete prirodnih
znanosti u viim razredima, tj. fiziku i hemiju.
Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario, neophodno je, to je vie mogue,
prakticirati izvanuioniku nastavu gdje se posmatraju, prate i biljee prirodne pojave
i procesi. Nain realizacije izvanuionike nastave bi planirale kole u ovisnosti o
svojim mogunostima. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati
iskustveno i interaktivno uenje, problemski orjentirana nastava i primjeri iz
svakodnevnog ivota i okruenja u kojem uenik ivi. Gdje god je mogue nastavni
sadraji koje planira nastavnik trebali bi se drati naela aktuelnosti u neposrednom
okruenju uenika i lokalnoj zajednici.
Posebnu panju je potrebno posvetiti uenicima s tekoama u razvoju.
33
TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJETINE VRIJEDNOSTI,
STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOST UENIKA
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
(ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UENJA,
OCJENJIVANJE)
Biljke proizvoai hrane i
kisika, vanost biljnog svijeta
za ivot na Zemlji
Posjeduje znanja o biljkama kao
proizvoaima hrane i kisika, vanosti
biljnog svijeta za ivot na Zemlji
Prepoznaju razne biljke u
okruenju, prikuplja razliite
biljke i priprema ih za
herbarijum, koristi dodate izvore
znanja,
Pravilan odnos prema
biljkama u okruenju,
Sakupljanje, sistematiziranje,
zakljuivanje, izrada panoa.
Pomaganje drugima
Posmatranje i procjenjivanje
Osmiljavanje igara u uionici
Organizacija praktinih vjebi
Saradnja sa roditeljima
GRAA I FUNKCIJA
BILJAKA
korijen; graa i funkcija
izdanak; graa i funkcija
stablo; graa i funkcija
list; graa i funkcija
Posjeduje znanja o grai funkciji
biljaka, njihovim osnovnim
dijelovima, grai i funkciji osnovnih
dijelova
Razlikovanje biljnog od
ivotinjskog svijeta, pravljenje
jednostavnijih klasifikacija
biljaka opisivanje grae korijena,
izdanka, stabla i lista,
povezivanje ve steenih znanja i
iskustava sa materijom koja se obrauje
uvanje biljnog svijeta u
okruenju, uestvovanje u
akcijama uzgajanja biljaka u
koli i kolskom dvoritu
Sakupljanje biljaka,
pravljenje zbirnki korjena,
izdanaka, listova, izrafa
tematskih panoa, pomo
drugima
Saradnja sa lokalnom zajednicom ,
koritenje njenih resursa za potrebe
nastave Procjenjivanje napretka
uenika, podsticanje radoznalosti,
mate i razvoj kreativnosti
Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i
cvatu,
Razlikuju cvijet i cvat, znaju
osnovne dijelove cvijeta i njihovu
ulogu
Izgraen pozitivan stav
prema cvijetu i cvatu,
uee u zajednikim
radovima u koli na izradi
tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju
zbirki cvjetova i cvatova
Prikupljanje razliitih
cvjetova i cvatova, pravljenje
zbirki, izrada tematskih panoa
Planiranje, pripremanje i podsticanje
uenika na kreativan i istraivaki
rad Predlaganje i rukovoenje
kolskim projektom
Opraivanje i oplodnja biljaka Posjeduju znanja o prirodnom i vjetakom opraivanju i oplodnji
biljaka
Sposobnost razlikovanja prirodnog i vjetakog naina
opraivanja i oplodnje
Pozitivan stav o prirodnom i vjetakom opraivanju
biljaka
Praktini radovi, izvoenje
zekljuaka, predvianje
Planiranje, pripremanje, podsticanje,
voenje Izrada edukativnih i
didaktikih materijala Biljeenje,
pomaganje, sistematiziranje
Saradnja sa lokalnom zajednicom,
porodicom Procjenjivanje
postignua
Raznovrsnost plodova i sjemenki
Posjeduju znanja o raznovrsnosti
plodova i sjemenki, njihovoj ulozi u
ivotu i razmnoavanju biljaka
Prepoznavanje plodova i
sjemenki razliitih biljaka,
razlikovanje jestivih od nejestivih
Izgraen stav prema
raznovrsnosti plodova i
sjemenki u prirodi i
njihovom znaaju i
razmnoavanju biljaka
Rad na prikupljanju plodova
i sjemenki, pravljenje zbirki i
tematskih panoa
Organizacija izleta u umu
Razvijanje ljubavi prema prirodnim
ljepotama BiH Motiviranje,
praenje, procjenjivanje
34
Divlje (samonikle) i gajene biljke
Posjedovanje znanja o samoniklim i
gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u
ishrani ljudi i ouvanju zdravlja
Razlikovanje divljih od gajenih
biljaka, opisivanje izgleda i
upotrebe biljaka odstrane ljudi
Pravilan stav prema divljim
i samoniklim biljkama i
gajenim biljkama, pomo u
gajenju biljaka
Prikupljanje,
sistematiziranje, izrada
panoa, pravljenje zbirki
Organiziranje malih radnih akcija,
motiviranje uenika
Uzgoj i zatita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zatiti
biljaka, nainu uzgoja i nainu zatite
biljaka
Prepoznavanje znaaja uzgoja
biljaka za ishranu ljudi i ishranu
ivotinja, pravilna upotreba
zatitnih sredstava kod uzgoja
biljaka i zatita prilikom upotrebe tih sredstava
Izgraen pravilan stav
prema uzgoju i zatiti
biljaka
Praktian rad u uionici i
izvan uionice,
Organizacija i izvoenje razliitih
ogleda sa vodom Priprema
materijala Pripremanje cjelokupnog
nastavnog procesa Organizacija
ureenja izvora
Uzgoj i zatita ivotinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zatiti
ivotinja, nainu i znaaju uzgoja i njihove zatite
Razlikovanje divljih od pitomih
ivotinja, sistematizacija ivotinja
prema stanitu, nainu ishrane, izgledu i drugim karakteristikama
Izgraen pravilan stav
prema uzgoju i zatiti ivotinja
Praktian rad u seoskom
dvoritu ili farmi,
prikupljanje slika ivotinja, pravljenje panoa
Organizacija izlaska u prirodu
Podstrekavanje, praenje, pomaganje
Ekologija; ouvanje ivotne
sredine
Posjedovanje znanja o ekologiji kao
nauci o ouvanju zdrave ivotne
sredine
Ouvanje ivotne sredine, uee
u akcijama ureenja okolia,
davanje doprinosa ouvanju
ivotne sredine
Pravilan odnos prema
ouvanju ivotne sredine.
Aktivno uee u ouvanju
ivotne sredine, praktini
radovi u koli i izvan nje,
prikupljanje materijala za
nastavu, istraivanje, zakljuivanje
Omoguavanje posmatranja,
prikupljanje materijala, pomo
uenicima u samostalnom i grupnom
radu Organizacija akcija ouvanja zdravog okolia
Fizikalna svojstva tvari
Tvar/supstanca, uzorak Mjerenje
temperature leda prilikom topljenje i
temperature vode koja se zagrijava,
vode koja kljua i isparava se, izrada
grafikona promjene temperature u
odnosu na vrijeme zagrijavanja. Kroz
oglede usvojiti pojmove u vezi s
prelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stavnje
Prepoznavanje agregatnih stanja
vode, mjerenje temperature vode,
izrada grafikona,
Pravilan odnos prema
preuzetim obavezama i
zadacima, pravilno
rukovanje priborom i
materijalom za izvoenje
ogleda.
Aktivno uee u pripremi i
izvoenju ogleda,
preduzimanje mjera opreza,
izvoenje zakljuaka i
interpretacija dobijenih
rezultata.
Planiranje i pripremanje ogleda,
preporuka ire literature uenicima,
praenje i ocjenjivanje
O tijelima
Usvojiti pojmove vrstih, tenih i
gasovitih tijela, pravilnih i nepravilnih
oblika, agregatnog stanja pojedine
materije.
Ogledom pokazati da su i plinovi
tijela i da zauzimaju prostor (npr.
obrnutim uranjanjem ae u
vodu), usporedba pravilnih i
nepravilnih oblika
Zauzimanje pravilnih
stavova prema oblicima iz
prirode i vjetakim
oblicima, pravilna upotreba
materijala i pribora za
izvoenje ogleda.
Istraivanje u neposrednom
okruenju, izvoenje
zakljuaka i donoenje
sudova o pojedinim
pojavama, aktivno uee u
izvoenju ogleda.
Planiranje i pripremanje nastavnog
procesa, upuivanje uenika na iru
literaturu, praenje i vrednovanje
rada uenika, pomo djeci s
posebnim potrebama u radu.
35
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
OSNOVNA KOLA
Predmet: DRUTVO
5.razred
Sarajevo, juni 2018.godine
36
Nastavni sadraji / teme
1. Moja domovina
1.1. Moja domovina Bosna i Hercegovina
1.2. Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine
1.3. Bosna i Hercegovina i okruenje
1.4. Glavni grad Bosne i Hercegovine, sredita kantona / upanija i njihova uloga
2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti
2.1. Kulturne, prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini
2.2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti Bosne i Hercegovine
2.3. Znaajni kulturno-historijski / povijesni objekti u zaviaju
2.4. Religija - pojam, vjerska slika zaviaja i naroda u Bosni i Hercegovini
3. Geografska obiljeja - odlike Bosne i Hercegovine
3.1. Prirodni resursi, geografske odlike-obiljeja Bosne i Hercegovine
3.2. Razvijenost Bosne i Hercegovine, privreda i turizam
3.3. Uzajamni odnos privrede
4. Saobraaj / promet
4.1. Vrsta saobraaja / prometa u Bosni u Hercegovini
4.2. Najvanije saobraajnice / prometnice i saobraajna / prometna povezanost
4.3. Saobraajna / prometna povezanost u naselju i Bosni i Hercegovini
37
TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI
VRIJEDNOSTI,
STAVOVI,
PONAANJE
AKTIVNOSTI
UENIKA
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
1. Moja domovina 1.1. Moja domovina BiH 1.2. Geografska obiljeja
Bosne i Hercegovine
1.3. Bosna i Hercegovina i okruenje
1.4. Glavni grad BiH, sredita
kantona/upanija i
uloga.
- Uenici na kartama/zemljovidima
znaju poloaj BiH i
granice sa susjednim
dravama poloaj
BiH
- prepoznaju obiljeja domovine i znaju ih
objasniti
- Prepoznaju na kartama granice svoje domovine
te ih znaju pokazati
- prepoznaju dravna obiljeja
- na kartama pokazati teritorijalno ureenje
BiH, granice entiteta i
kantona/ upanija
- Izgradnja pozitivnog stava o svojoj
domovini,
- Potovanje drugih naroda koji ive u
naem okruenju.
- Samostalna izrada dravnih obiljeja
- Izrada karte sa entitetima
- Pripremanje audiovizualnih
materijala koji e
pomoi u obradi
gradiva i uenicima
vjernije prikazati novo
gradivo.
- Pomaganje uenicima u izradi njihovih
zadataka.
- Organizacija posjeta
2. Kulturno historijske / povijesne znamenitosti
2.1. Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove
naroda u BiH
2.2. Kulturno-povijesne znamenitosti BiH
2.3. Znaajni kulturno-historijskih spomenika
u zaviaju
2.4. Religija pojam, vjerska slika zaviaja i
naroda u BiH
- Uenici znaju o kulturno historijskim
spomenicima BiH
- Znanje o najvanijim spomenicima iz
prolosti BiH
- Znanje o prolosti svog zaviaja
- Vjerski spomenici naroda u BiH
- Razlikovati spomenike prema starosti i prema
vanosti
- Moi objasniti to simboliziraju odreeni
spomenici u svom uem
okruenju
- prepoznavanje obiljeja vjerskih spomenika
- Razvijanje pozitivnih stavova o ouvanju
kulturne batine iz
prolosti domovine i
naroda koji u njoj ive
- Razvijanje pozitivnog stava o vjerskim
spomenicima i
njihovoj ulozi.
- Izraditi replike spomenika ili ih
nacrtati
- Obilazak kulturno historijskih spomenika
i rad na njihovoj zatiti
i ienje okolnih
prostora
- Organiziranje posjeta kulturno-historijskim
znamenitostima
- Organiziranje posjeta muzejima
- Organiziranje akcija na ouvanju
spomenika
- Organiziranje posjeta vjerskim spomenicima
38
3. Geografska / zemljopisna obiljeja
BiH
3.1. Prirodni resursi, geografska obiljeja
BiH
3.2. Razvijenost BiH, privreda i turizam
3.3. Uzajamni odnos privrede
- Znaju karakteristike svake od navedenih
regija u kulturnom i
privrednom pogledu.
- Imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj
povezanosti
- Razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u
BiH
- Razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i
prema kulturnim
vrijednostima koje ta
sredina ima
- Izrada karte prema privrednoj razvijenosti
- Posjeta lokalnim privrednim objektima i
sajmovima
- Pripremanje uenika prema individualnim i
grupnim zadacima
- Pripremanje potrebnog materijala
za bolju prezentaciju
novog gradiva
- Organiziranje posjeta
4. Saobraaj/Promet 4.1. Vrste saobaraaja u
BiH
4.2. Najvanije saobraajnice i
saobraajna povezanost
4.3. Saobraajna povezanost naselja u
zaviaju
- O vrstama saobraaja koji je zastupljen u BiH
- Najvanije saobraajnice/
prometnice u BiH
- Saobraajnu povezanost u svom kraju
- Pokazati na karti gdje se nalaze najvanije
saobraajnice
- Objasniti vanost dobrih saobraajnica za ivot
ljudi i za razvoj privrede
- Razvijanje kulturnih navika i civiliziranog
ponaanja u saobraaju
- Na karti ucrtati najvanije
saobraajnice u BiH
- Aktiviranje uenika na civilizirano ponaanje
u saobraaju
- Priprema audiovizuelnih
sredstava za izvoenje
nastave
39
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Nastavni predmet Drutvo zauzima sredinje mjesto u programiranju i integriranju
nastavnih sadraja ostalih predmeta u niim razredima osnovne kole. Po svojim
programskim sadrajima i oblicima rada on prua neiscrpne mogunosti odgojno
obrazovnih strategija koje potiu aktivno uenje i umijee kritikog miljenja kako bi
obrazovanje na elementarnom stupnju odraavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u
kojem uenik moe opisati svijet i suditi o njemu. U tom procesu vana je uloga
suvremenog uitelja. Nastavni predmet drutvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi
spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doivljajem neposredne stvarnosti i
participiranjem kole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve sloenije
zahtjeve ivotnog okruenja kao i potrebe stjecanja bazinih znanja koja garantiraju
uspjeno snalaenje u drutvenim predmetima u viim razredima osnovne kole. U
ostvarivanju sloenih pitanja razumijevanja uzrono-posljedinih veza i odnosa u
drutvenim pojavama i procesima koje predvia nastavni program kod uenika je prije
svega potrebno poticati i razvijati znatielju i propitivanje te umijee kritikog miljenja a
koje stavlja u funkciju vie mentalne procese. Ako polazimo od uvaavanja demokratskih
procesa putem kvalitetne nastave predmeta drutvo, za uenika je vano kako u
predvienim nastavnim sadrajima i postavkama razmiljati samostalno i postupati u
skladu sa svojim razmiljanjima, te kako iskoristiti odreene informacije sa razliitih
stajalita, prosuivati o njihovim vrijednostima na osnovu linih potreba i ciljeva. Da bi
uenici djelotvorno razmiljali, kritiko miljenje mora postati konstanta njihova
neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga uitelja kao odgovorne osobe
u kreiranju kvalitetne nastave drutva. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi uenike
kroz procese uenja i njegove prednosti s aktiviranjem miljenja uenika, odreivanjem
svrhe uenja (motivacijom), aktivnim ukljuivanjem uenika u procesu uenja razliitim
tehnikama, poticanjem refleksije (razliitost miljenja, poticanje samoistraivanja)
olakava obradu informacija u procesu uenja i olakava kritiko miljenje.
U ovom razredu uenici e proiriti svoja steena znanja o svojoj domovini,
ljubavi prema domovini, kulturolokim razlikama koje postoje u naoj domovini.
Takoer, uenici e posebno uiti i o ureenju svoje domovine te kulturno-historijskim
spomenicima koje karakteriziraju njeno podruje. I na kraju, uenici e obnoviti i
produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraajnoj povezanosti svoje domovine.
Izuavanjem ovako predvienih sadraja uenici e stei potrebna znanja o svojoj
domovini i tako se postupno ukljuiti u drutvene predmete koji su predvieni u viim
razredima u osnovnoj koli. Primjenom metoda racionalnog uenja i motiviranjem
uenika u obradi nastavnih sadraja uz aktivno uee nastavnika omoguit e uenicima
stjecanje neophodnih znanja iz predmeta drutvo.
Pri realizaciji nastavnih sadraja treba teiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja.
Potrebo je voditi rauna da nivo interpretacije odgovara uzrastu uenika, pa u tom cilju
ograniiti broj termina sa kojima se uenici susreu prvi put. Realizacija ovog programa
podrazumijeva da udbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja, to je znaajno
za proirivanje znanja uenika.
40
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
OSNOVNA KOLA
Predmet: LIKOVNA KULTURA
5.razred
Sarajevo, juni 2018.godine
41
LIKOVNA KULTURA
(jedan sat sedmino - 35 sati godinje)
Okvirni broj sati po oblastima:
OBLAST BROJ ASOVA
1.TAKA I LINIJA 8
2. BOJA 8
3. PLOHA 7
4. MASA I PROSTOR 5
5. POVRINA 7
UKUPNO: 35
*Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju
tehniku rada.
42
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PROGRAMSKI SADRAJI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I
ZADACI
TEMATSKE CJELINE,
OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE
OBRAZOVNI
CILJEVI
ODGOJNI I
SOCIJALIZIRAJUI
CILJEVI
1.TAKA I LINIJA
Prepoznavanje, uoavanje
/registrovanje/ odnosa u
svom okruenju i na
likovnim djelima i
sposobnost primjene
prostornih organizacija
kompozicije:
-statina i dinamina
-vodoravna /horizontalna/
-okomita/uspravna
-kruna
-piramidalna
-slobodna
Savladavanje upotrebe
linija /crta/,taaka u Cilju
ostvarivanja Prostornih
organizacija Kompozicije.
-Kombinovanje /linije
/crte/ sa plohom, Takom
i mrljom i Njihov odnos
-Crtake teksture
- Iz neposrednog okruenja: ljudi, ivotinje, biljke, pojave
u prirodi,objekti, prostori
- Korelacija sa drugim predmetima /sadraji drugih
predmeta/: maternjeg jezika, (
pria, bajka, pjesma,
poslovica) Prirode i drutva ,
Matematike, Istorije/
Historije, Muzike kulture,
Kulture ivljenja ( BiH
kulturne batine).
- Njegovanje tradicije i narodnih obiaja: praznici,
znaajni datumi, etnografsko
naslijee
- Primjena taaka i crta/ linija sa svim karakteristikama i
svojstvima u isticanju teksture
- Kompozicioni /prostorni/ odnosi u Vizuelno likovnim
sadrajima
- Primjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova
- grafitna olovka, tu i pero, tu i drvce, tu i kist, lavirani tu,
flomasteri/crni ili tamni/drveni
ugljen
- Prepoznati i uporediti na
svojim
umjetnikim
radovima
prostornu
organizaciju
kompozicije:
- statinu dinaminu,
- vodoravnu /horizontalnu/
- okomitu /uspravnu/
- krunu
- piramidalnu
- slobodnu
- Moi registrovati, razumjeti i
predstaviti
razliite forme
organizacije
kompozicije
upotrebom
crtakih tekstura.
- Usvojiti pojmove Organizacije
kompozicije:
- statino i dinamino
- vodoravno /horizontalno/
- okomito /uspravno/
- kruno - piramidalno - slobodno
- Dalji rad na razvijanju senzornih,
manipulativnih,
izraajnih i praktinih
sposobnosti kod
uenika sa naglaskom
na karakterizaciju
oblika i figura,u dvo i
trodimenzionalnoj
organizaciji prostora
- Razvijanje sposobnosti
kombinatorike,
logikog
zakljuivanja,
divergentnog
miljenja
- -Razvijanje kritikog miljenja, formiranje
stavova i odnosa
prema vrijednostima,
ouvanje kulturne
batine i prirodne
okoline
- Izgraivanje pozitivog odnosa
prema radu:
inicijativa,
samostalnost,
istrajnost,
dosljednost,
angaovanost,
spremnost za
saradnju i timski rad
- Razvijanje humanih odnosa, solidarnosti;
jaanje i bogaenje
emocija
43
2. BOJA
- Sposobnost opaanja, prepoznavanja i
predstavljanja uoenog u
okruenju i na likovnim
djelima:
*likovnih elemenata
* i principa
komponovanja mrlja,
ploha, potez, debeli
namaz, lazurni namaz,
kompozicija boja,
harmonija, ritam, domi-
nacija, harmonija
ahromatske boje u
funkciji bogaenja palete
boja
- Oslabljene i intenzivne boje
- Boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih
tekstura
- Akvarel, gva, tempera, kola, pastel, zgrafito
/grebanje premazane
osnove prethodno
obojene votanim
bojama/, flomasteri u
boji /za manje formate
radova/, mozaik
- Uoavanje znaaja obogaivanja izraza
uvoenjem vie valerskih
vrijednosti boje.
- Uoavanje, shvatanje znaaja i mogunosti
upotrebe potpunije
/bogatije/ palete boja,
kao i naina njene
primjene
- Lazurno, transparentno, boja preko boje daje
novu valersku vrijednost
/boju/.
- Pastuozno, naglaen deblji nanos boje /uoava
se potez kista, rukopis
autora/.
- Razumjeti i moi predstaviti oslabljenu
boju /mijeanje boja/
proirivanje /bogaenje/
palete boja
- Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja, ploha,
potez, debeli namaz,
lazurni namaz,
kompozicija boja,
harmonija, ritam,
dominacija
- Razvijanje sposobnosti posmatranja,
sintetikog
koncipiranja,
uoavanja,
zakljuivanja,
snalaljivosti,
kreativnog, konkretnog
i apstraktnog miljenja,
bogaenje mate,
orijentacija u vremenu
i prostoru
- Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova
boja, valerskih
/svjetlosnih/
vrijednosti, za njihovu
primjenu u praktinom
radu /realizaciji
likovnih radova/,
odjevanju,
oplemenjivanju
ivotnog prostora,
kreiranju znakova
vizuelnih
komunikacija,
kreiranju izgleda
upotrebnih predmeta....
- dalji rad na razvijanju sposobnosti predstav-
ljanja sadraja; pjesme,
prie, dogaaja, pojava
u prirodi, osjeanja,
emocija i slino kroz
likovni izraz 3. PLOHA
- Dalje savladavanje oblasti grafike, graenje i
razvijanje senzibiliteta
prema grafikom izrazu i
oblasti grafike.
- Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i
teksta.
- Organizacija kompozicije kroz oblasti:
crtanja, slikanja, grafike
- Papir grafika /izrada ablona od papira
kartona/
- Visoki tisak, linorez /izrada ablona, kliea
na linoleumu/
- Kola kroz primjenu kompozicionih odnosa
slike i teksta
- Uoavanje znaaja vizuelnog odnosa slike i
teksta u primjeni
organizacije kompozicije
- Razumijevanje sloenih grafikih odnosa, rad na
izradi kliea za visoki
tisak /linorez, karton
grafiku/ dalje razvijanje
senzibiliteta u grafikom
izrazu.
- Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal,
kaligrafija, minijatura,
vizuelna informacija,
znak, linorez, visoki
tisak, grafiar
44
4. POVRINA
- Povrina u likovnoj oblasti: dizajna,
grafikog dizajna,
industrijskog dizajna,
primijenjene umjetnosti
- Uloga povrine u savremenim medijima:
kompjuterskoj grafici,
spotu, TV poruci,
plakatu kroz razliite
kompozicije /dinamina
i statina kompozicija/
- Uloga povrine u formi poruke, novi kreirani
znakovi vizuelnih
komunikacija, odnos
povrina i vizuelna
jasnoa poruka
- Sloenija kreativna rjeenja i realizacija u
razliitim materijalima
- Kreiranje novih vizuelnih informacija
/poruka/, novih
znakova, odnos slike i
teksta: naslovne stranice
/knjige, kolskog
lista/
- Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta
/proizvoda/
- Razumjevanje uloge i znaaja znakova
vizuelnih komunikacija
i ovladavanje
mogunostima
koritenja sa ciljem
prenoenja vizuelnih
informacija
- Osposobljavanje za kreiranje novih
vizuelnih znakova i
vizuelnih poruka
- Uoavanje znaaja uloge povrine u
naglaavanju vanog
/bitnog/; malo-veliko,
statino-dinamino,
svijetlo-tamno
- Uoavanje izraajnih mogunosti stripa
/sinteze slike i teksta/
- Razumijevanje spota, TV poruke, plakata kao
forme vizuelnih
komunikacija
- Usvojeni pojmovi za oblast povrina:
vizuelna informacija
/poruka/, industrijski
dizajn, spot, TV
poruka, statino,
dinamino
45
5. MASA I PROSTOR
- Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i
oblikovanja u prostoru
- Puna plastika u prostoru
- Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamina
skulptura
- Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/
reljef, meco reljef
/srednje ispupene
forme, 1-2 treine mase
u prostoru/, visoki reljef
/skulptura u prostoru
koja se samo sa nekim
djelom utapa u osnovu/
- Masa i prostor u arhitekturi, elementi
graenja:
- Konstrukcija
- Zid
- Stub /kvadrtine osnove/
- Stup /krune osnove/
- Krov
- Uslonjavanje odnosa prema prostoru i
oblikovanje prostora u
oblasti: oblikovanja,
graenja, primijenjene
umjetnosti i dizajna
- Upotreba svih materijala dostupnih dostupnih
uzrastu
- Rad na karakterizaciji figura u prostoru, odnos
dijelova i cjeline
-