http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434
Novi uvez Glasilo Zagrebač koga knjiž nič arskog drus tva
Godina XIV. Broj 26/1 Prosinac 2016.
Novi uvez 26/1 Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina XIV, prosinac 2016.
Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853 http://www.zkd.hr
Tajnica: Inja Cahun ([email protected])
Glavna i odgovorna urednica: Blaženka Peradenić-Kotur ([email protected])
Urednica: Nika Čabrić ([email protected])
Uredništvo: Ivana Čadovska, Petra Dolanjski, Jelena Pisačić
Grafički urednik: Tomislav Silić
Lektorica: Doris Bočkaj Naslovnica: Fotografija NSK: Završna svečanost Nacionalnog kviza za poticanje čitanja
Na Izbornoj sjednici Zagrebačkog
knjižničarskog društva, održanoj 29. lipnja
2016. u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom
trgu 4, dosadašnjoj predsjednici društva
Blaženki Peradenić-Kotur produžen je
predsjednički mandat za razdoblje od 2016. do
2018. godine. Na Izbornoj sjednici potvrđeni su
i članovi Upravnog i Nadzornog odbora ZKD-a
u sljedećem sastavu:
Upravni odbor: Anita Marin, Danka Hajsig,
Ivančica Đukec Kero, Jadranka Tukša, Katja
Matković-Mikulčić, Višnja Novosel, Kristina
Kalanj, Hela Čičko, Vedrana Jurčić i Ana
Vukadin.
Nadzorni odbor: Sanja Vukasović-Rogač,
Zrinka Udiljak Bugarinovski, Svjetlana Ciglar,
Blanka Ceković i Davorka Pšenica.
Na prvoj sjednici Upravnog i Nadzornog odbora
održanoj 5. rujna 2016. izabrani su ostali
članovi vodstva Društva.
Za dopredsjednice Društva izabrane su Ivančica
Đukec Kero i Kristina Kalanj, za tajnicu
izabrana je Inja Cahun, a za blagajnicu Maja
Sever Pavić.
Na istoj sjednici odabrani su i urednici glasila
ZKD-a. Za urednicu Novog uveza ponovo je
izabrana Nika Čabrić, Tomislav Silić ostao je na
mjestu grafičkog urednika Novog uveza i
webmastera mrežnih stranica, novom
urednicom mrežnih stranica postala je Karolina
Zlatar Radigović, a Marija Šimunović ostala je
urednicom Facebook profila.
Čestitamo novome vodstvu i urednicama te im
želimo puno uspjeha u daljnjem radu!
41. SKUPŠTINA HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA
3
MOTIVACIJA I STRATEGIJE ZA POTICANJE ČITANJA 5
IFLA 2016. 8
DRUGI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP KNJIGA I DRUŠTVO:
11
IMATE LI POTEŠKOĆA U ČITANJU? DOBRODOŠLI U KNJIŽNICU!
13
NACIONALNA KAMPANJA ZA OSOBE S TEŠKOĆAMA ČITANJA I DISLEKSIJE - "I JA ŽELIM ČITATI!"
16
7. OKRUGLI STOL: ŠKOLSKA KNJIŽNICA + DAROVITOST = DAROVITOST2
19
GALERIJSKO-KNJIŽNIČNO DJELOVANJE "NESIGURNE INTERVENCIJE":
22
SOCIJALNO INKLUZIVNE KNJIŽNIČNE USLUGE 25
SVEČANO OTVORENJE EUROPSKOG DOKUMENTACIJSKOG CENTRA
30
HOW2 LAUNCH A SUCCESSFUL ONE-PERSON BUSINESS 32
DIGITALNO ČITANJE - RADIONICA ZA KNJIŽNIČARE 34
IN MEMORIAM – MAJA LALIĆ 36
Sadržaj:
1
IZVJEŠĆE S IZBORNE SJEDNICE ZAGREBAČKOG
KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA
Od 12. do 15. listopada 2016.
godine održana je 41. skupština
Hrvatskoga knjižničarskog
društva u hotelu Zora u
Primoštenu. Organizatori
Skupštine su Hrvatsko
knjižničarsko društvo te
suorganizatori Knjižničarsko
društvo Šibenik i Gradska
knjižnica „Juraj Šižgorić“ u
Šibeniku. Glavna tema
ovogodišnje skupštine bila je
Knjižnice - fizički, virtualni i pravni prostor za usluge i korisnike, dok su podteme – od
hibridne prema digitalnoj knjižnici, knjižnice kao prostor i zelena knjižnica, pokazatelji za
vrednovanje knjižnica, odnos knjižnica i osnivača, rad regionalnih društava te nakladnička
djelatnost Hrvatskoga knjižničarskog društva.
Prvog dana održani su sastanci sekcija, komisija i radnih grupa Hrvatskoga knjižničarskog
društva u kojima su sudjelovali i brojni članovi Zagrebačkoga knjižničarskog društva.
Komisija za katalogizaciju organizirala je otvoreni sastanak na temu „Novi nacionalni
kataložni pravilnik i vrste autorstva“. U isto vrijeme predstavljena je i knjiga Vizija i
stvarnost: zbornik u povodu 40 godina djelovanja Aleksandre Horvat u knjižničarstvu.
Nakon pozdravnih govora i službenog otvaranja Skupštine, održana su plenarna izlaganja
Jukke Relandera, predsjednika Europskoga ureda za knjižnične, informacijske i
dokumentacijske usluge (European Bureau of Library, Information and Documentation
Associations – European Bureau of Library, Information and Documentation Associations –
EBLIDA), na temu EBLIDA – lobbying for libraries; te Kasparsa Rüklisa, voditelja odnosa s
javnošću Latvijskoga instituta (Latvijas Universitate), na temu Librarians as advocates for
innovation. Uslijedila je prezentacija izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva. U
večernjim satima održana je konstituirajuća sjednica Stručnog odbora (2016.-2018.).
Dana 13. i 14. listopada održana su izlaganja u nekoliko paralelnih sesija – Izdanja o
knjižničarstvu (moderator: Irena Pilaš), Radionica javnog zagovaranja 1. dio i 2. dio –
3
41. SKUPŠTINA HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA
Ivana Čadovska ([email protected]), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Dobitnice Kukuljevićeve povelje
Budimo aktivni, zagovarajmo zajedno! (moderator: Davorka Pšenica, Dijana Sabolović-
Krajina), Digitalne zbirke u narodnim knjižnicama (moderator: Marija Šimunović),
Dostupnost digitalnih sadržaja u knjižnicama (moderator: Dina Mašina), Oblikovanje
prostora i usluga u knjižnicama (moderator: Vesna Špac), Pokazatelji za vrednovanje
knjižnica (moderator: Marijana Mišetić), Zelena knjižnica 1. dio i 2. dio – prilagodba
knjižnica promjenama u suvremenom društvu (moderatori: Ljiljana Krpeljević, Zrinka
Udiljak Bugarinovski), Knjižničari kao čimbenici lokalne zajednice (moderator: Astrid
Grobenski-Grgurić), Knjižnica između osnivača i korisnika (moderator: Alka Stropnik),
Upravljanje knjižnicom (moderator: Mila Perasović) te E-knjiga u knjižnici.
Dana 13. listopada 2016. održana je Izvještajna i izborna skupština Hrvatskoga
knjižničarskog društva. Zagrebačko knjižničarsko društvo predstavljalo je 27 delegata,
Božica Dragaš, Kluk Giunio, Ismena Mejić, Maja Bodiš, Marija Pipp, Jagoda Ille, Tea
Grašić Kvesić, Višnja Cej, Jadranka Račić, Maja Popović, Iva Klak Mršić, Jasmina Kenda,
Tomislav Silić, Davorka Pšenica, Dunja Marija Gabriel, Irena Pilaš, Ivana Čadovska,
Blaženka Peradenić-Kotur, Vesna Špac, Zrinka Udiljak Bugarinovski, Marija Šimunović,
Dina Mašina, Jadranka Lisek, Iva Grisogono, Evica Tihomirović, Senka Kušar Bisić te
Draženka Robotić.
Za predsjednicu Hrvatskog knjižničarskog društva izabrana je Dunja Holcer. Na mrežnim
stranicama HKD-a dostupni su njezin životopis, radna biografija i plan rada u razdoblju
2016.-2018. godine.
Na Skupštini su dodijeljene nagrade – Kukuljevićeva povelja, koja se dodjeljuje za javno
priznanje knjižničarima članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva za dugogodišnji rad i
doprinos knjižničarskoj djelatnosti te nagrada "Eva Verona", koja se dodjeljuje mladim
knjižničarima članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva za posebno zalaganje u radu,
inovacije i promicanje knjižničarske struke. Ovogodišnje su dobitnice Kukuljevićeve povelje
Ranka Javor, knjižničarska savjetnica, voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu, dr. sc.
Mikica Maštrović,
knjižničarska savjetnica i
kustosica, umirovljena
djelatnica Nacionalne i
sveučilišne knjižice u Zagrebu,
dr. sc. Marina Mihalić,
knjižničarska savjetnica,
umirovljena djelatnica
Nacionalne i sveučilišne
4
Dobitnici nagrade "Eva Verona"
knjižnice u Zagrebu, mr. sc. Davorka Pšenica, knjižničarska savjetnica, djelatnica
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dr. sc. Marina Vinaj, knjižničarska
savjetnica, voditeljica Odjela knjižnice Muzeja Slavonije Osijek.
Sudionici Skupštine sudjelovali su i na svečanom otvorenju Mjeseca hrvatske knjige koje se
održalo 15. listopada u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Nakon otvorenja
posjetili su i Gradsku knjižnicu „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku.
MOTIVACIJA I STRATEGIJE ZA POTICANJE ČITANJA
Nika Čabrić ([email protected]), KGZ Knjižnica Augusta Cesarca, Ravnice
Stručni skup Hrvatskog
čitateljskog društva pod
nazivom Motivacija i strategije
za poticanje čitanja održan je 8.
rujna 2016. u Velikoj dvorani
Školske knjige u Masarykovoj
28 u Zagrebu od 10 do 15 sati.
Hrvatsko čitateljsko društvo
tradicionalno organizira skup
povodom Međunarodnog dana pismenosti, koji ove godine slavi 50. obljetnicu pod sloganom
Čitanje prošlosti, pisanje budućnosti. Na ovogodišnjem skupu okupilo se preko 200
sudionika, a realiziran je uz financijsku pomoć Ministarstva kulture kojeg je na skupu
predstavljala prof. Maja Zrnčić, voditeljica programa Ruksak (pun) kulture i koordinatorica
izrade Nacionalne strategije za poticanje čitanja.
Cilj skupa bio je predstaviti primjere dobre prakse u području motivacije i poticanja kulture
čitanja i potaknuti sve na daljnji trud u stjecanju čitatelja svih životnih dobi.
Skup je započeo izraelskom narodnom pričom u izvođenju umjetnice Margarete Peršić,
članice udruge Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika i Hrvatske udruge likovnih
umjetnika primijenjenih umjetnosti te autorice ilustracije ovogodišnjeg plakata i pozivnice.
Uvodnu riječ održala je predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak koja se
zahvalila Ministarstvu kulture na financijskoj potpori u realizaciji skupa i predstavnici
Školskoj knjizi na organizacijskoj potpori.
Prvo izlaganje održao je prof. dr. sc. Zoran Velagić, docent na Odsjeku za informacijske
znanosti; voditelj Katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo na Filozofskom
fakultetu u Osijeku, predavač i mentor na Odjelu za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru te
5
suradnik na međunarodnim i domaćim znanstvenim projektima.
Izlaganjem naslova Znanje o čitanju, prof. dr. sc. Velagić dao je kratki uvid u ishodišta
današnjeg znanstvenog razumijevanja čitanja i predstavio istraživanja u sklopu europskog
projekta E-čitanje: evolucija čitanja u digitalnom dobu, prvog međunarodnog znanstvenog
projekta pokrenutog s ciljem analiziranja i razumijevanja modernih konteksta i praksi
čitanja.
Prof. dr. sc. Renata Šamo, čije je uže područje znanstveno-istraživačkog rada problematika
čitanja, na engleskom jeziku, bavi se interaktivnim procesom čitanja sa stajališta kognitivne
psihologije i teorije učenja i usvajanja stranih jezika s osobitim naglaskom na strategijskoj
dimenziji čitanja. Kao jedan od pionira u Hrvatskoj, primijenila je metodu tzv. verbalnih
protokola ili usmenih izvješća u doktorskom istraživanju, a profesorica je na Učiteljskom
fakultetu Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.
Izlaganjem naslova Afektivni pristup interaktivnosti čitanja, prof. dr. sc. Šamo osvrnula se
na dvije vrlo utjecajne paradigme koje se međusobno nadopunjuju. Prva podrazumijeva
podjelu na kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije, a druga obuhvaća
strategije čija primjena prethodi samoj aktivnosti čitanja, prati je ili pak slijedi nakon nje.
Ivana Bašić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, osnivačica udruge Balans centar za
logopedagogiju i biblioterapiju, autorica je knjige O čitateljskim grupama - metodički
priručnik dobre prakse koja je u trenutku osnivanja čitateljskih grupa njihovim voditeljima
bila od velike koristi.
U izlaganju naslova Čitateljske grupe za nemotivirane čitatelje (aliterate) opisala je projekt
koji je 2015. godine osmišljen od strane udruge Balans centar, a namijenjen je djeci i
mladima s poteškoćama u čitanju i smanjenom motivacijom za čitanje.
Goranka Rosanda Furlan i Aleš Furlan, supružnici su koji vode Udrugu za pet therapy
Indeficienter u Vinkuranu, prvi provode program R. E. A. D. terapijski programa sa psima i
organizatori su Prve međunarodne konferencije pet terapeuta.U izlaganju Pas kao motivator
za razvoj čitanja i čitalačkih vještina u programu Čitaj (o) psu R.E.A.D. govorili su o pet-
terapiji kao inovativnoj metodi interakcije ljudi sa životinjama koja ostavlja pozitivan
učinak, od opuštenosti do povećanja samopoštovanja i empatije. Također, u izlaganju je bila
riječ o uključivanju djece u program Čitaj (o) psu R.E.A.D. te o višegodišnjem radu
volontera/članova Udruge s djecom predškolske i rane školske dobi.
Drugi dio stručnog skupa započeo izlaganjem predstavnice Hrvatske mreže školskih
knjižničara, Ivane Vladilo, profesorice komparativne književnosti i španjolskog jezika,
diplomirane knjižničarke, stručne suradnice savjetnice i idejne začetnice različitih on-line
6
7
suradničkih projekata.
U izlaganju naslova Od prisile do radosti čitanja – izazov školskom knjižničaru, govorila je
do projektima koji se bave promicanjem čitanja, a koje Hrvatska mreža školskih knjižničara
provodi na državnoj i regionalnoj razini.
Mr. sc. Emica Calogjera Rogić, od 2008. zaposlena u Školskoj knjizi kao urednica za
hrvatski jezik i strana izdanja, diplomirala je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta
u Zagrebu i magistrirala na Odsjeku za komparativnu književnost na istom fakultetu.
Izlaganjem naslova Pluriperspektivističko čitanje lektirnih djela predstavila je metodu
poučavanja koja potiče emotivni i intelektualni angažmana mladih čitatelja, pridonosi
razvoju vještine uočavanja i izdvajanja informacija u tekstu te povećava broj različitih
čitanja odabranog književnog teksta.
Predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, Snježana Berak, dipl. knjižničarka i voditeljica
Igraonice i programa za predškolsku djecu u Narodnoj knjižnici Petar Preradović Bjelovar i,
temeljem brojnih programa i projekata koje pokrenula za djecu i mlade, dobitnica 2015.
godine Godišnje nagrade Ministarstva socijalne politike i mladih za promicanje prava
djeteta.
U izlaganju Knjižnica u osnaživanju čitalačkih aktivnosti govorila je o knjižnici iz današnje
perspektive i interakciji knjižnice i zajednice u kojoj knjižnica djeluje te o stimulativnim
projektima i programima čitanja koji promiču čitanje izvan formalnog nastavnog konteksta
propitkujući želje i potrebe svakoga korisnika.
Posljednje izlaganje nastalo je zajedničkim radom dr.sc. Drahomire Cupar i Antonele Bokan.
Dr. sc. Cupar, redovni je profesor na Odjelu informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru,
jedna je od bivših predsjednica HČD-a, a njeno područje interesa i rada između ostalih je,
istraživanje čitanja i čitateljskih navika. Antonela Bokan diplomirala je 2015. na Odjelu
informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru, a u svom stručnom i znanstvenom radu
okrenuta je istraživanjima vezanim za marketing u knjižničnom poslovanju, promociji i
promicanju čitalačkih navika te razvoju kulture čitanja.
U izlaganju Najave knjiga (booktraileri) u ulozi promocije knjige i motiviranja za čitanje
obradile su problematiku promocije čitanja u narodnim knjižnicama. Objasnile su razliku
između promocije i promicanja čitanja te odgovorile na pitanja o rezultatima provedenog
istraživanja, navele primjere izrade najava za knjige i naznačile njihov utjecaj na korisnikov
interes za čitanje.
Nakon kratke rasprave, skup je zaključila mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka, suradnica
za školske knjižnice u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba, istaknuvši da je postignut
cilj skupa i da su primjeri dobre prakse u području motivacije i poticanja kulture čitanja
8
predstavljeni te da je
stručna javnost na pravi
način potaknuta na
daljnje zalaganje u
stjecanju čitatelja i
budućih korisnika, a
naglasila je da je prilikom
motivacije za čitanje, sve
dozvoljeno.
Skup je završio
proglašenjem pobjednika 11. foto natječaja Smiješak...čitajte! u organizaciji Hrvatskog
čitateljskog društva. Žiri u sastavu Petra Slobodnjak, predstavnica Hrvatskog fotosaveza,
Snježana Berak, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva i Kristina Čunović,
dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, dodijelio je tri nagrade i osam pohvala.
Prvu nagradu osvojila je Magdalena Rikanović za fotografiju Čitač na Britancu, druga je
pripala Edini Fajković za fotografiju Odmor, a treću nagradu osvojila je Ivana Žinić za
fotografiju Pripovjedač. Za svoje radove pohvaljeni su Nikolina Dolenec, Daliborka Grdić,
Lana Majhut, Nenad Martić, Narcisa Potežica, Vesna Špoljar, Milorad Videković i Mario
Zurak. Nagrađene fotografije, bit će dostupne na web stranicama Hrvatskog čitateljskog
društva.
U ime organizacijskog tima Hrvatskoga čitateljskog društva, skup je moderirala Nika Čabrić,
glavna urednica Hrčka, glasila Hrvatskog čitateljskog društva.
IFLA 2016.
Sanja Bunić ([email protected]), KGZ Gradska knjižnica
82. generalna konferencija i skupština (Columbus, Ohio, SAD, 13. - 19. 8. 2016.)
Oko 3200 sudionika iz 137 zemalja okupilo se na ovogodišnjem Kongresu čija je tema bila
Veze. Suradnja. Zajednica. Za razliku od prošlogodišnjeg Kongresa u Cape Townu na kojem
je sudjelovalo samo četvero sudionika iz Hrvatske, ove godine bilo ih je dvanaest. Neki od
njih sudjelovali su s izlaganjima, posterima, a predstavljen je i jedan video isječak. Većina
sudionika iz Hrvatske dala je doprinos radu stalnih stručnih odbora različitih IFLA-nih
sekcija, čiji su članovi, dok ih je nekoliko došlo kao pratnja. Bogati program Kongresa
9
odvijao se u 228 sesija. U
izložbenom paviljonu bilo je
moguće pogledati izložbene
prostore te poslušati zanimljive
prezentacije svjetski poznatih
organizacija iz područja
izdavaštva, informacijskih
tehnologija, očuvanja građe itd.
Predstavljeno je 206 postera, a
nagradu za najbolji od njih
dobio je poster iz Kazahstana
pod nazivom Readers are
Leaders at the East-Kazakhstan
Regional Public Library!
Dobitnički poster može se
pogledati na poveznici http://
library.ifla.org/1550/
Columbus je glavni grad države Ohio i jedan od najpoznatijih sveučilišnih gradova u
Sjedinjenim američkim državama. Velika sredstva ulažu se u razvoj knjižnica. Ohio State
University Libraries imaju dugu povijest inovacija, a 100 milijuna USD uloženo je u
renoviranje Thompson Library što je rezultirao i nacionalnom nagradom. U obnovu
postojećih knjižnica i u izgradnju novih, koje se nalaze unutar mreže od dvadesetak
knjižnica Columbus Metropolitan Library, uloženo je 135 milijuna USD. Glavna knjižnica u
mreži nedavno je renovirana u izvanredan spoj stare zgrade na koju je nadograđen novi
moderno uređen prostor.
Columbus nije samo poznat po svojim modernim i dobro posjećenim knjižnicama, već i po
jednoj od najljepših knjižara u Americi koja se nalazi u naselju German Village, punom
kuća prekrasne arhitekture s maštovito uređenim vrtovima. U jednoj od njih, okruženoj s
puno zelenila, cvijeća, klupica i likova iz bajki, smjestila se i knjižara The Book Loft s 32
prostorije s tisućama knjiga i raznih drugih predmeta koji su na brojne načine inspirirani
knjigom i čitanjem.
Na ceremoniji otvaranja i kulturnoj večeri, tradicionalno najposjećenijim događanjima na
Kongresu, moglo se puno vidjeti, čuti i doživjeti, ne samo o znamenitostima i znamenitim
osobama Columbusa, već i ostalih dijelova SAD-a. Na kulturnoj večeri uživalo se u muzici,
hrani i događanjima specifičnim za pet različitih regija SAD-a.
10
Kako su se sesije odvijale
istovremeno, teško je bilo
odlučiti se kojoj nazočiti, a na
koju zakasniti zbog
sudjelovanja na sastancima
vezanima uz provedbu
operativnih planova brojnih
IFLA-inih Sekcija. Nagrada za
komunikaciju ove je godine
ponovno dodijeljena Sekciji za
narodne knjižnice te po prvi
puta Posebnoj interesnoj grupi
Novi profesionalci. Ova
potonja imala je zanimljivu i inovativnu sesiju na kojoj su sudionici imali priliku razmijeniti
iskustva uspona i padova u knjižničarskoj karijeri.
Jedna od najposjećenijih sesija bila je ona pod nazivom Library Buildings and Equipment -
What comes after the “Third Place? Visionary libraries – spaces and users, a odmah nakon
nje Who's in control? Privacy, the Internet and Libraries. I ovu godinu glavna tema brojnih
sesija bila je doprinos knjižnica ostvarivanju UN-ovih Ciljeva održivog razvoja. Glavni
preduvjet ostvarivanja tih ciljeva zasigurno su veze i suradnja knjižnica unutar lokalne,
nacionalne i internacionalne zajednice, što je i bila tema ovogodišnjeg Kongresa.
Sljedeći kongres 2017. godine bit će održan od 19. do 25. kolovoza u Wrocławu u Poljskoj, s
temomKnjižnice. Solidarnost. Društvo. Ove godine Wrocław je ovjenčan dvjema titulama:
Europskom prijestolnicom kulture i Svjetskom prijestolnicom knjige. Sljedeće godine
delegati iz cijelog svijeta imat će priliku razmijeniti i unaprijediti svoja znanja, vještine i
iskustva te proširiti profesionalnu mrežu u ovom zanimljivom gradu poznatom po brojnim
mostovima i metalnim patuljcima razasutima svugdje po gradu. Sve novosti, objave i važni
datumi vezani uz predstojeći Kongres mogu se pratiti na poveznici: http://2017.ifla.org/
POVEZNICE KONGRESA IFLA-e 2016:
Službena stranica: http://2016.ifla.org/
Facebook: https://www.facebook.com/IFLAWLIC2016/
DRUGI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP KNJIGA I DRUŠTVO: SOCIJALNA, FILOLOŠKA I INTELEKTUALNA POVIJEST I
SADAŠNJOST KNJIGE
Anita Marin ([email protected]), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
U sklopu kulturne
manifestacije Tjedna knjige
mediteranske tematike (Knjiga
Mediterana), 28-og po redu ove
godine, održan je Drugi
međunarodni znanstveni skup
Knjiga i društvo: socijalna,
filološka i intelektualna
povijest i sadašnjost knjige od
29. do 30. rujna 2016. u Palači
Milesi u Splitu. Organizatori
skupa bili su Filozofski fakultet
u Splitu, Odsjek za sociologiju i Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Nacionalna i
sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu i
Književni krug Split.
Glavni cilj Skupa bio je raspraviti teorijska i praktična pitanja vezana uz položaj knjige
odnosno potaknuti dijalog o njezinu utjecaju u prošlosti i sadašnjosti te izglede u budućnosti.
Ključne teme skupa su: knjiga u Hrvatskoj - institucionalni okvir, intelektualne, socijalne i
filološke osnove pisane komunikacije; komparativne studije; od forme k ulozi - kulturna i
socijalna uloga knjige (teksta) i tekstne tehnologije; pisanje, čitanje i čitateljska praksa -
paradigma digitalnog teksta, medijsko okruženje i knjiga, transmedijska praksa čitanja,
književnost i čitanje; komunikacijska, spoznajna, socijalna, estetska, oblikotvorna i
društvenotvorna uloga knjige i čitanja te kulturna politika i knjiga - politika knjige u
Hrvatskoj; komparativna analiza.
Na svečanom otvorenju Skupa govorili su akademik Nenad Cambi, doc. dr. sc. Gloria
Vickov, prodekanica za nastavu i studentska pitanja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u
Splitu, te dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu.
Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predavanje povjesničarke Zlate Živaković Kerže
(Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u
11
Slavonskom Brodu) koju zanima kakva će biti uloga povjesničara i pisanih otisaka stvarnosti
(knjiga/dokument) s obzirom na prodor novih tehnologija. Ana Kovačević iz
Staroslavenskog instituta u Zagrebu istaknula je važnost glagoljske knjige i njezine uloge na
hrvatsko kulturno ozračje. Glagoljaši su predmet interesa i Katarine Lozić Knezović
(Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost) koja je na primjeru
Zbornika fra Šimuna Klimantovića (RitKlim I) prikazala sinonimiju kao način bogaćenja
hrvatskog glagoljskog leksika. Rad Milenke Bukvić (Matica Zadrana) o darovanoj zbirci
knjiga Piera Alessandra Paravie Znanstvenoj knjižnici Zadar 1855. godine pročitala je
Tatijana Petrić. Također, rad Marine Vinaj (Muzej Slavonije) o osječkom izdavaštvu i
čitateljskim navadama Osječana od začetka tiskarstva do Drugog svjetskog rata, pročitala je
Zlata Živaković Kerže. Ivanka Kuić iz Sveučilišne knjižnice u Splitu dočarala je ulogu
knjige, književnosti i čitanja u svakodnevnom životu u prvoj polovici 20. st. u Splitu, dok je
Mariyana Stamova iz Bugarske akademije znanosti, Institut za balkanistiku, govorila o
problemima zabrane i uništavanja pisane riječi.
Ivana Hebrang Grgić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i
komunikacijske znanosti) predstavila je strukturu znanstvenih tekstova od najstarijih zapisa
na glinenim pločicama do današnje suvremene organizacije teksta i informacija u
elektroničkoj sredini. O simboličkoj ulozi knjige s posebnim aspektom na Bourdieuovu
sociologiju simboličkih formi govorio je Slavko Harni iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice
u Zagrebu. Iz iste knjižnice dolazi i Kristina Silajs pitanjem mogu li knjige i književnost
odigrati vodeću ulogu u svjetskim društvenim promjenama. Jadranka Božić iz Narodne
biblioteke Srbije u Beogradu predstavila je Googleov projekt javnog čitanja Ane Karenjine
kada je sedam stotina ljudi u direktnom prijenosu čitalo taj roman što je u konačnici
objavljeno na YouTubeu.
O sociologiji književnog ukusa i objavljivanju knjiga na primjeru popularnosti Zagorkinih
romana govorila je Anita Dremel (Hrvatski studiji, Odjel za sociologiju). S Filozofskog
fakulteta u Ljubljani, Odsjek za bibliotekarstvo, informacijske znanosti i knjižarstvo dolazi
Mihael Kovač koji je analizirao bestselere na Amazonu u periodu od 2010. do 2015. godine.
Moć knjige i kako doći do njezinog izvora problematizirao je Dražen Šaško, ravnatelj
Gradske knjižnice Split. Albert Bing (Hrvatski institut za povijest) predstavio je COURAGE
projekt o kulturnoj opoziciji odnosno razumijevanju baštine neslaganja u bivšim
socijalističkim državama, s posebnim naglaskom na knjižne zbirke. Rad Borisa Badurine
(Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku) i Martine Dragije
Ivanović (Odsjek za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru) iznosi tehnološke i etičke
aspekte piratiziranja e-knjige, dok je Antonija Primorac (Odsjek za engleski jezik i
12
književnost Filozofskog fakulteta u Splitu), analizirajući hrvatske prijevode Sherlocka
Holmesa, došla do zaključka da se ne radi o prijevodu originala, već o preradbama
popularnih njemačkih falsifikata iz serije „Detektiv Sherlock Holmes und seine
weltberühmten“.
Dobrila Zvonarek i Sandi Antonac iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
predstavili su model nacionalne kampanje za poticanje čitanja u Republici Hrvatskoj.
Sociolozi Sanja Stanić i Leon Jelača (Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za sociologiju)
istraživali su socijalni kontekst knjige i čitanja kod djece i mladih, a kroatisti Josip Miletić i
Mateja Jurjević (Sveučilište u Zadru, Odsjek za hrvatski jezik i književnost) je li je čitanje
lektirnih naslova muka ili nauka. Mate Jurić i Dinko Duić (Sveučilište u Zadru, Odjel za
informacijske znanosti) otkrili su što se čita u narodnim knjižnicama Zadra, Rijeke, Splita i
Pule gledajući najposuđivanije nelektirne naslove zadnjih godinu dana, dok je Anita Marin
(Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu) analizirala romane u digitaliziranim serijskim
novinama iz 1914. godine i usporedila ih s podacima o nakladničkoj produkciji romana iz
iste godine.
U zadnjoj sesiji predstavljeno je još jedno istraživanje Mirka Duića, ovaj put o tome u kojoj
mjeri i na koje načine knjižnične Facebook stranice povezuju čitatelje s knjigama.
Rukopisnu i tiskanu muzikalnu digitaliziranu građu prikazala je Branka Radić (Sveučilište u
Splitu), a Sanja Brbora (Sveučilišna knjižnica u Splitu) multimedijalni rječnik hrvatske
kulturne baštine. Na samome kraju, pedagoginja Ivana Batarelo Kukić (Filozofski fakultet u
Splitu) pričala je o tome kako se trebaju koristiti digitalne slikovnice.
Na skupu su predstavljena brojna istraživanja i projekti, razmijenile su se informacije o
stečenim znanjima i iskustvima, korištenju novih tehnologija, unaprjeđenju postojećih i
stvaranju novih kvalitetnih programa u knjižničnom, knjižarskom i općenito društvenom
okruženju. Kako bi položaj knjige zauzeo bolje pozicije u društvu naglašena je i važnost
ovog skupa s ciljem njegovog redovnog održavanja.
13
IMATE LI POTEŠKOĆA U ČITANJU? DOBRODOŠLI U KNJIŽNICU!
Maela Rakočević Uvodić ([email protected]), KGZ Gradska knjižnica
Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama
(OIPP) i Komisija za čitanje Hrvatskog knjižničarskog društva 30. rujna 2016. u Gradskoj
knjižnici u Zagrebu organizirale su 13. okrugli stol na temu Imate li poteškoća u čitanju?
Dobrodošli u knjižnicu! te se bavio problematikom osoba s poteškoćama u čitanju i
disleksijom koje se očituju u brzini, točnosti i razumijevanju pročitanog. Procjenjuje se da
10% svjetske populacije ima neki oblik poteškoća u čitanju. U Hrvatskoj samo dio njih
ostvaruje prava osoba s
invaliditetom, dok se dio njih ne
ubraja u osobe s invaliditetom i
prema postojećem Zakonu o
autorskom pravu i srodnim
pravima (NN, 167/03) nije im
dostupno korištenje prilagođene
književne i stručne literature te
drugih tiskovina i e-izdanja
objavljenih u različitim
formatima, jer nije u pitanju
invaliditet, već „poteškoća“
koja onemogućava čitanje
standardnog tiska. Svim
osobama koje se zbog nekih poteškoća, a nisu osobe s invaliditetom, ne mogu koristiti
standardnim tiskom, izmjenom spomenutog zakona omogućilo bi se korištenje zvučne i
tekstualne građe u svim oblicima kao i građe lagane za čitanje. Ako se disleksija i poteškoća
u čitanju ne dijagnosticiraju u najranijoj dobi, kasnije u životu mogu dovesti do odustajanja
od učenja, a samim time se negativno odraziti i na ostale vidove života. Prvi dio skupa
započeo je izlaganjem Moja borba s disleksijom dr. sc. Anamarije Durbešić kojoj disleksija
nikada službeno nije dijagnosticirana jer se mislilo da je samo jako živo dijete pa je tijekom
školovanja naišla na veliko nerazumijevanje okoline. Uz iznimnu pomoć školskog pedagoga
i obitelji uspjela je svladati poteškoće te danas predaje na fakultetu i radi u Hrvatskim
šumama na izradi tematskih karata. Zaključila je „Potrebno je graditi motivaciju, a ne nas
tjerati!“. Izlaganje Dyslexia? Welcome to ourlibrary! održala je Saskia Boets, jedna od
autorica Smjernica za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom iz flamanske
knjižnice za osobe s poteškoćama u čitanju Luisterpuntbibliotheek. Predstavila je flamanska
iskustva pokretanja kampanje za mlade s disleksijom te pokazala kako se knjižnični fond u
skladu sa Smjernicama prilagodio korisnicima s disleksijom u vidu velikog broj građe lagane
za čitanje, digitalne građe, audio knjiga i e-knjiga. Kako bi produkcija takve građe bila veća
naglasila je važnost suradnje s nakladnicima. Aleksandra Horvat, red. prof. u miru i Sanja
Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe, izlaganjem Knjižnične usluge između
interesa javnosti i prava autora istakle su važnost usvajanja Marakeškog sporazuma koji
omogućava pristup objavljenim radovima svim ostalim osobama koje imaju bilo kakve
14
Na fotografiji: Anamarija Durbešić
15
poteškoće u čitanju s ciljem
povećanja produkcije građe
prilagođene specifičnim
potrebama tih osoba te ukazale
na potrebu za izmjenom članka
86. Zakona o autorskom pravu i
srodnim pravima, kako bi njime
bile obuhvaćene i osobe s
poteškoćama u čitanju. Željka
Butorac, prof. logoped,u svojem
izlaganju Disleksija od vrtića do fakulteta osvrnula se na problematiku rane dijagnostike
disleksije kod djece vrtićke dobi te nužnost početka logopedske terapije te razvijanje
potrebnih predvještina prije početka škole kako bi se do tada simptomi znatno ublažili te
umanjili mogući zaostaci u svladavanju čitanja i pisanja. Izlaganje Studenti s disleksijom u
Hrvatskoj – nova iskustva održala je Mirjana Lenček, prof. na Edukacijsko-rehabilitacijskom
fakultetu (ERF) u Zagrebu. Primijećeno je da se broj studenata s disleksijom značajno
povećava tijekom posljednjih godina jer se studenti javljaju Centru za rehabilitaciju ERF-
akako bi obavili procjenu i potražili pomoć. U pravilu očekuju da su fakulteti tzv. disleksiji
prijateljska okruženja te žele mogućnost prilagodbe sadržaja, no nastavnici još uvijek nisu
dostatno upućeni u problematiku disleksije što za posljedicu može imati napredovanje
studenata. Željka Miščin, zamjenica predsjednice Komisije OIPP, predstavila je Nacionalnu
kampanju za osobe s poteškoćama u čitanju i disleksijom „I ja želim čitati!“. Posljednje
izlaganje u prvom dijelu održala je Sanja Bunić,članica Komisije OIPP, na temu Knjižnične
usluge za osobe s poteškoćama u čitanju: pregled rezultata anketnog istraživanja koje je
prethodilo pokretanju Kampanje „I ja želim čitati!“. Anketu je ispunila 571 knjižnica od
čega je najveći odaziv bio u narodnim knjižnicama. Istaknula se slaba opremljenost knjižnica
te izbor građe i usluga, no knjižničari su svjesni kompleksnosti tematike te zainteresirani za
poboljšanje postojećeg stanja. U središnjem dijelu skupa održana je panel rasprava na kojoj
su sudjelovali svi predavači prve sesije te se govorilo o Kampanji, načinima kako poboljšati
situaciju na terenu (osobito u manjim sredinama) te važnosti motivacije na čitanje osobito
kod djece s disleksijom. Posljednji dio skupa bio je rezerviran za primjere dobre prakse.
Maja Peretić s ERF-a predstavila je projekt ICT-AAC u sklopu kojeg su kao rezultat nastale
besplatno dostupne aplikacije za poticanje predvještina čitanja i matematike. Jelena Lešaja iz
Hrvatske knjižnice za slijepe predstavila je Godinu dana usluge e-knjige u Hrvatskoj
knjižnici za slijepe. Vjeruška Štivić i Matea Pleskalt predstavile su radionicu Vesela škola
Na fotografiji: Saskia Boets
čitanja namijenjenu djeci koja teško usvajaju vještinu čitanja i pisanja te njihovim
roditeljima koju organizira Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar. Ida Gašpar
predstavila je program Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici Čitamo s vama-
usluge knjižnice i senzibilizacija javnosti o poteškoćama u čitanju namijenjen djeci s
poteškoćama u čitanju i pisanju. Ana Pavlek predstavila je projekt uključivanja pasa u
aktivnosti Dječje knjižnice Marina Držića Čitanje u društvu terapijskih pasa. Davorka
Semenić Premec i Sandra Ilievski predstavile su program koji se provodi u knjižnici Savski
gaj od 2008. godine Mojih sat vremena čitanja uz malu pomoć prijatelja – radionice čitanja s
terapijskim psima za mlade s intelektualnim poteškoćama. Zaključeno je, između ostalog, da
je potrebno: uvesti sustavno i organizirano istraživanje poteškoća u čitanju kod školske
djece, osobito u manjim sredinama, poticati i motivirati osobe s poteškoćama u čitanju i
disleksijom na čitanje i nakon završetka obaveznog školovanja, osigurati neometan i
ravnopravan pristup književnim djelima i informacijama svim dobnim skupinama osoba s
poteškoćama u čitanju i disleksijom, potaknuti povećanje proizvodnje građe lagane za
čitanje koja treba biti jednako dostupna i kao tiskana i kao zvučna građa, organizirati u
knjižnicama kutke s građom laganom za čitanje, promovirati usluge za osobe s poteškoćama
u čitanju i disleksijom, uspostaviti suradnju knjižnica s ustanovama i udrugama koje se bave
osobama s poteškoćama u čitanju i disleksijom, povećati mrežu knjižnica koje provode
programe za korisnike s poteškoćama u čitanju i disleksijom te promovirati upotrebu novih
tehnologija u radu s osobama s poteškoćama u čitanju i disleksijom koje potiču čitanje i
osuvremenjuju proces obrazovanja.
16
NACIONALNA KAMPANJA ZA OSOBE S TEŠKOĆAMA ČITANJA I DISLEKSIJE - "I JA ŽELIM ČITATI!"
Željka Miščin ([email protected]), KGZ Knjižnica Marina Držića
Članice HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s
posebnim potrebama započele su rad na projektu Nacionalne kampanje za osobe s
poteškoćama u čitanju i disleksijom „I ja želim čitati!“ u veljači 2016. godine. Izrada teksta
projekta i razrada svih faza Kampanje trajala je do održavanja 13-og okruglog stola za
knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama održanog 30. rujna
2016. u prostoru KGZ-a Gradske knjižnice u Zagrebu pod nazivom „Imate li poteškoća u
čitanju? Dobro došli u knjižnicu!“.
Komisija ima bogato iskustvo u radu s udrugama koje se bave s osobama s invaliditetom i
osobama s posebnim potrebama. Ostvarila je brojne kontakte kroz suradnju s ustanovama
koje su dugogodišnji partneri te
je pokazala da ima znanje,
kreativnost, želju za
pokretanjem pozitivnih
promjena u društvu te
odvažnost za nove ideje.
Kampanju za osobe s
poteškoćama u čitanju i
disleksijom naziva „I ja želim
čitati!“ osmislili su i pokrenuli
knjižničari. Voditelj ove
Kampanje je Hrvatsko
knjižničarsko društvo i Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s
posebnim potrebama. Suvoditelji su Knižnice grada Zagreba i Nacionalna i sveučilišna
knjižnica u Zagrebu.
Partneri u Kampanji „I ja želim čitati!“ su brojni, a između ostalih ističu se Edukacijsko-
rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko logopedsko društvo, Hrvatska
udrugu za disleksiju, Pravni fakultet u Splitu, Poliklinika SUVAG, Tiflološki muzej,
Hrvatska knjižnica za slijepe, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ured
pravobraniteljice za djecu, Grad Zagreb - Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s
invaliditetom i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, HUŠK, kampanja „Čitaj mi“,
izdavači, mediji, volonteri.
Suradnja s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, Hrvatskim logopedskim društvom i
Hrvatskom udrugom za disleksiju od osobite je važnosti jer je njihova stručna potpora kroz
predavanja u vrtićima, školama i knjižnicama važan dio programa ove Kampanje.
Hrvatska udruga za disleksiju raspolaže podatkom kako između 5-10% osnovnoškolske
populacije ima disleksiju odnosnosvaki deseti učenik ima poteškoćau čitanju. Takvu djecu
prate i problemi s učenjem tijekom cijelog njihovog školovanja. U Hrvatskoj ne postoji
sustavno i organizirano istraživanje poteškoća u čitanju kod školske djece, osim u pojedinim
školama gdje to provode školski logopedi. A problem čitanja uključuje i ozbiljne probleme u
vještini pisanja.
Nacionalnu kampanju za osobe s poteškoćama u čitanju i disleksijom „I ja želim čitati!“
pokrenuta je s ciljem informiranja i educiranja ljudi o samom problemu te senzibiliziranja
javnosti o istome. Želja je također zagovaranjem povećati prisutnost u lokalnoj zajednici te
se aktivnoradi na boljoj suradnji s nacionalnim i/ili lokalnim udrugama i organizacijama za
17
disleksiju. Misija ove Kampanje je i povećanje mreže knjižnica koje provode programe za
osobe s poteškoćama u čitanju, disleksijom i programe za osobe koje ne mogu čitati
standardni tisak.
Jedan od specifičnih ciljeva ove Kampanje je omogućavanje osobama s poteškoćama u
čitanju i disleksijom neometan pristup znanju teolakšati im učenje i slobodno korištenje
autorskih djela. Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim
potrebama u suradnji je s HKD-ovom Komisijom za autorsko pravo započela prepisku s
Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo u mjesecu svibnju 2016. godine te sepredlaže
da se sadašnja formulacija čl. 86 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima preoblikuje
tako da osim osoba s invaliditetom obuhvati i osobe s poteškoćama u čitanju i disleksijom
koje se ne mogu služiti tiskanim slovima na uobičajen način. Osobe s disleksijom nisu osobe
čije je zdravstveno stanje trajno oštećeno ili tjelesni integritet narušen i nisu osobe s
invaliditetom te ne mogu steći prava osoba s invaliditetom. Dopuna tog dijela Zakona
omogućio bi osobama s poteškoćama u čitanju i disleksijom lakši pristup većem broju knjiga
priređenih za ovu skupinu ljudi.
Kampanjom se žele obuhvatiti djeca, adolescenti, odrasli s poteškoćama u čitanju, roditelji i
obitelji, logopedi, knjižničari, odgojitelji, učitelji i stručni suradnici u predškolskim
ustanovama, osnovnom i srednjem školstvu, nastavno osoblje u visokoškolskim ustanovama,
zdravstveni djelatnici, socijalni radnici, volonteri, nakladnici, poslodavci. Također,
zagovaračka misija svakako je usmjerena i na lokalne političare i zakonodavstvo. Djeci i
odraslima s poteškoćama u čitanju potrebno je razumijevanje i podrška okoline u
obrazovnom procesu. Nužno je udruživanje svih partnera u Kampanji kako bi se educirala i
senzibilizirala javnost o ovom problemu. Kampanjom se nastoji promovirati djelatnost
knjižnica, ustanova i udruga koje pomažu osobama sa specifičnim teškoćama čitanja/
osobama koje ne mogu čitati standardni tisak.
Knjižničari u školskim, narodnim i visokoškolskim knjižnicama najveći su potencijal od
kojih ova Kampanja očekuje najkreativniju i najkvalitetniju podršku. Knjižničarska struka
kroz brojne programe pokazuje svake godine sve veću profesionalnost u izvedbi radionica,
tribina, susreta, organizacija izložbi, čitateljskih klubova te animacija u radu s djecom
predškolske i školske dobi. Početna podrška od njih je dobivena, ideje su pristizale, brojne
fotografije izložbi i radionica s djecom te predavanja na temu disleksije na Dan disleksije
održale su knjižničarke u Zagrebačkoj županiji i Zagrebu od 1. listopada od kad je
nacionalna kampanja „I ja želim čitati!“ započela. Nastavak tih aktivnosti slijedi kroz cijelu
godinu usklađujući se sa svakodnevnim obavezama i rasporedom kolegica knjižničarki.
U Kampanji vrlo je važan naglasak bio i na medijima i medijsku praćenost. U početnoj fazi
18
Kampanje uspjelo se pridobiti zanimanje onih medija koji su senzibilizirani za osobe s
invaliditetom i osobe s posebnim potrebama. Medije je zanimala tema disleksije i djece koja
imaju poteškoća u čitanju. Zanimanje nastavnika, profesora, pedagoga, psihologa i logopeda
koji rade u odgojno-obrazovnom sustavu doista je veliko, stoga su i oni postali odlični
suradnici u Kampanji.
Dobra koordinacija svih sudionika Kampanje svakako mora postojati te će i dalje biti
ulagantrudkako bi se i taj cilj ostvario. U toj suradnji moraju sudjelovati svi partneri, a od
iznimne su važnosti i odobrena sredstva za Kampanju te održivost Kampanje. Nadamo se da
će nakon predviđenog perioda trajanja Kampanje od godine dana neki programi koji su
predloženi knjižnicama i drugim ustanovama za djecu i osobe s poteškoćama u čitanju i
disleksije zaživjeti i postati
sastavni dio aktivnosti
knjižnice. Također se nadamo
da ćemo vidjeti više knjiga
grafički prilagođenih za
učenike s disleksijom, slijepe i
druge učenike koji ne mogu
koristiti standardni (crni) tisak.
https://www.facebook.com/
IJaZelimCitati/
7. OKRUGLI STOL: ŠKOLSKA KNJIŽNICA + DAROVITOST = DAROVITOST2
Iva Grisogono ([email protected] ), Tehnička škola Zagreb
19
U srednjoj školi Krapina, u organizaciji Sekcije za školske knjižnice Hrvatskog
knjižničarskog društva, 3. listopada 2016. održan je 7. Okrugli stol na temu Školska
knjižnica + darovitost = darovitost2.
Zadatak skupa bio je raspraviti teorijska i praktična pitanja vezana uz pojam darovitosti, ali i
konkretne uloge školske knjižnice, odnosno školskog knjižničara u identifikaciji i odgojno-
obrazovnoj podršci darovitih učenika te podršci nastavnicima i roditeljima.
Susret je počeo kratkim kulturno-umjetničkim programom Djevojačkog pjevačkog zbora
Srednje škole Krapina. Nazočnima je prezentiran nagrađeni film "Europa pred izazovima",
učenika 4.d razreda SŠ Krapina, u sklopu programa Europskog parlamenta EUROSCOLA.
Ravnatelj SŠ Krapina, gospodin Ivica Rozijan, pozdravio je sudionike skupa. Sudionike je
pozdravila i mr. sc. Jasna
Petek, zamjenica župana za
društvene djelatnosti Krapinsko
-zagorske županije te otvorila
7. Okrugli stol.
Prof. dr. sc.Vesna Vlahović-
Štetić, s Odsjeka za psihologiju
Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, izlagala
je na temu Daroviti učenici -
kako poticati njihov razvoj?.
Istaknula je da sustav mora poticati i podržavati darovite učenike kako bi se zadovoljile
njihove obrazovne potrebe. Znanstvena istraživanja pokazuju da je riječ o heterogenoj
skupini koja ipak ima neke zajedničke karakteristike. Smatra da novi sadržaji trebaju biti
primjereni dječjim interesima, da se ne podučava ono što dijete već zna. Treba poticati
stjecanje temeljnih znanja koja će potaknuti više misaone procese. Rad s darovitim
učenicima zahtijeva prilagodbu školskog sustava potrebama te skupine djece, a u tom radu s
darovitima svoje specifično mjesto imaju i školski knjižničari.
Dipl. psihologinja Jasna Cvetković-Lay, obrazovna specijalistica za darovite, Centar za
poticanje darovitosti djeteta Bistrić, Zagreb, izlagala je na temu Uloga školskog knjižničara
u proširivanju i obogaćivanju iskustava učenja darovitih učenika. Prikazala je ulogu
školskog knjižničara u procesima uočavanja i odgojno-obrazovne podrške darovitim
učenicima u razrednoj i predmetnoj nastavi poticanjem informacijske pismenosti,
pomaganjem u pristupu i proširivanju dostupnih resursa za učenje i istraživanje knjižničnim i
međuknjižničnim razmjenama.
Voditeljica školske knjižnice Prve gimnazije Maribor, Metka Kostanjevec, izlagala je na
temu Odgojno-obrazovni rad s darovitim učenicima na Prvoj gimnaziji Maribor. Istaknula je
da u Republici Sloveniji postoji Koncept otkrivanja i rada s nadarenim učenicima u
devetogodišnjim osnovnim školama i u srednjoškolskom obrazovanju. U školi postoji tim za
rad s darovitim učenicima koji je zadužen za razvoj, promicanje i unaprjeđenje rada s
darovitim učenicima. U cijele procese rada uključena je i školska knjižnica. Knjižnica
redovito informira i savjetuje u odabiru i kupnji dodatnih materijala za individualni i grupni
rad, organizira predavanja vanjskih stručnjaka, provodi dodatne aktivnosti u okviru obveznih
izbornih predmeta (čitaonica, knjižničarski klub, kreativno pisanje). Na kraju školske godine
20
21
anketiraju se roditelji, učenici i
profesori mentori, svi
analiziraju svoj rad i
dogovaraju smjernice za budući
rad.
Predsjednica Radne skupine
Futura, Vesna Tomorad, prof.,
psihologinja u OŠ Marija
Bistrica, izlagala je na temu
Podrška darovitim učenicima u
Krapinsko-zagorskoj županiji.
Na razini županije osnovana je radna skupina Futura sastavljena od volontera koji
osmišljavaju aktivnosti koje u potpunosti financira županija. U Krapinsko-zagorskoj županiji
identifikacija darovitih učenika provodi se u 20% osnovnih škola. Rad s darovitim
učenicima nije sustavan odnosno ostvaruje se uglavnom pripremanjem učenika za natjecanja
i u izvannastavnim aktivnostima. Cilj je osnivanje Županijskog centra za podršku darovitim
učenicima (Centar izvrsnosti) koji će biti glavni nositelj skrbi za darovite i kontinuirano
pružati stručno-edukativnu podršku odgojno-obrazovnim djelatnicima, uslugu identifikacije,
savjetodavnu podršku učiteljima, psihološku potporu roditeljima i učenicima.
Drugi dio Okruglog stola bio je posvećen Iskustvima dobre prakse. Ruža Jozić, knjižničarka
iz Gimnazije Sesvete, upoznala je skup s aktivnošću koja je provedena u njenoj školi -
Upoznaj i predstavi Shakespearea, uz 400. obljetnicu smrti W. Shakespearea. Aktivnosti
koje su provedene bile su posvećene književnom i kazališnom radu W. Shakespearea s
ciljem uključenja nadarenih učenika u različitim područjima: likovnom i govornom
izražavanju, aktivnom čitanju i istraživanju Shakespeareovih djela.
Madlen Zubović, knjižničarka iz Prometne škola Rijeka, prikazala je rad dramske družine
Dramski odgoj kao poticaj za čitanje. Prikazala je 17. godišnji rad u okviru djelovanja
dramske družine u kojem su adaptirana i izvedena mnoga književna djela. Istaknula je i
suradnju sa Strojarskom školom i Gradskom knjižnicom Rijeka.
Denis Vincek, knjižničar OŠ Ante Kovačića, Zlatar, u knjižnici je s učenicima novinarima
osnovao fotosekciju Fotografiranjem do poučavanja medijske pismenosti i smanjenja
cyberbullyjinga u zajednici. Istaknuo je da su učenici u protekle dvije godine, pod
mentorstvom školskog knjižničara, sudjelovali na nekoliko državnih fotonatječaja što je
potaknulo kritičko promišljanje o fotografijama koje objavljuju na društvenim mrežama
22
Facebook i Instagram.
Danica Pelko, knjižničarka OŠ Donja Stubica, predstavila je rad Mala Kajkaviana - 17
godina rada s darovitima. Na osnivanje grupe nadarenih učenika potaknulo ju je očigledno
iščezavanje kajkavske jezične baštine. Nadarena grupa okuplja učenike od 4. do 8. razreda.
Čitaju radove kajkavskih pisaca, posebno radove koje su na kajkavskom jeziku napisala
djeca. Pišu, šalju radove na natječaj i na taj način čuvaju kajkavsku jezičnu baštinu. Također
nam je predstavljena najnovija aktivnost Male Kajkavijane - predstavljanje Malog rječnika
kajkavskoga govora Stubičkoga kraja.
Primjere iskustva dobre prakse u programskoj knjižici predstavile su Zora Hajdarević iz OŠ
Nedelišće i Marija Klasić Petrović iz Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u
Osijeku.
Nakon rasparave, donijeli su se zaključci prema kojima je potrebno uspostaviti sustav
identifikacije i procjenu darovitosti učenika po svim školama, važno poticati izvannastavne i
dodatne aktivnosti, nužno je izraditi posebne programe i kurikulume za darovitu djecu kao
što postoje prilagođeni programi za učenike s poteškoćama, nužno je osigurati barem
minimalna materijalna sredstva za projekte koji se rade s darovitim učenicima, školski
knjižničar trebao bi u svakoj školi biti u Timu za kvalitetu i u Timu za darovite učenike,
školski knjižničar trebao bi surađivati s učiteljima i stručnim suradnicima u izradi i provedbi
programa za darovite, a u Agenciji za odgoj i obrazovanje trebao bi postojati centar za
darovitost i savjetodavna služba za to područje.
GALERIJSKO-KNJIŽNIČNO DJELOVANJE "NESIGURNE INTERVENCIJE": LGBTIQ KORISNICI U NARODNIM KNJIŽNICAMA
Petra Dolanjski ([email protected]),
KGZ Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića
U kontekstu pronalaženja strategija djelovanja te pozicioniranja narodnih knjižnica unutar
trenutnih ekonomskih, političkih i društvenih okolnosti i odnosa, narodna se knjižnica
iskazuje kao heterogena struktura premrežena raznorodnim sistemima, poput različitih, pa i
suprotstavljenih, umjetničkih, medijskih i tehnoloških sustava koji interferiraju sa
svakodnevnim praksama zajednice. Tako sagledana, knjižnica predstavlja dinamično mjesto
kolektivnih odnosa, ali isto tako individualizirani specifični prostor jer se odnosi koji se
ostvaruju uobličuju kroz specifične relacije sveukupnosti knjižničnog sadržaja i zajednice.
Uvriježena kvalifikacija narodne knjižnice kao trećega mjesta dijelom govori u prilog
ovakvom viđenju,1 no ono više nije dostatno. Knjižnice doista jesu okupljališta stanovnika,
mjesto susreta i simboličnih i stvarnih razmjena, a kvartovski knjižničari i korisnici nerijetko
23
uspostavljaju manje formalne
odnose. S druge strane, naša je
svakodnevica pod velikim
uplivom nametnutih društvenih
obrazaca, pritisnuta
hegemonijskom neravnotežom
i krizama koje rezultiraju
porastom siromaštva i prekarne
klase te komodifikacijom
javnog dobra, ali i porastom
netrpeljivosti i diskriminatornih
oblika ponašanja spram
marginalnih društvenih skupina. Stoga je danas, možda više nego ikad, važno naglasiti
socijalnu misiju knjižničarstva i informacijskih znanosti, čija je dužnost predstavljati i braniti
javno dobro, ljudska prava, slobodu, demokraciju, kulturu te imati u fokusu nužnost
kritičnosti. Prema tome, da bi ostale mjesta socijalne pravde i uključivosti, knjižnice bi u
svoje strategije trebale upisati pitanje društvene promjene zauzimanjem aktivne pozicije
spram društvenog konteksta, ali i aktivne i kritičke pozicije spram vlastitog djelovanja
odnosno vlastite uključivosti. Ipak, usprkos težnji da bude sveobuhvatna, svaka knjižnica
uspostavlja hijerarhiju koja počiva na izostavljanju onih ostvarenja koja ne uvrštava: "Svaka
biblioteka je isključiva", jer bez obzira na sveobuhvatnost odabira "svako uređivanje
biblioteke stvara i jednu avetinjsku biblioteku ispunjenu senama odsutnih dela“, piše Alberto
Manguel u svom djelu Biblioteka noću. Drugim riječima, na tragu uključivanja onih koji
ipak ostaju isključeni iz knjižničnih programa i usluga, razvijamo i provodimo galerijsko-
knjižnični projekt Nesigurne intervencije: LGBTIQ korisnici u narodnim knjižnicama2, s
ciljem njihovog uključivanja u programe, usluge, ali i fondove narodnih knjižnica, kao i
njihovog uvođenja u fokus same knjižničarske struke.
Sam projekt specifičan je i po tome što se s jedne strane bavi usko knjižničarskom temom,
dok s druge proizlazi iz galerijskog djelovanja, odnosno iz umjetnosti. Naime, u sklopu
Knjižnice S. S. Kranjčevića djeluje Galerija Prozori čija je fizička i konceptualna simbioza
specifičnost i za Knjižnicu i za Galeriju. Kako navodi Irena Bekić, voditeljica Galerije
Prozori, Knjižnica predstavlja stabilni dio ovog para, klasičnu instituciju definiranu unutar
određenih kulturnih gabarita, konvencionalno potvrđenu s jasnom dnevnom rutinom. S
druge strane, galerijska djelatnost nudi drugačije okruženje. Naime, polje umjetnosti,
Crtež: Helena Janečić
24
posebno suvremene umjetnosti i suvremenih umjetničkih praksi, nije čvrsto definirano
metodologijama i pristupom te ima slobodu posuđivanja, prerađivanja, kreiranja te
iznalaženja strategija kojima može skrenuti pozornost na određena problematična mjesta.
Ono što im je inherentno, zajedničko, jest uključivost i otvorenost. U ovoj točki prelamanja,
spoja knjižničarstva i umjetnosti kao taktike progovaranja o određenoj temi i društvenoj
problematici, otvaraju se nove perspektive, i za umjetnost i za knjižničarstvo, čime se i
Knjižnica i Galerija promiču u hibridnu kulturnu instituciju koja može pridonijeti jačanju
civilnog društva.
Idejno polazište samog projekta jest da suvremene umjetničke metode i prakse mogu
propitivati procese i tendencije unutar određenih struka, prepoznati njihova problematična
mjesta (u ovom slučaju heteronormativnost knjižničarstva) te potaknuti na angažirano
djelovanje. Projekt uključuje suradnje i partnerstva sa stručnjacima iz različitih područja,
drugim riječima, kustoska, knjižničarska, sociološka, aktivistička i umjetnička obrada teme
ostvaruje se kroz povezivanje Galerije Prozori, odnosno Knjižnice S. S. Kranjčevića s
udrugom Domino i Centrom za ženske studije Zagreb, znanstvenim stručnjacima iz područja
sociologije i informacijskih i komunikacijskih znanosti (Ana Barbarić i Aleksandra Pikić) te
s nezavisnom umjetničkom scenom. Projekt se odvija u nekoliko povezanih etapa te
uključuje istraživanje, produkciju umjetničkih radova i javni program. U fokusu 2016.
godine je provođenje znanstvenog istraživanja kojim se željelo prikupiti podatke o
potrebama, stavovima i iskustvima LGBTIQ zajednice prema hrvatskim narodnim
knjižnicama. Rezultati istraživanja, kao i projekt u cjelini, predstavljeni su na Okruglom
stolu Nesigurne intervencije: LGBTIQ korisnici u narodnim knjižnicama 2. prosinca 2016.
godine u Multimedijalnom institutu MaMa, kao diskurzivno-teorijski dio projekta, uz
otvorenu raspravu za stručnu
publiku i širu javnost.
Knjižnice, osim što mogu biti
“sigurno mjesto” LGBTIQ
osobama, organiziranjem
različitih programa
(predavanja, tribina,
predstavljanja knjiga itd.), kao
i nabavnom politikom, mogu
znatno doprinijeti njihovoj
vidljivosti i senzibilizaciji
lokalne zajednice. Na jednom Crtež: Helena Janečić
25
od Javnih čitanja, galerijsko-knjižničnom programu baziranom na ekonomiji energetske
razmjene, druženja i dobre volje, vizualna umjetnica Sandra Sterle čitala je dijelove iz knjige
Mirande July "Baš ti, baš tu". U kontekstu promišljanja i djelovanja prema uključivosti
LGBTIQ osoba u narodne knjižnice, možda je upravo ovaj naslov mjesto iz kojeg treba
krenuti.
SOCIJALNO INKLUZIVNE KNJIŽNIČNE USLUGE
Željka Miščin ([email protected]), KGZ Knjižnica Marina Držića
Knjižnica i čitaonica "Fran
Galović" iz Koprivnice
organizirala je 18. studenog
2016. povodom 10. obljetnice
usluge za slijepe i slabovidne
znanstveno-stručni skup
Socijalno inkluzivne knjižnične
usluge. Suorganizatori skupa
bili su Udruga slijepih
Koprivničko-križevačke
županije, Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu i Komisija za knjižnične usluge za osobe s
invaliditetom i osobe s posebnim potrebama HKD-a. Predsjednica organizacijskog i
programskog odbora bila je dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica Knjižnice "Fran
Galović".
Program skupa bio je sastavljen od pozvanih izlaganja i primjera dobre prakse. Skup je
nastojao prikazati i problematizirati društvenu i socijalnu isključenost kao društveni
fenomen koji prati rast nezaposlenosti, sve manje prihode, loše uvjete stanovanja, nedostatno
obrazovanje, lošu zdravstvenu skrb, povećanu stopu kriminala, probleme u obitelji. Pojavila
se marginalizirana skupina građana kojima bi knjižnica mogla i trebala biti mjesto
povezivanja s lokalnom zajednicom.
Knjižnice vidimo kao mjesto socijalne inkluzije i društvenog uključivanja kreiranjem novih
programa i usluga za nove skupine korisnika koje je ovaj skup uspješno predstavio u
pozvanim izlaganjima i primjerima dobre prakse. Knjižničari su predstavili svoje iskustvo u
radu s osobama s iskustvom života u beskućništvu, imigrantima, azilantima, nezaposlenim
osobama, pripadnicima pojedinih etničkih zajednica, pripadnicima različitih seksualnih i
rodnih identiteta, djeci s poteškoćama u razvoju, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi,
26
osobama s invaliditetom, starijim osobama, osobama s posebnim potrebama u ustanovama
za trajnu skrb i smještaj, osobama s drugim intelektualnim, razvojnim i socijalnim
poteškoćama.
Prvo pozvano izlaganje i gost predavač bio je prof. dr. sc. Zoran Šućur (Pravni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada) s temom Socijalna isključenost i
socijalna pravednost. Prof. Šućur definirao je pojam socijalne isključenosti (dobrovoljne ili
nedobrovoljne) koja je u protivnosti s načelom socijalne pravednosti. Socijalna pravednost
uključuje jednakost šansi i mogućnosti za sve, no i pravednu raspodjelu materijalnih resursa.
Posebno naglašava društvenu solidarnost koja znači sudjelovanje u zajedničkim
institucijama te dijeljenje zajedničkih iskustava. Kad ona izostane, izostaje i empatija većine
sa socijalno izoliranom manjinom. Tržište rada, obiteljske i prijateljske mreže, civilno
društvo te institucije javnog sektora imaju važnu ulogu u ublažavanju isključenosti u
društvu.
Druga gošća predavačica bila je prof. dr. sc. Aleksandra Horvat (Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu). Tema Knjižnica kakvu želimo već je svojim naslovom kvalitetno
provocirala sudionike skupa. Naime, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat naglasila je kako
knjižnice pomalo mijenjaju svoju klasičnu ulogu ustanova koje posuđuju knjige, nabavljaju
ih, obrađuju te daju na korištenje. Knjižnice su razvile programe i usluge namijenjene
posebnim skupinama korisnika i tako postale važno mjesto njihove integracije u društvo.
Uloga knjižnice svakako je osnažena i kroz razvoj dodatnih knjižničnih programa. Dodatnim
edukacijama za svoje osoblje postigla je kvalitetu više. Lokalnoj zajednici ona je važno
mjesto društvenih događanja. Stoga je odgovor na pitanje kako definirati današnju knjižnicu
sudionike skupa potaknuo na dinamičnu diskusiju.
Predavanje s naslovom Socijalna isključenost u kontekstu kritičkog knjižničarstva je tema s
kojom se predstavila dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“
Koprivnica). Podsjetila je kako veza društvene pravednosti i knjižničarstva nije novi
fenomen. Briga o ljudskim pravima je obaveza knjižnične djelatnosti. Knjižnice moraju
brinuti o slobodnom pristupu znanju i informacijskoj nediskriminaciji, intelektualnim
slobodama, zajedničkom dobru i usluzi za sve, a knjižničarska struka propitivati i istraživati
uzroke nejednakosti u pristupu i produkciji informacija koje su konstruirane društvenim,
političkim, kulturnim i drugim faktorima. Istaknuta je uloga Knjižnice i čitaonice „Fran
Galović“ u socijalnom uključivanju u lokalnu zajednicu slijepih i slabovidnih osoba, osoba s
invaliditetom, starijih, nezaposlenih i Roma.
Dr. sc. Željka Bagarić (Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstvo
policije) u svojem je izlaganju Zatvorska knjižnica kao nositelj rehabilitacijskih programa
27
upozorila kako u Hrvatskoj nije zabilježen sustavni rad s odraslim zatvorenicima u svrhu
terapije s čitanjem. Program vođenog čitanja sa zatvorenicima jedini je te vrste realiziran u
hrvatskom kaznenom sustavu s odraslim zatvorenicima u Kaznionici u Turopolju. Dobiveni
rezultati istraživanja pokazali su kako su postignuti pozitivni rezultati u procesu
resocijalizacije programima vođenog čitanja. Intelektualna prava za zatvorenike su nešto
čemu bi knjižničari trebali posvetiti svoje aktivnosti, znanje i entuzijazam.
Prvi dio skupa, znanstveni dio, završio je izlaganjem Sanje Bunić (KGZ). Tema predavanja
bila je Knjižnične usluge za osobe s iskustvom života u beskućništvu i izbjeglištvu.
Knjižnice koje naglašavaju svoju misiju jednakog pristupa informacijama i znanjima našle
su se u središtu zajednice, kao mjesta koja osobe s iskustvom života u beskućništvu žele
uključiti u društvena i kulturna zbivanja. Organizirala je različite programe i ostvarila dobru
suradnju sa stručnjacima i pojedincima u zajednici. U tijeku je izrada IFLA-inih Smjernica
za knjižnične usluge za osobe s iskustvom života u beskućništvu.
Drugi dio znanstveno-stručnog skupa, stručni dio I, započeo je izlaganjem Jelene Lešaje,
Danijele Marušić i Ivane Vinko (Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu). Naziv predavanja
bio je Usluga Hrvatske knjižnice za slijepe s obje strane korisničkog sučelja. Hrvatska
knjižnica za slijepe uključila je u rad slijepog knjižničara ili studenta knjižničarstva. U
izlaganju su kolegice pokazale da ne postoji nikakva prepreka u obradi bilo kojeg tipa građe.
Slijepi katalogizator svojim vještinama u potpunosti zadovoljava standarde koje taj posao
postavlja pred njega. Pokazana je i navigacija on-line katalogom te preuzimanje zvučnih
knjiga i knjiga u .xml formatu.
Izlaganje Knjižnica – točka integracije i senzibilizacije: deset godina suradnje Knjižnice i
čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije
na usluzi za slijepe i slabovidne predstavili su Maja Krulić Gračan (Knjižnica i čitaonica
„Fran Galović“ Koprivnica) i Alen Kerovac (Udruga slijepih Koprivničko-križevačke
županije). Koprivnička knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ prije deset godina uvela je
uslugu za slijepe i slabovidne. Na taj im je način omogućila ravnopravnu uključenost u
lokalnu zajednicu te kvalitetniji pristup informacijama i znanju. Suradnja s Udrugom slijepih
Koprivničko-križevačke županije dokaz je da civilni i javni sektor mogu odlično surađivati u
interesu svojih korisnika. Uključile su se u posebne programe, kao što su čitateljski klub
knjižnice i akcija „Koprivnica čita“. Čitateljski klub „Šišmiš“ Koprivničko-križevačke
županije postoji od 2014. godine i razvija vlastite komunikacijske vještine te nastoji biti što
manje socijalno isključen.
Na skupu je predstavljena, u izlaganju Željke Miščin (KGZ) i Dunje Marije Gabriel (NSK),
Nacionalna kampanja za osobe s poteškoćama u čitanju i disleksijom „I ja želim čitati!“.
28
Istaknuti su glavni ciljevi kampanje: informiranje, educiranje javnosti o poteškoćama u
čitanju i disleksiji i senzibiliziranje javnosti, prisutnost u lokalnoj zajednici zagovaranjem,
suradnja s nacionalnim i/ili lokalnim udrugama i organizacijama, bolje razumijevanje
disleksije u javnosti i kod donositelja odluka te izmjena Zakona o autorskom pravu i
srodnim pravima (čl. 86). Proširenje treba obuhvatiti sve osobe koje ne mogu čitati
standardni (crni) tisak. Cilj kampanje je povećanje mreže knjižnica koje provode posebne
programe za ovu skupinu korisnika. Kampanja je uključila logopede, nastavnike i stručno
osoblje u odgojno-obrazovnom procesu, volontere, nakladnike, političare i zakonodavce.
Neposredno prije početka kampanje provedeno je anketno istraživanje u knjižnicama u
Hrvatskoj. Na osnovu rezultata istraživanja nastojat ćemo poboljšati kulturne, obrazovne i
socijalno-inkluzivne knjižnične programe i za korisnike s poteškoćama u čitanju i
disleksijom.
Ljiljana Vugrinec (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica) i Adrijana Hatadi (OŠ
„Braća Radić“ Koprivnica) održale su izlaganje pod naslovom Digitalne zvučne knjige u
osnovnim i srednjim školama Koprivničko-križevačke županije – pomoć djeci i mladima s
poteškoćama u čitanju. Preporuka je na korištenju zvučnih knjiga za djecu s poteškoćama u
čitanju standardnog tiska. Koliki je broj djece koja imaju poteškoća u čitanju, nema točnih
podataka. Školski knjižničari trebaju pomoć nastavnika i stručnih suradnika kako bi im
pomogli pri otkrivanju te djece jer s njima nastavnici rade, a ta ista djeca pohode i knjižnice.
Stoga je i osmišljen projekt informiranja knjižničara i nastavnika u svim osnovnim i
srednjim školama o digitalnoj bazi zvučnih knjiga Hrvatske knjižnice za slijepe. Dobra
praksa iz OŠ „Braća Radić“ iz Koprivnice pokazuje kako suradnja nastavnika i logopeda,
psihologa, pedagoga sa školskim knjižničarom postiže dobre rezultate.
Isabella Mauro (KGZ) i Maela Rakočević Uvodić (KGZ) predstavile su svoje izlaganje s
temom Inkluzija gluhih osoba u redovne aktivnosti Gradske knjižnice: izložbe uz
Međunarodni tjedan gluhih osoba. Izložba je bila postavljena 2015. godine koja je bila
obilježena i donošenjem Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima
komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj. Na izložbi je bila
predstavljena i knjižnična građa o gluhima. Gradska knjižnica nastavila je svoje aktivnosti i
2016. godine postavljanjem izložbe Tuš, boja, linija, tišina gluhog kineskog umjetnika koji
živi i radi u Zagrebu, Mingshenga Pija. Prikazan je i kratak film o njegovom stvaralaštvu.
Nataša Frgačić, Ljiljana Bevandić i Kristina Đoja (Gradska knjižnica Rijeka) imale su
izlaganje s naslovom Knjižnica na pragu Vašeg doma! Dostava knjiga na kućnu adresu. Ovu
uslugu Gradska knjižnica Rijeka pokrenula je 1. listopada 2011. Namijenjena je osobama
29
treće životne dobi koje su onemogućene zbog slabe pokretljivosti samostalno dolaziti u
knjižnicu. Knjižnica je provela i anketu o zadovoljstvu korisnika uslugom. U razvoju ove
usluge Gradska knjižnica Rijeka razmišlja u budućnosti uključiti u suradnju partnere u
zajednici.
Temu Programi podrške Romima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović" Koprivnica
predstavili su Ida Gašpar (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica) i Franjo Horvat
(Udruga Roma „Korak po korak“ Koprivničko-križevačke županije). Knjižnica „Fran
Galović“ Koprivnica provodi brojne programe podrške Romima, a svrha je senzibilizacija
javnosti za ovu skupinu stanovništva, ali i njihova inkluzija u život lokalne zajednice.U
odjelu za odrasle organizirana je Romska knjižna polica s udrugom „Romane droma-Romski
putevi“. Uloženi trud u osmišljavanju programa donio je Knjižnici „Fran Galović“
Koprivnica značajne nagrade - priznanje za njihov uspjeh u organiziranju podrške romskoj
zajednici.
Izlaganje Petre Dolanjski (KGZ) i Irene Bekić (KGZ) s naslovom Umjetničko-knjižničarsko
djelovanje Nesigurne intervencije: LGTBIQ korisnici u narodnim knjižnicama prikazalo je
suradnju Knjižnice S.S. Kranjčević i Galerije Prozori s udrugom Dominoi Centrom za
ženske studije iz Zagreba te Katedrom za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i
komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U tijeku je prva faza
projekta, istraživanje o informacijskim potrebama LGTBIQ zajednice u Hrvatskoj. Autorice
su projekt definirale kroz nekoliko etapa: istraživanje, produkciju umjetničkih radova i javni
program. Suradnja knjižnice s navedenim partnerima trebala bi biti jamstvo uspjeha i
kvalitete ovog projekta.
Snježana Pejović Petraček (POU Buje – Gradska knjižnica Buje) imala je izlaganje s temom
Ja sam jedna mala knjižnica. Opisano je djelovanje male knjižnice koja je ujedno i mjesto
sastajanja Udruge umirovljenika, Dijabetičke udruge Istarske županije, Podružnica Umag i
Centra za inkluziju i podršku u zajednici Buje. Povećana je socijalna uključenost i
komunikacija različitih grupa u zajednici i samim tim poboljšala je kvalitetu njihovog života
u lokalnoj zajednici.
Izlaganje s temom Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac – uspješno razvijanje
usluga i radosnih susreta za socijalno osjetljive skupine predstavile su Jasmina Milovčić i
Aleksandra Mikić-Grginčić (Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac). Knjižnica
je predstavila Čitateljski klub „Bijela sova“ (prvi čitateljski klub za slijepe u Karlovačkoj
županiji), radionice znakovnog jezika za osnovnoškolce, suradnju s Općom bolnicom
Karlovac, Noć knjige u karlovačkom zatvoru, Čitamo 100 na sat s umirovljenicima,
30
„Praktična kuća znanja –
jačanje socijalnog uključivanja
osoba s invaliditetom u
zajednici“ (volontiranje
invalida u karlovačkoj
knjižnici s ciljem
uključivanjem u društvo i
tržište rada).
Ksenija Švenda-Radeljak
(Pravni fakultet u Zagrebu,
Studijski centar socijalnog
rada) izlagala je na temu Visokoškolska knjižnica i inkluzija korisnika - nove mogućnosti
pristupa. Predstavljeni su nam studenti s poteškoćama u kretanju, studenti putnici, studenti
koji rade kao korisnici e-servisa i usluga knjižnice. Ta kategorija korisnika služi se uslugom
„Pitajte knjižničara“, ali i uslugom „Knjižnica za praksu: e-informacije za upit“.
Organiziraju se i redovne edukacije s područja informacijske pismenosti kako bi se ove
usluge mogle u potpunosti iskoristiti.
Ovaj znanstveno-stručni skup u Koprivnici Socijalno inkluzivne knjižnične usluge
predstavio je knjižnice kao mjesto socijalne inkluzije, kao mjesto prilagodbe novoj vrsti
usluge te prilagođavanju knjižnica društvenim promjenama. Umjesto da je težište našeg
profesionalnog interesa prema formiranju zbirki za potrebe zajednice u kojoj knjižnica
djeluje, ona je promijenila svoje aktivnosti na korisnika i njegove potrebe. Na korisnika koji
želi da ga sredina u kojoj živi razumije i prihvati. Inkluzija i pravo na pristup znanju i
informacijama za svakoga danas briga je svih knjižničara.
SVEČANO OTVORENJE EUROPSKOG DOKUMENTACIJSKOG CENTRA U KNJIŽNIČNO-DOKUMENTACIJSKOM CENTRU
EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU
Marija Šimunović ([email protected]), Knjižnično-dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
U okviru svečanog obilježavanja 96. obljetnice Dana Fakulteta, 1. prosinca 2016. otvoren je
Europski Dokumentacijski centar u Knjižnično-dokumentacijskom centru. Tom prilikom
potpisan je i Sporazum o suradnji s Europskom unijom, koju zastupa Europska komisija, a
koju pak zastupa Predstavništvo Europske komisije u RH.
Nakon pozdravnog obraćanja voditeljice Knjižnično-dokumentacijskog centra i Europskog
dokumentacijskog centra
Zrinke Udiljak Bugarinovski,
univ. spec. oec., okupljenima
su se obratili dekan prof. dr. sc.
Lajoš Žager, voditelj
Predstavništva Europske
komisije u RH mr.sc. Branko
Baričević, rektor zagrebačkog
sveučilišta prof. dr. sc. Damir
Boras te izaslanik Predsjednice
RH gosp. Marko Jurčić.
Europski dokumentacijski centri osnivaju se pri akademskim institucijama ili istraživačkim
institutima u državama članicama EU radi pružanja potpore izučavanju i edukaciji u
području politika i prava Europske unije. Mrežu EDC-ova osnovala je Europska komisija
1963. godine. Od 2001. godine EDC-ovima rukovodi Glavna uprava za komunikaciju (DG
COMM), a od 2005. godine EDC mreža je postala dijelom mreže informacijskih centara
Europe Direct, u skladu s Komunikacijom Europske komisije (COM (2004)196) o provedbi
informacijske i komunikacijske strategije EU. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
postao je tako jedan od 400 centara diljem Europe te peti Europski dokumentacijski centar u
Hrvatskoj. Prvi Europski dokumentacijski centar u Republici Hrvatskoj djeluje od početka
2014. godine pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu obilježavanja prve
obljetnice ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, 30. lipnja 2014., Sporazum o
osnivanju EDC-a potpisan je s predstavnicima Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci te
Instituta za razvoj i međunarodne osobe (IRMO) u Zagrebu, a 17.
rujna 2014. potpisan je i s Pravnim fakultetom u Osijeku.
Glavni zadaci EDC-ova su:
• Promicati i razvijati studijska i istraživačka djelovanja u
području europske integracije
• Omogućiti javnosti pristup informacijama i izvorima o Europskoj
uniji i njezinim politikama, osobito u akademskom i sveučilišnom
okruženju
• Sudjelovati u raspravama o EU, kada je to prikladno, u suradnji s
drugim europskim informacijskim službama i mrežama za prijenos
informacija u okviru javnih informacijskih djelovanja mreže Europe
31
Direct.
Uključivanjem u mrežu EDC-
ova, Knjižnično-
dokumentacijski centar
Fakulteta bit će u mogućnosti
pružiti priliku ponajprije
studentima i ostalim članovima
akademske i znanstvene
zajednice da se na
multidisciplinaran način
educiraju o Europskoj uniji, ali
i ostaloj javnosti koja je zainteresirana za informacije o vrednotama Europske
unije. Osiguravanjem tekućih i pouzdanih informacija o obrazovnom, ekonomskom i
političkom životu Europske unije, kao i o ostalim važnim europskim pitanjima, omogućit će
se promicanje i razvijanje znanstvenog djelovanja u području europskih integracija.
Voditeljica EDC-a na Ekonomskom fakultetu uu Zagrebu je Zrinka Udiljak Bugarinovski,
koordinatorica Marija Šimunović, a u rad EDC-a uključene su sve djelatnice INDOK službe
Knjižnično-dokumentacijskog centra. EDC će biti na raspolaganju svim korisnicima kroz
cjelodnevni rad knjižnice, a gosti koji trebaju uslugu iz EDC-a trebaju se prethodno javiti
dežurnom djelatniku u čitaonici.
HOW2 LAUNCH A SUCCESSFUL ONE-PERSON BUSINESS
mr. sc. Iva Klak Mršić ([email protected]), KGZ Knjižnica Jelkovec
32
U organizaciji Informativnog centra (Information Resource Center, https://
zagreb.usembassy.gov/irc.html) Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država (https://
zagreb.usembassy.gov ) i Američkog kutka Zagreb (Knjižnica i čitaonica Bogdana
Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba, http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/american-corner-
zagreb/30928) održana je radionica How2 Launch a Successful One-Person Business 25.
studenog 2016.u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Knjižnice grada Zagreba.
Radionicu je održala gošća iz Sjedinjenih Američkih Država Mary Ellen Bates (http://
www.batesinfo.com/).
Mary Ellen Bates magistrirala je na području knjižničarstva i informacijskih znanosti te je
djelovala kao informacijski stručnjak. Svoja znanja i sposobnosti primijenila je za pokretanje
konzultantske tvrtke Bates
Information Services koja
pruža edukaciju za
informacijske brokere te je
danas jedna od vodećih
poslovnih analitičarki i
konzultantica u SAD-u. Do
sada je objavila sedam knjiga -
Building & Running a
Successful Research Business:
A Guide for the Independent
Information Professional, The Reluctant Entrepreneur: Making a Living Doing What You
Love, Researching Online For Dummies (For Dummies (Computers)), Mining for Gold on
The Internet: How to Find Investment and Financial Information on the Internet, Super
Searchers Do Business: The Online Secrets of Top Business Researchers”,Super Searchers
Cover the World, The Online Deskbook: Online Magazine’s Essential Desk Reference for
Online and Internet Searchers.
Tijekom radionice podijelila je svoja iskustva kao poduzetnica te brojne izazove koje donosi
samozapošljavanje. Na samom početku svog predavanje zatražila je od publike da razmisle
koje od osam navedenih tvrdnji se u većoj ili manjoj mjeri odnose na njih. Bio je to test za
samozapošljavanje, a navedeni uvjeti su: pametan, uporan, prisutnost unutarnje motivacije,
strategija, usmjerenost na potrebe klijenta, ne morate uvijek biti u pravu, možete se nositi s
dosadnim klijentima. Poduzetništvo podrazumijeva stalno profesionalno usavršavanje,
odgovornost za sva područja posla, sposobnost da se prizna neznanje, spremnost da se
razgovara o novcu. Prije pokretanja posla dobro je imati ušteđevine, potrebno je razmisliti i
utvrditi kako upravljati vremenom, idejama i projektima.
Prednosti i nedostaci poduzetništva ovise o načinu gledanja, možete razmišljati da živite u
svojem uredu ili biti sretni jer radite od kuće, samo vi donosite odluke pa se uvijek sjetite da
volite svog šefa /sebe, radno vrijeme može biti cijeli dan, svaki dan u tjednu, a uvijek ga
možete prilagoditi sebi i trenucima kada ste najproduktivniji.
U drugom dijelu prezentacije Mary Ellen Bates dala je brojne praktične primjere i situacije
iz vlastitog iskustva vođena pitanjem za koje smatra da bi se svaki poduzetnik trebao zapitati
što je to što moj klijent treba, što mu je važno i vrijedno i je li mu to što nudim važno da je
za to voljan platiti moje usluge. Također je napomenula da je važno da razmišljate o sebi i
33
pričate o sebi te da shvatite
jeste li nezavisni profesionalac,
odnosno engleska je riječ
"freelancer", koji razmišlja o
sljedećem projektu ili ste
vlasnik poduzeća "buisness
owner" pa ste usredotočeni da
učinite sve kako bi usrećili
klijenta. Održana prezentacija
dostupna je na linku http://
www.slideshare.net/
MaryEllenBates/how2-launch-
a-successful-oneperson-business.
Dinamičnim, zanimljivim vođenjem radionice predavačica je, usprkos dužini trajanja
radionice, održala interes publike, a kako je o svom poslu pričala s velikom ljubavlju i
entuzijazmom svakako je potaknula publiku da se pokuša barem na trenutak zamisliti u
poduzetničkim cipelama.
Iako je tema radionice samo zbog posla koji obavlja Mary Ellen Bates povezana s našom
strukom, dala nam je dobar uvid u jedan drugačiji način rada te nam donijela neka
zanimljiva pitanja na koja svatko od nas treba pronaći svoje vlastite odgovore. Njena
energičnost i samopouzdanje dobar su poticaj za razmišljanje o načinu kako radimo svoj
posao i kako se pri tome osjećamo. Hvala organizatorima na ovoj zanimljivoj i poučnoj
radionici!
34
DIGITALNO ČITANJE - RADIONICA ZA KNJIŽNIČARE
Ana Bakarić ([email protected]), KGZ Knjižnica Jelkovec
10.11. - 11.11.2016., Goethe Institut Beograd, Knez Mihailova 50, Beograd, Srbija
Tehnologija se svakim danom razvija i usavršava, a život u digitalnom dobu izazov je za
današnje društvo. Knjižnice su također dio toga svijeta. Tehnologija koja omogućava
digitalno čitanje sve je sofisticiranija i potrebno ju je integrirati u svoju ponudu. Kroz
inovativne načine pružanja usluga stvara se most između klasičnog i digitalnog čitanja i radi
iskorak u digitalni svijet.
'Kakav je čitatelj budućnosti?' samo je jedno od mnogobrojnih pitanja postavljenih na
35
dvodnevnoj radionici Digitalno
čitanje održanoj u Beogradu.
Radionica za knjižničare i
knjižničarke iz Bosne i
Hercegovine, Hrvatske i Srbije
održana je 10. i 11. studenog
pod pokroviteljstvom Goethe
Instituta iz Beograda, Sarajeva
i Zagreba. Gost predavač bila
je dr. Sigrid Fahrer, voditeljica
razvojnog odjela „Digitalno
čitanje“ i projektna menadžerica u programskom odjelu „Mladi i slobodno vrijeme“ pri
zakladi za poticanje čitanja „Stiftung Lesen“ u Mainzu. Predavanja i radionice bile su na
njemačkom jeziku uz simultani prijevod.
Kroz šest radionica dotakli smo se različitih aspekata poticanja čitanja u digitalnom svijetu.
Teorijska predavanja bila su popraćena korisnim primjerima iz prakse, uz mogućnost
osmišljavanja koncepcije za primjenu u vlastitom radu. Ipak, u centru predavanja bilo je
poticanje digitalnog čitanja kroz različite aplikacije - gdje se čita te koje su ciljne grupe na
koje želimo utjecati i uz pomoć kojih digitalnih medija. Predavanje je imalo nekoliko
sadržajnih sličnosti s prošlogodišnjim predavanjem gđe Ute Hachmann Između slikovnica i
Minecrafta - ponude i usluge dječjih knjižnica u digitalno doba. Tom prilikom bila nam je
također predstavljena olovka za čitanje i prilagođene slikovnice. Također, istaknuto je da su
knjige Minecraft (nastale na temelju istoimene igrice) probudile veliku znatiželju mladih
poklonika igrice radi raznih uputa, tajni i prečaca.
Ovom prilikom dobili smo uvid u širi spektar različitih aplikacija kojima se možemo služiti i
pokušati uz korištenje pametnih telefona i tableta stvoriti interaktivne i zabavne sadržaje
bliske mladima. Bitna stvar koja se željela istaknuti je da digitalni mediji omogućavaju
dostupnost, interaktivnost i atraktivnost te ojačavaju čitalačke kompetencije. Kao prednost
treba istaknuti radoznalost prema svemu novome i tehnološki naprednijem. Istraživanja su
pokazala da su mladi, usprkos silnom vremenu koje provode na internetu, informacijski
nepismeni. Također, čitanje nije najpopularnija aktivnost, ali digitalni mediji su šansa za
promjenu. Gđa Sigrid napomenula je kako, ukoliko knjižnica ne posjeduje digitalne medije,
trebamo koristiti svoje. Važno je biti u toku i pratiti korisničke potrebe.
Između predavanja održane su dvije odlične radionice. Na upotrebu smo dobili Ipad i u
36
manjim smo skupinama mogli
isprobati predstavljene
aplikacije - Comiclife, Kibunet,
QR kod, Fotostory, Twitter ili
Facebook stories. Na drugoj
radionici grupno je dovršen
poučan strip o knjižnicama iz
budućnosti i tzv. antičitačima.
Tijekom dvodnevne radionice
spomenuto je mnogo novih
stvari i ideja primjenjivih u
knjižnicama, važnost čitanja, razumijevanja teksta i čitalačke socijalizacije. Također je
istaknuto da se pojam čitanja treba proširiti kako bi se privukle nove ciljane grupe korisnika
kroz stvaranje alternativnih pristupa knjigama i pričama. Preporuka je krenuti od info
radionica za roditelje, jer čitalačke navike ipak prvenstveno kreću od obitelji.
IN MEMORIAM – MAJA LALIĆ
mr. sc. Narcisa Potežica ([email protected]), umirovljenica KGZ-a
Ove godine 2. studenog, na Dušni dan, ispratili smo na Mirogoju dugogodišnju kolegicu
Maju Lalić i svi mi koji smo se okupili bili smo njena jedina velika obitelj.
Okupili smo se kako bismo se kraj groba njenih roditelja i brata oprostili od naše kolegice
koja je generacijama knjižničara bila poznata kao knjižničarka koja je s puno entuzijazma,
stručno i odgovorno preko 35 godina radila u Knjižnicama grada Zagreba (od 15. studenog
1968. do 31. prosinca 2004.) i to najprije u Gradskoj knjižnici na Roosveltovom trgu te
kasnije na novoj lokaciji na Starčevićevom trgu.
Maja Lalić rođena je 23. srpnja 1939. u Kninu, diplomirala je kemiju na Prirodoslovno-
matematičkom fakultetu pa je radila najprije kraće vrijeme u školi u nastavi, a u Gradskoj
knjižnici od 1968. godine kao informator za prirodne znanosti. Obzirom na njenu široku
informiranost i dobro poznavanje opće literature postaje voditeljica nabave knjiga i druge
građe. Tako je preko deset godina odlazila svaku jesen na Sajam knjiga u Beograd, kojem se
čitave godine veselila zbog susreta s književnicima i knjižarima, gdje je odgovorno odabirala
i kupovala knjige za potrebe povećavanja knjižnih fondova naše najveće narodne knjižnice.
Poslije devedesetih godina premještena je u Matičnu službu KGZ-a gdje je radila kao
37
stručna suradnica za zaštitu, reviziju i otpis knjižne građe pri čemu je odlazila na mnoge
stručne sastanke te održala predavanja na seminarima diljem Hrvatske. Od mnogih izdvojili
bi sudjelovanje s izlaganjem na stručnom skupu u organizaciji Matične službe u Rijeci
(Matična služba GKR, Rijeka, 28. veljače 2003. Maja Lalić, Revizija i otpis knjižnične
građe ) pri čemu je na taj način pridonijela stručnom usavršavanju mlađih generacija
knjižničara. Treba naglasiti kako je bila aktivna članica kako Zagrebačkog, tako i Hrvatskog
knjižničarskog društva, a bila je nazočna i kao delegat na mnogim našim godišnjim
skupštinama te sudjelovala u radu više komisija.
Iako krajem 2004. godine odlazi u mirovinu, prvih je godina redovno, kao i tijekom radnog
vijeka, sudjelovala na različitim našim sastancima i godišnjim proslavama. Nažalost,
posljednjih godina nismo je više viđali, a njezin konačni odlazak za sve nas veliko je
iznenađenje, tim više jer se svi mi sjećamo naše Maje kao osobe pune optimizma,
karakterističnog dalmatinskog humora, uvijek spremne za šalu, u svakoj prilici i na svakom
mjestu, pa ćemo je upravo takvu nasmijanu, veselu, kao dobru prijateljicu koja je spremna na
ugodno druženje uz šale koje su bile svojstvene baš njoj – zauvijek pamtiti i kao takva će i
ostati u našem sjećanju.