UNIVERZITET CRNE GOREFAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO – KOTOR
Razvoj turističke destinacije Bar – globalni marketing aspect
Specijalistički rad
Predmet: Globalni marketing
Cutter Protocol
Kotor, jun 2oo9.god.
SADRŽAJ
UVOD.................................................................................................................3
1. Uticaj globalizacije na turizam.................................................4
1.1 Integrisanje turizma u globalizacioni proces...............................7
2. Specifični aspekti marketinga turističke destinacije..............9
2.1 Pozicioniranje proizvoda..............................................................12
3. Razvoj turizma u Baru na početku 21. vijeka.........................13
3.1 Položaj, klimatski i biogeografski resursi...................................13
3.2 Istorija Bara...................................................................................15
3.3 Turistička ponuda Bara................................................................16
3.4 Turistički promet...........................................................................17
4. Pozicioniranje turističke destinacije Bar na medjunarodnom
turističkom tržištu..........................................................................17
4.1 Tendencije razvoja industrije putovanja i turizma ..................17
4.2 Pravci razvoja turističke destinacije Bar....................................21
4.3 Ciljevi razvoja strategije razvoja opštine Bar……....................24
4.4 Razvoj turizma opštine Bar po zonama......................................28
4.4.1 Barska regija...................................................................29
4.4.2 Planine Rumija i Sutorman ..........................................31
4.4.3 Skadarsko jezero............................................................31
4.5 Turistički proizvod destinacije Bar.............................................32
4.6 Bar kao jedan od kulturnih centara Crne Gore.........................33
4.7 Potencijali za razvoj različitih vidova turizma na teritoriji Opštine
Bar.........................................................................................................37
ZAKLJUČAK...................................................................................................45
Popis tabela.......................................................................................................47
Popis slika..........................................................................................................47
2
Literatura i drugi izvori...................................................................................48
UVOD
Turistička djelatnost je jedan od najbitnijih faktora rasta i razvoja, ne samo
pojedinih turističkih destinacija i zemalja, već i globalne ekonomije. Savremena kretanja
u svetskoj privredi karakteriše proces globalizacije. Globalizacija je nepovratan proces
koji mijenja svijet i igra ključnu ulogu u ukupnom svjetskom razvitku. Kako vrijeme
prolazi njegova uloga će biti sve važnija. Globalizacija predstavlja integraciju tržišta
roba, usluga, novca i kapitala. Nastala je kao proizvod revolucije u informacionoj
tehnologiji i telekomunikacijama, povećanja naklonosti nacionalnih vlada ka slobodnoj
trgovini i demokratizacije finansijskih tržišta.
Subjekti turističke ponude koji koriste navedene sisteme globalizacije, posluju u
globalnom okruženju , mreže i visokog stepena međuzavisnosti i upućenosti jednih na
druge. U ovakvim uslovima bilo kakav izolovan sistem nije produktivan i ne može
opstati.
Globalizacije jeste donijela veću medjuzavisnost, ali je isto tako donijela i
povećanje konkurentnosti na tržištu, tako da je danas neophodan identitet i različitost
destinacije u odnosu na konkurente da bi opstala na tržištu.
Do sada je turizam u Crnoj Gori pa i u barskoj opštini, isuviše bio baziran na
tradicionalnoj ponudi "sunca, mora i pijeska", a koji se razvija tokom ljetnje, kupališne
sezone. Iako će ove atraktivnosti i dalje obezbjeđivati naglašenu komparativnu prednost,
jasno je da se pored kupališnog trebaju unaprijeđivati i ostali savremeni vidovi turizma.
Tek sa njihovim razvojem, turističkim prometom tokom sva četiri godišnja doba, može se
ostvariti potpunija turistička valorizacija raspoloživih, prije svega prirodnih resursa u
Crnoj Gori, što bi ovo područje trebalo učiniti homogenim u turističkom smislu.
Ako imamo u vidu strateške ciljeve i kvalitativne mjere preorijentacije u
konkurentskim destinacijama, kao i na trendove, Crna Gora je sa jedne strane prisiljena
da u svim uslužnim djelatnostima nadoknadi mnogo toga ako ne želi da ostane na svom
jeftinom proizvodu sa niskim cijenama i istim kvalitetom usluga ili da čak u potpunosti
3
izgubi prihvatljivost. Sa druge strane nove ponude moraju da se konsenkventno orijentišu
na tržište. Potreba za djelovanjem je utoliko veća, što i konkurenti pred pritiskom
konkurencije preduzimaju znatne napore, a i emitivna tržišta se razvijaju dinamično i
zahtjevi u odnosu na odmor se mijenjaju. Ovo važi prvenstveno za turiste evropskih
industrijskih zemalja koje imaju iskustva sa putovanjima.
Turistička destinacija, Bar, shodno potrebi stalnog razvoja i spremnosti reakcije
na tržišne promjene i nove trendove na medjunarodnoj turističkoj sceni, može primijeniti
slijedeće opšte strategije:
1. Izlazak na nova tržišta (inostrana) sa postojećim proizvodima
2. Modifikacija postojećih proizvoda i izlazak na nova tržišta
3. Plasman novih proizvoda na nova tržišta
Primjena navedenih strategija se zasniva na konkurentskoj prednosti barske
destinacije u odnosu na ostale sa crnogorskog tržišta. Osnovom konkurentske prednosti
sprovodi se strateške marketing aktivnosti diferenciranja destinacijskog proizvoda. U
kombinaciji sa aktivnostima profilisanja imidža i pozicioniranja turističke destinacije.
Konkurentska prednost turističkog proizvoda barske destinacije se izražava
mogućnošću razvoja više selektivnih vidova turizma kao ravnopravnih segmenata uz
uobičajeni odmarališni (godišnjeodmorski) ljetnji turizam.
Mijenjanje sadržaja turističke ponude na globalnom turističkom tržištu može se
jasnije prepoznati kroz razvoj nekoliko novih ili inoviranih oblika kao što su: turistička
ponuda na bazi manifestacija ili ponuda event turizma, eko-turističke ponuda, turistička
ponuda na bazi kulturno-istorijskog naslijeđa ili ponuda heritage turizma, turističke
ponuda sa naglaskom na proizvodnji vina ili vine turizma.
Navedeni oblici turističke ponude znatnije utiču na opšte i globalne turističke
promjene sa aspekta obima i nivoa prihvatljivosti na turističkom tržištu, ekonomske
isplativosti investiranja i brzine povrata uloženog, porasta u strukturi opšte i ukupne
ponude, adaptilnosti prema zahtjevima turističkih potrošača, i značaja u izgradnji novog
marketing koncepta turizma.
1. Uticaj globalizacije na turizam
4
Turizam se danas u svijetu karakteriše novim organizacionim mehanizmima. Ti
mehanizmi djeluju u okruženju globalnih - svjetskih i regionalnih - evropskih tokova.
Radi se o dinamičnim procesima koji su neizostavni izazov turizmu 21. vijeka, i to ne
samo kao dio svjetske privrede nego i kao presudni faktor njegovog razvoja. Pritom,
pogledi na globalizaciju se razlikuju, počevši od onih koji je prihvataju, kao snažni
organizacioni i upravljački aparat, pa do drugih koji upozoravaju na nužne njene
posljedice, kompleksnu društvenu bezličnost ili koncept nepouzdanosti. Prema
najnovijim istraživanjima proces globalizacije se definiše na načelu "organizacije
privrede", utvrđujući prednosti i pogodnosti pojedine zemlje u odnosu na drugu zemlju i
slično. U prostornom pogledu, globalizacija potiče i teritorijalizaciju i, isto tako,
deteritorijalizaciju turizma u mnogim regijama svijeta. Takvi složeni procesi uključuju
više međunarodnih tijela koja neposredno i posredno usmjeravaju turizam. 1
Pojava globalizacije nije tačno istorijski određena. Određeni njeni oblici "kriju" se
u različitim geopolitičkim procesima. U naučnim istraživanjima ona je relativno novi
pojam, uopšteno rijedak prije devedesetih godina prošlog vijeka, a u turizmu i nešto
kasnije. Kad je u pitanju integracija turizma u evropskim tokovima, riječ je o vezama
koje uključuju turizam u privredni sistem Evrope. Danas, kada se stvara "novi socio-
ekonomski europski prostor", proces globalizacije i evropske integracije i turizma
potrebno je integralno i shvatati. Iako se evropska integracija formirala prije
globalizacije, ona se danas razvija paralelno s njom.
U geoekonomskom procesu turizam je prošao i prolazi svoj put. To je bilo
posebno izraženo sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka, kada su se
ekonomije razvijenih zemalja "ubacivale" u ekonomije "nerazvijenih". One su sve više
uticale na prerastanje turističke djelatnosti u turističku industriju, dakle davale su
«smjernice» za novi turizam. Tako je i u ovom, uslužnom domenu pojam globalizacije
danas postao sveobuhvatniji nego ikad prije. Kakva je budućnost turizma - postavlja se
zato opravdano pitanje - i što je sve potrebno učiniti za najbolji put do uspjeha?
Budućnost turizma uistinu je iskušavanje čovjekove sposobnosti da organizuje sebe u
nailazećim socioekonomskim procesima.
1 Koncul N., Položaj turizma u globalnim integracijskim procesima, "Naše more" 51(5-6)/2004., str. 205
5
Da bi smo razumjeli proces globalizacije, potrebno je uputiti na postojanost
političkoekonomskih procesa koji su se odvijali u dvadesetom vijekuu. Ne ulazeći u
geopolitičku polarizaciju razvoja, već samo u aktuelne savremene procese globalizacije,
nemoguće je izbjeći da se ne spomene postojanost geoekonomske prošlosti. Rasprava oko
termina globalizacije varira počevši od onih koji upozoravaju na kompleksnu društvenu
bezličnost ili koncept nepouzdanosti pa do onih koji je podržavaju kao snažni
organizacioni i upravljački aparat, nazivajući ga “globalnom biblijom”.
Proces globalizacije uključuje i globalizaciju kulture. Činjenica je da aspekti
kulture povezuju pojedince i grupe. Često se ističe da kultura ima specifičan prostorni
uzorak jer je jezik pri tome bitan faktor. Globalizacija nema granica, ali kultura ih ima. I
to je posebno važno i presudno u području turizma, pa dok se, s jedne strane, globalizira
tržište roba i usluga, s druge strane, u turizmu, destinacije se diferenciraju i temelje na
autentičnosti. 2 Najnovija istraživanja procesa globalizacije temelje se uglavnom na
propitivanju stupnja ili razine značajnosti pojedine zemlje, i to na osnovi dva pokazatelja:
1. određivanje indeksa globalizacije,
2. određivanje atraktivnosti destinacije.
Oba pokazatelja imaju pozitivne odnose prema razvoju procesa globalizacije. Njima se
određuje:
1. nivo razvijenosti pojedine zemlje,
2. nivo lokalne pogodnosti ulaganja u zemlju.
Tako se od 2002. godine određuje i nivo (rangiranje) globalizacije u svijetu,
obuhvativši čak 85% svjetske populacije. Prvi pokazatelj, tj. indeks globalizacije,
pokazuje nivo razvijenosti. Za određivanje indeksa globalizacije razmatra se 14
pokazatelja svrstanih u 4 kategorije:
1. ekonomska integracija (trgovina, hartije od vrijednosti,
dotok stranog kapitala i dr.),
2. osobno komuniciranje (razvoj telefonija, putovanja itd.),
3. tehnološko rangiranje (upotreba Interneta,
ostvarene veze, Internet-usluge),
4. političko rangiranje (uključivanje međunarodnih
2 Ibid, str. 207.
6
organizacija).3
Prema prethodnom nizu kategorija kojima se ispituje proces globalizacije, za svaku
zemlju određuje se nivo razvijenosti, organizovanosti, pogodnosti ulaganja i dr. Tako se
ustanovljuje fleksibilnost pojedinih privrednih i političkih sistema u pojedinoj zemlji, radi
mogućnosti ulaganja u njenu privredu.
1.1 Integrisanje turizma u globalizacioni proces
Da bi se odgovorilo na pitanje koje su odlike uključivanja turizma u globalne
procese , potrebno je poći od razvoja turizma u ranoj fazi, u razdoblju kad je postao
masovnom pojavom. Naime, činjenica je kako ekonomski razvitak globalizacije i
integracije biva neizostavno u sinergiji s opštim procesima političkoekonomskog razvoja
i globalizacije, počevši još od ranih sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. Otada, pod
uticajem različitih interesa, ovaj se proces razvijao u dvije faze:4
1. intruzija u turizmu,
2. integracija u globalne tokove.
U prvoj fazi, na međunarodni turizam, posebno u nerazvijenim zemljama, izravno
utiču emitivne zemlje. To je bilo razdoblje intruzije. U to vrijeme, na planu
međunarodnoga turizma, u manje razvijenim zemljama manje se odvija kao proces unutar
sopstvenih ekonomija, a više u okvirima zahtjeva onih emitivnih zemalja iz kojih potiču
turisti, zbog toga su i međunarodne kompanije locirane u glavnim emitivnim tržištima, pa
su imale i direktan kontakt s turistima. Turistička svjetska organizacija, Međunarodni
monetarni fond i drugi globalni igrači u uspostavljenom sistemu, neposredno su diktirali
parametre turističkom razvoju, određivali su politiku investicija, konstrukciju
infrastrukture i ostalo, često u dogovoru s multinacionalnim korporacijama. Nerijetko
međunarodne turističke kompanije promovišu turističke destinacije.5
Da bi učestvovale na međunarodnom turističkom tržištu, neke su države, bile
primorane prihvatiti strani udio kapitala, čak i formiranje novog tipa turističke ponude.
To je omogućivalo emitivnim zemljama da regulišu turističku potrošnju svojih građana i
3 Ibid, str. 208.4 Ibidem5 Ibid, str. 211.
7
odliv novca iz zemlje. Multinacionalne snage bavile su se modelima alternativnih
destinacija. One su time osnaživale svoj uticaj na međunarodni turizam. Na hijerarhijskoj
ljestvici interesa najviše su profitirale emitivne zemlje. Druga je faza ono razdoblje gdje
dolazi do snažnih organizacijskih promjena u razvoju i upravljanju turizmom, počevši od
devedesetih godina prošlog stoljeća do danas. U ovom kontekstu promjena, ubrzano se
razvijaju turistička potražnja, potrošnja i komercijalizacija. U svojoj kompleksnosti i
organizovanosti međunarodni turizam danas uključuje četiri temeljne kategorije:
• turističku potrošnju,
• pogodnosti koje omogućuju razvoj turizma
(transnacionalni saobraćaj, telekomunikacije i
sl.),
• finansiranje (klasično, uključujući nebankovne
kredite, npr. American Express i sl.),
• regulativne i druge institucije kao GATT - General
Agreement on Trade in Services i WTTC – World
Travel and Tourism Council dr.
Na globalne procese u turizmu utiče više faktora. To je složen međuodnos koji se
gradio i koji se i dalje razvija u skladu s opštim i specifičnim uslovima, pa se za
budućnost na globalnom nivou u turizmu naglašava tehnološko poznavanje, kao
imperativ da se bude u toku svega što se događa, za što su prijeko potrebne informacije u
pravo vrijeme, praćenja ponašanja i socio-kulture potrošača i društvenih promjena,
konkurentska pažnja, u nadziranju: evolucije raspodjele, uloge cijena, problema
uključivanja, novih tipova trgovačkog poslovanja, događanja u zemljama s kojima se
posluje i koje imaju uticaja na poslovanje, ekonomski razvoj, društvenu politiku i
geopolitičko poznavanje zona uticaja i međunarodne regulative i dr.
Upoređujući pojedine kategorije turizma i globalizacije, uočava se da je
globalizacija turizma jedan od podsistema opšte globalizacije.
Turizam 21. stoljeća suočen je sa snažnom spregom međunarodnih odnosa. On se
razvija na novim organizacionim načelima razvijajući snažne karike s privredom. Na
evropskom nivou razvija se regionalno. Tijela koja su obuhvaćena turizmom otvaraju
brojne mogućnosti uključivanja na međunarodnom nivou. S druge strane, turizam postaje
8
i integrirajući faktor u privrednom razvitku na nacionalnom, regionalnom i lokalnom
nivou.
Osnovno je procijeniti nivo mogućnosti da se pojedina destinacija uključi u
savremene privredne procese u turizmu te upoznati i svladati probleme na tom putu.
Pritom ih ne treba shvatiti negativno, već je potrebno razviti mehanizme kojima će se
pojedina lokacija ravnopravno uključiti na turističko tržište. To je proces koji je više
multiplikator novih, u jednom dijelu i nepredvidljivih organizacionih oblika, koji nameće
novi način razmišljanja o daljnjem razvoju pojedinih zemalja i njihovih ekonomija.
Turizam je upravo ona privredna grana koja je neizostavni dio svjetske turističke
privrede, s tim što pri tome treba zadržati svoje komparativne prednosti. Učestvovati u
procesu globalizacije u turizmu znači biti prepoznatljiv u globalizaciji. Zato, ako Crna
Gora kao turistička desinacija u usponu prihvati globalizaciju znači da je prihvatila
izazov da bude bolja od drugih, bolje organizovana i funkcionalna. Biti snažan, znači
globalizovati drugoga, a time i samog sebe. Budući da je Crna Gora član svjetske
turističke organizacije, i brojnih drugih međunarodnih tijela, i razvoj crnogorskog turizma
u 21. vijeku moraće se odvijati u skladu s opštim svjetskim turističkim trendovima, uz
učestvovanje i u odgovarajućim međunarodnim tijelima.
2. Specifični aspekti marketinga turističke destinacije
Specifičnost turizma kao privredne djelatnosti, posebno dolazi do izražaja u
njegovoj »višeslojnosti«. Naime, u turizmu je za svako pojedinačno preduzeće
neophodan »okvir« u kome on obavlja sopstveni biznis, kao određena georgafska cjelina
sa faktorima koji su uslov za razvoj biznisa pojedinačnog nosioca ponude . 6
Svi participanti ponude turističke destinacije moraju znati osnovni postulat koji
glasi: »turista putuje u destinaciju«! Destinacija može biti zemlja, širi region, dio zemlje,
uži geografski prostor, grad, dio obale i sl. Destinacija se, dakle, odnosi na neki prostor.
Za bilo koju destinaciju prostor je važan za marketing kao poslovnu koncepciju i
način mišljenja u funkciji servisiranja turističke tražnje. Marketing datog prostora je
preduslov za razvoj marketinga kod pojedinačnih nosilaca ponude . Za preduzeće ili
6 Mihailović B., (2005) Marketing u turizmu - Principi za menadžment, Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor., str. 400.
9
preduzetnika destinacija je eksterni faktor, koji bitno opredejeljuje njegovu tražnju.
Tražnja za njegovom ponudom neće postojati ako nema tražnje za destincijom, ali
obratno ne mora da važi. Prema tome, potreba za marketingom turističke destinacije se
javlja sa osnovnim ciljem da se svi biznisi dovedu u međusobnu vezu. .
Upravljanje turizmom na nivou destinacije je složen društveno-ekonomski
fenomen, koji podrazumijeva identifikaciju i objedinjavanje raznovrsnih faktora
određenog prostora. Za kreiranje marketinga destinacije, u literaturi se posebna pažnja
usmjerava na tri komponente, i to: 1. Prirodni resursi, 2. Klima i 3. Kultura. Oko ovih
faktora se obično usmjerava ponuda destinacije. 7
1. Prirodni resursi se smatraju primarnom atrakciiom i »javnirn dobrorn«, koji
stimulišu interes turiste (atraktivna plaža, tropska džungla, planina i dr.). Oni su sastavni
element ponude i često kritični faktor destinacije.
2. Klima se smatra sljedećim primarnim faktorom, važnim za marketing destinacije.
Sunce, sniježni pojasevi i dr., su važna determinanta kreiranja ponude destincije.
3. Kultura obuhvata tekuću i kulturu koja predstavlja nasledstvo jednog ili više
naroda.u obliku tradicije, raznih spomenika, događaja i sl. Ona bitno opredjeljuje način
života stanovništva na određenoj destinaciji i kaospecifičnost utiče na privlačenje turista.
Prethodne tri komponente čine cjelinu, na osnovu koje se može odrediti
potencijalna namjena turističke destinacije. Prepoznatljivost turističke destinacije
predstavlja izazov za marketing menadžere. Kreiranje adekvatne ponude neke turističke
destinacijc čini kompleksan izraz skladnog odnosa države i privatnog sektora.
U praksi je moguće da se neka makro destinacija dekornponuje na više manjih
destinacije ili mikro destinacija. Na taj način se pokušava povećati njihova atraktivnost,
zavisno od pretežnosti uslova. 8
Turističkorn destinacijom se upravlja, pa se sve više govori o menadžmentu
turističke destinacije. Njegova ključna komponenta predstavlja marketing menadžment,
kao integralni koncept kreiranja pretpostavki i uslova ponude u skladu sa očekivanom
tražnjom. Za neki planinski kompleks, kao potencijalnu destinaciju, primaran uslov je
izgradnja puta i ostale infrastrukture. Zato se za svaku destinaciju moraju sagledati njeni
7 Ibidem8 Ibid, str. 401.
10
objektivni kapaciteti ili tzv. održivi razvoj. Vremenom dolazi do razvoja novih
turističkih destinacija, upravo polazeći od mogućnosti njihovog aktiviranja na osnovu
očekivane tražnje.
U cilju razumijevanja određenih .princioa marketinga turističke destinacije
neophodno je shvatiti njene ključne komponente, i to:
(1) Primarna atrakcija predstavlja glavnu atrakciju za posjeti oca, kojom se
diferencira jedna destinacija od druge
(2) Izgrađeno okruženje : fizički identitet predstavlja kompleks izgrađenih cjelina
kao istorijska i komercijalna zona nekog područja, glavni elementi infrastrukture i dr.;
(3) Podržavajući servis ponude čine svi oblici usluge koji su izgrađeni na tom
području za odmor ili neku drugu namjenu, zavisno od pretenzije tržišnog segmenta na
koji je upućena turistička destincija;
(4) Socio - kulturne dimenzije kao kompleks veza prošlosti i sadašnjosti, kojim se
povezuje destinacija sa turistima.
U našoj literaturi, je potreban konceptualno-procesni okvir marketinga turističke
destinacije naveo O. Bakić, po kome on sadrži sljedeće elemente: 9
Situaciona analiza (analiza ekonomskih, tehnoloških, demografskih i drugih
promjena u okruženju, zajedno sa internim resursima);
Formulisanje misija, ciljeva I smjernica;
Formulisanje odgovaraiućih strategija (diferenciranje, segmentacija,
pozicioniranje, profilisanje imidža.)
Kreiranje instrumenata marketing mix-a
Organizovanost (državnih i paradržavnih organa sa upravljaćkim sistemima
podrške);
Kontrola aktivnosti.
Analogija životnog ciklusa proizvoda razvijena je i primijenjena za potrebe
turističke destinacije. Primjenjivana marketing strategija umnogome zavisi od faze u
kojoj se nalazi turistička destinacija. Marketari razvijaju svoje poslovne planove zavisno
od aktuelne ili očekivane faze u razvoju destinacije.
Destinacija, dakle, ima svoj životni ciklus, sa određenim fazama, počev od
9 Bakić O., Marketing menadžment turističke destinacije, Beograd, 2002, str. 30.
11
istraživanja (otkrića) do maksimuma broja turista i opadanja. Turstička destinacija ima
istraživanje kao početnu fazu, poslije koje slijedi faza uključivanja u ponudu i njen
razvoj. Zatim se očekuje konsolidacija, koja dovodi do nekog maksimalnog broja
posjetilaca. Poslije postizanja maksimuma, dolazi do stagnacije, a onda »Podrnlađivanje«
ili faze »Opadanja«.
Navedni koncept ima svoju logiku koju treba da znaju marketing (i ostali)
menadžeri, u kreiranju i razvoju ponude turističke destinacije. Međutim. treba takođe
konstatovati da koncept ima svojih ograničenja. Prvo od njih je, da svaka sljedcća faza
ima očekivani progres u odnosu na prethodnu sve do faze stagnacije. Drugo, ne mora biti
pojedini dio destinacije u istoj fazi i trendu kao destinacija u cjelini.
2.1 Pozicioniranje proizvoda
Korišćenjem i razvojem resursa, a u skladu sa datim mogućnostima i izabranim
tržišnim segmentima, vrši se pozicioniranje proizvoda, ponude, preduzeća ili turističke
destinacije. Pod pozicioniranjem potrazumijevamo izbor položaja ponude u cjelini (ili
njenih djelova) u odnosu na konkurenciju, tržišni segment ili ciljnu grupu.
Ponuda se odredjuje u odnosu na ciljnu grupu kupaca. sa namjerom da
konkurentno korespondira sa njihovim potrebama. Odabrana grupa kupaca se smatra
ciljanim segmentom u odnosu na aktuelnu ili buduću ponudu. Pozicioniranje je, otuda,
usko povezano sa tržišnom segmentadjnm i ciljnim. Marketing odluke se donose,
zavisno od strategije pozicioniranja koju menadžeri smatraju adekvatnim. Zato je
pozieioniranje jednako bitno za destinaciju, kao i za pojedinačnog nosioca ponude. 10
Pozicioniranjem marketing rnenadžeri traže prostor za sopstvenu ponudu u
odnosu na one djelove tržišta gdje očekuju da će biti konkurentni. Pozicioniranje se,
prevashodno, sprovodi preko proizvoda, ali i ostalih instrumenata marketing mix-a.
Pozicioniranje za potrebe destinacije je veoma složen set odluka, jednako
kritičnih kao kod preduzeća. Zemlja u cjelini kao turistička destinaeija, region ili neko
uže područje traže sopstvene konkurentske prednosti za pozicioniranje.
10 Ibid, str.403.
12
3. Razvoj turizma u Baru na početku 21. vijeka
3.1 Položaj, klimatski i biogeografski resursi
Opština Bar se nalazi na jugoistoku Crne Gore, između Jadranskog mora i
Skadarskog jezera, a sam grad Bar je smješten na 42° 6' geografske širine i 19°6'
geografske dužine i nadmorskoj visini od četiri metra.
Opština zahvata površinu od 505 km2, a pripada joj 45 km obale Jadranskog
mora, od čega je 9km plaža, i 66 km obale Skadarskog jezera.
Klima Bara određena je blizinom dvije velike vodene površine (Jadransko more i
Skadarsko jezero) i planinskim masi vom Rumije.
Slika br.1. Bar – Šušanj
Odlikuje se dugim, toplim i sušnim ljetima, a blagim i kišovitim
zimama.Maksimalne srednje mjesečne temperature u julu su 23,5°C, a minimalne u
januaru 8,3°C. Kupališna sezona traje od sredine maja do sredine oktobra, kada
temperatura vode do stiže i do 26°C.
Opština Bar raspolaže sa raznovrsnom florom i faunom. Tip vegetacije koji
dominira u priobalnom dijelu Balu je makija. Sjevernije, prema planinskim masivima:
Sutormana, Lisinja i Rumije nalaze se mješovite hrastovo - bukove šume. Makiju barskog
primorja čine: hrast crnika, lovor, mirita, žukva, oleander, glog, trnjina, drača, kostrika,
asparagus itd.
Citrusi (mandarina, pomorandža, limun), nar (šipak), maslina, vinova loza
smokva su karakteristične biljene kulture Bara.
Turistički atraktivne su Stara maslina na Mirovici i Gingo biloba u parku Dvorca
kralja Nikole.
13
Slika br.2. Stara maslina
Na teritoriji barske opštine žive razne vrste: riba, vodozemaca, ptica, sisara i
atraktivni predstavnici beskičmenjaka. Naj značaj niji dio Bara, po bogatoj ornitofauni je
basen Skadarskog jezera. Skadarsko jezero naseljava oko 270 vrsta ptica, a posebno je
značajan pelikan, kao malobrojna rijetka ptica.
Atraktivni lokaliteti koji obiluju sa divljačima (zec, lisica, vuk, jazavac, divlja
svinja) su Ostros, Lisinj, Sutorman, Rumija i Sozina.
Veliko bogatstvo Bara čine flora i fauna mora. U priobalnom djelu živerazne
vrste: školjki, puževa, bodljokožaca, glavonošaca, rakova - koji imaju kvalitetno i zdravo
meso sto izuzetno doprinosi kvalitetu restoranske ponude grada.
Barska opština je u ekološkom pogledu primjer zdrave sredine bez zagađivača i
kao takvaje vrlo atraktivna za razvoj raznih vrsta turizma.
3.2 Istorija Bara
Bar je drijevni grad i nema preciznih podataka o njegovim počecima. Da je života
na ovima prostorima bilo još u praistorijsko, ilirsko, grčko, rimsko doba potvrđuju
arheološki nalazi značajnog obima i kvaliteta: ostatci neolitskog materijala pronađenog
prilikom kopanja bunara u naselju Čeluga, neolitska sjekira iz Šušnja, Velja Mogila u
šušnju, tumulusi u selu Ravanj, razne vaze crnofiguralnog stila itd.
Slika br.3. Strari Bar
To najbolje potvrdjuje stara maslina na Mirovici koja predstavlja spomenik
prirode koji svjedoči da je prije više od 2000 godina bilo organizovanih naselja na ovim
prostorima. Imao je burnu i zanimljivu, o čemu svjedoče česta smjenjivanja osvajača i
vladara koji su za sobom ostavljali tragove svoje kulture.
3.3 Turistička ponuda Bara
14
Prve naznake odredjene turističke djelatnosti na teritoriji barske opštine
primjećuju se još u XVIII vijeku, kada su mletačke kontese odmarale na području
današnjeg Sutomora i sela Gornja Brča. Prve grupe organizovanih turista iz Češke i
Slovačke registrovane su 1890. godine.
Početkom 20 vijeka, tačnije 1909. g., izgrađen je prvi turistički objekat u Baru,
hotel "Marina" koji je služio za potrebe italijanske mornarice. Ovaj hotel imao je 60-ak
različitih prostorija i bio je u funkciji do 1947. godine. Tridesetih godina izgrađeni su
hoteli "Dekleva" i "Jugoslavija". Dok je hotel "Jugoslavija" raspolagao samo sa dvije
sobe, hotel "Dekleva" je imao 20 soba sa pogledom na more, salu, restoran, veliku baštu i
terasu. To je zapravo bio hotel - sanatorijum čiji su gosti bili većinom iz Srbije. Početkom
50-ih godina, smještajni kapaciteti bili su hotel "Rumija" (nekadašnja "Dekleva"), hotel
"Sozina", kao i nekoliko kampova u Sutomoru i Žukotrlici koje su naročito privlačili
mlađu poulaciju iz Srbije.
Izgradnjom pruge Bar - Titograd 1957. godine počinje razvoj vikend turizma,
odnosno gradnja vikend kuća. U tom periodu gradi se i prvi društveni turistički objekat
odmaralište Sindikata Crne Gore na čijem mjestu je napravljen hotel "Južno more". U
narednim decenijama, dolazi do ekspanzije u broju hotela ("Agava" 1966, "13 jul" 1966,
"Korali" 1969, "Nikšic" 1970, "Inex" 1971.). 11
Barska rivijera danas raspolaže sa oko 4.000 smještajnih jedinica u hotelima, oko
2.000 ležaja u turističkim naseljima, oko 1.000 ležaja u odmaralištima i 25.500 ležaja u
privatnom smještaju . Treba naglasiti da se samo jedan hotel moze pohvaliti potvrđenim
visokim kvalitetom usluge i kategorizacijom 4+ (****) zvjezdice - Hotel Princess. 12
Na području barske opštine živi oko 40.000 stanovnika skoncentrihanih uglavnom
u naseljima visokog stepena urbanizacije. Pošto su sela saobraćajno veoma pristupačna,
radi se o izuzetno kultivisanom Primorsko-Jezerkom području. Ova sredina poznata je po
multinacionalnoj i multikonfensionalnoj strukturi stanovništva sa izgrađenim standardima
tolerancije u medjuljudskim odnosima.
Zanimljivo obilježje karakteristično za stanovništvo ovoga područja je da se
mikrolokaliteti međusobno razlikuju što se posebno ispoljava kroz različita folklorna
11 Studija o razvoju turizma u opštini Bar, grupa autora, Fakultet za turizam Bar, MTS, 2008.
12 http://caffemontenegro.info, Bar, grad sadržajne ponude
15
bilježja. Tako, na primjer, barsko područje, ima mnoštvo narodnih nošnji kakvim se teško
nogu pohvaliti ostali krajevi Crne Gore. Diferencijacija miko lokaliteta, kako prirodnih
tako i kulturnih, je ono što daje visok nivo kvaliteta Baru kao turistickoj destinaciji, po
pitanju primarnih elemenata. Dok su sekundarni elementi, počev od infrastrukture, ono
sto degradira kvalitet iste, i na tome se mora raditi. 13
3.4 Turistički promet
Bar, kao i ostala turistička mjesta u Crnoj Gori, bilježi konstantan porast broja
turista iz godine u godinu.
Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore broj noćenja ostvaren u
2006.god. u Baru je 721.774, dok u 2007. on iznosi 923.729, što potvrđuje gore navedenu
konstataciju. Što se tiče prihoda i tur.potrošnje, ono što se može navesti jeste da barska
opština sa 14,30% učestvuje u ukupno ostvarenom prihodu od turizma na državnom
nivou što približno na godišnjem nivou iznosi 43.000.000 E. 14
Koliko vanpansionska ponuda može da utiče na porast br.noćenja pa samimj tim i
potrošnju govori podatak da je (prema mjesečnom statističkom pregledu MONSTAT -a u
januaru mjesecu 2007.god. u Baru ostvareno 1.710 noćenja a u istom periodu 2008.god.
čak 14.754.15 Ovo se može opravdati oraganizovanim dočekom Nove godine i brojnim
manifestacijama u prazničnom periodu, što kao bogatiji sadržaj ponude svakako pokazuje
viši nivo kvaliteta destinacije.
4. Pozicioniranje turističke destinacije Bar na medjunarodnom turističkom tržištu
4.1 Tendencije razvoja industrije putovanja i turizma
Svjetsko turističko tržište je u poslednje tri dekade doživjelo veliki rast, ali i
velike promjene u raspodjeli turističkog prometa gledajući regije i pojedinačne zemlje:
13 http://www.visitbar.org/indexpodaci.html14 Statistički godišnjak Republike Crne Gore, 2006.15 Mjesečni statistički pregled, Zavod za statistiku, Podgorica, 2008.
16
Tabela br. 1. Najznačajnije turističke destinacije svijeta prema broju
međunarodnih dolazaka
Rang 1950. godina
Svjetski udio
1970. godina Svjetski udio
1990. godina Svjetski udio
2004. godina
Svjetski udio
12345
SADKanadaItalijaFrancuskaŠvajcarska
71%ItalijaKanadaFrancuska ŠpanijaSAD
43%FrancuskaSADŠpanijaItalijaMađarska
38%FrancuskaŠpanijaSADKinaItalija
33%
678910
IrskaAustrijaŠpanijaNjemačkaVelika B.
17%
AustrijaNjemačkaŠvajcarskaJugoslavijaVelika B.
22%
AustrijaVelika BritanijaMeksikoNjemačkaKanada
19%
Velika B.KinaMeksikoNjemačkaAustrija
14%
1112131415
Norveška ArgentinaMeksikoHolandijaDanska
9%
MađarskaČeškaBelgijaBugarskaRumunija
10%
ŠvajcarskaGrčkaPortugalijaMalezijaHrvatska
10%
KanadaMađarskaTurskaMalezijaPoljska
11%
Ostali 3% Ostali 25% Ostali 33% Ostali 42%
Total 25 miliona 166 miliona 456 miliona 760 miliona
Izvor: WTO, World Overview and Tourism Markets, jul 2005
Od 1970. godine pa sve do danas, svjetski turistički promet se povećao gotovo pet
puta, dok je deset vodećih turističkih destinacija bitno smanjilo svoje učešće(sa 65% u
1970. na47% u 2004.).Samim tim, dakle, broj interesantnih turističkih destinacija raste iz
godine u godinu.16
U narednim godinama se i dalje očekuje trend smanjenja udjela tradicionalnih
turističkih zemalja u korist novih destinacija. U skladu s takvim prognozama sve
diversifikovanijeg razvoja svjetskog turizma, Svjetska turistička organizacija je definisala
osam ključnih faktora koji treba da se ispune za ulazak nove destinacije na svjetsku
turističku mapu. Riječ je o sledećim faktorima:
1. politička želja i podrška razvoju turizma
2. institucionalni i pravni okvir
16 WTO, World Overview and Tourism Markets, jul 2005
17
3. investicije
4. razvoj svih vrsta transporta
5. integracije
6. promocija i komercijalizacija
7. kvalitet
8. javno i privatno partnerstvo
Osim ovih ključnih faktora, WTO predviđa i najveće izazove povezane sa
razvojem turizma, a s kojima će, u sledećim decenijama, morati da se suoče ne samo
tradicionalno najveće turističke destinacije, već i nove, dolazeće, destinacije.Riječ je o
sledećim izazovima:
manje stope rasta
veliki broj konkurenata
sve zahtjevniji potrošači
odnos vrijednosti za novac
ljudski resursi-trening
tržište upravljano tehnologijom.
Na bazi analize skorijih trendova u kretanju svjetskog turističkog prometa,
prevladavajućim načinima promocije, komercijalizacije i distribucije, kao i prema
ponašanju današnjih turista, njihovim navikama, potrebama i željama, najveće stope rasta
turističkog prometa u dolazećem periodu treba očekivati u sledećim proizvodnim
segmentima:
1. sunce i more-interkontinentalna putovanja, kombinovana putovanja
2. sportski turizam
3. avanturistički turizam
4. wellness turizam
5. turizam u prirodi
6. kulturni turizam
7. urbani turizam
8. ruralni turizam
9. brodska krstarenja
10. kongresni turizam
11. tematski parkovi
18
Svjetsko turističko tržište je ostvarilo u 2004. godini oko 760 miliona dolazaka.17
Geografski gledano, Evropa je u 2004. godini bila najveće turističko
tržište sa 414 miliona dolazaka (55%), a slijede Istočna Azija i Pacifik sa
144 miliona dolazaka (19%), te Sjeverna i Južna Amerika sa 122 miliona
dolazaka (16%).
U 2003. godini je u svijetu realizovano oko 455 milijardi eura prihoda od
turizma, od čega je u Evropi ostvareno 250 milijardi eura, Aziji i Pacifiku
78 milijardi eura, Sjevernoj i Južnoj Americi 102 milijarde eura, odnosno
u Africi i Srednjem Istoku 25 milijardi eura.
Prosječna svjetska potrošnja turista po putovanju u 2003. godini je iznosila
660 EUR.
Najznačajnije turističke zemlje u svijetu su Francuska, Španija, SAD, Kina
i Italija, koje zajedno obuhvataju 33% ukupnog svjetskog turističkog
prometa.
Evropa je u 2004. godini realizovala 415 miliona turističkih dolazaka, što
predstavlja povećanje od 4% u odnosu na 2003. godinu.
Distribucija turističkog prometa u Evropi prema karakterističnim regijama
bila je kako slijedi: Sjeverna Evropa je registrovala 51 milion dolazaka
(12%), Zapadna Evropa 139 miliona dolazaka (34%), Južna Evropa (tj.
Mediteran) 152 miliona dolazaka (37%), a Srednja i Istočna Evropa 73
miliona dolazaka (17%).
Turistički promet u Evropi je za rezultat imao ukupan prihod u iznosu od
252 milijarde EUR.Od toga je u Sjevernoj Evropi ostvaren prihod od 37
milijardi EUR, Zapadnoj Evropi 92 milijarde EUR, Južnoj Evropi 104
milijarde EUR, a u Srednjoj i Istočnoj Evropi 20 milijardi EUR.
Prosjek potrošnje u Evropi po turističkom putovanju iznosi 632 EUR.
Najznačajnije pojedinačne receptivne zemlje u Evropi su Francuska,
Španija, Italija, Austrija i Njemačka koje zajedno obuhvataju oko 60%
ukupnog turističkog prometa Evrope.
17 WTO (1998) Tourism Vision - executive summary
19
Tabela br.2. Putovanja i dolasci turista po regionima 1950-2020.
Izvor: World Tourist Orgranization executive summary
I pored činjenice da su azijska finansijska kriza i recesije kod većine razvijenih
zemalja svijeta usporile razvoj međunarodnog turizma u drugoj polovini 90-ih godina,
rast međunarodnog turističkog prometa i potrošnje najavljuje se i u prve dvije dekade
narednog vijeka. Crna Gora kao turistička destinacija uvijek je nastojala da dinamizira
svoj privredni razvoj na bazi razvoja inostranog turizma, a naročito danas u uslovima
preraspodjele efekata međunarodnih turističkih putovanja u korist zemalja sa nižim
nivoom privredne razvijenosti. To je i razlog više da se sagledaju uslovi i perspektive
razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori na dugoročnoj osnovi.18
Za ocjenjivanje mogućnosti daljeg razvoja turizma u Crnoj Gori, a samim tim i
razvoja turizma na crnogorskom primorju odnosno opštine Bar, neophodno je sagledati
glavne trendove u međunarodnom turizmu, koji će, prije svega imati uticaj na inostrani
turizam CG, ali i na domaća kretanja.
4.2 Pravci razvoja turističke destinacije Bar
18 Vučetić A., Perspektive razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori na pragu trećeg milenijuma, Ekonomski anali, 1999, vol. 43, br. 142, str. 303-314
20
Tendencije i trendovi u ekonomskom, socio - kulturnom, tehnološkom,
demografskom i drugim područjima makromarketing okruženja imaju značajne uticaje na
ponašanje različitih subjekata u turističkoj industriji. Takođe, ponašanje potrošača,
konkurencije, dešavanja u samoj grani, kao najvažnija područja mikromarketing
okruženja imaće snažnog uticaja na turističkom tržištu, prvenstveno preduzeća turističke
privrede a onda i turističkih destinacija.Brojne i različite promjene, tendencije i trendovi
dešavaju se kako na strani turističke tražnje tako i na strani turističke ponude i imaju
značajne uticaje na ponašanje različitih subjekata u turizmu. Uticaj je prvenstveno na
ponašanje turističkih preduzeća, gdje su posebno značajna hotelska preduzeća, turističke
organizacije i saobraćajna preduzeća.
U ekonomskom okruženju, imajući u vidu ekonomski najrazvijenije zemlje
svijeta, društveni proizvod i nacionalni dohodak će rasti, a diskrecioni dohodak za veći
dio stanovništva će se povećati. To direktno utiče na brzo povećanje izdataka za turistička
putovanja. Konkurencija između potreba za pasivnom rekreacijom (Jndoor"
aktivnostima) prebacuje se u korist aktivne rekreacije van kuće koja uključuje i turistička
putovanja. Porastom produktivnosti i novom organizacijom radnog vremena povećao se i
fond slobodnog vremena. U tehnološkom okruženju promjenama i inovacijama nema
kraja. U toj oblasti dešavaju se i desiće se najkrupnije i najznačajnije promjene. Jedna od
najmarkantnijih je snažna primjena informacione tehnologije kod preduzeća turističke
privrede. Unapređenje kompjuterskih rezervacionih sistema avio - kompanija,
rezervacionih i upravljačkih sistema kod hotelijera, putničkih agencija, implementacija
satelitskih veza i sl. daće potpuno novi kvalitet instrumentima marketing mixa. Najbolji
primjeri unapređenja komuniciranja učesnika na turističkom tržištu su "elektronski
novac", interaktivna televizija, telekonferencije i sl., kao i .holoqraf" (smart building) koji
pruža turisti zadovoljstvo da u svom stanu ima vizuelni doživljaj predjela koji se
posjećuje, da omogući da se "čuje" šum talasa. Implementacija novih tehnologija
najizrazitija je u saobraćaju odnosno u svim tipovima prevoznih sredstava, od sve više
novosti u automobilskoj industriji, brzih vozova, preko Britanske svemirske tehnologije
koja u osnovi podrazumijeva korišćenja svemira za avionska putovanja pa do brodova
koji će u bliskoj budućnosti putovati preko Atlantika za 48 sati. Zbog jačanja svijesti o
potrebi čuvanja i unapređenja prirodnih resursa promjene su veoma značajne u domenu
21
prirodnog okruženja. Dominiraće originalne destinacije koje pružaju svijet drugačiji od
onog u kom živimo, potpuno nov svijet prošlosti, sutrašnjice, bajki, tehnološkog
napretka, rekreacije i zabave u raznim formama. U socio-kulturnom okruženju promjene
će biti najizrazitije u životnom stilu.Sa povećanjem nivoa obrazovanja stanovništva i
slobodnog vremena pojavljivaće se potreba za sve suptilnijim tretmanom turističke
tražnje izuzetno svjesne važnosti kvaliteta života.19
S obzirom na razvojne trendove, prirodne potencijale, stanje infrastrukture,
dosadašnji nivo razvijenosti turizma, kao i stratešku usmjerenost, da se u budućnosti
razvija kao ekološka država, turizam dugoročno predstavlja jednu od najperspektivnijih
privrednih grana grada Bara. Razvoj turizma u barskoj opštini je određen prije svega
prirodnim i geografskim karakteristikama, kao i kulturnim, uz odgovarajući razvoj i
angažovanje antropogenog faktora. Sa geografskog stanovišta najvažnija je koncentracija
prirodnih resursa i raznovrsnost ponude na malom geografskom prostoru, dok je na
sagledavanje kulturnih vrijednosti i sadržaja potrebno posebno obratiti pažnju.
Turizam kao fenomen savremenog društva,predstavlja pojavu i proces,koji
evidentno vrši promjene i uticaje u samom društvu, ali i u prostoru. Zbog svoje sveopšte
kompleksnosti njime se bave različite nauke i discipline,od turizmologije (kao primarne),
sociologije, psihologije, antropologije, ekonomije, ekologije, filozofije, estetike itd., pa je
potpuno prihvatljivo da kao primarne prepoznamo trendove savremenog turizma
sublimirane u "E6" (experience, excitement, escape, education, entertainment, ecology),
odnosno, dozivljaj, uzbudjenje, bijeg, obrazovanje, zabava i ekologija.
Kako bi se uopšte govorilo o turizmu i turističkom kretanju, odnosima koji se u
okviru njega dešavaju, prvenstveno treba govoriti o potrebama i motivima koji ga
uslovljavaju. Turističke potrebe su raznovrsne - potrebe za rekreacijom, odmorom,
kulturnim dozivljajem,kontaktom sa drugim ljudima i razlicitim nacinom
zivljenja,zabavom i razonodom,ucenjem i sl. Takodje i motivacija,osim licne,uslovljene
polom,dobi,prihodima,statusom,obrazovanjem, stilom zivota,obuhvata i one opste
prihvacene motive, kao sto su kupanje, skijanje,odmor,kultura,intezivni uzitak,aktivnost u
prirodi,emancipacija, rekreacija,zdravlje itd.Turista,u osnovi, zeli iskusiti "kontra
19 Studija o razvoju turizma u opštini Bar, grupa autora, Fakultet za turizam Bar, MTS, 2008.
22
svjetove",drugacije od njegovog svakodnevnog okruzenja i uobicajenih zivotnih
okolnosti.
U stalnoj ekspanziji selektivnih vidova turizma kulturni turizam predstavlja važnu
vezu u lancu održivog i odgovornog turizma. Predvidja se da će u Evropi potražnja za
turizmom specijalnih interesa rasti dinamicnije od ostalih vidova turistickih putovanja.
Dakle, odgovorni turizam kroz svoje aktivnosti i procese, koji su rezultat promišljenog
pristupa njegovog budućeg razvoja, "promislja" kulturu date destinacije kao održivi
autentični sistem, koji treba eksploatisati , ali i sačuvati za buduće generacije.
Crna Gora kao prva ekološka država u svijetu pred tim svijetom se obavezala da
ce u svim segmentima njegovati i razvijati svoje ekološko bogatstvo,samim tim se eko-
turizam nameće kao jedan od dominantnih vidova selektivnog turizma u ekspanziji. Pri
tom se mora voditi računa o očuvanju i zaštiti prirodne sredine, jer je upravo naša još
uvijek "netknuta" priroda ona tako tražena "rijetkost" u savremenom svijetu.To je resurs
u koji moramo optimalno"promisljeno" ulagati.
Crna Gora kao odredjena turistička destinacija za potencijalnog turistu atraktivna
je i zanimljiva prevashodno kao zemlja vanrednih prirodnih ljepota. Njena kultura jeste i
moze da bude svojevrsan kulturni prizvod kompatibilan njenoj prirodnoj ljepoti, u
zavisnosti od "artikulisanja" autentične kulturne baštine ili aktuelne, živuće kulture.
Sprega te dvije kulture daje specifičan kulturni priozvod, čiji je konzument probirljivi
gost, koji ne želi jeftine sadržaje zabavnog karaktera. Crna Gora je predodredjena za tzv.
elitni turizam, samim tim sadžaji kulture kao specifična turistička ponuda moraju biti
visokih estetskih standarda.
4.3 Ciljevi razvoja strategije razvoja opštine Bar
S obzirom na prirodne karakteristike opštine Bar i jasno opredjeljenje za razvoj
turizma, cjelokupna teritorija opštine sa svim elementima prirodne i stvorene vrijednosti
smatra se velikim turističkim potencijalom. Lociranje turističkih, rekreativnih i drugih
objekata vezuje se za kriterijume koji vrednuju specifičnost globalne turističke tražnje:
očuvanost prirodnog ambijenta, raznovrsnost prirodnih pogodnosti kao okvira za razvoj
23
različitih vidova turističke ponude, pristupačnost obala za sportove i rekreaciju na vodi,
blizina kulturno - istorijskih spomenika i naselja. 20
Formulacija buduće strategije razvoja Bara21
Razvoj turizma, uređenje i organizacija turističkih područja na teritoriji opštine
Bar zasnivaće se na principa održivog razvoja. Održivi razvoj se definiše kao razvoj koji
zadovoljava potrebu sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija
da zadovolje svoje potrebe.22 Zbog toga se održivi turizam definiše kao održivi razvoj u
kome se zadovoljava potreba današnjih turista i regiona koji ih ugošćuju i istovremeno
čuva i uvecava mogućnost za buducnost, na način da ekonomske, društvene i estetske
potrebe mogu biti zadovoljene. Održivi razvoj turizma se podrazumjeva upravljane svim
resursima uz održavanje kulturnog integrititeta, suštinskih ekoloških procesa, biološke
raznovrsnosti i sistema koji podržavaju opstanak. Proizvodi održivog turizma jesu
proizvodi koji djeluju u skladu sa životnim okruženjem lokaliteta, društvenom
zajednicom i kulturom, kako bi ovi postali stalni korisnici a ne žrtve razvoja turizma.
Uvođenje principa održivog razvoja u turizmu, je neophodno da bi se uz
ekonomsku i ekološku revitalizaciju prostora racionalizovalo korišćenje prirodnih resursa
naročito neobnovljivih. Očuvanje, zaštita i unapređenje prirodne i životne sredina je
jedan od prioriteta.
Opšti ciljevi i zadaci strategije razvoja Barske rivijere su
Afirmacija turizma kao glavnog pokretača razvoja svih prostora koji sadrže
motive za domacu i inostranu turističku tražnju, odnosno u kojima su turističke
aktivnosti produktivije ili prilagodljivije od drugih mogućih aktivnosti.
Kompleksna valorizacija primarnih i sekundarnih elemenata destinacije,
regionalno diferencirani po vrijednosti i sadržaju a u skaldu sa trendovima
20 Miranović Anastazija, Pravci razvoja kulturnog turizma Bara, 200821 Studija o razvoju turizma u opštini Bar, grupa autora, Fakultet za turizam Bar, MTS, 2008.22 Pasinović, Milenko M, Menadžment prirodnih i kulturnih resursa, FHT Bar, 2006, strana 32
24
svjetske i domace tražnje, standardima međunarodnog tržišta i socio.ekonomskim
interesima države i regije i opštine Bar.
Organizovanje sadržajno zaokružene i regionalno integrisane ponude turističkog
područja, koje sadrži afirmisane motive i omogućava afirmisanje novih motiva
domaće i inostrane turističke tražnje.
Podsticanje razvoja turističkih aktivnosti sa najpovoljnijim uslovima za
maksimalno produženje turističke sezone i povećanje stepena iskorišćenosti
kapaciteta turističke ponude.
Uključivanje prirodnih i kulturno - istorijskih vrijednosti u razvoj turizma:
Organizovanje, uređenje i korišćenje turističkog prostora po kriterijumima i
standardima zaštite i kulturološkog korišćenja životne sredine, prirodne i kulturne
baštine.
Integrisanje turizma sa komplementarnim aktivnostima kao što su poljoprivreda,
saobraćaj, mala privreda, trgovina, zdravstvo, kultura, edukacija, sport i druge.
Kompletiranje i zaokruživanje postojeće turističke ponude, inteziviranje njenog
korišćenja i povećanje socio - ekonomskih i kulturnih efekata koje ima turizam na
domicilno stanovništvo i na subjekte turističke tražnje.
Povećanje zapošljavanja lokalnog stanovništva u turizmu.23
Posebni ciljevi i zadaci razvoja Barske rivijere su :
Koncipiranje organizacije turističkog prostora Barske rivijere prema prirodnim i
stvorenim uslovima i resursima i podjela turističkog prostora na kompaktne i
integrisane komplekse jedinstvene turističke ponude sa originalnim i raznovrsnim
turističkim proizvodima.
Unapređivanje postojećih vidova odmorišno-rekreativnog, sportsko- rekreativnog,
manifestacionog, tranzitnog i poslovnog turizma i organizovanje vidova
spomeničkog, ekološkog, etnološkog, izletničkog, seockog, lovnog i ribolovnog
turizma.
Radikalna zaštita i unapređivanje temelnih prirodnih resursa turizma -
prvenstveno morskog dobra i obale od svih vidova degradacije : neplanska
23 Generalni urbanistički plan Bara do 2020, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, BeogradBar, jun 2007. gobine. strana 65
25
gradnja, izgradnja preko kapaciteta prostora, degradacija oblika i izgleda obale i
zaleđa, ispuštanje otpadnih voda i opasnih materija u more, neodržavanjem i
komunalnom neopremljenošću plaža, sječom maslina i pretvaranje tog zemljišta u
građevinsko, otvaranje kamenoloma itd.
Sanacija, adaptacija, rekonstrukcija i modernizacija objekata turističkog smještaja
i ugostiteljskih objekata radi podizanja kategorija objekta po svjetskim
standardima usluga kako bi se podigao stepen iskorišćenosti i efektivnosti
privređivanja.
Tehničko i tehnološko uređenje, organizaciono i funkcionalno integrisanje ponude
u prostoru Barske rivijere ( plaže, sadržaji sportsko - rekreativnih klubova,
izletnički itineri ka Skadarskom jezeru, lovišta, mjesta za ribolov i dr.)
Kompletiranje infrastrukturne opreme u funkciji turizma : saobraćaj,
vodosnadbjevanje, kanalizacija, sanitarne deponije, energetske i
telekomunikacione instalacije, komunalni sadržaji ( eliminacija smeća, pijaca,
javne zelene površine ).
Inteziviranje korišćenja i komercijalizovanje vikend gradnje njeno funkcionalno
integrisanje zajedno sa selima u ponudu turističkih cjelina Barske rivijere.
Razvoj turističke ponude u neposrednom funkcionalnom okruženju Barske
rivijere u okviru opšti ne naročito Skadarskog jezera, rumije i Sutormana
Formiranje turističko - rekreativnog koridora Bar - Skadarsko jezero
Aktiviranje razvoja komplementarnih aktivnosti posredstvom turizma : razvoj sela
i poljoprivrede, javnih službi, saobraćajnica i tehničke infrastrukture
Stimulisanje proizvodnje zdrave hrane u zaleđu, autentičnih etnoloških proizvoda,
očuvanje, prezentacija i aktiviranje vrijednosti prirodne i kulturne baštine.
Radikalna promjena dosadašnjeg nediverzifikovanog i pretežno spontanog
turističkog razvoja grada Bara u novi koncept postojećih i novih komercijalnih
aktivnosti i sadržaja kompleksnije turističke ponude.
Koncipiranje atraktivnih programa i proizvoda postojeće i planirane turističke
ponude za privlačenje domaćeg i inostranog kapitala. 24
4.4 Razvoj turizma opštine Bar po zonama
24 Studija o razvoju turizma u opštini Bar, grupa autora, Fakultet za turizam Bar, MTS, 2008.
26
Razvoj turizma za opštinu Bar je jedan od prioriteta i glavna aktivnost u
narednom periodu. Barsku opštinu karakteršu tri geografski različita pojasa: primorski
obalni pojas Barske rivijere sa pripadajućom obalom i dijelom Morskog dobra, planinski
pojas koji čine planine Rumija i Sutorman sa regionalnim parkom prirode i pojas
Skadarskog jezera koji pripada opštini Bar, a koji se sastoji od jugozapadnog dijela obale
sa pripadajućim akvatorijem, širokim priobalnim pojasom Crmnice i Krajine, kao i veći
dio Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Ovakvim bogastvom resursa istovremeno za
primorski, planinski i jezerski turizam ne raspolaže ni jedna opština u Crnoj Gori.
Opština Bar u tom smislu predstavlja kompleksnu turističku regiju u okviru šire turističke
zone Crnogorskog primorja. Uz prirodne resurse i stvorene fizičke sadržaje, posebne
prednosti ove regije su željeznički i plovni terminali a u perspektivi i auto - put ili brza
magistrala, koja će biti veza sa glavnim putnim koridorima koji će povezivati Bar preko
susjednih zemalja sa srednjom Evropom.
Razvoj turističke regije Barske rivijere sa Rumijom i Skadarskim jezerom
zasnovan je na: prirodnim pogodnostima za kupališni i druge vidove primorskog turizma,
na prirodnom fenomenu Skadarskog jezera.
Terirorija opštine Bar se može podjeliti na tri cjeline. Prva cjelina se sastoji grada
Bara - Topolica, Šušanj, Sutomore, Čanj, Veliki pjesak i Utjeha i naziva se se Barska
regija. Druga cjelina je Planina Rumija i Sutorman sa selima u podnožiju. Treća cjelina je
Skadarsko jezero sa Crmnicom i Virpazarom.
4.4.1 Barska regija
Obalu od postojeće marine do rijeke Željeznice treba staviti u funkciju sportsko-
rekreativnih klubova na vodi. Na ušću rijeke Željeznice treba izgraditi novu marinu i
napraviti sportski kompleks terminala klubova jedriličarstva, skijanja na vodi,
motonautike, ronjenja i rentiranja motornih plovila, takođe treba stvoriti uslove za servis
plovila i pristan za taksi čamce i izletničke brodove. Obalu od ušća rijeke Željeznice do
Ratca treba bolje urediti i opremiti kao plažu sa svim sadržajima, uz obezbjeđivanje
prilaza stjenovitim plažama. U zaleđu plaža treba izgraditi novi hotel koji bi bio sa
4****, u šumovitom zaleđu plaže treba napraviti nekoliko kampova. Centralni gradski
sadržaji treba da budu prilagođeni turistima i njihovim potrebama, gdje se već dosta
27
uradilo ( restauriran Dvorac Kralja Nikole, uređeno šetalište, obnovljene zelene površine
gdje je zasađeno mediteransko cvijeće i bilje.
Tamo bi se mogle urediti staze za rekreaciju i prilaz plažama i kulturno-
istorijskom spomeniku crkvi Gospa Ratačka. Obalni pojas od Ratca do završetka
sutomorske plaže kod hotela Nikšić je do sad bio najčešće neplanski izgrađen.
Najznačajniji zadaci za dalji ukupni i turistički razvoj u Sutomoru je sanacija,
rekonstrukcija, modernizacija i komunalno opremanje postojećih hotela i podizanje
njihovog standarda na najmanje 3*** a značajan dio na 4****. Javne sadržaje treba
značajno unaprijediti i obezbjediti bolju opremljenost plaže, podizanje higijenskih
standarda, redovan odvoz smeća, rešavanje problema otpadnih voda, dovoljan broj
sanitarnih objekata i tuševa, bolje organizovanje spasilačke službe, otvaranje novih info
punktova, rešavanje problema parkinga i saobraćajnih gužvi naročito u vremenu kad se
turisti vraćaju sa plaže. Najveći dio turističke zone Maljevik je prodat strateškom
partneru iz Rusije koji je zainteresovan da u skladu sa Gup-m na toj lokaciji sa
pripadajućom plažom sagradi turistički kompleks od 5***** namjenjen isključivo
eksluzivnom turizmu u čijem sklopu bi bila i mini marina koja bi zadovoljila potrebe
kompleksa. Čanj je izrazito turistička podcjelina Barske rivijere.
Slika br. 4. Čanj
Čanjsku pješčanu plažu bi trebalo dodatno urediti i opremiti sa novim i poboljšati
postojeće sadržaje. Čanj s obzirom na fizičku izdvojenost i malu opterećenost divljom
gradnjom ima dosta prostora poštujući detaljni urbanistički plan za gradnju turističkih
smještajnih kapaciteta. Hoteli još uvjek nisu privatizivani i trebali bi se uz partnerstvo ili
privatizaciju obnoviti i rekonstruisati kako bi podigli standard i kvalitet usluga i priviklu
goste srednjih i viših platežnih mogućnosti. U ovom momentu Čanj ima imidž jeftine
destinacije koja nudi sun and beach turizam i vrlo malo sportskih sadržaja i uglavnom je
posjećuju turisti slabije platežne moći.
Turizam u južnom dijelu Barske rivijere je motivisan plažama Veliki pjesak i
Utjeha, priobalnim naseljima i obalom između Bara i Ulcinja. Turistički i ukupno
najnerazvijeniji dio Bara. Stihijski je izgrađen kućama ispod i iznad magistrale i čak do
same obale na mjestima gdje je konfiguracija terena dozvolila. Intezivnija turistička
gradnja je predviđena ispod magistrale, a iznad plaža. Zbog strmih obala nema uslova za
28
izgradnju sportskih terena i zbog izrazite monofunkcionalnosti turistička naselja su
oslonjena na zajedničke javne sadržaje i za turiste i domaće stanovnike.
4.4.2 Planine Rumija i Sutorman
Predstavljaju izvaredan kontrast barskom priobalju sa prirodnim i stvorenim
vrijednostima. Ovo područje je naročito pogodno za razvoj lovnog, seoskog, izletničkog,
planinarskog, ekološkog i spomeničkog turizma. U selima treba stimulisati proizvodnju
zdrave hrane.
Posmatrajući specifičnost i autohtonost barskih sela, njihovog načina života i
običaja koji su se i do danas zadržali, može se kreirati novi turistički proizvod: posjeta
selima i upoznavanje sa tradicionalnim načinom života, obrade zemlje, spravljenja hrane,
branja i spremanja Ijekovitog bilja i upoznavanje sa običajima i kulturom. Naročito se
može razvijati planinarsko-izletnički i sportsko-rekreativni turizam jer postoje obilježene
staze za penjanje do vrha Rumije i mogućnost uređenja rekreativnog parka na Sutormanu.
Takođe na Sutormanu postoji i odmaralište koje je u zapuštenom stanju i kome bi
trebala rekonstrukcija i adaptacija kao i izgradnja novih smještajnih kapaciteta uz strogo
poštovanje Dup-a i Gup-a. Sutorman je poznat kao vazdušna banja koja pomaže osobama
koje imaju problema sa disajnim organima naročito djeci i starijim ljudima, a mogao bi i
zbog svoje povoljne klime da posluži i kao mjesto za bazične pripreme sportista, i
izletište i mjesto gdje bi se moglo skupljati ljekovito bilje. Po odredbama Dup-a za ovo
područje prdviđena je izgradnja turističkih kapaciteta u višim podplaninskim selima i na
novim lokacijama nekih 2000 ležaja. 25
4.4.3 Skadarsko jezero
Ovo područje buhvata jugozapadnu obalu jezera sa pripadajućim akvatorijem, i
širim priobalnim pojasom Crmnice i Krajine. Oblast koju zauzima jezero je stavljena pod
zaštitu države i to kroz formiran nacionalni park koji je pod posebnim režimom zaštite.
Potrencijal Skadarskog jezera treba maksimalno iskoristiti poštujući principe održivog
razvoja kako se ne bi narušio biodiverzitet kopna i vode, ugrozio biljni i životinjski svijet.
Na važnosti i atraktivnosti Skadarsko jezero dobija kada se zna da je najbliži
slatkovodni akvatorij do kojeg se izgradnjom tunela Sozina sa Barske rivijere stiže za
25 Generalni urbanistički plan Bara do 2020, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, BeogradBar,
jun 2007
29
pola sata, takođe i blizina glavnog grada doprinosi njegovoj popularnosti. Na prirodnim i
stvorenim vrijednostima treba bazirati turističku ponudu. Područje Skadarskog jezera je
naročito pogodno za razvoj stacionarno-kupališnog, lovnog, seoskog, izletničkog,
ekološkog, orintološkog i rekreativnog i manifestacionog turizma. Kupališni turizam bi se
mogao odvijati na poznatoj plaži u Murićima, koja zahtjeva dodatno uređenje i
opremanje sadržajima kako bi upotpunosti odgovorila potrebama turista. Rekreativni
turizam se može razvijati i na vodi i na kopnu u Virpazaru, Vranjini i Rijeci Crnojevića.
Zbog konfiguracije terena i prirodnih pogodnosti koji ovaj kraj ima za razvoj izletničkog,
eko i seoskog turizma treba naročito stimulisati, pravljenjem i uvođenjem u turističku
ponudu aktivnosti kao pješačenje i obilazak sela, vožnja biciklom, vožnja izletničkim
brodovima i posjećivanje kulturno-istorijskih spomenika na jezeru, usluge smještaja na
seoskom području sa mogućnošću učestvovanja u poljoprivrednim radovima, branju i
pravljenju vina i drugih proizvoda po kojim su crmnička i krajinska sela prepoznatljiva.
Prezentovati turistima običaje i kulturu tog kraja i uopšte upoznavanje sa načinom
njihovog života jer su još uvjek zadržali osobenosti koje mogu biti interesantne turistima.
4.5 Turistički proizvod destinacije Bar
Turistički proizvod predstavlja centralni instrument marketing miksa. Ukoliko
nije pozicioniran na odgovarajući način, ostali instrumenti marketing miksa ne mogu doći
do izražaja, odnosno kontraproduktivni su usljed kontraproduktivnosti samog proizvoda.
Rezultati, koje je crnogorski turizam ostvarivao u prethodnim decenijama su u pojedinim
fazama prilično slabi Uzroci za takvo stanje su objektivne (prirodne katastrofe, tranzicija,
ratovi u okruženju i sankcije međunarodne zajednice, NATO udari) i subjektivne prirode
(nizak turistički nivo domicilnog stanovništva, neodgovarajući nivo obrazovanja
kadrova).
Barsko turističko područje raspolaže sa kombinacijom različitih atraktivnosti,
roba i usluga, te dostupnosti. Na osnovu tih elemenata, uz efikasan i efektivan marketing
mix mogu se u narednom periodu postići značajni rezultati i privući novi konzumenti.
Turistički proizvod Bara mora imati odredjene karakteristike, po kojima će se
razlikovati od proizvoda drugih destinacija. Treba da sadrži jedan ili više oblika turizma,
za kojima postoji prepoznata tražnja, iskazana kroz želje i potrebe turista. Na drugoj
30
strani, treba da potencira one oblike turizma, za koje postoji resursna osnova izražena
prvenstveno kroz bogatstvo prirodnih i antropogenih vrijednosti, tj. prostornu i
vremensku komponentu.
Raznolikost oblika turističkog proizvoda utiče i na trajanje sezone u kalendarskoj
godini. Cilj optimalno valorizovanih i pozicioniranih oblika turizma sastoji se u činjenici,
da sezonom bude obuhvaćen što veći broj mjeseci u godini, jer se kvalitet turističkog
proizvoda ogleda upravo u što dužem vremenskom trajanju sezone. S obzirom, da svaki
oblik turizma karakterišu različiti periodi godine, svi oblici imaju svoju sezonu, odnosno
periode u kojima je turistički promet najizraženiji. Cilj predstavlja relativizacija sezone,
koncipiranjem turističkog proizvoda i njegovog marketinškog koncepta, koji će rezultirati
što dužim trajanjem sezone. Iz tog razloga, turistički proizvod Barske rivijere, treba da
sadrži one oblike, koji će svojim kvalitetom i atraktivnošću omogućiti trajanje sezone na
što veći broj mjeseci u godini.
4.6 Bar kao jedan od kulturnih centara Crne Gore
U Crnoj Gori grad Bar učestvuje velikim dijelom svojevrsnim kulturnim
karakterom. Prožimanje različitih civilizacijskih i kulturoloških motiva uslovili su razvoj
osobene kulture, koja adekvatnom primjenom postaje atraktivan turistički sadržaj.
Nosioci kulturnog života Bara su njegove instiucije kulture, a prije svih JP Kulturni
centar Bar. On kontinuirano proizvodi i manifestuje sadržaje kulture u različitim
segmentima, kroz likovnu, muzičku, pozorišnu, filmsku i književnu djelatnost. Festivali
kao svojevrsan vid manifestacine kulture umnogome u sebi sublimiraju navedene
djelatnosti, pa je tako Barski Ljetopis svakako najprepoznatljiviji i najkvalitetniji kulturni
sadržaj, odnosno svojevrsni kulturni proizvod namjenjen zahtjevnom, probirljivom gostu.
Kulturni centar ostvaruje svoju djelatnost kroz pet radnih jedinica. To su:
Zavičajni muzej-dvorac kralja Nikole, Galerija "Velimir A. Leković", Dom kulture
"Vladimir Popović Španac" , Biblioteka "Ivo Vučković" i Stari grad. Svi ti prostori su
tvorci i promoteri profilisanih kulturno-umjetnićkih sadržaja, a neki od njih - Zavičajni
muzej - dvorac i Stari grad primjeri oživljavanja i animacije živućom kulturom
autentičnih kulturnih vrijednosti. Dakle, kulturno-istorijski i umjetnički kompleks ili
cijeli jedan grad se artikuliše savremenim, aktuelnim kulturnim zbivanjima. Ujedno to su
31
i primjeri atraktivnog kulturnog proizvoda namjenjenog gostima visokih estetskih
standarda.Osim ljetnjih mjeseci, kada je kulturna ponuda i najintenzivnija, pokrivenost
kulturnim sadržajima ostatka godine nije zanemarljiva.
Slika br. 5. Barski ljetopis
Tu imamo i druge festivale kao što su: "Susreti po starom maslinom" (novembar),
"Festival djecijeg pozorišnog stvaralaštva Crne Gore" (april), "Internacionalni TV
festival" (oktobar), "Festival vina i ukljeve" (novembar-decembar), "Maslinijada"
(novembar-decembar), "Susreti poslenika kulture Crne Gore" (februar), "Dani
Mrkojevića"(avgust), "Medjunarodni šahovski turnir Sozina" (mart-april), "Crvene
kosulje" (jun), "Giter fest" (februar), "Dani Pristana" (oktobar-novembar),itd. , koji šire
trajanje sezone na svih dvanaest mjeseci u godini, što je i tendencija trajanja turističke
sezone. Sadržaji vise zabavnog, karaktera, kao sto su koncerti zabavne, pop-rok muzike
na atraktivnim gradskim lokacijama (novogodisnji koncert u centru grada), "Veče sa
zvijezdama" na gradskom šetalistu, koje organizuje TO Bar, svojevrsan je vid
manifestacionog kulturnog dešavanja, sa akcentom na zabavu, kroz potrebu stvaranja i
razvijanja kulturnih navika kod šire populacije, gdje bi se termin kulturnih odnosio
prevashodno na kulturu življenja.
Slika br. 6. Detalj sa Festivala vina i ukljeva
Škola za osnovno muzičko obrazovanje "Petar II Petrović Njegoš" i baletska
skola "Princeza Ksenija", takodje aktivno participiraju u kulturnom životu grada i
predstavljaju pojedinačno, medjusobno i u sadejstvu sa drugim institucijama kulture
promotere i proizvodjaće svojevrsnog kulturnog proizvoda namjenjenog kako domaćem
konzumentu, tako i potencijalnom gostu.
Kao što vidimo, sadašnje stanje kada je kultura u pitanju, je zadovoljavajuće, ali
daleko od željenog stanja. Kulturno-umjetničkih sadržaja imamo dovoljno, medjutim, oni
traže bolju anagažovanost u finalnom turističkom proizvodu. Potrebna je fleksibilnija i
intenzivnija sprega subjekata turizma i nosioca kulturnog života grada Bara. Ona
postoji,ali nije optimalno eksploatisana.
32
Slika br. 7. Detalj sa maslinijade
Uloga mas-medija je nezaobilazana, često i odlučujuća za praćenje odredjenih
kulturnih sadržaja, a time i eksploatisanja kulturno-turističkog proizvoda. Internet
predstavljanje putem web stranica, sa preciznim informacijama-pregledima kulturno-
umjetničkih dešavanja, neophodna je i podrazumijevajuća realnost savremenog kulturno-
turističkog poslovanja.
Slika br. 8. Dvor kralja Nikole
Nedovoljna je zastupljenost i rasprostranjenost propagandnog materijala,tipa
flajera i sl., po hotelima, pansionima, privatnom smještaju, restoranima, turističkim
agencijama, kafeima itd., koji na jasan i koncizan način obavještavaju potencijalnog gosta
o sadžajima kulture, mjestu dešavanja, tajmingu itd.
Može se zaključiti da kultura komplementarno participira u opštoj turističkoj
ponudi grada. To svakako, nije na željenom i mogućem nivou. Bar ima, kada je kultura u
pitanju, šta da ponudi potencijalnom gostu. Potrebno je profesionalno i adekvatno ostalim
parametrima turističkog poslovanja, plasirati odredjene sadržaje kulture, odnosno,
kulturno-turistički proizvod učiniti na optimalan način dostupnim gostima.
4.7 Potencijali za razvoj različitih vidova turizma na teritoriji opštine Bar
Teritorija opštine Bar treba da se razvija koristeći sve prednosti mora, klime,
kulturno istorijskog nasleđa i izuzetnih pejzaža. Trenutno su afirmisani sledeći vidovi
turizma:26
Kupališni turizam je glavni motiv dolaska većine domaćih ( ex-Yu) i stranih
turista, koji su nižih platežnih moći i koji su tolerantni na određene nedostatke u
ponudi i kojima je dovoljna ponuda koja se sastoji iz sunca, mora i plaže sa
26 Studija o razvoju turizma u opštini Bar, grupa autora, Fakultet za turizam Bar, MTS, 2008., str. 107.
33
jednostavnim sadržajima upotpunjena kulturno - istorijskim vrijednostima.Pored
stacionarnih gostiju veliko interesovanje za Barsku rivijeru predstavlju dnevni
izletnici naročito iz Podgorice, a u danima vikenda i iz sjevernih opština države
koji vožom ili privatnim automobilima dolaze na jednodnevne izlete. Najčešće u
Sutomore. Stavljanjem u funkciju tunela Sozina ovaj trend je iz godine u godinu u
porastu. Glavni resurs ovog vida turizma je morska obala u prvom redu plaža, od
čijeg kapaciteta i vrijednosti u najvećoj mjeri zavisi kapacitet ponude.
Slika br.9. Veliki pijesak
Izvor:Bar, publikacija TO Bar
Opština Bar raspolaže sa jedanaest plaža ukupne dužine od oko 9 km i površine
od oko 21,3 hektara. Kapacitet plaže po dužini je oko 30.000 korisnika ( 0.3 m po
kupaču ), a po površini oko 53.000 korisnika ( 4 m2 po kupaču ). Najveće i po
prirodnim karakteristikama najkvalitetnije plaže su Sutomore ( 1.440 m i 5,84
ha ), Čanj ( 1.100 m i 5,55 ha ), Veliki pjesak ( 380m i 1,27 ha ), Maljevik ( 330
m i 0,12 ha ), Utjeha ( 200m i 0,52 ). Manjeg kvaliteta plaže su Šušanj ( 1 aaom i
5,5 ha ) i gradska plaža ( 750 m i 2,1 ha ).27
Slika br. 10. Kraljičina plaža
Izvor: www.bar.me
Najatraktivnije su male plaže teško pristupačne poput Kraljčine plaže kod Čanja.
Plaže kao glavni resurs su na žalost zapuštene i neuređenje, pritisnute izgradnjom
smještajnih i pratećih kapaciteta.
Slika br. 11. Plaža Utjeha
Morska voda je sve zagađenija direktnim ili posrednim izlivanjem otpadnih voda.
Na plažama se nedovoljno uklanja smeće, nema dovoljno sanitarnih objekata i
tuševa, nedovoljan je broj spasilačkih službi.
27 Bar, publikacija TO Bar 2008. str. 7.
34
Sportsko- rekreativni turizam nije adekvatno razvijen. U gradu postoje sportski
klubovi za vodene i kopnene sportove ali oni nisu jače integrisani u turističku
ponudu prvenstveno zbog materijalnih i tehničkih uslova, slabog trenerskog kadra
u gotovo svim sportovima, naročito u kopnenim dvoranskim, kao i rezultata koje
ostvaruju na takmičenjima. Bez dovoljno uređenih terena i zatvorenih objekata ne
mogu se očekivati značajniji efekti ovog vida turizma jer stvaranjem uslova i
izgradnjom sportske infrastrukture stvaraju se uslovi za dolazak sportista na
pripreme i ekonomsku valorizaciju i eksplataciju objekata. Danas u Bar dolaze
sportske ekipe na pripreme naročito u proljećnjem periodu ali njihov broj je mali i
nesrazmjeran potencijalu kojeg Bar ima za ovaj vid turizma. Po odredbama Gup-a
sadržaji sporta i rekreacije će biti koncipirani sledećim sadržajima: uređenje oko
12 km plaža, izgradnja otvorenih i zatvorenih bazena, izgradnja i uređenje
rekreativnih kapaciteta u okviru planiranih sadržaja kompleksa sportova na vodi
na obalnom području od luke do ušća rijeke Željeznice, koji bi se sastojali iz
terminala klubova za jedriličarstvo, skijanja na vodi, motonautike, vaterpola,
sportskog plivanja, sportskog ronjenja, rentiranje i servis plovnih vozila. Izgradnja
i uređenje sportskog kompleksa za kopnene sportove koji bi se izmjestio sa
postojeće lokacije i napravio u zaleđu u selu Župci. Izgradnja sportskog centra u
Sutomoru na lokaciji Zagrađe i manjeg sportskog centra u Čanju na lokaciji
Mišići. Izgradnja i uređenje glavnih izletničko - šetališnih staža duž cijele Barske
rivijere koje bi u svom sastavu imale šetališne, pješačke, biciklističke i trim staze
naročito u oblasti planine Rumija i Sutorman i u selima oko Skadarskog jezera.
Manifestacioni turizam je vrlo značajan za sadržajno obogaćivanje ljetnje ponude
ali i za život grada van glavne ljetnje sezone. Postoji devet tradicionalnih
kulturnih i sportskih manifestacija od kojih pet u ljetnjoj sezoni koje smo već
pomenuli to i na Skadarskom jezeru četri manifestacije i to dvije ljeti Festival
vina i ukljeve i Crmničke sportske igre i dvije zimi Susreti poljoprivrednika,
vinogradara, voćara i pčelara u Virpazaru i dan ekologije turizma i kulture u
Murićima.
Slika br.12. Detalj sa Barskog ljetopisa
Izvor: www.bar.me
35
U ljetnjoj sezoni je potrebno uvesti nove manifestacije kulturno-zabavnog i
sportsko-rekreativnog sadržaja radi obagaćivanja ponude.
Tranzitni turizam je vezan pretežno za ljetnji period kada su glavna turistička
kretanja. Uslovljen je pogodnostima za nautički turizam kao i funkcionisanjem
luke, željeznice i autobuskog saobraćaja čiji putnici prelaze preko Bara i Barske
rivijere prema Budvi i Boki Kotorskoj i Ulcinju. Gradski sadržaji su nedovoljno
prilagođeni i motorizovanim i nemotorizovanim turistima jer ne postoji dovoljno
parking prostora, tehničkih servisa, nedostatak info punktova, signalizacije,
adekvatnog rasporeda trgovinskih i ugostiteljskih sadržaja.
Nedovoljno afirmisani ili valorizovani su sledeći vidovi turizma koji imaju realan
potencijal za dalji razvoj u upotpunjavanje i proširivanje turističke ponude: 28
Nautički furizam treba da predstavlja jedan od favorizovanih vidova turizma zbog
čega razvoj ovog vida turizma treba posebno potencirati i stimulisati s obzirom na
prirodne i antropogene vrijednosti, pogodnosti morske i jezerske obale, nautičko-
prometni položaj Bara, stalno rastuću tražnju a naročito zbog ekonomskih efekata
koji se ostvaruju masovnijom realizacijom ovog vida turističkog prometa.
Slika br. 13. Marina Bar
Izvor:Bar, publikacija TO Bar
Zbog prirodnih karakteristika dijela obale koji je zaštićen brdom Volujica od
vjetrova i mora, barsko priobalje je pogodno mjesto za lociranje marine i drugih
nautičkih objekata. Postojeća manina je locirana u blizini lučkog kompleksa.
Obuhvata površinu od 15 ha i posjeduje sve prateće sadržaje. Povećanjem
standarda stanovništva i sve većim otvaranjem crnogorskog primorija stranim
tržištima kapacitet 400 komercijalnih vezova postojece marine je prevaziđen. Na
osnovu toga se predlaže da se na postojećoj marini kompletiraju svi radovi
(predviđaju se novi gatovi ) .Izgradnja nove marine koja bi bila smještena na ušću
rijeke Željeznice i bila bi slične veličine kao postojeca marina, uz vođenje računa
o prostoru koji će se ostaviti za manevrisanje brodovima koji uplovljavaju u luku.
Marina bi bila dobro povezana sa centrom grada preko novoplanirane
28 Studija o razvoju turizma u opštini Bar, grupa autora, Fakultet za turizam Bar, MTS, 2008., str. 209.
36
saobraćajnice koja bi išla tokom rijeke Željeznice. Jedna marina manjeg
kapaciteta bi se trebala izgraditi u Sutomorskom zalivu koji bi podmirila potrebe
Sutomora i okolnih naselja.
Poslovni turizam je u ranijem periodu predstavljao značajan segment turističke
ponude grada Bara, prateći razvoj grada. A danas je osjetno smanjen ,razlozi za to
su višegodišnje sankcije, ratovi na prostorima bivše Jugoslavije, NATO
bombardovanje koje se negativno odrazilo na privredni život grada a samim tim i
na dolazak poslovnih ljudi. Ponuda za slobodno vrijeme poslovnih ljudi koji dođu
u Bar i čije su platežne mogućnosti obično iznad prosjeka nije bliže
specijalizovana te se ovi posjetioci sami snalaze da upotpune svoje slobodno
vrijeme. Budući razvoj Bara u svim pravcima ce privlačiti sve veći broj poslovnih
ljudi za koje bi trebalo kreirati program turističke ponude. Hotel Princess je jedini
hotel sa 4* i koji može svojim sadržajima i uslugamaa koje nudi zadovoljiti
poslovne ljude.
Kongresni turizam predstavlja oblik turizma koji se svrstava među
najprofitabilnije oblike turizma. Razlog takvog stava leži u činjenici da je ovaj
oblik turizma aktivan tokom cijele godine. Za kongresni turizam nepohodna je
izgrađenost infrastrukture, koju karakterišu savremene kongresne dvorane
opremljene svim neophodnim tehničkim sadržajima ( sinhrono prevođenje,
monitori, druga tehnička pomagala, novinsko ,elektronsko i tv izvještavanje ). U
Baru jedini hotel koji ima uslove za ovaj vid turizma je hotel Princess. U
gradskom jezgru na području naselja Topolica trebalo bi izgraditi još hotela koji
će svojim kvalitetom i sadržajem svoje ponude uz adekvatan marketing mix
omogućiti ostvarivanje punogog potencijala ovakvog vida turizma.
Kulturni, istorijsko-spomenički turizam u ponudi Barske rivijere je zapostavljen.
Bar ima značajno kulturno istorijsko nasledje. Najvažniji spomenik kulture je
Stari grad u Starom Baru. Nalazi se u dosta zapuštenom i ruiniranom stanju.
Trebalo bi ga restaurirati i zaštititi od daljeg propadanja. Ovaj kompleks bi trebalo
revitalizirati i turistima učiniti dostupnim i prije svega privlačnim za posjete. U
njemu se mogu vidjeti istorijski i religijski spomenici svih ovih civilizacija kao
npr. džamija, crkve, kuće i hrišćanskog i turskog arhitektonskog stila, ulice koje
su kaldrmisane, čuveni starobarski pazar. U Starome gradu bi trebalo obnoviti
37
zanate koji su danas zaboravljeni (kujundžijski, kovački, obućarski i drugi).
Najveći dio kulturnih aktivnosti je vezan za Kulturni centar. U njegovom sastavu
se nalaze Dom kulture, Narodna biblioteka i čitaonica , Zavičajni muzej,
Umjetnička galerija i Stari grad Bar. Registrovanih i kategorizovanih nepokretnih
spomenika kulture na području barske opštine ima 32.
Seoski, eko lovni i ribolovni turizam je nerazvijen iako postoje izuzetni uslovi u
selima na obali i bližem zaleđu Skadarskog jezera, posebno u Crmnici. Eko-
turizam za sve brojniju i specijalizovanu tražnju nije posebno organizovan sem
dijelom u okviru izleta, ali ima izuzetne potencijale na Skadarskom jezeru, gdje bi
se u turističku ponudu moglo uvrstiti posmatranje ptica, eko ribolov u
kombinacijom sa smještajem i etno motivima seoskog turizma.
Slika br. 14. Ambijentalno selo Godinje
Ribolovni turizam na jezeru i lovni na jezeru i u planinskom zaleđu kojim
upravlja JP Rumija su značajne šanse za razvoj ovih krajeva i uvođenje u
zvaničnu turističku ponudu uz ograničenja koja se moraju nametnuti kako bi se
zaštitile biljne i životinjske vrste. Takođe treba stimulisati proizvodnju eko hrane
u zaleđu i selima koji imaju veliku potencijal i raznim mjerama kako bi se i taj
kraj razvio i domicilno stanovništo osjetilo ekonomske benefite.
Slika br. 15. Skadarsko jezero
Pravci budućeg razvoja turizma u Baru moraju biti orjentisani ka nautičkom, lovno -
ribolovnom, sportsko - rekreativnom, MICE, seoskom i eko turizmu. Uz sve navedeno
Barska rivijera za svoj turistički u ukupni privredni razvoj treba iskoristiti i izuzetno
povoljan političko - investicijski momenat koji Crna Gora od obnove državnosti ima u
svijetu.
38
ZAKLJUČAK
Praksa turističkog poslovanja u našoj zemlji pokazala se nedovoljno efikasnom
prije svega zbog nemogućnosti odgovora na tržišne zahtjeve. Takvu praksu je
karakterisao: relativno mali broj posjetilaca, relativno mali prihod koji se ostvaruje,
dominantna proizvodna orijentacija, skromno znanje upravljačke strukture o metodama i
tehnikama marketinga, mali budžet za promotivne aktivnosti i dr. Poslujući u takvom
okruženju naši turistički subjekti su se našli u nezavidnoj poslovnoj situaciji.
Literatura iz područja turizma, posebno ona marketinške orjentacije, i to naročito
poslednjih desetak godina, pruža značajne informacije o očekivanim trendovima u
nastupajućem dugoročnom razdoblju. Ujedno, iz ove literature, kao i iz drugih izvora,
mogu se apostrofirati one dugoročne promjene koje već od ovog trenutka, a posebno će
39
to vrijediti u budućnosti, oslikavaju turizam potpuno novim bojama i u osnovi znače
obogaćivanje njegovog sadržaja.
Kao prvo, misli se na važnije očekivane, a onda i posebne segmente potražnje i
prilagodjavanje ponude. U tom kohtekstu, apostrofirani su: vremenski zakup smještajnih
kapaciteta, stimulativna putovanja, tematski parkovi i kompjuterizacija, kao značajni
megatrendovi koji obogaćuju sadržaje turističke destinacije i koji će imati uticaja na
upravljanje marketing aktivnostima u vremenu koje dolazi.
Strategija turizma u velikoj mjeri preferira razvoj raznih vidova i oblika
selektivnog turizma. U tome vrlo značajno mjesto imaju primorska područja, kako
afirmisana tako i neafirmisana, medju prvima opština Bar. U dugoročnim razvojnim
opredjeljenja nužno se treba orijentisati, umjesto na masovni, na razvoj kvalitetnog
turizma, zasnovanog na evropskim standardima kvaliteta i na očekivanim zahtjevima
relevantnih segmenata turističke tražnje. To podrazumijeva potrebu da se u procesima
ravitalizacije postojećih i izgradnje novih kapaciteta uvede široka lepeza kvalitetnih
turističkih usluga i atraktivnih programskih sadržaja, kao što su programi odmora za
svako godišnje doba, ekološki programi sa ponudom ekološke hrane, programi
kvalitetnog sporta i rekreacije, specifični kombinovani programi na relaciji more-rijeka-
jezero, planina.
Godine 2020. godine, Crna Gora bi trebala biti turistička destinacija sa ponudom
tokom cijele godine, sa živopisnim pejzažima i zaštićenim biodiverzitetom. Isto tako
treba podjednako nuditi raznolikosti i visoki kvalitet, koji su usmjereni na zadovoljavanje
potreba svakog pojedinačnog turiste. Ključna je raznolikost visokokvalitetnih hotela,
rizorta i drugih vrsta smještajnih kapaciteta. Svi bi trebali biti međunarodno konkurentni i
specijalizovani su u svom segmentu u skladu sa kretanjima koja preovladavaju na
tržištu.29
Osim izuzetnih, atraktivnih plaža, Bar bi trebao postati poznat po jedinstvenim
sofisticiranim objektima za razne, trenutno neafirmisane vidove turizma, što će ojačati
njegov međunarodni ugled. Diversifikacija ponude, visoki standardi, kvalitet obuke i
usluga, po i dalje konkurentnim cijenama, značajno bi povećali zaposlenost, prihode
pojedinaca i životni standard. Istovremeno, strategijom konzistentnog kvaliteta treba
smanjiti je pritisak u periodu jul-avgust. I konačno, cijela Crna Gora bi prerasla u
29 Strategija razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine
40
visokokvalitetnu destinaciju sa strogo zaštićenim prirodnim i kulturnim karakteristikama,
koje garantuju privlačnost zemlje u budućnosti i očuvanje resursa za buduće generacije.
Popis tabela
Tabela br. 1. Najznačajnije turističke destinacije svijeta prema broju međunarodnih
dolazaka
Tabela br. 2. Putovanja i dolasci turista po regionima 1950-2020.
Popis slika
Slika br.1. Bar – Šušanj
Slika br.2. Stara maslina
Slika br.3. Strari Bar
Slika br. 4. Čanj
Slika br. 5. Barski ljetopis
Slika br. 6. Detalj sa Festivala vina i ukljeva
Slika br. 7. Detalj sa maslinijade
41
Slika br. 8. Dvor kralja Nikole
Slika br.9. Veliki pijesak
Slika br. 10. Kraljičina plaža
Slika br. 11. Plaža Utjeha
Slika br.12. Detalj sa Barskog ljetopisa
Slika br. 13. Marina Bar
Slika br. 14. Ambijentalno selo Godinje
Slika br. 15. Skadarsko jezero
Literatura i drugi izvori
1. Bakić O., Marketing menadžment turističke destinacije, Čigoja štampa, 2005.2. Dulčić A., Turističke agencije - poslovanje i menadžment, EKOKON d.o.o, 2005.3. Mihailović B., Marketing u turizmu - Principi za menadžment, Fakultet za turizam i
hotelijerstvo Kotor, 2005.4. Miranović Anastazija, Pravci razvoja kulturnog turizma Bara, 2008.5. Pasinović, Milenko M, Menadžment prirodnih i kulturnih resursa, FHT Bar, 2006.6. Unković S., Zečević 8., Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet u Beogradu, 2004.7. Koncul N., Položaj turizma u globalnim integracijskim procesima, "Naše more"
51(5-6)/2004.8. Vučetić A., Perspektive razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori na pragu trećeg
milenijuma, Ekonomski anali, 1999, vol. 43, br. 1429. Studija o razvoju turizma u opštini Bar, grupa autora, Fakultet za turizam Bar, MTS,
2008.10. Mjesečni statistički pregled, Zavod za statistiku, Podgorica, 2008.11. Statistički godišnjak Republike Crne Gore, 2006.12. Ministarstvo turizma Crne Gore (2008) Politika i strategija razvoja turizma Crne Gore
do 2020. godine
42
13. Generalni urbanistički plan Bara do 2020, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd Bar, jun 2007
14. Bar, publikacija TO Bar 2008.15. WTO (1998) Tourism Vision - executive summary.16. WTO, World Overview and Tourism Markets, jul 200517. http://caffemontenegro.info , Bar, grad sadrzajne ponude18. http://www.visitbar.org/indexpodaci.html 19. http://www.world-tourism.org 20. http: // www.bar.me 21. http://www.vlada.cg.yu
43