Download - ANALIZA STRATEGIJA - Asocijacija XY

SADRŽAJUVOD ................................................................................................................................5

POGLAVLJE 1...................................................................................................6

1. PROCJENA I ANALIZA STANJA RODNIH NORMATIVA U BiH........................................71.1. Međunarodnipravniokvir...........................................................................................71.2. PravniokviruBiH.......................................................................................................91.2.1.Zakonoravnopravnostispolova..................................................................................91.2.2.Zakonozabranidiskriminacije..................................................................................111.2.3.Ustavi......................................................................................................................111.2.4.Ostalizakonskiipodzakonskiakti.............................................................................121.3. Nekiodpriručnika...................................................................................................161.4. Zaključak.................................................................................................................17

2. RODNISTEREOTIPIKROZPRIZMUPORODICEIŠKOLE.............................................192.1. Škola-rodnistereotipi-djeca..................................................................................192.1.1.Izčegadjecauče.....................................................................................................202.2. Porodica–rodnistereotipi-djeca.............................................................................22

3. RODNI NORMATIVI I PATRIJARHAT............................................................................223.1. Patrijarhatkrozvrijeme.............................................................................................233.2. Kakomijenjatipercepciju?........................................................................................24

4. MEDIJI I RODNE NORME.........................................................................................244.1. RodneulogeumedijimauBosniiHercegovini...........................................................244.2. Dobriprimjeri..........................................................................................................26

5. OBRAZOVNI MODELI PREVENCIJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA........................275.1. RodnaravnopravnostkrozprojektneaktivnostiuBiH..................................................27

6. DODATNIASPEKTIIKORELATIRODNIHNORMI........................................................29

POGLAVLJE II.................................................................................................32

1. MODALITETIIPREPORUKEZAUKLJUČIVANJEOČEVAIMAJKIUELIMINACIJURODNIH STEREOTIPA.........................................................................................................331.1. Uvod......................................................................................................................331.2. Primjerimodalitetazauključivanjeočevaimajkiueliminacijurodnihstereotipa..........341.3. Preporukezadaljirad..............................................................................................36

2. MODALITETIIPREPORUKEZAUKLJUČIVANJEMLADIĆAIDJEVOJAKAUELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA I PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG NASILJA.............................................................................................................................362.1. Uvod......................................................................................................................362.2. Primjeriprojekatazauključivanjemladićaidjevojakaueliminacijurodnihstereotipairodnozasnovanognasilja..................................................................................372.3. Preporukezadaljirad..............................................................................................39

ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM

NASILJU

Ova publikacija je nastala u okviru projekta ”Uključenost zajednice u smanjenje rodnih stereotipa i eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama” koji provodi Asocijacija XY u saradnji sa UN Women u BiH, i uz finansijsku podršku Švedske. Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove i mišljenja UN Women u BiH i Švedske.

3. MODALITETIIPREPORUKEZAUKLJUČIVANJEVJERSKIHZAJEDNICAUPREVENCIJURODNOZASNOVANOGNASILJA .................................................................393.1. Uvod......................................................................................................................393.2. Primjeriulogevjerskihzajednicausmanjenjurodnozasnovanognasilja.....................403.3. Preporukezadaljirad..............................................................................................41

4. STRATEGIJE ELIMINACIJE DISKRIMINACIJE MARGINALIZIRANIH PODGRUPA POPULACIJEŽENAIDJEVOJČICA......................................................................................424.1. Uvod......................................................................................................................424.2. Primjeristrategijaeliminacijestereotipnihstavovakojivodekaintersekcijskojdiskriminaciji......................................................................................................................424.3. Preporukezadaljirad..............................................................................................46

5. POTENCIJALNA ULOGA SPORTA I REKREACIJE U ELIMINACIJI RODNIHSTEREOTIPA...............................................................................................465.1. Uvod......................................................................................................................465.2. Primjeriulogesportskihirekreativnihinicijativausmanjenjurodnihstereotipa............475.3. Preporukezadaljirad..............................................................................................49

6. VRŠNJAČKEINTERAKCIJEIIMPLIKACIJEZAPREVENCIJURODNOZASNOVANOGNASILJAIELIMINACIJURODNIHSTEREOTIPA............................................496.1. Uvod......................................................................................................................496.2. Primjeridobreprakseiuspješnoimplementiranihmodela..........................................506.3. Preporukezadaljirad..............................................................................................52

7. MUŠKARCI KAO SAVEZNICI U PREVENCIJI RODNO ZASNOVANOG NASILJA I ELIMINACIJI RODNIH STEREOTIPA....................................................................................527.1. Uvod......................................................................................................................527.2. Primjeriuključivanjamuškaracaueliminacijurodnihstereotipairodnozasnovanognasilja.............................................................................................................537.3. Preporukezadaljirad..............................................................................................55

8. ŽENEKAOSAVEZNICEUELIMINACIJIRODNOZASNOVANOGNASILJAI ELIMINACIJI RODNIH STEREOTIPA....................................................................................558.1. Uvod......................................................................................................................558.2. Primjeriprojekataidobreprakse...............................................................................568.3. Preporukezadaljirad..............................................................................................58

9. DODATNESTRATEGIJEZASUPROTSTAVLJANJERODNOZASNOVANOMNASILJU I ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA.....................................................................589.1. Uvod......................................................................................................................589.2. Primjeriuključivanjamladićaidjevojakaueliminacijurodnihstereotipairodnozasnovanognasilja.................................................................................................599.3. Preporukezadaljirad..............................................................................................60

ZAKLJUČAK.........................................................................................................................61

LITERATURA.......................................................................................................................62

UNCommitteeontheEliminationofDiscriminationagainstWomen(2019).ConcludingobservationsonthesixthperiodicreportofBosniaandHerzegovina...................69

UVODUovomizvještajusupredstavljenirezultatiAnalizeulaznihstrategijazasuprotstavljanjerodnimstereotipimaiprevencijurodnozasnovanognasilja.Analizajesačinjenauokviruprojekta„Uk-ljučenostzajedniceusmanjenjerodnihstereotipa ieliminacijunasiljanadženamaidjevojči-cama“kojiprovodiAsocijacijaXY,uzpodrškuUNWomenuredauBosniiHercegoviniiVladeŠvedske.Svrhaanalizejedapomogneuboljemrazumijevanjusocio-kulturalnihutjecajanastavove,vri-jednostiiponašanjemladića,djevojaka,muškaracaiženaukonteksturodnihuloga,rodnerav-nopravnosti,teutjecajarodnihnorminastavoveorodnozasnovanomnasilju.Analizomželimostvoritikvalitetnijuslikuoživotunašihgrađanaurazličitimživotnimfazamaisocio-kulturalnimfaktorimakojiutječunajednakostuprakticiranjuosnovnihljudskihprava,faktorakojidoprinosepojavi,prihvatanjui„egzistenciji“različitihforminasilja.Identifikacijomuzrokamogućejekrei-ratipristupekojićeumanjitiutjecajovihfaktoraidoprinijetiboljempoložajusvihgrađanakrozprizmurodnihnormativairodneravnopravnosti.Preporukeistraživanjapomoćićeuusmjeravanjuprojektnihaktivnostiikontekstualiziranjupro-gramskihpristupauodnosunaspecifičnostizajedniceukojimaćestudijebitiprovedene,auciljudefiniranjastrateškogpristupazajednicezasprečavanjerodnozasnovanognasilja.Ispitivanjemulaznihiključnihtačakauživotimamladićaidjevojaka,muškaracaižena,nastojeseidentifici-ratistrategijenjihovoguključivanjaueliminacijurodnihstereotipairodnozasnovanognasilja.Analizasesastojioddvaglavnadijelaivišepoglavljaunutarnjih.PrvidiosezoveKontekstualnaanalizaiodnosisenaispitivanjerazličitihsocijalnihokolnostiifaktorakojimogudeterminiratirodneodnose,stereotipeirodnozasnovanonasilje.Uokviruovogdijelaobrađenoješestpo-glavlja,aakcentjestavljennapregled,procjenuianalizurodnihnormativanašezemlje,aliimeđunarodnihnormi,ukolikosurelevantnezanas.Poredtoga,predstavljenajeianalizavezarodnihnormisapatrijarhalnimkontekstom,teulogamedijaiobrazovnogkontekstauprevencijirodnozasnovanognasilja.Uzadnjempoglavljusupredstavljeniipreostalisocio-psihološkias-pektiikorelatikojisemogupovezivatisrodnimnormama.Udrugomdijeluoveanalizepredstavljenoje11poglavljakojaseodnosenaprocjenupotenci-jalnihstrategijaueliminacijirodnihstereotipairodnozasnovanognasilja.Poglavljaseodnosenamodalitetesmanjenjarodnihstereotipakrozuloguočevaimajki;mladićaidjevojaka;odras-lihmuškaracaižena;vjerskihzajednica;sportairekreacije;vršnjačkeinterakcije.Poredtoga,predstavljenasuipoglavljaukojimajerazmatranaulogamuškaracaiženakaosaveznikauprevencijirodnozasnovanognasiljaiueliminacijirodnihstereotipa.Uposljednjempoglavljupredstavljenesudodatnestrategijesuprotstavljanjarodnozasnovanomnasiljuizaeliminacijurodnih stereotipa. Trebanapomenutida je svakoodovihpoglavljaobuhvatalouvod tepre-porukeotomsegmentuproblema,alidasuglavnavrijednostprimjeripraktičnihipreventivnihprogramakojisurealiziranikodnasiliuinozemstvuizteoblasti.Uzavršnomdijelupokušalismosumiratiosnovnenalazeizobapoglavlja.PrvopoglavljenamomogućavadetaljnijesagledavanjerodnihnormiulegislativnomkontekstuBosneiHercegovine,dokdrugopredstavljakorisnubazuprogramasuočavanjasarodnimstereotipima.Ovolikabazapreventivnihprijedlogaimodelasvakakomožeitrebaposlužitikaokoristanprimjerismjernicadrugimorganizacijamakakosesuočavatisovimproblemimaurazličitimživotnimsferama.

7ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU

1. PROCJENA I ANALIZA STANJA RODNIH NORMATIVA U BiHDabismoboljerazumjelisituacijuuBosniiHercegovini(BiH)uvezisarodnomravnopravnosti,potrebnojesagledatikojisutoosnovnizakonskiipodzakonskiaktikojidefinirajurodnuravno-pravnost.ZadnjihdesetakgodinaBosnaiHercegovinajemnogoradilanaunapređenjurodneravnopravnosti.Međutim,sveukupnaslikazavisiiodopćegkontekstaukomeseBosnaiHer-cegovinanalazi,tj.odtradicijekoja,poredzakonskeregulative,imaznačajnuulogu.Stogajevažnoraditinapodizanjusvijestiodiskriminacijikojasedešavapoosnovuspola,jernijedovol-jnoimatizakonskuregulativuadaseonailineimplementiraupotpunosti,ilisesuočavamosamanjkomvladavinepravaoovompitanju.StimuvezijedatpresjekzakonskihipodzakonskihakatakojiobavezujuBiHdaradinasprečavanjunasiljanadženama,kaoimijenjanjurodnihstereotipaištetnihtradicija.Također,potrebnojenaglasitidaravnopravnostženaimuškaracanijebitnasamoradiispun-javanjaosnovnihljudskihpravaisloboda,negojevažanfaktorzaodrživdruštveniiekonomskirazvojjednezemljeinjenihgrađanaigrađanki.

1.1. Međunarodnipravniokvir

Poosnovučlanstvaumeđunarodnimtijelimaipremaratifikacijirazličitihmeđunarodinihkon-vencija,Bosna iHercegovina jeobavezanadapoštuje iprovodinizdokumenataUjedinjenihnacijaiVijećaEvrope.ImajućiuvidučinjenicudaseBosnaiHercegovinanalazinaputukaEv-ropskojuniji,značajnisuidokumentiUnijekojiseodnosenaprinciperavnopravnostispolova,akojećeBiHmoraugraditiusvojezakonodavstvo.OsnovnimeđunarodnipravniaktkojijeobavezujućizaBosnuiHercegovinujeUN-ovaKon-vencijaoukidanjusvihoblikadiskriminaciježena(CEDAW)1.BosnaiHercegovinajeKonvencijupotpisala1.septembra1993.godine.Onauređuje,štitiipromoviraravnopravnostspolovatesprečavadiskriminacijunaosnovuspola,apravniokviruBosniiHercegovini,poosnovuUstavaBiH,uključiojeodredbeKonvencijeusvojesadržaje.BitnojeistaćidajeobavezaBosneiHer-cegovinedaperiodičnoizvještavaUNKomitetzaukidanjediskriminaciježenaoispunjavanjuobavezaizoveKonvencije,naosnovučegaUNKomitetdajezaključnekomentareiobavezujućepreporuke.BrojnisuaktiUN-a(konvencije,preporuke,deklaracije,rezolucije)kojise tičuravnopravnostispolova,anekiodnjihsuispodnabrojanihronološkimredom:

- Konvencija45ozapošljavanjuženanapodzemnimradovimaurudnicimasvihkategorija(1935);- Univerzalnadeklaracijaoljudskimpravima(1948);- Konvencija89onoćnomraduženauindustriji(1948);- Konvencijaozabranitrgovineljudimaiiskorištavanjaprostitucijedrugih(1949);- Konvencija100ojednakomnagrađivanjumuškeiženskeradnesnagezaradjednakevrijednosti(1951);- Konvencija103ozaštitimaterinstva(1952);- Konvencijaopolitičkimpravimažena(1952);- Konvencijaodržavljanstvuudatihžena(1957);

1 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Documents/CEDAW_308094062.pdf

PO

GLA

VLJ

E 1

8 9ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU

- Konvencija111odiskriminacijiupogleduzapošljavanjaizanimanja(1958);- Konvencijaopristankunabrak,minimalnojdobizabrakiregistriranjubrakova(1962);- Međunarodnipaktoekonomskim,socijalnimikulturnimpravima(1966);- Međunarodnipaktograđanskimipolitičkimpravima(1966);- Konvencijaoukidanjusvihoblikadiskriminaciježena–CEDAW(1979);- Konvencija156ojednakimmogućnostimaitretmanuzaradnikeiradnice-radnicisaporodičnimobavezama(1981);- Konvencijaopravimadjeteta(1989);- PekinškadeklaracijasaPlatformomzaakciju(1995);- Milenijumskiciljevirazvoja(2000);- MilenijumskadeklaracijaUN-a(2000);- Agendazaodrživirazvoj2030iCiljeviodrživograzvoja(2015);- RezolucijaVijećasigurnosti1325„Žene,mirisigurnost“(2000).

Međutim,bitnojeistaćidaovalistanijepotpunaidapostojijošnizkonvencijakojesebaveovimpitanjem.TakojeBiHratificiralainekolikokonvencijakojesetičupojedinihoblasti,kaonpr.,Međunarodnipaktoekonomskim,socijalnimikulturnimpravima,kojimsepropisujumeđun-arodnistandardiipravažena.

AktinanivouVijećaEvropesu:- Evropskakonvencijazazaštituljudskihpravaiosnovnihsloboda,saprotokolima(1950);- Evropskasocijalnapovelja(1961,izmijenjena1996);- KonvencijaVijećaEvropeoborbiprotivtrgovineljudima(2005);- KonvencijaVijećaEvropeozaštitidjeceodseksualnogiskorištavanjaiseksualnezloupotrebe(tzv.Lanzarotskakonvencija)(2007);- KonvencijaVijećaEvropeosprečavanjuiborbiprotivnasiljanadženamainasiljauporodici(tzv.Istanbulskakonvencija)(2011);- PreporukeKomitetaministaraVijećaEvrope(najznačajnije): PreporukaR(79)10,izoblastimigraciježena; PreporukaR(85)4,izoblastinasiljauporodici; PreporukaR(90)4,oeliminacijiseksizmaujeziku; PreporukaR(96)51,ousklađivanjuposlovnogiporodičnogživota; PreporukaR(98)14,ointegriranjurodnogaspektaujavnupolitiku; PreporukaR(2002)5,ozaštitiženaodnasilja; PreporukaR(2003)3,obalansiranomučešćuženaimuškaracaupolitičkomijavnomodlučivanju; PreporukaR(2007)13,ogendermainstreaminguuobrazovanju; PreporukaR(2007)17,ostandardimaimehanizmimazarodnuravnopravnost;PreporukaR(2008)1,ouključivanjuspolnihrazlikauzdravstvenupolitiku;PreporukaR(2010)10,ouloziženaimuškaracauprevencijiirješavanjukonfliktateuizgradnjimira;Preporuka(2012)6,ozaštitiipromoviranjupravaženaidjevojčicasapoteškoćamaurazvoju; Preporuka(2013)1,ojednakostispolovaumedijima;Preporuka(2015)2,ointegriranjurodnogaspektausport.

SobziromnatodaseBosnaiHercegovinaželipridružitiEvropskojuniji,bitćepotrebnodausk-ladisvojuzakonskuregulativuisaktimaUnijeizoblastiravnopravnostispolova:

- Direktivaojednakojplaći(1975);- Direktivaojednakomtretmanuupogledupristupazapošljavanju,stručnojobuci,unapređenjuiuvjetimarada(1976);- Direktivaosocijalnomosiguranju(1979);- Direktivaozapošljavanjuisocijalnojsigurnosti(1986);- Direktivaosamozapošljavanju(1986);- Direktivaozaposlenimtrudnicama(1992);- Direktivaoroditeljskomodsustvu(1996);- Direktivaoteretudokazivanjauslučajevimadiskriminacijepoosnovuspola- (1997);- Direktivaohonorarnom(privremenom)radu(1997);- Direktivaorasnojjednakosti(2000);- Direktivaojednakostiprizapošljavanju(2000);- Direktivaojednakomtretmanuzamuškarceiženeupristupuzapošljavanju(2002,revidirana2006);- Direktivaorobamaiuslugama(2004);- Direktivaoroditeljskomodsustvuoca(2010).

PotrebnojerećidasuuBiHnapravljenivelikipomaciuostvarivanjuprinciparavnopravnosti,alijejošvažnijerećidaovajposaonikadanestajeinegubinasvojojvažnosti.Najizraženijiprim-jerirodneneravnopravnosti,kadasuupitanjužene,možemovidjetipremanjihovompolitičkomučešću,nasiljunadženama,tenatržišturada.Tržišteradajepoljegdjesuprisutnioblicirodneneravnopravnosti ikadsuupitanjužene,ali imuškarci.Ženesečešćeopredjeljujuzapoljetržišneekonomijeiekonomijebrige,doksemuškarcirjeđeodlučujuzaraduobrazovniminsti-tucijama.

1.2. PravniokviruBiH

InstitucionalnimehanizmizarodnuravnopravnostuBosniiHercegoviniegzistirajunasvimnivo-imavlasti.Uspostavljenisusaciljemunapređenjaravnopravnostispolovauzemlji.

1.2.1.Zakonoravnopravnostispolova

KrovnipravniaktizoblastirodneravnopravnostijeZakonoravnopravnostispolovauBosniiHercegovini.2ParlamentarnaskupštinaBiHjeprviputusvojilaZakonoravnopravnostispolova22.aprila2003.godine,anakontogagajeusvojioiDomnarodanasjedniciodržanoj21.maja2003.godine.Zakonjestupionasnagusljedećimjesec,tj.ujunu2003.(„SlužbeniglasnikBiH“,broj16/03).PrveizmjeneidopuneZakonaurađenesu2009.godine(„SlužbeniglasnikBiH”,broj102/09)ukomesuredefiniraneodredbe,pojmoviidefinicijeZakonaoravnoprav-nostispolova,kojisuusklađenismeđunarodnimstandardimaidirektivamaizoveoblastiradinjegove jednostavnije primjene u praksi (ustavno-pravne komisije oba doma ParlamentarneskupštineBiHutvrdilesuZakonoravnopravnostispolovauBosniiHercegovini-prečišćenitekst3).Zakonimadvojakufunkciju–zabranjujediskriminacijunaosnovuspola,kaoinaosnovuseksualneorijentacije,teuspostavljazakonskestandardeudomenurodneravnopravnosti.ZakonoravnopravnostispolovausklađenjesKonvencijomUjedinjenihnacija(UN)oeliminiran-

2 https://www.gcfbih.gov.ba/resursi/zakoni-i-politike/3 “SlužbeniglasnikBiH”,broj32/10


ju svihoblikadiskriminacije, anjime sepotvrđuju i obavezepreuzeteprihvatanjemPekinškedeklaracijeiPlatformezaakciju(iz1995.godine)kaoiDeklaracijeizKairaiz1994.godine.Na samompočetku država Bosna iHercegovina se obavezala i definirala da se „[...] punaravnopravnost spolova garantira u svim sferama društva, a naročito u oblasti obrazovanja,ekonomiji,zapošljavanjuiradu,socijalnojizdravstvenojzaštiti,sportu,kulturi,javnomživotuimedijima,bezobziranabračnoiporodičnostanje[...]”(član2,Zakonoravnopravnostispolo-va).SamZakonjerodnoneutralan,stimdasetermin„rod”koristisamojednomuZakonu(član9,stav1)ikažeseda„označavaigender/rodkaosociološkiikulturološkiuvjetovanurazlikuizmeđuosobamuškogiženskogspolaiodnosisenasveulogeiosobinekojenisuuvjetovaneiliodređeneisključivoprirodnimilibiološkimfaktorima,negosuprijeproizvodnormi,prakse,običajaitradicijeikrozvrijemesupromjenljivi”.Ovedefinicijemožemoprihvatitikaodefinicijezapojmove„spol”i„rod”,alinijenapravljenanekastvarnarazlikameđunjima.Topokazujedainstitucije,pravniiadministrativniokvir,kaonijezik,neprepoznajuinekoristepojamrodaiakojevećgodinamaprisutanustručnojliteraturi,stranimmedijimaisvakodnevnojkomunikaciji.AgencijazaravnopravnostspolovaBosneiHercegovineosnovanajeOdlukomVijećaministaraufebruaru2004.godine.OsimpraćenjainadzoranadprovođenjemZakonaoravnopravnostispolovauBiH,Agencijaperiodičnoizrađujedržavniplanakcijezapromoviranjeravnopravnostimeđuspolovima;pratiprimjenuikoordiniraaktivnostisasvimrelevantnimsubjektimauprocesurealizacijedržavnogplana;pripremagodišnjeizvještajeVijećuministaraBiHostatususpolovauBiHnaosnovuizvještajagendercentara;ocjenjujezakone,akteipodzakonskeakte,kojeusvajaVijećeministarasaciljempraćenjanjihovihdjelovanjanaravnopravnostspolovairavnopravnuzastupljenostspolova; izrađujemetodologijuzaocjenuefekatadržavnepolitikeiprogramauvezisravnopravnošćuspolova.Obaentitetasuoformiliisvojegendercentre.Bosna iHercegovinase,kaopotpisnicaPekinškedeklaracije iPlatformezaakciju,obavezaladaćepripremitidržavniakcioniplanzapoboljšanjepoložajažena.GenderakcioniplanBosneiHercegovine(GAP)izradilajeAgencijazaravnopravnostspolovaBiH,usaradnjisaGendercentromRepublikeSrpske iGendercentromFederacijeBosne iHercegovine,ausmjeren je inamuškarceinažene.Prviputjeusvojen2006.godineipredstavljaojepetogodišnjistrateškidokumentzaintegracijuprinciparavnopravnostispolovausvimoblastima.GenderakcioniplanBiHzaperiodod2013.do2017.biojedrugiakcioniplan,ausvojenjeuseptembru2013.godine.Nakon,kakogaocjenjujeGendercentarFBiH,uspješnogprovođenjaGAP-aBiHzape-riodod2013.do2017.godine,izrađenjetrećiGAPBiHzaperiodod2018.do2022.godine(SlužbeniglasnikBiH89/18).4Akcioniplansadržiciljeve,programeimjerezaostvarivanjerav-nopravnostispolovausvimsferamadruštvenogživotairada.Ciljevisugrupisaniutristrateškacilja:1.Izrada,provođenjeipraćenjeprogramamjerazaunapređenjeravnopravnostispolovauinstitucijamavlasti,poprioritetnimoblastima.2.Izgradnjai jačanjesistema,mehanizamaiinstrumenatazapostizanjeravnopravnostispolova.3.Uspostavljanjeijačanjesaradnjeipart-nerstva.Prvistrateškiciljuključujemjereiaktivnostiusedamprioritetnihoblasti:1.sprečavanjeisuzbi-janjenasiljanaosnovuspola,uključujućinasiljeuporodicikaoitrgovinuljudima;2.javniživotidonošenjeodluka;3.rad,zapošljavanjeipristupekonomskimresursima;4.obrazovanje,nau-ka,kulturaisport;5.zdravlje;6.socijalnazaštita;7.rodisigurnost.Drugistrateškicilj,također,imasedamprioritetnihoblasti:1.koordinacijaprovođenjainadzornadprovođenjemGAP-aBiH;2.praćenje i unapređenjeprimjenemeđunarodnih i domaćihstandardazaravnopravnostspolova;3.jačanjeisaradnjainstitucionalnihmehanizamazarav-nopravnostspolova;4.podizanjesvijestioravnopravnostispolovausvimsegmentimadruštva;

4 https://www.gcfbih.gov.ba/wp-content/uploads/2018/11/GAP-BiH-2018-2022_B.pdf

5.podrškainstitucionalnimivaninstitucionalnimpartnerimauprocesuuključivanjaprinciparav-nopravnostispolova;6.praćenjeiocjenanapretkaupostizanjuravnopravnostispolova.Trećiciljsebavidvjemaprioritetnimoblastima:1.saradnjanaregionalnomimeđunarodnomnivou;2. saradnja saorganizacijama civilnogdruštva, socijalnimpartnerima i akademskomzajednicom.Analizirajućirazličitenacionalnepolitike,evidentnojedatijelanadležnazaprovođenjeipraćen-jeravnopravnostispolovanepratedjelotvornostpolitikasobziromnapotrebemuškaracaižena,anjihovaanalizaupotpunostinedostaje.Posebnojeevidentnodanepostojianalizaefekatanastatusipoložajmuškaraca.Također,isteanalizekaorezultatnemajumnogopromjenapriprimjenipolitikaravnopravnostispolovaskoroninajednompoljuudruštvu.Ravnopravnostspolovajeuglavnomstavljenanamarginekodpolitičkihstruktura,donositeljaodluka,kaoikodonihkojiihprovode.Spominjesesamoupolitičkojretoricikaopokazateljslaganjas„ispravnim”stavovima.Ipak,onoštojepozitivnojestedazakoniipolitikarodneravnopravnostipostoje,pasetomožekoristitikaojakargumentuborbizaosnovnaprava.Timejepovećanasvijestgrađanaijavnostiovažnostioveteme.

1.2.2. Zakonozabranidiskriminacije

Zakonozabranidiskriminacije5usvojilajeParlamentarnaskupštinaBosneiHercegovine2009.godine.Ovajzakondoprinosismanjenju,prevencijiieliminiranjusvihoblikadiskriminacijedje-vojčica/ženaidječaka/muškaracanatemeljuspola,rase,bojekože,jezika,vjere,etničkepri-padnosti,nacionalnogilisocijalnogporijekla,političkoguvjerenja,imovinskogstanjailidrugogstatusa.PremaZakonu:„Diskriminacijomćese,usmisluovogzakona,smatratisvakorazličitopostupanje,uključujućisvako isključivanje,ograničavanje ilidavanjeprednostiutemeljenonastvarnimilipretpostavljenimosnovamapremabilokojemlicuiligrupilicaionimakojisusnjimaurodbinskojilidrugojvezinaosnovunjihoverase,bojekože,jezika,vjere,etničkepripadnosti,invaliditeta,starosnedobi,nacionalnogilisocijalnogporijekla,vezesnacionalnommanjinom,političkogilidrugoguvjerenja,imovnogstanja,članstvausindikatuilidrugomudruženju,obra-zovanja,društvenogpoložajaispola,seksualneorijentacije,rodnogidentiteta,spolnihkarakter-istika,kaoisvakadrugaokolnostkojaimazasvrhuiliposljedicudabilokojemlicuonemogućiiliugrožavapriznavanje,uživanjeiliostvarivanjenaravnopravnojosnovi,pravaislobodausvimoblastimaživota.“Zabranadiskriminacijeseodnosinasvejavneorgane,svafizičkailipravnalica,iujavnomiuprivatnomsektoru,kaoiusvimoblastima.Zakonje2016.godinepretrpioodređeneizmjene.

1.2.3. Ustavi

TakođejebitnoistaćidaUstavBiH,6kaoiUstavRepublikeSrpske7iUstavFederacijeBiH,8prop-isujepravonazaštituoddiskriminacije,garantirapravoučešćaupolitičkimstrankamaijavnimposlovima,jednakopravnostpristupajavnimslužbamaipravodabirajuidabudubirani.Ipak,UstavBosneiHercegovinenepropisujeobavezuodređenezastupljenostispolovaujavnomživo-tu,zastupljenostiuzakonodavnoj,izvršnojilisudskojvlasti.Poredtoga,međunarodnipravniin-strumentiizoblastirodneravnopravnosti,akojisunasnaziuBiH,sadržanisuuAneksuIUstava

5 http://static.parlament.ba/doc/88627_0102-02-1-341_16%20-%20(H)%20Precisceni%20tekst.pdf6 http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf7 https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf8 https://www.predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=103


BiH.UstavFederacijeBosneiHercegovineuodjeljkuIInavodizabranudiskriminacijepoosnovuspola,dokAneksUstavakaointegralnidiosadržiKonvencijuoeliminacijisvihoblikadiskrimi-naciježena.UstavRepublikeSrpskeupoglavljuII,podnazivom„Ljudskapravaislobode“,član10,propisuje„dasugrađaniRepublikeSrpskeravnopravniuslobodama,pravimaidužnostima,jednakisupredzakonomiuživajuistupravnuzaštitubezobziranarasu,spol,jezik,nacionalnupripadnost,vjeroispovijest,socijalnoporijeklo,rođenje,obrazovanje,imovnostanje,političkoidrugouvjerenje,društvenipoložajilidrugoličnosvojstvo“.

1.2.4. Ostalizakonskiipodzakonskiakti

Brojnizakonski ipodzakonskiaktikojisunasnaziuBosni iHercegoviniuređujuoblastikojesuodznačajazarealizacijuZakonaoravnopravnostispolovauBiHiCEDAWkonvencije,aliiznačajnizaoblastrodneravnopravnostiuopće,analiziranisuutekstudolje.Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS-a9uređujezaštituodnasiljauporodici iliporodičnojzajednici.Član6,stav1Zakonadefinirada„nasiljeuporodici,usmisluovogzakona,postojiukolikopostojiosnovsumnjedaječlanporodiceiliporodičnezajedniceizvršioradnjefizičkog,seksualnog,psihičkog i/ili ekonomskognasilja, kao iprijetnjekoje izazivaju strahod fizičke,seksualne,psihičkei/iliekonomskeštetekoddrugogčlanaporodiceiliporodičnezajednice”.Usvrhupraćenjaiprocjeneprovođenjapolitikaimjerazasprečavanjeisuzbijanjenasiljaupo-rodici,kaoiunapređenjadjelovanjauoblastinasiljauporodici,član36ZakonadefiniradaVla-daRepublikeSrpskeosnivaVijećezasuzbijanjenasiljauporodiciiporodičnojzajednici.Štajetonasiljeuporodici,naveomasličannačinjedefiniranoiZakonom o zaštiti od nasilja u porodici FBiH.10Propisanesuizaštitnemjerekojeseizričupočiniocima-udaljenjeizstana/kućeizabra-navraćanjauisti,zabranapribližavanjažrtvinasilja,zabranauznemiravanjaiuhođenjaosobeizloženenasilju,obavezanpsihosocijalnitretman,obaveznoliječenjeodovisnosti,teprivremenolišenjeslobodeizadržavanje(član9).SličnojepropisanoiZakonom o zaštiti od nasilja u po-rodici u Brčko distriktu11kojitakođerpropisujedasenesmijujavnoobjavitiinformacijeožrtviilipočiniocunasilja,anaosnovukojihsemožeprepoznatižrtvanasiljauporodiciiličlanporodicežrtvenasiljauporodici.Izuzetakodovogpravilajeukolikojeupitanjupunoljetnažrtvakojajesobjavljivanjemtihinformacijaizričitosaglasna.Svatrizakonapropisujuisankcije.Kakojepropisanočlanom4ZakonaozaštitiodnasiljauporodiciRS-a,Strategija za suzbijan-je nasilja u porodici RS-a (2014-2019)12usvojenajeumaju2014.godinezaperioddo2019.Strategijajeokvirnidokument,aVladaRS-adonosigodišnjiakcioniplanzanjenoprovođenje.Strategijadefiniračetiristrateškapravcaizasvakiodnjihstrateškicilj.Prvistrateškipravacjeprevencijanasiljauporodici, saciljem jačanjapreventivnepolitike iodvraćanjaodnasiljauporodici,apropisujeiprogramemjeraiprevencije.Drugistrateškipravacjepodrškaipomoćžrtvamanasiljauporodici,praćenstrateškimciljemefikasneprimjeneZakonaozaštitiodnasiljauporodici.Definiranisuiprogramimjerapodrškeipomoćižrtvama.Strateškipravactritičesezaštitežrtavaodnasiljauporodici,dokciljdefiniradajenasiljeuporodicidjeloodistedrušt-veneopasnostikaoisvakodrugokrivičnoiprekršajnodjelo,takodasusaciljempreispitivanjakaznenepolitikedefiniraniipratećiprogramimjera.Četvrtistrateškipravacbavisepraćenjemprovođenjazakona,politikaimjeraprotivnasiljauporodici,saciljemusklađivanjasastandard-

9 „SlužbeniglasnikRepublikeSrpske”,br.102/2012,108/2013,82/2015i84/201910 „SlužbenenovineFBiH“,br.20/1311 „SlužbeniGlasnikBrčkoDistriktaBiH“,br.7/1812 https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Docuents/%D0%A1%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0%20%D0%B7%D0%B0%20%D1%81%D1%83%D0%B7%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%9A%D0%B5%20%D0%B-D%D0%B0%D1%81%D0%B8%D1%99%D0%B0%20%D1%83%20%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%202014-2019_182131543.pdf

imauoblastinasiljauporodici.Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) FBiH13definirapetstrateškihpravacaiprograma:1.uskladitinormativno-pravniokviruoblastinasiljauporodicisdomaćimimeđunarodnimstandardimaizoveoblasti;2.unaprijeditiznanjeivještineosobakojeseprofesionalnobavepitanjimanasiljauporodici;3.unaprijeditimetodologijuzaprikupljanjepodatakaoslučajevimanasiljauporodici;4.povećatidruštvenusvijestonasiljuuporodiciioblicimanenasilničkogponašanja;5.razvitimultidisciplinarnipristupu lokalnimzajednicamaupružanjuodgovarajućihvidovazaštite.Sloganpodkojimse reali-ziraStrategijaje„Sretnaporodica,prosperitetnodruštvo“.SobziromnatodajeovaStrategija„istekla“,VladaFBiHjeudecembru2018.godineusvojilaAkcioniplanzaprovedbuStrategijezaprevencijuiborbuprotivnasiljauporodicizaperiod2018-2020.14

Krivični zakon Republike Srpske15omogućiojejasnorazlikovanjenasiljauporodicikaokrivičnogdjelainasiljauporodicikaoprekršaja.TimesuotklonjenedilemeupogleduprimjeneZakonaozaštitiodnasiljauporodici,kao iKrivičnogzakonanakonkretanslučaj.Pored togašto jeprilagođenaodredbamaZakonaozaštitiodnasiljauporodici,definicijačlanaporodiceilipo-rodičnezajednice,ukontekstuovogkrivičnogdjela,prilagođenajeimeđunarodnimstandard-ima.Zakontakođerpredviđaefikasnijuzaštitužrtavanasiljauporodici,apooštravaisankcijezaizvršiocakrivičnogdjela.IzmjeneZakona,posebnoonenovijegdatuma,dovelesudona-pretkauusklađivanjunormativno-pravnogokvirauoblastinasiljauporodicismeđunarodnimstandardima,prvenstvenosKonvencijomVijećaEvropeosprečavanjuisuzbijanjunasiljanadženamainasiljauporodici.KrivičnizakonFBiH16unekolikočlanovasebavinasiljemuporodici,alisetakođerbaviikrivičnimdjelimaprotivspolneslobodeimorala,gdjese,naprimjer,učlanu205,stav2bavinasiljemnadmaloljetnicimananačindadefiniradaće„nastavnik,odgojitelj,roditelj,usvojitelj, staratelj,očuh,maćeha ilidrugaosobakoja, iskorištavajućisvojpoložaj iliodnospremamaloljetnikukojijojjepovjerenradiučenja,odgoja,čuvanjailinjege,izvršisnjimspolniodnošajilisnjimizjednačenuspolnuradnju,bitikažnjenkaznomzatvoraodšestmjesecidopetgodina”.UBrčko distriktu BiH Krivični zakon17naistinačinpropisujeodredbevezaneuznasiljeuporodici,odnosnooblastikojesetičurodnihpitanja.Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske18propisujemjerezabraneposjećivanjaodređenihmjestaizabranesastajanjasodređenimlicima,akojesemoguizrećiuslučajunasiljaupo-rodici.Mjerezabranemogu,naprimjer,ograničitipravoosumnjičenogdaživiusvojojkući,dasenesmetanoviđasačlanovimasvojeporodiceibliskimsrodnicimaislično.Zakon o krivičnom postupku FBiH19definirakazneneodredbeprotivpočiniteljaipravirazlikuizmeđunasiljanadčlanomporodiceinasiljanaddjetetom,atakođerpredviđaiposebnekazneneodredbeukolikopočiniteljprinasiljukoristioružje.UBrčkodistriktuZakonokrivičnompostupkunebavisenaposebannačinnasiljemuporodici.20

Porodični zakon RS-a21uređujeodnoseizmeđubračnihsupružnika,roditelja(usvojitelja)idjece(usvojenika),tepredviđadaRepublikaSrpskaosiguraposebnuzaštituporodici,majciidjetetu,poštujućimeđunarodnopriznataljudskaprava.Usmisluoveanalizetrebaizdvojitiodredbečla-na4,stav2kojizabranjujeprisilanbrak,kaoičlan106,stav1kojipropisujeukojimuvjetimaroditeljimoguizgubitiroditeljskopravo(uslučajuzlostavljanjadjeteta,zloupotreberoditeljskogprava,napuštanjaizanemarivanjadjeteta,zanemarivanjaroditeljskedužnosti).Porodični zakon

13 „SlužbenenovineFederacijeBiH“,broj22/1314 “SlužbenenovineFBiH”,br.102/1815 „SlužbeniglasnikRepublikeSrpske“,br.49/03,108/04,37/06,70/06,73/10,1/12i67/1316 „SlužbenenovineFBiH“,br.36/03,36/03,37/03,21/04,69/04,18/05,42/10,42/11,59/14,76/14,46/16,75/1717 „SlužbeniglasnikBrčkodistriktaBiH“,br.33/13prečišćentekst,47/2014ispr.,26/16,13/17i50/1818 „SlužbeniglasnikRepublikeSrpske“,broj53/1219 „SlužbenenovineFBiH”,br.35/03,56/03,ispr.78/04,28/05,55/06,27/07,53/07,9/09,12/10,8/13,59/14,76/14,46/16,75/1720 „SlužbeniglasnikBrčkodistriktaBosneiHercegovine“,br.33/13,pročišćenitekstbr.27/14,3/1921 „SlužbeniglasnikRepublikeSrpske“,br.54/02i41/08


FBiH22uređuještasutoporodica,brak,kaoipravneodnoseubraku,zatimodnosroditeljaidjece,starateljstvo,vanbračnuzajednicuženeimuškarca,pravaidužnostičlanovaporodice,kaoipostupkenadležnihorganauvezisbračnimiporodičnimodnosimaistarateljstvom.Po-rodični zakon Brčko distrikta BiH23naistinačinrješavasvapitanja.Svatrizakonainstitucijubra-kadefinirajukaozajednicumuškarcaižene.Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS-a24zabranjujebilokojiobliknasiljauporodiciisamimtimpružaefikasniju,bržuipotpunijuzaštitužrtavanasiljauporodici.Nasiljeuporodici,premačlanu6ovogzakona,predstavljasvakaradnjanasiljačlanaporodiceiliporodičnezajednicekojomseugrožavaspokojstvo,psihički,tjelesni,seksualniiliekonomskiintegritetdrugogčlanaporodiceiliporodičnezajednice.Nasiljeuporodici,usmisluovogzakona,svakojenasiljekojenesadržiobilježjakrivičnogdjela(nekaodnjihsu:prijetnjananošenjemtjelesnepovredečla-nuporodice,prijetnjaoduzimanjemdjeceili izbacivanjemizstana,vaspitanjedjecenanačinponižavajućegpostupanja,uskraćivanjesredstavazaegzistencijučlanuporodiceitd.).Sciljemosiguranjafizičkezaštite,podrškeipomoćikodostvarivanjapravateuinteresužrtvenasiljauporodici,Zakonpropisujezbrinjavanježrtveusigurnukuću.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine25reguliraizborčlanovaidelegataParlamentarneskupštineBosneiHercegovineičlanovaPredsjedništvaBosneiHercegovine,tedefinirainačelazaizborenasvimnivoimavlastiuBiH.Zakonpropisujeuniverzalnopravoglasazasvegrađaneigrađan-keBiHstarijeod18godinakojiimajupravodabirajuidabuduizabrani.Izbornizakonpropi-sujeizbornukvotukojaispunjavačetirifaktorauspješnosti.Izbornakvotajeprviputuvedenazaopćeizbore1998.godineipropisivalajeminimumod33%ženanalistama,a2013.godinejetakvotapovećanana40%.Član32 Izbornog zakona RS-a26kvotiprilazinamalodrugačijinačinipropisujeda„svakalistakandidatauključujekandidatemuškogiženskogspola.Kandi-datispolakojijemanjezastupljenraspoređujusenalistekandidatanasljedećinačin:najman-jejedankandidatmanjezastupljenogspolameđuprvadvakandidata,dvakandidatamanjezastupljenogspolameđuprvihpetkandidata i trikandidatamanjezastupljenogspolameđuprvihosamkandidataitd.Brojkandidatamanjezastupljenogspolamorabitinajmanjejednakukupnombrojukandidatanalistipodijeljenomsatri,zaokruženimnaprvinižicijelibroj“. Izborni zakon Brčko distrikta27neobrađujekvotuzastupljenostimuškaracaiženanalistama.Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini28usvomčlanu3„osig-uravajednakemogućnostizaobrazovanjeimogućnostizboranasvimnivoimaobrazovanja,bezobziranaspol,rasu,nacionalnupripadnost,socijalnoikulturnoporijekloistatus,porodičnistatus,vjeroispovijest,psihofizičkeidrugeličneosobine“.Usmisluzabranediskriminacije,član35propisujeda„školanesmijevršitidiskriminacijuupristupudjeceobrazovanjuilinjihovomučešćuuobrazovnomprocesu,naosnovurase,boje,spola,jezika,religije,političkogilidrugogmišljenja,nacionalnogilisocijalnogporijekla,naosnovutogaštosudjecasposebnimpotreba-ma,ilinabilokojojdrugojosnovi“.Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS-a29učlanu6,stav12kaojedanodzadatakaosnovnogobrazovanjanavodi„podsticanjeirazvijanjekulturne,vjerske, jezičkeispolneravnopravnosti i tolerancije(...)“.Član5,stav17Zakona o srednjem vaspitanju i obrazovanju RS-a30kao jedanodciljevasrednjegobrazovanjanavodi„razvijanjepoštovanjarazličitostiopitanjuspola,sposobnosti,rasnog,nacionalnog,vjerskogisocijalnog

22 „SlužbenenovineFBiH“,br.35/05,31/1423 „SlužbeniglasnikBrčkodistriktaBiH“br.3/0724 „SlužbeniglasnikRepublikeSrpske“,br.102/12i108/1325 „SlužbenglasnikBiH”,br.18/1326 „SlužbeniglasnikRS”,br.34/02,35/03,24/04,19/05,24/12,109/1227 „SlužbeniglasnikBrčkodistriktaBosneiHercegovine”,br.17/08,43/08i49/1828 „SlužbeniglasnikBiH”,br.18/2003i88/200729 „SlužbeniglasnikRepublikeSrpske”,br.44/1730 „SlužbeniglasnikRepublikeSrpske”,br.41/18

statusaterazvijanjeinjegovanjepragatolerancijenarazličitost“.VijećeministaraBiHjedosadausvojilotriAkciona plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost” u BiH,aposljednjiseodnosinaperiodod2018.do2022.godine.31Noviakcioniplansadrži istihosamciljevakao iprethodni,s timda jeurađenarevizijaodređenihsrednjoročnihciljeva,očekivanihrezultataiplaniranihaktivnosti.Strateškiciljevisu:1.povećanjebrojaženanamjestimadonošenjaodluka;2.povećanjebrojaženauvojnimipolicijskimsnagama;3.uključivanježenaumirovnemisije;4.deminiranje;5.trgovinaosobama;6.pomoćženamaidjevojčicamakojesubiležrtvezavrijemeratnihsukoba;7.provođenjeobukadržavnihslužbenika/ca;8.saradnjavladinih,nevladinihimeđunarodnihorganizacija.PrimarniciljAkcionogplanajepoboljšanjepoložajaženacivilnihžrtavarata,većaparticipacijaženanamjestimadonošenjaodluka,teuokviruvojnih,policijskihsnagaimirovnihmisija.Timejeskrenutapažnjanadiskriminacijužena,sposebnimosvrtomnaodređeneoblastiudruštvu,aliizostalajedefinicijaiopisulogemuškaracasobziromnaglavniproblemipolitikuravno-pravnosti.KakosenavodiuZavršnomizvještajuoprovedbiAkcionogplanazaimplementacijuUNRezo-lucije1325„Žene,mirisigurnost“uBosniiHercegovini2014-2017,32nedostatakfinansijskihresursazaprovođenjePlanajeproblemkojineprolazi.AgencijazaravnopravnostspolovaBiHizdvajalajeodređenasredstvazapodrškuprovođenjaaktivnostiizAkcionogplana,asredstvasubilaosiguranaizsredstvaFIGAPprograma.33Utomperiodujedodijeljenoukupnooko1,5milionaKMgrantovanevladinimorganizacijama,dok je trećinasredstavabilausmjerenanaprojektekojisudirektno ili indirektnobiliusmjereninaprovođenjeUNRezolucije1325.Na-dležneinstitucijeuokvirusvojihbudžetauglavnomneplanirajusredstvazaovunamjenu,aliuokviruFIGAPIIprogramaplaniranasuodređenasredstvazaimplementacijuAkcionogplana1325.Ustatističkompregledupokazateljakojiseodnosenazastupljenostženauzakonodavnimiiz-vršnimorganimavlasti,uvojnimipolicijskomsnagama,vidljivjedruštvenopovlaštenpoložajmuškaracauodnosunažene.Niujednomodovihdokumenatanijedatosvrtnapatrijarhal-nouređenje izaostavštine takvoguređenja,stereotip terodnirežim,kojidovodedododatnediskriminaciježena,alininadrugevidovedruštvenehijerarhijeidiskriminacijekojesetičučakimuškaraca.AgencijazaravnopravnostspolovaBosneiHercegovine,usaradnjisaentitetskimgendercentri-ma,izradilajeDržavniplanakcijepoPekinškojdeklaraciji2005.godine.Državniplansesastojiod12oblasti:1.Ženeisiromaštvo.2.Obrazovanjeiobukažena.3.Ženeizdravlje.4.Nasiljenadženama.5.Ženeioružanisukobi.6.Ženeiprivreda.7.Ženenavlasti iodlučivanju.8.Međunarodnimehanizmizapoboljšanjepoložajažena.9.Ljudskapravažena.10.Ženeimedi-ji.11.Ženeiokoliš.12.Ženskodijete.InstitucijezakonodavneiizvršnevlastiuBiH,kaoibrojnemeđunarodneinevladineorganizacijekojedjelujunapodručjuBiH,uložilesuvelikinaporkakobiunaprijedileprincipePekinškedeklaracijeiPlatformezaakciju(1995).Stimuvezi,izrađenisuinstrumentizausklađivanjezakonodavstvaBiHspravomEvropskeunije.Ovoseposebnoodnosinasljedećeoblasti:pristupzapošljavanju,stručnousavršavanjeinapredovanjeuzvanju,uvjetirada,nabavka roba ipružanjeusluga, jednakostplaća,profesionalnosocijalnoosiguranja iteretdokazivanja.Nadalje, IzvještajonapretkuuprimjeniPekinškedeklaracije iPlatformezadjelovanjeuBiHuokviruprocesaPeking+2534izaprila2019.godine,navodibrojneaktivnosti

31 https://arsbih.gov.ba/project/akcioni-plan-za-primjenu-rezolucije-vijeca-sigurnosti-un-a-1325-zene-mir-i-sigurnost-u-bosni-i-hercegovini-za-period-od-2018-do-2022-godine/32 https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2018/01/Zavrsni-izvjestaj_AP-UNSCR_2014-2017.pdf33 FIGAPprogram-FinansijskimehanizamzaimplementacijuGenderakcionogplanauBiH(2010-2015)34 https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2019/05/Izvjestaj-o-napretku-Peking25__Bosna-i-Hercegovina.pdf


imjerekojesupoduzete.

ParlamentarnaskupštinaBosneiHercegovinedonijelajenekolikorezolucijaistrategijakojesebavepitanjimanasiljanadženama:

- Rezolucijaoborbiprotivnasiljanadženama(2008)- RezolucijaounapređenjuporodiceuBiH(2009)- Strategijazaprevencijuiborbuprotivnasiljauporodicizaperiod2013-2017.(2013)KakobiseosiguraloispunjavanjeobavezaizZakonaoravnopravnostispolova,svinivoivlastiuFederacijiBiHtrebalibidonijetiprogramemjerazapostizanjeravnopravnostispolova.Sastavnidiotihprogramatrebalabibitianalizastanjaspolovauodređenompodručju,zatimprovođenjedonesenihdržavnihpolitikaputemakcijskihplanovazaravnopravnostspolovaimjerezaotklan-janjeuočeneneravnopravnostispolovauodređenomepodručju.DosadasulokalneakcioneplanoveusvojiliNovoSarajevo,Mostar,Žepče,Vogošća,Tuzla,Travnik,Tešanj,Sapna,SanskiMost,NoviGradSarajevo,Kalesija,Gračanica,BihaćiFojnica.Usvimdokumentimaposebnapažnjajestavljenanaedukacijusvihsubjekatazaštitežrtvenasil-jana temelju spola, izradu statističkihbazapodatakao žrtvamanasiljana temelju spola,oosobamakojevršenasilje injihovojmeđusobnojvezi,kaoinapotreburazvijanja iprimjenemultidisciplinarnogpristupazaštitižrtvenasiljatepomoćiosobamakojevršenasiljenatemeljuspola,kaoipromocijinenasilničkogponašanja.35Ovotakođeruključujebrojneaktivnostikojeseprovode, ili trebajubitiprovodene,u svimvaspitno-obrazovnim institucijamasaciljemdadjeca,idječaciidjevojčice,dobijudodatnoobrazovanjeonenasilnomponašanju.Istraživanjakojasurađenaoovojtemipokazujudasuovakveaktivnostizarezultatimalepromjenusvijestimladihostereotipnimulogamadječaka/muškaracaidjevojčica/ženaudruštvu.

1.3. Priručnici

Od2007.godinedodanas,programprevencijerodnozasnovanognasiljanaZapadnomBal-kanu-Inicijativamladića(YMI)radinaizgradnjirodnoravnopravnihstavovaiponašanjakodmladićaismanjenjunasiljamladićanaddjevojkama,kaoivršnjačkognasilja(nasiljamladićanaddrugimmladićima)uBosniiHercegovini,HrvatskojiSrbiji.Usklopuprojektaizrađenjepriručnikzaobukuedukatora/icaiomladinskihradnika/ca(2016)kojisadržipraktičneprim-jereradionica,njih40,kojesemoguraditismladićima.Radionicesemoguraditiiuškolama,aikrozdrugevidoveradasmladima.36

TokomrealizacijeAkcionogplanaRepublikeSrpskezaborbuprotivnasiljauporodiciza2007.i2008.godinu,izrađenjepriručnikSprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici u Republici Srpskoj - priručnik za postupanje subjekata zaštite. Priručnikuuvodnomdijelusadržipregledpravnihstandardazaborbuprotivnasiljauporodici,nakontogadatjepregledulogevaspitno--obra-zovnihustanova,kaoicentarazasocijalniraduprevencijinasiljauporodici,ulogepolicijeusuprotstavljanjunasiljuuporodici,asadržiiProtokolopostupanjuuslučajevimanasiljaupo-rodici.Priručnikjetrebaoslužitikaoprvikorakupoboljšanjuodgovoranadležnihinstitucijananasiljeuporodicikaodruštveniproblem.37

KaorezultatzajedničkogradapredstavnicapetorganizacijacivilnogdruštvauBosniiHercegov-ini,akojesudioradnegrupeZajednicazapromjeneInfondacije,nastaojepriručnikPrevencija rodno zasnovanog nasilja u školama - priručnik za nastavno i stručno osoblje osnovnih i srednjih

35 https://www.unicef.org/bih/izvje%C5%A1taji/analiza-situacije-izvje%C5%A1taj-o-stanju-ravnopravnosti-spolova-u-bosni-i-hercegovini36 http://www.pm.rs.ba/wp-content/uploads/2018/01/Program-Y-SRB.pdf37 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Documents/Priru%C4%8Dnik%20za%20postupanje%20subjekata%20za%C5%A-1tite_175129778.pdf

škola (Božić, A. et al. 2016).38 Petorganizacija(Ženeženama,Sarajevo;Udruženežene,BanjaLuka;PrijateljiceobrazovanjaAmicaEduca,Tuzla;Glasžene,Bihać;UdruženježenaDerventa,Derventa)bilesudiotrogodišnjegprogramaprevencijerodnozasnovanognasiljauškolskimzajednicamauBiH,tokomkojegsurealiziralenizaktivnostikojesufinansiraleInFondacijaizBosneiHercegovineiFondacijaKinderpostzegelsizNizozemske.UokviruprogramaInicijativazakreativnidijalogiedukaciju(IKDE),teusaradnjisatrikantonal-naministarstvaobrazovanja(KantonaSarajevo,Hercegovačko-neretvanskogiSrednjobosansk-og kantona), TPO Fondacija započela je trogodišnji program „Vršnjačko i rodno zasnovanonasiljeuškoli”.Usvrhuedukacije iosposobljavanjazaprepoznavanjeznakovanasilja izlo-stavljanjadjece,kaoefektivnogiefikasnogrješavanjaproblema,izrađenjepriručnikPrevencija vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja: Jačanje kompetencija nastavnika u radu sa djecom (Šahi-nović, M., Kahrović-Posavljak, A., 2017). 39Priručnik,kojijepodijeljenušestdijelova,namijenjenjenastavnomosobljuuosnovnimškolama.Prvidiopriručnikasuinformacijeotomeštajerodnozasnovano,vršnjačkonasiljeinasilničkoponašanje.Drugidiojeposvećenzakonimaoosnov-nomvaspitanjuiobrazovanjuteprotokoluopostupanjuuslučajunasiljauškoliutrikantonaFederacijeBiH.Utrećemdijeludatesuinformacijezanastavnikeorazvojuemocionalneinteli-gencijekoddjeteta,kaoioznačajuuspostavljanjaosnovnihuvjetazarazvojemocijakojezarezultatimajuprevencijunasilničkogponašanja.Četvrtidiosetičestvaranjasigurnogokruženjazasveučenikeiradnikeškoleterazlikovanjeponašanjakojajesu,akojanisunasilnička.Ulogaškolskihradnikainjihoveodgovornosti,kaoiadekvatnemetoderadanastavnikaupostupanjusučesnicimanasilja,roditeljimaiškolskimkolektivom,sadržanisuupetomdijelu,doksešestidiofokusiranaulogeškoleinastavnika,aliiidentificirapraksekojesemoguprovoditisučenicimainastavnicimasaciljemjačanjaličnostiimeđusobnogodnosa.Zemljeuregionususetakođerbaviletemomrodneravnopravnostiirodnozasnovanognasiljaisamimtimizradiliiodređenedokumente.Uokviruprojekta„IntegriraniodgovornanasiljenadženamauSrbiji”,kojisuprovodiliProgramUjedinjenihnacijazarazvoj(UNDP),AgencijaUjed-injenihnacijazarodnuravnopravnostiosnaživanježena(UNWomen)iDječijifondUjedinjenihnacija(UNICEF),afinansiraoFondUjedinjenihnacijazazaustavljanjenasiljanadženama,iz-rađenjePriručnik za prevenciju rodno zasnovanog nasilja (Grujić, S. 2015).40Priručnikimadevetdijelova,navodimonekeodnjih.Prvidiobavisepitanjimaštajerodnozasnovanonasilje,kojesuvrsterodnozasnovanognasiljaizaštojepotrebnootojtemigovoritiuškoli.Drugidiodefinirauloguobrazovno-vaspitnogsistemauzaštitiučenikaiučenicaodrodnozasnovanognasilja,doksetrećibaviulogomobrazovnihustanovauslučajuporodičnogiseksualnognasilja,ačetvrtitimezaštojevažnodaseoveinstitucijebaverodnozasnovanimnasiljem.PetidiopredstavljarezultateistraživanjaorodnozasnovanomnasiljuuškolamauSrbiji,ašestiopisujeradioniceiobukezaposlenihuvaspitno-obrazovniminstitucijama.

1.4. Zaključak

ZadnjihgodinaBosnaiHercegovinapoduzelajevišekorakaupravcuunapređenjarodnerav-nopravnosti.JednaodstvarikojajeurađenajesuizmjeneZakonaozabranidiskriminacijeiz2016.godinekojimajedefiniranouznemiravanjeiseksualnouznemiravanjekaoviddiskrimi-nacije.Također,nakonizmjeneKrivičnogzakona,onsaddefiniraodređeneoblikeseksualnognasiljakaoratnizločin,aipredviđatežekaznezapočiniocetrgovineljudima.Uvođenjerodnekvotepozitivnojeutjecalonaučešćeženauparlamentima,kojejeprijenegoštojekvotauvede-

38 https://www.amicaeduca.ba/prevencija-rodno-zasnovanog-nasilja-u-skolama.pdf39 http://www.tpo.ba/b/dokument/Prirucnik-prevencija-vrsnjackog-nasilja-BosWEB.pdf40 http://www.mpn.gov.rs/wp-content/uploads/2015/08/Prirucnik-za-prevenciju-RZN.pdf


nabilominimalno.NakonOpćihizbora1996.godine,izabranajepojednaženauParlamen-tarnuskupštinuBiHiNarodnuskupštinuRS-atedviježeneuParlamentFBiH.Nakonuvođenjakvoteod33%zaOpćeizbore1998.godine,desioseznačajanporastučešćeženanapreko30%uParlamentarnojskupštiniBiH,14,95%uParlamentuFBiHi22,9%uNarodnojskupštiniRS-a.IzmjeneIzbornogzakonaBiHiz2013.godineipovećanjekvotana40%nisuznačajnoutjecalinapovećanjebrojaženauparlamentima.Svjetskiprosjekženauparlamentimau2017.godiniiznosioje23,4%,evropskiprosjekje26,4%,auBiH23,8%uZastupničkomdomuParlamen-tarneskupštineBiH.Ipak,nakonOpćihizbora2018.godine,učešćeženajepalona21,42%.Međutim, idalje suprisutna vrijeđanja iprijetnjeusmjerenekapolitičarkama,novinarkama,ženamaiznevladinogsektoraislično,štopokazujedaimajošmnogoprostoragdjesuuna-pređenjamogućaipotrebna.Potrebnojepratitiiprocijenitiutjecajkojizakonskaregulativaimanarodnuravnopravnost,atajzadataktrebajupratitiiizdvajanjausmisluresursa,kaoifinansijskaizdvajanja.Takođerjepotrebnopratitiukojojmjerisekoristiseksističkiimizogenijezik,kaoigovormržnje,usveukup-nomjavnomdiskursu,kaoiseksističkaslikažene,posebnoumedijima.Stimuvezi,potrebnojeraditinapodizanjusvijestimeđunovinarimaoizvještavanjunanačindaseženepredstavekrozpozitivnusliku,kaonekokodonosipozitivneikorisnepromjene.Trebaipodizatisvijestmeđuženama,posebnoonimaizmanjeprivilegiranihsituacijaižrtvamaratnogseksualnognasilja,onjihovimpravimaipravnimlijekovimakojisuimnaraspolaganju.Također,potrebnojepovećatimogućnostipristupbesplatnojpravnojpomoćizažene,posebnozaženeizugroženihgrupairuralnihsredina.Trebaraditiinapovećanjubrojaženaupolitičkomijavnomživotu,kaoiusektorusigurnosti.Posebnojemalazastupljenostupoliticiženaizugroženihgrupa,Romkinja,samohranihmajki,ženaspoteškoćama.AkcioniplanzarealizacijuRezolucije1325jestezapohvalu,međutim,finansijskasredstvakojasudostupnanepratenjegovu realizaciju.Nadalje,Agencija za jednakost spolovapriMinis-tarstvuzaljudskapravanemadovoljnoniljudskihnifinansijskihresursa.Sobziromnatodasusredstvaograničena,prirealizacijirazličitihakcionihplanovaistrategijavezanihuzrodnurav-nopravnosttrebarazmotritiiuvezivanjesdomaćimimeđunarodnimorganizacijamakojeimajufinansijskasredstvazatuoblast.Diskriminatornistereotipikojisetičuulogeženaimuškaracauporodiciidruštvuidaljepos-toje,testogatrebauložitidodatnenaporekakobiseovakvasituacijapromijenila.Potrebnojeizraditisveobuhvatnustrategijukakobibilieliminiranidiskriminatornistereotipikojidovodedoseksističkihimizogenihstavovaudruštvu.Također,trebapodizatisvijestorodnojravnopravnostikrozobrazovanje,uključujućiizmjenenastavnihplanovaiprograma,kojebipratileipromjeneudžbenika.U smislu svih reformskihprocesa, izmjena zakona i podzakonskihakata, trebauzeti uobzirmišljenjaAgencijezaravnopravnostspolova,KomisijezaostvarivanjeravnopravnostispolovaParlamentarneskupštineBiH,GendercentraRepublikeSrpskeiGendercentraFederacijeBiH,asaciljemosiguravanjarodnogutjecajaizagovaranjadaljegjačanjarodnekvote.

2. RODNI STEREOTIPI KROZ PRIZMU PORODICE I ŠKOLE

2.1. Škola-rodnistereotipi-djeca

Najznačajnijuuloguuodgojudjece,baziranomnazdravimipozitivnimosnovama,imajuroditel-ji.Podrškaporodiceizdravaporodičnasredinasupresudnifaktorizaispravanrazvojdjeteta.Nakonporodice,sljedećibitanfaktorurazvojudjetetaiformiranjuličnostiimaškolakojasvojimradomna vaspitavanju i obrazovanjuučenika i učenica vrši posebnu iodgovornudruštvenuuloguusocijalizacijidjece.ZakonoravnopravnostispolovaBiHudijelučetiri,krozdvačlanabaviseobrazovanjem,gdječlan10,stav1propisujejednakopravonaobrazovanjesvima,bezobziranaspol,tezabranju-jediskriminacijuzasnovanunaspolu.Član11sedetaljnijebavisamomnastavominastavnimplanovima iprogramimakoji će„garantiratieliminacijunastavnihprogramakoji sadržeste-reotipnudruštvenuulogumuškarcaižene,akojizaposljedicuimajudiskriminacijuinejedna-kostspolova”.Takođersepropisujedasusadržajikojipromovirajujednakostposlovasastavnidijelovinastavnogprogramazasvenivoeobrazovanja.Nadalje,Zakonkažedaće„nadležnevlasti,obrazovne institucije idrugepravneosobeosiguratiefikasnemehanizmezaštiteprotivdiskriminacijeiseksualnoguznemiravanjainećepreduzimatinikakvedisciplinskeilidrugekaz-nenemjerepremaosobi,zbogčinjenicedaseon/onažalio/lanadiskriminaciju,uznemiravanje,iliseksualnouznemiravanje, ili jesvjedočio/laodiskriminaciji,uznemiravanju, iliseksualnomuznemiravanju”.SciljemosiguravanjarealizaciječlanovaZakonaoravnopravnostispolovauBiH,kojiseodnosenaobrazovanje,osnovanajeRadnagrupazaoblastobrazovanja.Kaorezultataktivnostiplan-iranihusferiobrazovanja,Radnagrupajenaveladatrebajubitirealiziraniinekiodsljedećihrezultata,akojibiimaliutjecajnausvajanjerodnihstereotipauraznimfazamaobrazovanja:ugradnjagenderkonceptauobrazovnisistem;integriranjegenderkonceptaunastavneplanoveiprogrameteintegriranjegenderkonceptauškolskeudžbenike.OkvirniZakonopredškolskomodgojuiobrazovanjuuBosniiHercegovini,41OkvirniZakonoosnovnomisrednjemobrazovanjuuBosniiHercegovini,42kaoiZakonopredškolskomvaspi-tanjuiobrazovanjuRS-a,43ZakonoosnovnomvaspitanjuiobrazovanjuRS-a,44Zakonoizm-jenamaidopunamaZakonaoosnovnomvaspitanjuiobrazovanjuRS-a,45ZakonosrednjemobrazovanjuivaspitanjuRS-a46 ikantonalnizakonikojiregulirajuovuoblastpropisujupravonaobrazovanjebezdiskriminacijepoosnovurase,spola,jezika,vjere,političkogilidrugoguv-jerenja,nacionalnogilisocijalnogporijekla.Takođerdefinirajuuloguiznačajškole,roditelja,djeceilokalnezajedniceupromocijiiborbiprotivsvihoblikanasilja.Međutim,okvirnizakonoosnovnomisrednjemobrazovanjuuBosniiHercegovini,naprimjer,nepropisujedanastavniplanoviiprogramipromovirajurodnuravnopravnostirazbijajugenderpredrasude.

41 http://fmon.gov.ba/Upload/Dokumenti/5764ae23-c423-404b-b6d5-c723dea62cc9_Okvirni%20zakon%20o%20pred%C5%A1kolskom%20odgoju%20i%20obrazovanju%20u%20Bosni%20i%20Hercegovini.pdf42 http://fmon.gov.ba/Upload/Dokumenti/7e1e8c33-c594-4784-817a-e46de79149fa_Okvirni%20zakon%20o%20osnovnom%20i%20srednjem%20obrazo-vanju%20u%20Bosni%20i%20Hercegovini.pdf43 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/PAO/Documents/%d0%97%d0%b0%d0%ba%d0%be%d0%bd%20%d0%be%20%d0%bf%d1%80%d0%b5%d0%b4%d1%88%d0%ba%d0%be%d0%bb%d1%81%d0%ba%d0%be%d0%bc%20%d0%b2%d0%b0%d1%81%d0%b-f%d0%b8%d1%82%d0%b0%d1%9a%d1%83%20%d0%b8%20%d0%be%d0%b1%d1%80%d0%b0%d0%b7%d0%be%d0%b2%d0%b0%d1%9a%d1%83%202015.pdf44 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/PAO/Documents/%d0%97%d0%b0%d0%ba%d0%be%d0%bd%20%d0%be%20%d0%be%d1%81%d0%bd%d0%be%d0%b2%d0%bd%d0%be%d0%bc%20%d0%b2%d0%b0%d1%81%d0%b%d0%b8%d1%82%d0%b0%d1%9a%d1%83%20%d0%b8%20%d0%be%d0%b1%d1%80%d0%b0%d0%b7%d0%be%d0%b2%d0%b0%d1%9a%d1%83%2c%d0%a1%d0%bb%d1%83%d0%b6%d0%b1%d0%b5%d0%bd%d0%b8%20%d0%b3%d0%bb%d0%b0%d1%81%d0%bd%d0%b8%d0%ba%20%d0%a0%d0%a1%20%d0%b1%d1%80.%2044-17.pdf45 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Documents/Dopune-zakonOS.pdf46 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Documents/Zakon%20o%20srednjem%20obrazovanju%20verzija%20za%20sl%20glasnik%20NS.pdf


Vaspitanjeiobrazovanjesuizuzetnoznačajnekomponentekojepomažurazvojuličnostiučenika,stogajejedanodznačajnijihzadatakaškoledavaspitavaiobrazujeučenike.KakojenaglašenouMinistarstvuprosvjeteikultureRS-a,priizraditrenutnovažećegzakonaoosnovnojisrednjojškoli,riječvaspitanjejestavljenanaprvomjestokakobisestavioakcentbašnatukomponentuvaspitno-obrazovnogprocesa.Ulogaškolejedastvarauvjetezarazvojličnostidjetetaiomogućisocijalizacijudjece.Djecauškolamaučenajosnovnijestvariopravimadjeteta i ravnopravnostispolovauokvirunastavnihprograma.Međutim,situacijasakojomsenažalostnerijetkosuočavajuuškoli,auuskojvezijesrodnomravnopravnošću,jestenasiljeuporodici-društveniproblemkojijenanašimprostorimauporastu.Stogajeodvelikogznačajadaprosvjetniradnicibuduosposobljenidauočedijetekojejeizloženonasiljuuporodici,bilodirektnoiliindirektno.Dugoročnogledano,obrazovanjeuranomuzrastumoglobirezultiratijačanjemsvijestiorodnojravnopravnosti,asamimtimbiimaloipreventivnuuloguusprečavanjunasilja.

2.1.1. Izčegadjecauče

Činjenicajedadjecauranomdjetinjstvunajlakšeinajbržeusvajajunoveinformacijeisaznanja.Učekrozigru,izslikovnica,gledajućiljudeokosebe.Natajnačinusvajajuistereotipesakoji-maodrastaju,anajčešćespontanopočnuidaseponašajuprematakvommodelu.Udječijimprodavnicamaigračkesučestopodijeljenenaigračkezadjevojčice(lutke,priborzakuhanjeisl.)inaigračkezadječake(autići,alat,pištolji,lopteisl.).Takavvidsugeriranjasačimsedjecatrebajuigratidoprinosistavovimadajeulogaženedabudeuzdjecuiukuhinji,amuškaracdaobavljaposlovepopravkepokućiiosiguravahranuzaporodicu.Kakosedjecatrebajuoblačititakođerjevećpredodređeno.Djevojčiceseoblačeunježneboje(najčešćeroza),adječaciutamneboje(plava,siva).Sviovifaktoridoprinoseformiranjustavovakoddječakaidjevojčica.Prvoistraživanjerodnihstereotipauslikovnicamaiknjigamazadjecu,kojejeurađenozaperiod1930-1972.godine(Weitzman,1972),utvrdilojedasuženskilikovipunomanjezastupljeniodmuških;rodneulogesuprikazanestereotipno-ženesupasivne,uglavnomunutarkuće,doksumuškarciaktivniiučestvujuuaktivnostimavankuće.Saciljemdaprovjeriimalinapretka,aimajućiuvidupromjenestatusaženaudruštvu,Williams(1987)uradiojeistraživanjezaperiod1980-1987.Rezultati istraživanjasupokazalida imapromjena-ženesu„vidljivije“,češćeuuloziglavnoglikaiučestvujuuvišeaktivnosti,doksumuškarciidaljeprikazivaniustereotipnomuškimulogama.Onoštojeposebnozanimljivouovomistraživanjujestedasuženskiglavnilikoviimalioveizmijenjeneuloge,doksuženskisporednilikoviidaljeimalistereotipneuloge.Jednoodnovijihistraživanja(AndersoniHamilton,2007)pokazalojedajošuvijeknemapoma-katedasunakoricamaslikovnicaiknjiga,kaoinailustracijama,uglavnommuškilikovi(75%),aženebrinuodjeci,domaćicesuislično.Nastavniplanoviiprograminesadržeoblastiukojimaseeksplicitnogovorioravnopravnostispolovailiafirmirajuženekaouspješnenaučnice,sportistkinje,historijskeličnostiisl.Onoštopostojijestedaseobrađujutekstoviukojimaseoženamagovoriustereotipnimulogama-ma-jke,tetke,učiteljice.OravnopravnostispolovaseučinapredmetuKulturareligija,alisobziromnatodajetoizbornipredmet,otomeneučesviučenici.IstraživanjaianalizeudžbenikatenastavnihplanovaiprogramauSrbiji(Stefanović,J.,Glam-očak,S.,2010),Hrvatskoj(Baranović,B.,Doolan,K.,Jugović.,I.,2010)iCrnojGori(Society,O.,2004.)pokazujudaistinisurađenitakodarazbijajurodnepredrasudeistereotipe.Udžbenicikaojednoodnajvažnijihnastavnihsredstavaimajuobrazovnu,političku,nacionalnu,kulturnuiekonomskudimenziju.Kakosuspomenutaistraživanjapokazala,udžbenicikrozpisaniivizuelninarativsugerirajunaneravnopravnost,ženuprikazujukaožrtvuinekogakoimamanjevažnu

uloguudruštvuiporodici.Također,sveinformacijeuudžbenicima,patakoiovevezaneuzrod-nuravnopravnost,predstavljenesukaofaktiijedinetačneineostavljaseprostorzapropitivanjeikritičkopromišljanje,razmišljanjeizaključivanje.AnalizaudžbenikazapredmeteBosanski,hrvatski, srpski jezik iknjiževnost iMojaokolina,47 rađena2016.godine,utvrdilajedaudžbenicinisurodnoosjetljiviusmisluilustracija,kaoidajeneujednačenazastupljenostautoraiautoricatekstova.KadajeriječoilustracijamauPočetniciza1.razredičitankamazadrugi,trećiičetvrtirazred,muškarcisuuprosjekuvišeprisutninailustracijama,75,54%,aženena24,46%ilustracija.Muškarcisutakođerzastupljenijikaoauto-ri,50,66%tekstovapoudžbenikusupisalioni,doksuženenapisale38,65%tekstova.Kadasespominjuulogekojesevežuuzmuškarceižene,zamuškarcasekažedajepronalazač,poslo-vančovjek,otac,kralj,doksuženeučiteljice,domaćice,majke.Zboggorenavedenog,važno je ipotrebnoorganiziratiaktivnosti sdjecomkojebipromovi-rale rodne ravnopravnosti.Nekiodprimjera izpraksesupokazalidavaspitači i vaspitačice,učiteljiiučiteljice,nastavniciinastavnicemogunapravitipomakeustavovimadjece.Priručnikzakorištenjemetodologijeradacentarazaranirastirazvoj(2017)dajenekolikopreporukaiprijedlogaaktivnostikojesemoguitrebajuraditisadjecom,azaciljimajupromoviranjerodneravnopravnostiipodstičudjecudarazmišljajuvanustaljenihdruštvenihnormi.Relevantnaministarstvaipedagoškizavodidosadasenisubavilianalizomnastavnihsadržajaorodnojravnopravnostinisistemskimuklanjanjemrodnihstereotipaizudžbenika.Ipak,bitnojespomenutidajeuaugustu2016.godineMinistarstvozaobrazovanje,naukuimladeKanto-naSarajevouradilorevizijunastavnihplanovaiprogramazagimnazije.Međutim,unjimaseidaljenegovoriorodnimulogamaistereotipima.IzuzetakjeSociologijazaIVrazredgimnazijekojaobrađuje„Spolnostidruštvo“,izučavapojamspola,promjenuodnosaizmeđuspolovaitd.Ministarstvaipedagoškizavodinisusebaviliniobukomnastavnogosobljaorodnimpitanjimairodnojravnopravnosti.Ukolikosunekeobukebileorganiziraneuprošlosti,tosuradilerazličitenevladinei/ilimeđunarodneorganizacije.FondotvorenodruštvoBiHiproMENTEsocijalnaistraživanjazajedničkisuproveli istraživanječijisurezultatiobjavljeniumartu2017.godineudokumentuObrazovanjeuBiH:Čemu(ne)učimodjecu?Analiziranisusadržajiudžbenikanacionalnegrupepredmetauosnovnimškola-ma(historija,geografija,jezik,vjeronauka).Analizajepokazalada„uudžbenicimaprevladavakonzervativnisvjetonazorukojemjenaglasakstavljennadužnostiipoštovanjehijerarhije,anenasloboduizborailičnuodgovornost.Sugeriraseprihvatanjetradicionalnihistereotipnihrod-nihulogainepropitujusetemekaoštosupatrijarhat,nasiljeilirepresija.Takođerjepokazaladasamo5%sadržajaučenikepodstičedapropitujuukorijenjenestereotipe,anajvišeihsemoženaćiuudžbenicimahistorijeitoulekcijamakojeopisujudruštveneodnoseipoložajljudi,kaoiuoblastimaukojimasegovoriorodnojneravnopravnostiipoložajuipravimažena.Nadalje,potvrđujuserodnistereotipiinedovodeseupitanjetradicionalnauvjerenja(npr.,upjesmigdjedjevojka„gledapredase“,tosepredstavljakaolijepoponašanje;majkaseprikazujekaonerav-nopravnaipodređenamužukojegzovegospodarom;temeseksualnostiisazrijevanjaupjesmiseneotvaraju,negoseinterpretirajunanačindapjesmagovoriotuziiusamljenostiisl.).Tosenepotvrđujesamoulekcijamaitemamakojeseobrađuju,negosemoženaćiiuilustracijamakojepodržavajurodnestereotipe(jednadjevojčicabrišetablu,drugazalijevacvijeće,adječakčitaMalenovine).Poredudžbenika,kulturnistereotipiprisutniunašemdruštvureflektirajuseiuobrazovanju,usmisludajetradicionalizamprisutaniuizvođenjanastave.„Nastavniciteškoprihvatajuprom-jenekojezahtijevajuprocesglobalizacije isavremeni trendoviudruštvu.Većibrojnastavnikasmatradanajboljeradisvojposaopovećuhodanomsistemu,teonineprihvatajubilokakvu

47 Nastavniplanoviiprogrami,udžbeniciirodnistereotipi.SocijaldemokratskapartijaBiH,Forumžena.Sarajevo.(2016)


obukuiprotivesepromjenamabilokojevrste.”48

U tomsmislu,aupravcunekihbudućihdjelovanja,bilobidobro raditi naosposobljavanjunastavnikaistručnihsaradnikeškolekakobiuočiliproblemiadekvatnonanjegareagirali.Tosemožepostićikrozobukestručnogusavršavanjaprosvjetnihradnikakakobilakšeprepoznalii identificirali rizičnoponašanjeučenika injihovu izloženostnasiljuuporodici.Oviprogramimogubitiinkorporiraniudrugeprograme(prevencijazloupotrebaopojnihdroga,alkoholizam).

2.2. Porodica–rodnistereotipi-djeca

Tradicionalnarodnaideologijapodrazumijevarodnozasnovanupodjeluradaimuškudominaci-ju,dokegalitarnarodnaideologijazastuparavnopravnostobaspolaiodbacujetradicionalnerodnenorme.Moderneporodiceprakticirajukombinacijuijedneidrugeideologije.Tradicional-napodjelaulogaunutarporodicepodrazumijevadasuprugodlučuje,suzdržanjeupokazivanjuemocija,imainformacijevažnezasvesegmenteporodičnogživota,pasamimtimikontrolirakomunikacijuunutarporodice.Uegalitarnojraspodjelisvakipartnerimasvojekompetencijeiuporodičnomiuprofesionalnomživotu,komunikacijaječešća,osjećanjasepokazuju,pružaseuzajamnapodrška.(Todorić,Simić,2016).IzvještajUNICEF-aiz1992.godinenavodida:„Djevojčiceseodsamogpočetkasocijalizirajutakodaprihvatesituaciju i ideologijumuškesupremacije,kojadoprinosi tomedaseprihvatiprimjenaširokogdijapazonadiskriminatorskihpraksi.Toneznačisamodadjevojkeiženenisudruštvenoiideološkiopremljenedauzvrate(pačaknidaihdoveduupitanje)naotvoreneilipodrazumijevajućenepravdekojimasupodvrgnutenegodauodsutnostialternativnihmodelaiulogaponašanjaone,zapravo,usvajajuipropagirajudominantnesocijalneikulturnevrijedno-sti,kojesuusmjereneprotivnjihovevlastitespolnegrupe.“49

Rodnenormesudrugačijeurazličitimkulturama,aliseipakmoguidentificiratinekezajedničkekarakteristike.Usmisluranogutjecajanaličnostdjeteta,dječakeseučidanepokazujuslabost,emocijuinesigurnost.Značajpokazivanjafizičkesnageznačineplašitiseopasnostiirazmatratinasiljekaoprihvatljivputzarješavanjekonflikta.Vrednovanjesnagemožetakođerbitipoveza-nospojmomdasumuškarcisuperiornijiuodnosunaženezbogfizičkihrazlika iumnogimkulturamaodmuškaracaseočekujedaprimijenesiluiautoritetnadženama.Međuvršnjačkimmuškimgrupamapostojiizvjesnakoličina„rodnogpolicijskogdjelovanja“saciljemsprečavanjaponašanjanafeminističkinačin.50Tradicijeirodneulogemoguimatiutjecajanaobrazovniiz-bor,odnosnoizborzanimanja.

3. RODNI NORMATIVI I PATRIJARHAT

Muškostje,krozhistoriju,uskopovezanaspojmommoći,amuškarciseocjenjujuiprocjenjujupremaatributimamoćiistatusu,pričemusemislinanjihovufizičkusposobnost,političkiiekon-omskistatus.Patrijarhatjedruštvenisistemukojemmuškarciimajuprimarnumoć,dominantnisuupolitičkomživotu,kontrolirajuimovinu.Tojesistemukojemmuškarciimajumoćnadžena-ma,atosepreslikavainaindividualneodnose.Osnovnekarakteristikepatrijarhatasudom-inacijamuškarca,identifikacijamuškarca,muškaracucentrusvegaiopsjednutostkontrolom.Dominacijapodrazumijevadamuškaracodlučujeosvemu,usvimsferamaživota(udruštvuiuporodici),nanekojjepozicijimoćiisuperiornijije.Identifikacijajeneštoštobrinemuškarcei

48 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Documents/Prirucnik%20Ukljuci%20se%20u%20ravnopravnost%20polova_173274534.pdf49 Ibid.50 Prevazilaženjeneravnopravnosti.MuškarciirodnaravnopravnosturegionuOSCE-a.(2013)

potrebnaimjepotvrdanjihovogkvaliteta,snage,radneetike,racionalnosti.Upatrijarhatucen-taraktivnostiinapretkaležinamuškarcuionomeštaončinidadruštvoidenaprijed.Muškaracjeonajkojitrebastalnoimatikontrolu,kontroliratidruštveniživot,porodičnusituaciju,finansije,obrazovanježeneitd.Izvori patrijarhata usko su povezani s konceptom rodnih normi, ili setomdruštvenih normi inormiponašanjakojesesmatrajudruštvenoprihvatljivimzaodređenispol.

3.1. Patrijarhatkrozvrijeme

Glavaporodice(lat.paterfamilias)vlasnikjesvojinei„vlasnik“porodice,njenhranitelj.Istovre-meno,ženajeusmjerenanadomaćinstvoimajčinstvo,anjenradiukući,kaoinerijetkofizičkirad oko kuće, podrazumijeva se i nije priznat kao hraniteljski. Podređenost žene je dubokourezanauindividualne,sociološkeikulturnematrice,uporodičneodnose,javniživot.Također,krozhistorijusuženeupolitici,javnomživotu,obrazovanjuistvaralaštvubilerijetkost.Osnovnakarakteristikapatrijarhatasutradicionalnerodneulogeukojimajemuškaracjak,čvrs-tihstavova,odlučan,zaštitnik,dokježenaemotivna,iracionalna,slaba,podređena.Overodneulogesutakvekakvejesuibilobiponižavajućedamuškaracimanekuženskukarakteristikuiliženamušku.Rodneulogeseprvenstvenogledajukrozprizmuporodice,aliistotakoidruštvauopćeikaotakvirodnistereotipiprenosesesjednegeneracijenadrugu.Položaj žena određen je patrijarhalnom strukturomodnosa koja podrazumijeva hijerarhijskeodnose između spolova, podređenost ženamuškarcima i podređenost djece roditeljima. Po-dređenostženajejoševidentnijauslučajusiromašnihžena.Ovajpotčinjeniodnosjeposljedicapatrijarhalnematricedruštvenihkonstrukatarodnihuloga.Upatrijarhalnimdruštvimanadjecusenegledaisto.Rođenjedječakajeonoštosepreferira,zarazlikuodrođenjadjevojčice.Porodicajetagdjedijeteformiraprvestavove,gdjeformirastavotomekakoodnosiuporodicitrebajuizgledati.Natajnačindjecaindirektnoučeiorodnimulogama.Netrebazanemaritiniutjecajreligijeivjerskihinstitucijanastavoveirodnenorme,jervećinanjihsmatradajemuškaracsuperiorniji,anormekojesetičuporodice,braka,razvodainasli-jeđapretpostavljajusupremacijumuškarcanaspramžene.Većinareligijaodobravapatrijarh-alnevrijednostiisveglavnereligijeinterpretirajuikontrolirajumuškarcivišegranga.Modernodobajedonijeloodređenepromjeneipomakeuemancipaciji,takodase,paralelnosuspostavljanjemrodneravnopravnosti,pokušavaočuvatipatrijarhat.Težnjaemancipaciji je,očekivano, izraženijau razvijenimzemljama,dok je ispoljavanjepatrijarhalne tendencije, ta-kođeročekivano,najizraženijeuautoritarnimdruštvimasjakomreligijom.Ipak,globalizacijskitrendovizarezultatimajudaseiunajzaostalijimdruštvimamogunaćitragoviemancipacije.Inicijalniutjecajnaprocesemancipacijedolaziodmasovneindustrijskeproizvodnjekojaotvaravrataženamadadobijuzaposlenje,aliikaoposljedicaratnihzbivanja,jersuženezapošljavanenamjestimakojesumuškarcimoralinapustitiradiodlaskanaratišta(Offen,2015).Dugogo-dinajetrajalaborbaženazapravonaobrazovanje,posebnovisokoobrazovanje.PrviputsuženedobilepravoupisanauniverzitetuCirihu1863.godine,apravoglasateknakonDrugogsvjetskograta.Povećanjebrojaženakojesusticaleobrazovanjebilojeključnozaosvješćivanježena.Odnospatrijarhataiemancipacijeumodernomisavremenomdobumetaforičkisemožeup-oreditisa„sistemomspojenihposuda”.Štojevišeemancipatorskihpotencijalaupraktičnomilegislativnomsmislu,toćemanjebitiobnovestaroginovogpatrijarhata(Vujadinović,2016).


3.2. Kakomijenjatipercepciju?

Većsmoreklidasestavoviomnogimtemama,patakoiorodnojravnopravnosti,formirajujošuranojfaziodrastanja.Poredporodice,gdjedjecaformirajuprvestavove,istestičuiuobra-zovniminstitucijama.Ponašanjevaspitačicaivaspitača,nastavnikainastavnica,imaehoudječi-jimemocijamaiutječenanjihovoponašanje.Moždasuonistrožipremadječacima,anježnijipremadjevojčicama,češćetješedjevojčice,adječakepodržavajudasetakmičeitd.Međutim,nastavikadarmožeuraditisljedeće:- ukomunikaciji,igriiradusdjecomvodiračunaotomedaseigreiigračkenedijelenaonenamijenjenedječacimaionenamijenjenedjevojčicama;- netrebapodržavatiopredjeljenjedajesportzadječake,apleszadjevojčice;- podstaćidjecudaseigrajuigračkamauobičajenimazasuprotanspol;- izbjegavatidapodržiponašanjekojejeuskladusrodnimulogama(djevojčicespremajusobu,adječaciprenosestolove);- oporodiciiulogamauporodicirazgovaratibezstereotipa,nanačindasepodržavadadjecapomažuroditeljimaukućanskimposlovima,anemajci;- pričatipričekojeprikazujujunakeunestereotipnimulogama;- truditisegovoritiuobaroda(treneritrenerica,psihologipsihologinja),atakođeripovremenokoristitiženskiilimuškirodustereotipnimzanimanjima(policajka,vaspitač,vozačicaautobusa,medicinskibrat);- reagiratinakomentaredjece,pairoditelja,kojisadržestereotipe–dugakosajesamozadjevojčice,rozajebojazadjevojčice,dječacisunemirni,adjevojčicemirne;- djecutrebapodsticatidarazgovarajuostereotipima–zaštoidjevojčicenemoguigratifudbalsdječacima;- djecutrebaizlagatinestereotipima–naprimjer,dovestiimnekogakoobavljanestereotipnozanimanje;- dozvolitidadjecaispoljeemocije,npr.,dječacituguistrah;- netrebapohvaljivatiljepotu,izglediodjećusamokoddjevojčica.Jednakonetrebasamopohvaljivatihrabrostisnagukoddječaka;- kaddjecabudumalostarija,trebaihuključitiupronalaženjeiprepoznavanjestereotipainjihovopreispitivanje.51

4. MEDIJI I RODNE NORME

4.1. RodneulogeumedijimauBosniiHercegovini

Netrebazanemaritiulogumedijakojuoniimajuupotvrđivanju,tj.uodržavanjustereotipa,alitrebaznatidaonimogubitidobarnačinzapodizanjesvijestiizapromjenustavova.UBosniiHercegovinimedijisuglavni izvor informacija,pasamimtimstvaranjastavova i formiranjamišljenja,agrađaniBiHgajevelikopovjerenjeumedije.Naosnovupodatakaiz2019.godine(InternetWorldStats,2019),52postotakstanovnikakojiimapristupInternetusepovećaosa2,7%u2002.godinina80,8%u2019,dokFacebookima42,8%stanovnikaBiH.BosnaiHercegovinaje2005.godineučestvovalauGlobalMediaMonitoringProject(GMMP)„Whomakesthenews“,svjetskomistraživačkomprojektuopoložajuženaumedijimakojeseor-ganizirasvakepetegodine,koristećijedinstvenumetodologiju.Istraživanjeobuhvatasvemedije

51 Priručnikzakorištenjemetodologijeradacentarazaranirastirazvoj.SavetheChildren.Sarajevo.(2017)52 https://www.internetworldstats.com/stats4.htm#europe

–štampane,radio,televiziju,InternetstraniceiTwitter.GMMPjenajvećazagovaračkainicijativanasvijetuzapromjenuprisustvaženaumedijima.PrviGMMPzaBiHjepokazaodasu52%voditeljai49%reporterabiležene,dokjesamo15%vijestiuključivaložene.ŽeneuBiHsubiletemau11%medijskihizvještajakojisuseticalipolitikeivlade,u13%vijestikojesuseticaleekonomijeiprivredei14%vijestiotemikriminalainasilja.Kaotemavijestibiloje14%žena,21%subiliekspertizaodređenutemu,a10%ženasubileglasnogovornice.53

Desetgodinakasnije,situacijajesljedeća.Ženesubileprisutneusamo14%štampanihmedija,15%naradijui18%nateleviziji,doksumuškarcibilizastupljeniu82-85%vijestiusvimmediji-ma.Idaljesumuškarciključnefigurekadasepričaopolitici.Istovremeno,područjaukojimasuženenajmanjezastupljenesupolitikaivlada(16%uštampanimmedijima,naradijuitelevizijite8%naInternetuiTwitteru),kriminalinasilje(12%ukupno,odčega21%naInternetuiTwit-teru),umjetnost,mediji,sportislavneličnosti(13%,odčega36%naInternetuiTwitteru).Ženesudominantnoprikazanekaožrtvenesrećaisiromaštva(71%)ižrtverata(14%).Istovremeno,ženesubrojnijekaoreporteri(62%).Samo2%ženabilojeprisutnouvijestimaopoliticiivladi.Analizavijestiudigitalnimmedijimajepokazaladasuženeprisutneu75%vijestiotemamanaukeizdravlja,anakontoga,ekonomije(40%),doksumuškarcidominiralinaInternetu(100%uoblastipolitikeivlade,25%naukaizdravlje).Istiizvještajjepokazaopomakuupotrebigenderosjetljivogjezika.54

VijećezaštampuBiHizradilojeKodekszaštampuionlinemedijeuBiH55teučlanu4apropisujedaće„novinariizbjegavatidirektneiliindirektnekomentarekojimaličnostistavljajuuneravno-pravanpoložajiliihdiskriminirajupoosnovinjihovogspola,roda,spolnogidentiteta,rodnogidentiteta,rodnogizražavanjai/iliseksualneorijentacije”.UGMMPizvještajuza2010.godinujeistaknutoda46%medijskihpričapojačavarodneste-reotipe,4%osporava takve stereotipe,dok49%niti pojačavaniti osporava stereotipeu vezis rodom. Samo3% priča u Evropi je potaklo propitivanje pitanja jednakosti ili nejednakostispolova.56

Evropskaistraživačkamrežaomuškarcimaprovelajestudijuu10evropskihzemalja(Estonija,Finska,Njemačka,Irska,Italija,Latvija,Norveška,Poljska,RusijaiVelikaBritanija)oprikazivanjumuškaracaunovinamaidrugimmedijima.Studijajepokazaladaseizvještavanjezasnivanadominantnimpretpostavkamaomuškarcima,maskulinitetuimuškomponašanju(Hearn,2002).Medijisenebaveiskustvimamuškaracauvezisa,naprimjer,nezaposlenosti,iakosusemnogimuškarcimoralisuočitistimproblemom.Kadasuupitanjužene,umedijimasurijetkekampanjekojepromovirajuženekaoravnopravneudruštvu,negosunaprotivnajčešćeprikazaneustereo-tipnimulogama(majka,domaćica).Situacijanampokazujedasumediji,bilopisani,štampaniilielektronski,željnisenzacionalističkihvijestitakoda,nažalost,rodnozasnovanonasiljeskoropauvijeknađesvojemjestoumedijima.Izvještavanjaoovimtemamamoguseinterpretiratikaodapodržavajustavdajenasilje,kojepočinimuškaracnadženomidjecom,očekivano.Dječacisuposebnoaktivnikadajekorištenjemedijaupitanju,takodajezapretpostavitidaporukekoječujuilipročitajuumedijimaimajuvelikiutjecajnanjih.Saciljemdasepodstakneodgovornomedijskoizvještavanjeorodnozasnovanomnasilju,iz-rađen je Priručnik za izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju (Dekić, 2017). Priručnik sa-držikonkretnesmjernicekojetrebajupomoćimedijskimradnicimadasvojimizvještavanjeminačinomizvještavanjadoprinesudajavnostaktivnijereagiranaslučajevenasiljaidaseuključiuprevencijunasilja.

53 http://cdn.agilitycms.com/who-makes-the-news/Imported/reports_2005/gmmp-report-en-2005.pdf54 http://cdn.agilitycms.com/who-makes-the-news/Imported/reports_2015/national/Bosnia-Herzegovina.pdf55 https://www.vzs.ba/index.php/vijece-za-stampu/kodeks-za-stampu-i-online-medije56 http://whomakesthenews.org/gmmp/gmmp-reports/gmmp-2010-reports


Također,KomisijazajednakemogućnostimuškaracaiženaVijećaEvropesmatradajepotrebnopreduzetiodređenekorakekakobiseeliminiraladiskriminacijakojajeprisutnatokomreklam-iranjaukojimasekoristestereotipneinerealneslikeouloziifunkcijamaženaimuškaracaudruštvu.57Komisijapromovirapristupkojičinetrielementa.Prvielementsudržavnezakonskeregulative,uključujući i kodekseo reklamiranju.Drugielement je samoreguliranje reklamnihagencijaiizradaetičkihsmjernicaoprikazivanjumuškaracaiženaureklamnojindustriji.Trećielementpodrazumijevaobukejavnostikakobimoglikritičkidareagirajunaseksističkoiliste-reotipnooglašavanje.Odposebnejevažnostidaseukažeinastereotipnoprikazivanjemuška-raca,anesamonastereotipnoprikazivanježena,odnosnodaseohrabričešćepromoviranjepozitivneinestereotipneslikeimuškaracaižena.IstraživanjeomedijskomizvještavanjuorodnozasnovanomnasiljunadženamauBosniiHer-cegovini,58kojejeproveoUNWomen2016.godine,dajeosvrtnaizvještavanjamedijaorodnozasnovanomnasilju.Kakosemoževidjetiizizvještaja,orodnozasnovanomnasiljumedijiiz-vještavajugotovosvakodnevno.Toupućujenatodajetajproblemprepoznat,alisudetaljnijeanalizepokazaledasečlancionasiljunadženamatičukonkretnogslučaja,anisučlancikojisetematskivežuuzpojamnasiljanadženama,nebavesetimdruštvenimproblemom,nitinjegov-omprevencijom.Ipak,oko20%članakakojisebavetemomrodnozasnovanognasiljananekinačinjepropitivalostereotipe.UizvještajujenavedeniprimjerubistvadjevojkeuOlovuokomesumedijiizvještavaliu„crnojhronici”,aubistvonisupovezivalisarodnozasnovanimnasiljem.Kaovidnezadovoljstva,ženeuOlovususeokupile8.martaiprotestnomšetnjomsimboličneobilježileMeđunarodnidanžena.

4.2. Dobriprimjeri

Učešće udruženjaNovi put izMostara uGMMP-u 2015 omogućilo je da se podigne svijestnovinara inovinarkiovažnosti rodneravnopravnosti, tepodstaknupromjenestavovapremaženamasaciljemmedijskogzagovaranja,ausvrhuprevazilaženjapostojećihrodnihstereotipaiunapređenjasenzibilitetaorodnojravnopravnosti.KrozpredstavljanjerezultataGMMPizvješta-ja,Noviputjeradionapodizanjusvijestioznačajurodneravnopravnosti,rodnozasnovanomnasiljuizagovaraozamedijskoizvještavanjekojebirezultiraloprevazilaženjempostojećihrod-nihstereotipa.Projekt„Isključimonasilje–medijiprotivnasilja”,kojijeUdruženjeBHnovinara,usaradnjisaAsocijacijomXYiuzpodrškuUNWomeniŠvedskemeđunarodneagencijezarazvojisaradnju(SIDA), realiziralo2017.godine sastojao seod radionica zanovinare, studente iblogere saciljem povećanja kapacitetamedijskih profesionalaca pri izvještavanju o rodno zasnovanomnasilju.Usklopuprojektaorganiziranojeitakmičenjezanovinareiblogerezanajboljemedijskesadržajeotemirodnozasnovanognasilja,asaciljempromocijepravaiinteresažrtava,stavl-janjemukontekstpitanjarodnozasnovanognasilja.Također, na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra 2016. godine, Udruženje zahrišćanskukomunikaciju (Association forChristianCommunication-WACC),GMMPmreža idrugipartnerinajavilisukampanjusaciljemzaustavljanjaseksizmaumedijimado2020.go-dine.Ciljkampanjejedasepodstakneipomognezagovaranjepromjenamedijskihpolitikainovinarskeprakse.

57 Theimageofwomeninadvertising,CommitteeonEqualOpportunitiesforWomenandMentotheParliamentaryAssembly,CouncilofEurope,Doc.11286,21 May 2007.58 https://www.undp.org/content/dam/unct/bih/PDFs/UN%20WOMEN/Istrazivanje_o_medijskom_izvjestavanjuUNWOMEN_BiH_BHS.pdf

5. OBRAZOVNI MODELI PREVENCIJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA

Kaoštojevećrečeno,analizaudžbenikajepokazaladaseuredovnomškolskomsistemuneposvećujepažnjarodnojravnopravnosti.IakoZakonoravnopravnostispolovapropisujedaćebitieliminiraninastavniprogramikojisadržestereotipnudruštvenuulogumuškarcaižene,kaoidaćesadržajikojipromovirajujednakostspolovabitisastavnidionastavnogprogramazasvenivoeobrazovanja,djevojčiceidječaci,kaoiženeimuškarci,idaljesuprikazaniustereotipnimulogama.Stoga, kako bi radili na razumijevanju koncepta rodne ravnopravnosti i podizanju svijesti onjenomznačaju,brojneorganizacijeiudruženjagrađanasurealiziralirazneprogramekojisuseticalirodneravnopravnosti.

5.1. RodnaravnopravnostkrozprojektneaktivnostiuBiH

VelikibrojnevladinihorganizacijauBosniiHercegovini,najčešćeusaradnjiiuzfinansijskupo-drškumeđunarodnihorganizacija,realizirarazličiteprogrameotemirodneravnopravnostiistimuvezirodnozasnovanognasilja,vršnjačkognasiljaislično.Navodimonekeodnjih.Od2006.godinedodanas,CareInternationalslokalnimpartnerimanaBalkanuaktivnopro-vodiprojektkojiseodnosinaprevencijurodnozasnovanognasiljaistereotipa.UokviruprojektajednaodvažnihkomponentijeiinicijativamladihpoznatapodnazivomBudimuško.59Projektje regionalnog karaktera i uključujemlade iz Bosne iHercegovine, Srbije iHrvatske. Tokomodrastanja,asamimtimiformiranjastavova,najvećiutjecajnaizgradnjustavovakodmladića,aidjevojaka,imajudruštveniivršnjačkiutjecaji.Ciljprojektajeosnažitimladiće(od13do19godina)da izgradestavove iponašanjakojadoprinose rodnoj ravnopravnostiudruštvu.Ta-kođer,radisenajačanjumladićadanitibiraju,nitiprihvatajunasilnoponašanjepremavršnjakuilisuprotnomspolu.Projektsedominantnoprovodiuškolama,stimštopostojeibrojneakcijeikampanjeuzajednici.Istiprojektprovodeijošnekepartnerskeorganizacije,poputAsocijacijeXYSarajevo,kojajekaonastavakaktivnosti1.12.2017.počelasrealizacijomprojekta„Inici-jativamladića–promoviranje zdravijih životnih stilovameđumladimauBosni iHercegoviniosporavanjemrodnihstereotipaII“i„InicijativamladićaII“.60Krajnjiciljprojektajedasepovećaprihvatanjezdravih,nenasilnihirodnoravnopravnihživotnihstilovakodmladićaidjevojakauBosniiHercegovini.Tokom2015.godine,UdruženeženeBanjaLuka,GlasženeBihać,UdruženježenaDerventa,ŽeneženamaSarajevoiAmicaEducaTuzlarealiziralesuaktivnostiusklopuprojekta„Prevenci-jarodnozasnovanognasiljauškolskomokruženju”.61Aktivnostisuuključile1.711djece,482roditeljai142nastavnikakojisuseupoznalisoblicimaiuzrocimavršnjačkogirodnozasnova-nognasilja,aunaprijedilisuisvojaznanjaorodnojjednakosti,rodnozasnovanojdiskriminacijiirodnozasnovanomnasilju.Također,zahvaljujućiovimprojektima,11osnovnihisrednjihškolaprimjenjujemodelvršnjačkeedukacijeoprevencijirodnozasnovanognasilja,uokvirukojegsu33učenikapostalavršnjačkiedukatorizaovutemu.Uškolskoj2015/2016.godiniuosnovnimškolamaPosavskogkantona(Orašje,DonjaMahala,Vidovice,Boka,Domaljevac,TolisaiOdžak)realiziranjeprojekt„Prevencijavršnjačkognasilja

59 http://www.pm.rs.ba/programi/budi-musko/60 http://www.asocijacijaxy.org/inicijativa-mladica--promovisanje-zdravijih-zivotnih-stilova-medju-mladima-u-bosni-i-hercegovini-osp61 https://infondacija.org/rodno-zasnovano-nasilje-u-skolskom-okruzenju


irodnozasnovanognasiljauosnovnimškolama“.62Projektjedjeci,nastavnicimairoditeljimaosiguraoinstrumente,vještineiznanjapotrebnadaaktivnoreagirajunarizikevršnjačkogirod-nozasnovanognasilja.Aktivnostiunutarprograma„Prevencijerodnozasnovanognasilja“,63Infondacijajerealiziralakrozdvapravca.Jedanjeuključivaoraduškolama,krozedukacijeučenikainastavnika,sacil-jempodizanjasvijestiučenikaopitanjurodneravnopravnosti.Zaučenikesrednjihškola,kojisuimalinegativnaiskustvauintimnimvezama,pokrenutjeprogrampodrškekojijepodrazumije-vaoedukacijuvršnjačkihsavjetnika,pružanjestručneisavjetodavnepodrškekakobiostvarivalisigurneikvalitetnepartnerskeveze.DrugipravacseprovodiokrozinicijativemladihururalnimdijelovimaBiH,usmjerenekapodizanjusvijestioprisutnostirodnozasnovanognasilja.FondacijaCUREučestvovalajeurealizacijiprojekta„Kakozaustavitirodnozasnovanonasilje?“(2016-2017).64Projekt,kojijezaciljimaodakrozumjetnostosnažipojedincadastvoripozitivnepromjeneusvomokruženju,realiziranjekrozvišeaktivnosti:predstavljanjeumjetničkihradovaotemi„Nultatolerancija”nanasiljekojesevršinadženamaidjevojčicama;onlinekampanja16danaaktivizma;obukeiradioniceupetbh.gradova;putujućiumjetničkikaravan.Usklopuprojektaorganiziranajeizložba„Umjetnostkaomedijzaprevencijurodnozasnovanognasilja“kojajezaciljimalapredstavitiradovemladihumjetnicatemeljenenapropitivanjurodneravno-pravnosti,položajaženeubh.društvu,kaoiuborbiprotivpatrijarhata.FondacijaUdruženeženeizBanjeLukeprovodilajeprojekt„Preventivneaktivnostirodnozas-novanognasilja”.65ProjektjeutrogodišnjemtrajanjuimplementiranuosamosnovnihškolaururalnimpodručjimaopćineGradiškaigradaBanjeLuke.Evaluacijomodržanihradionicazaučenike/iceodpetogdodevetograzredautvrđenojedaučenici/iceimajuveomanizaknivopre-thodnihznanjaopitanjurodneravnopravnosti,jednakostiiprevencijerodnouvjetovanognasil-ja.Njihovistavovionavedenimtemamauglavnomsuzasnovaninatradicionalnoučvršćenimiukorijenjenimrodnimstereotipimaiinformacijamadobijenimizporodičnogiliškolskogokružen-ja,putemmedija,Internetaidr.Djecaodređenenametnuterodneulogeilineprepoznajukaotakve,iliuopćenepropituju.Konstatiranojedatemekojeseodnosenarodnuravnopravnostnisuobrađivaneuškoli,nitiuporodičnomokruženju.Uradusnastavnimistručnimosobljemškolauključenihuprojektpotvrđenojedaserodni,aliimnogidrugistereotipi,ninakojinačinnedovodeupitanjeunutarobrazovnogsistema.Međutim,radionice,nakojimajeučestvovalonastavno i stručnoosoblje, ocijenjene su pozitivno, jer su omogućile drugačije sagledavanjekontekstarodneravnopravnostiiprevencijerodnozasnovanognasiljauškolskimzajednicama.Posebnizahtjeviodnosilisusenaizdvajanjeviševremenazadiskusijuirazmjenustavovauvezisnavedenimpitanjima,tenavođenjeprimjerakojisunaučnozasnovani,kaoiprimjeraizdrugihkulturasaciljemboljegrazumijevanjauzroka,posljedicaimodelapreveniranjanasilja.Kaodioprojekta„Prevencijavršnjačkogirodnozasnovanognasilja“,ausaradnjisaTranskul-turnompsihosocijalnomobrazovnom fondacijom (TPO Fondacija) iz Sarajeva,Ministarstvomobrazovanja,nauke,kultureisportaHNK,PedagoškimzavodomMostariZavodomzaškolstvo,udrugojpolovini2018.godineodržanisuseminarizanastavnikeu10osnovnihškolauMosta-rusaciljemosnaživanješkolskesredineuprevencijisvihoblikanasilja,kaoipodizanjasvijestioneprihvatljivostinasiljakaomodelaponašanja.Naseminarima,čijesutemebileSociologijarodaiRodnozasnovanonasiljeteTraumaikakoutječenakvalitetživota,učestvovaloje200nastavnikainastavnica,školskihpedagogaipedagogica.Odoktobra2019.godineAsocijacijaXY,u saradnji saForumTeatrom iz IstočnogSarajeva,OtaharinomizBijeljine,NovomVizijomizNovogTravnikaiCentromzaizgradnjumiraizSansk-

62 https://www.zupanijaposavska.ba/projekt-prevencija-vrsnjackog-nasilja-i-rodno-zasnovanog-nasilja-u-osnovnim-skolama/63 https://infondacija.org/06-264 http://www.fondacijacure.org/index.php?do=article&article_id=89265 https://www.amicaeduca.ba/prevencija-rodno-zasnovanog-nasilja-u-skolama.pdf

ogMosta,provodiprojekt „Uključenost zajedniceu smanjenje rodnih stereotipa i eliminacijunasiljanadženamaidjevojčicama“.66ProjektjenastavakedukativnogProgramaYipredstavljaobrazovnialatkojikrozprimjenuradionicavodikajačanjupsihosocijalnihvještinakodučenikasrednjihškola.Projektneaktivnostisuusmjerenenajačanjekapacitetalokalnihzajednicadasa-mostalnoprovodesveobuhvatneinaučnoutemeljenepreventivneprograme,jačanjekapacitetanevladinihorganizacijadabududostupanedukativniresursulokalnojzajedniciukojojsusm-ješteneinajačanjekapacitetasrednjihškolauciljuuspostavljanjaškolaizvrsnostizaprevencijunasilja.

6. DODATNI ASPEKTI I KORELATI RODNIH NORMIUovomdijelućemodatipregledistraživanjakojasetičurodnozasnovanognasilja,rodnihste-reotipatepovezanostirodnihstavovaidrugihpojava.Infondacija,usaradnjispartnerskimorganizacijamacivilnogdruštva,provelajeistraživanjeuBiH(2016)dabiutvrdilaprisutnostioblikerodnozasnovanognasiljauadolescentskimpartner-skimvezama.Dioistraživanjaseodnosionautvrđivanjeporodičnihfaktorarizikaistavovakojidoprinoseovojpojavi.Ispitivanjejeobuhvatilo2.397učenikasrednjihškola,uzrastaod16do19godina,iz23gradauBiH.Rezultatiistraživanjasupokazalida67,7%ispitanihimabaremjednoiskustvonekogoblikarodnozasnovanognasiljausvojimdosadašnjimpartnerskimve-zama.Kontrolaimanipulacijasunajširiobliknasilja(61,9%),doksuseksualnoifizičkonasiljeprisutniumanjojmjeri.Rezultatisupokazaliidasustavovi,kojisuzasnovaninatradicionalnimuvjerenjimaorodnimulogama,stereotipimaipozitivnimstavovimapremanasiljuuopće,pov-ezanisnasiljemupartnerskimvezama.Najznačajnijifaktoririzikaizporodiceispitanika,akojisupovezanisnasiljemupartnerskimvezamasu:alkoholizamizloupotrebadroga,svjedočenjenasiljuiiskustvoemocionalnognasilja,zatimpsihijatrijskiporemećaji,hroničnebolestiiprob-lemisazakonomnekogodčlanovaporodice.67

Usklopuprojekta„JačanjeinstitucionalnogisocijalnogodgovoranarodnozasnovanonasiljeuBiH”,InfondacijajeuradilaanalizustanjakojujepredstavilauIzvještajuorezultatimainicijal-nogistraživanja.68Rezultatitogistraživanja,provedenoguosamruralnihzajednicanapodručjuopćinaLivno,BosanskoGrahovo,GornjiVakuf-Uskoplje,Derventa iBrod,ukazujudavećinamladihsmatradafizičkonasiljepremaženamanijeprihvatljivo(83,4%).Također,daženeima-jujednakopravokaoimuškarcinavisokoobrazovanjesmatra74,5%ispitanika,dokizmeđu62,7%i73%njihjemišljenjadaodgajanjedjeceikućanskeposlovepartneritrebajuzajedničkiobavljati.Ipak,kadasuupitanjurodnistereotipi,40,5%ispitanikasmatradajeprirodnijedamuškarac zarađuje, dok je 26,3% izjavilo da ženama na prvommjestumoraju biti potrebeporodiceidasuoneobavezneslušatimuža(20,7%).Nadalje,18,1%ispitanikasmatradajeneprihvatljivodamuškarcipokažuemocije,dok suza14,9%-26,2%kontroliranjeponašanjapartnera i ljubomorapoželjni.Ovakvi stavovi kodmladihnajvišekoreliraju sa zloupotrebomalkoholauporodici (39,1%),pri čemu28,7% ispitanika izjavljujedaseovoponašanje rjeđepojavljuje,a10,4%daseopijanjenekogodčlanovaporodicečešćedešava.Korelacijajeznača-jnaisiskustvomemocionalnognasiljakojejedoživjeloukupno24%ispitanika,dokje21,9%svjedočiloemocionalnomnasilju,a18,8%jeimaloiskustvasafizičkimnasiljem.Nakonnizaak-tivnostirealiziranihusaradnjispartnerskimorganizacijama,akojesuzaciljimaleunapređenje

66 http://www.asocijacijaxy.org/ukljucenost-zajednica-u-smanjenje-rodnih-stereotipa-i-eliminaciju-nasilja-nad-zenama-i-djevojcicama67 https://infondacija.org/wp-content/uploads/2016/09/Izvjestaj-o-istrazivanju-rodno-zasnovanog-nasilja-u-BiH-2016.pdf68 https://infondacija.org/wp-content/uploads/2017/04/Ja%C4%8Danje-institucionalnog-i-socijalnog-odgovora-na-rodno-zasnovano-nasilje-u-BiH.pdf


znanjaipodizanjesvijestioprisutnosti iproblemimarodnozasnovanognasilja,upoznavanjestanovništvasinstitucionalnimmehanizmima,protokolimaireferalnimsistemomuslučajevimarodnozasnovanognasilja,urađenojeizavršnoistraživanjekojejepokazalopomakeustavovi-mamladihosoba.„Značajnipomacisusepokazalizastavotomedadjecutrebajuodgajatisamožene.Upočetnomistraživanju40,5%ispitanikaseslagalosastavomda‘ako jesamojedanpartnerzaposlen,prirodnijejedajetomuškarac’,štosepromijenilona20,5%ispitanikaunovijemuzorku.Tajrezultatukazujenaznačajnepromjeneustavumladihuodnosunarodneuloge. Statistički značajnim su sepokazali i rezultati za stavku ‘muškarci ne trebajuplakati ipokazatikadsuranjiviiemotivni’.Tobiznačilodajedošlodosmanjenjabrojaispitanikakojipodržavajustavotomedamuškarcinetrebajupokazatiemocije,odnosnodopovećanjabrojaonihkojiseprotivetomestavu.”69 Tokom2018.godineCentarzadruštvenaistraživanjaAnalitika,usklopuEU-UNWomenregio-nalnogprograma„Provođenjenormi,mijenjanjemišljenja“,provelojeanketiranjenauzorkuod504žene,djevojke,muškaracaimladićau27općinauurbanimiruralnimsredinama.Rezultatianketiranjasupokazalidavelikibrojispitanikanijebioupoznatsačinjenicomdasuinasiljekojenijeisključivofizičko,kaoidrugimanjepoznatioblicinasilja,kažnjivizakonom.Kadsegovoriopoznavanjukojejenasiljekažnjivo,muškarciimajuvećeznanjeotomeodžena.Naprimjer,neš-tovišeod30%ispitanikajeznalodajeekonomskonasiljekažnjivozakonom.Nadalje,bezob-ziranatoštoje96%ispitanikaznalodajesilovanje/seksualnozlostavljanjekažnjivozakonom,samo51%jevjerovaodabiosobabilakažnjenaukolikobinametnulaseksualniodnossvojojpartnerki/partneru. Također, iako je 88% ispitanika znalo da je fizičko nasilje krivično djelo,samo73%ihvjerujedabiosobakojajevršilanasiljenadnevjenčanimpartnerom/partnerkomzatobilaikažnjena.Značajanpostotakispitanikajepokazaostavovekojiopravdavajunasil-jenadženama.Naprimjer,preko30%muškaracasmatradaukoliko tokomseksualnogčinaženaneuzvratifizičkomsilom,tonijesilovanje.Takvistavoviumanjujuodgovornostpočinilacaistavljajuteretkrivicenažrtvu.Kadjeriječospremnostidaspriječeiliprijavenasilje,91%ispi-tanikaspremnojepružitipomoćženikojutučemuž,asamo27%jespremnopodruzetiakcijudasprijećenasiljeprotivLGBTQIosoba.Usmislustavovaorodnimulogama,muškiispitanicisupokazalivećupodrškutradicionalnimrodnimulogamakojilimitirajumogućnostiisigurnostzažene.Sobziromnatodamuškarciimajuekonomsku,političkuidruštvenunadmoćnadženama,veomajevažnoraditismuškarcimaimladićimakakobisevršioutjecajimijenjalinjihovistavoviivjerovanjaorodnimnormama.Umartu2020.godineMisijeOSCE-auBosniiHercegoviniobjavilajeizvještaj„DiskriminacijauBosniiHercegovini:percepcije,stavoviiiskustvajavnosti“,kojipredstavljaanalizuistraživanjakojejeOSCEproveotokomaugustaiseptembra2019.godininauzorkuod1.001punoljetneosobe,odtoga523muškarcai478žena.Analizajepokazaladajediskriminacijanaosnovuspola čestapojava. Izvještaj navodi i to da je29% ispitanika/ca izrazilo uvjerenje da žene imuškarcinisujednakipopriroditakodainemoguimatiistudruštvenuulogu.Također,36,9%ispitanika/cajeizrazilouvjerenjedasuženeboljeprilagođenezabriguoporodicinegozaradizvankuće,a34,2%jeizjavilodasumuškarciboljipolitičkilideriodžena.Ovibrojevipokazujudastanovnici/eBiHrazličitogledajunapoložajmuškaracaiženaudruštvu,amnogi/epodrža-vajutradicionalnupodjeludruštvenihulogapremaspolutenatajnačinograničavajuženeuonomeštamoguilinemoguraditi.Stavovi34,6%muškaracai22,8%ženakojivjerujudaženeimuškarcinisujednakipoprirodiidazatonemoguimatiistudruštvenuulogu,ukorelacijisusastručnomspremomispitanika(41,2%završenaosnovnaškola,30,4%završenasrednjaškolai22,7%visokoobrazovanih).Također,stavovi48,8%muškaracai23,8%ženadasuženeboljeprilagođenedasebrinuoporodicinegodaradeizvankućeistotakosuukorelacijisastručnom

69 https://infondacija.org/wp-content/uploads/2018/11/Matra-komparativni-rezultati-istrazivanja-PDF.pdf

spremom (58,8%osnovna škola, 38,3% srednja škola i 28,4% visokoobrazovanih). Kada sevršilaanalizanaosnovuspolaispitanika/ca,otkrivenojedasumuškarcivećizagovornicitradi-cionalnihuloganaosnovuspola.Naprimjer,45,5%muškaraca,alisamo18,3%ispitanihžena,izjavilojedasumuškarciboljipolitičkilideriodžena.Kadagovorimooličnomiskustvudiskrimi-nacijenaosnovuspola,25,3%ispitanikajereklodasusvjedočilidiskriminacijinaosnovuspola.Velike varijacije po osnovamadiskriminacije uočene su u iskustvima sa diskriminacijom kodispitanikakojiimajurazličitnivoprihoda.Takoje26,9%ispitanikanižihprihoda,9,3%ispitan-ikasrednjihprihodai22,1%ispitanikavišihprihodaizjavilodasudoživjelidiskriminacijuzbogspola.Rezultatiistraživanja(Gerber,1991)pokazujudaspolnistereotipiopozitivnimosobinama,kaoštosuprilagođavanjeibrigazadruge,nastajuzbogmoćikojajeprethodnododijeljenasvakomspolu.Konačnirezultatipokazujudazlostavljanaženaimamanjeosobinaikapacitetapoveza-nihsadjelovanjemnegozlostavljanimuškaracicijeliodnos,tj.vezakarakteriziranajesamanjepozitivnihosobinazajedništvakadajeprijemuškaraczlostavljačnegožena.Ekonomskonasiljejejedanodključnihoblikanasiljakojimnasilnipartnervršikontrolunadžen-omipokazujesvojumoć.Ekonomskonasiljejeuuskojvezisekonomskomnezavisnošćužene,(patrijarhalnom)strukturomdruštvairodnomsocijalizacijom.Visoka zastupljenost rodnozasnovanognasiljaupartnerskimvezamamladih injegovapov-ezanost s porodičnim faktorima rizika poziva na odgovorniji, blagovremeni i aktivniji odnospremamladimakrozrazličitepsihoedukativne,preventivneiinterventneprograme.Usmislurodnihstereotipa,ranijaistraživanja(PrenticeiCarranza,2002;Rudmanetal.,2012)pokazalasudaseočekujedaženabudetopla,osjetljiva,otvorenazasaradnju,daizbjegavadominaciju,agresivnost,aroganciju,dokmuškarcitrebajubitiasertivni,takmičarskinastrojeni,nezavisni, te ne trebaju pokazivati slabost, nesigurnost, emocije.Deskriptivni rodni stereotipi(uvjerenjakojasuponašanjatipičnazamuškarce,akojazažene)moguizazvatipredrasudeidiskriminacijunaosnovunepodudaranjaizmeđurodnihstereotipaiuloge.Preskriptivnistereo-tipitakođermoguizazvatipredrasudeakonekoprekrširodnenorme.PremaKoenigu(2018),deskriptivnistereotipikoddjecevisokokorelirajusapreskriptivnimstereotipima.Osmond (1975)u rezultatima istraživanjapokazujeda je višemuškaracanegoženadavalotradicionalneodgovoreorodnimulogama,dokjevišeženanegomuškaracapružiloodgovorekarakterističnezamodernestavoveorodnimulogama.Uistraživanju(Leutar,2002)kojejeuključivalomaturanteinjihoveroditeljeizAustrije,PoljskeiHrvatske,višeodpolaroditeljaseslažestvrdnjomdajeboljedaženabudekodkuće,doksemladimanjeslažustomtvrdnjom.Takođerjeutvrđenodamjestostanovanjanemauloguustavovima,doksupronađenerazlikesobziromnaspolinivoobrazovanja.Ženesuvišeodmuškaracasklonemišljenju,posebnoonesmanjimstepenomobrazovanja,daženamožebitizaposlenaidobramajka.Usvetrizemljejeutvrđenodapostojipodjelaposlovaunutarporod-icenamuškeiženske.Kadajeriječodonošenjuodlukaunutarporodice,prevladavazajedničkidogovor,alisemoguprimijetitiinekielementitradicionalneporodice;obrazovanijiroditeljisumanjeopterećenitradicionalnimvrijednostimauporodici,alinetrebazanemaritiniindividualnekarakteristikepartnera.Galić(2004)jeutvrdiodasuserazlikeustručnojspremipokazaleznačajnimzatrifaktora:1.tradicionalističkepredrasudeidodjeljivanjerodnihulogaženiimuškarcuudruštvupremapatri-jarhalnomrodnomodnosu;2.ustrajnostporodičnogpatrijarhatainasilnogponašanjapremaženama,svaljujućičakikrivicuzatakvoponašanjenažrtve;3.potrebazaukidanjempatrijar-hataiuspostavljanjeegalitarnogdruštva.Dokazanojedaodslabijegobrazovanjavjerovatnijesemožeočekivatirigidnijipatrijarhalnikoncept,dajevećavjerovatnoćadaonisvišimstepenomobrazovanjaneprihvatajuustrajnostporodičnogpatrijarhatainasilnogponašanjapremažena-

33ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU

ma,doktrebaimatistepenobrazovanjanižiodzanatskogdabisepokazalarazlikaushvatanjupotrebezaukidanjempatrijarhata,atarazlikapostojiuodnosunavišuškolu.Istraživanjekojesetičepoimanjabračnezajednice(Denmark,Shaw,Ciali,1985)pokazujedajepronađenavezaizmeđurodnihulogainačinaživljenjauzajednici,tojeste,dajekodispitanikakojisuubračnojzajedniciizraženijetradicionalnoshvatanjerodnihuloga.Zatim,dokjerazlikaizmeđumuškaracaiženapremabrojusatiusedmiciprovedenihukućanskimposlovimavećazabračneparove,nevjenčaneženesuidaljeizvještavaledatrošegotovodvostrukovišesatinakućanskeposloveodsvojihpartnera.Također,vezaizmeđusatiradaukućiiseksualnihulogapronađenajesamozamuškarce.Kakočinjenicadalijenekozaposlenilineutječenaučestvovanjeuženskimzadacima,pokazalisuBeckmaniHouser(1979)kojisureklidasuženesvišimstatusomzaposlenjapokazalerela-tivnomanjeučestvovanjeuženskimzadacimanegooneženekojeimajunižistatuszaposlenja.

1. MODALITETI I PREPORUKE ZA UKLJUČIVANJE OČEVA I MAJKI U ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA

1.1. Uvod

Porodicapredstavlja jedanodnajutjecajnijih faktoranaproces socijalizacije djeteta uokvirukojeg se usvajaju i razvijaju rodno tipična ponašanja, stavovi, preferencije i osobine ličnosti(Galambos,2004).Rodnotipičnaponašanjarazvijajuseprekoprincipasocijalnogučenjakojepodrazumijevadadijetekrozpotkrepljivanjeikaznunaučidapretpostavikojeponašanjedovodidoodgovarajućegishoda(Bandura,1989).Djecatakođeručeodsvojihmodela,opažajućinji-hovaponašanjaireakcijeokolinenanjih,usvajajućionaponašanjakojasudoveladopohvalei/iliodobravanja(Lips,2007).Prematome,okolinakojanagrađujedječakezatipičnomuškaponašanja,akažnjavaihinegodujekadaseponašajufeminizirano,doprinosiusvajanjurodnotipičnogponašanjaiinternalizacijitakvepodjeleponašanja.Ovakvipostupcivodekaformiranjuinternaliziranihnormiorodnomponašanjukojesedaljeprenosenasljedećegeneracije.Poredteorijesocijalnogučenja,kognitivističkaperspektivadalajeznačajandoprinosobjašnjen-juprocesausvajanjarodnotipičnogponašanja.Kognitivističkimodelipretpostavljajudajedijeteaktivnousvomprocesusocijalizacijetedaonoaktivnoistražujeikoristidostupneinformacijeizokolinekojesuodgovarajućezanjegoveličneciljeve(Lips,2007).Takodijetekojedolaziiztradicionalne,rodnoneravnopravneporodice,nemoranužnodausvoji takavsistempodjeleulogaukolikoimakontinuiranikvalitetankontaktsaporodicomkojanjegujerodnuravnoprav-nost.Istraživanjapotvrđujupostojanje razlikauodnosimapremaženskoj imuškojdjeci.Očevi segrubljeigrajusadječacimanegosadjevojčicamaipokazujuizrazitonegativnereakcijenafem-iniziranaponašanjasvojihsinova(Maccoby,1998).IstraživanjeprovedenouHrvatskoj2010.godine,kojejeuključivalo1.363ispitanika,uglavnomjepotvrdilohipotezuonegativnomutjecajuranognegativnogiskustvanavećuosviještenostoproblemu rodneneravnopravnosti. Imuškarci i ženekoji sudoživjeli rodnuneravnopravnostimalisupozitivnijestavovepremarodnoravnopravnomsistemukaoivećuspremnostnaaktivnodjelovanjeprotivrodnediskriminacije.Također,ženekojesubilerodnodiskriminiranepercip-irajuhrvatskodruštvokaovišerodnodiskriminatornonegoženekojenisuimaletakvaiskustva(Kamenov,etall.,2010).IstraživanjejavnogmnjenjaorodnojravnopravnostiprovedenouRepubliciSrpskojprovjeravalojeintenzitetprihvatanjaiskazakojisureflektiralistrukturupatrijarhalnogsistema.Višeod40%ispitanikaizrazilojeslaganjesastavomdajezadatakmuškarcaosiguravanjeprihoda,abrigaoporodicizadatakžene,odkojihje59,4%patrijarhalnevrijednosneorijentacije.Poredtoga,skoropolovinapatrijarhalnoorijentiranih ispitanika (49,1%)usaglasilo se sa stavomdama-jketrebajuodlučivatiovaspitanjudjece.Ovakvipodaciukazujunainstitucionaliziranenormevezaneuzmuškarceodkojihseočekujeminimalnouplitanjeuvaspitanjedjece(Centarzadrušt-venaistraživanja,2012).

PO

GLA

VLJ

E 2


1.2. Primjerimodalitetazauključivanjeočevaimajkiueliminacijurodnihstereotipa

Kampanja Super tata

Super tata je kampanja nastala kao dioMenCare globalne kampanje za promoviranje uk-ljučivanjamuškaraca kao ravnopravnih, odgovornih i nenasilnih očeva i staratelja. U ovomtrenutkuMenCarevodiaktivnekampanjeupreko25zemaljanapetkontinenata.KampanjanaBalkanuseodvijalapodpokroviteljstvomorganizacijeCareInternational,auBosniiHercego-viniaktivnosujeprovodiliInstitutzarazvojmladih,PerpetuummobileizBanjeLuke,AsocijacijaXYizSarajevakaoibrojniBudimuškokluboviširomBiH.Kampanjajepodsticalapromoviranjepozitivnihprimjeraočinstva i staranjausvakodnevnomživotudjeteta.Krozpredavanja,pos-tere iedukativnavidea,aktivisti supromoviraliadekvatnoočinstvokaovažanaspekt razvojadjeteta.Primarnaciljnagrupatokominiciranjakampanjesuočevi,očusiibudućiočevi,kojimasepokušalopribližitikoliko jevažnoodvajativrijemezadjecu ibiti ravnopravanmajkamauodgoju.Tokomkampanjeposebanakcentsestavljanauključivanjeočevausvakodnevnubriguodjeci,obrazovanje,zdravljedjetetaiprevencijunasilja.

Radionice Klub očeva Rastimo zajedno

ProgramradionicaKlubočevaRastimozajednorazvijenjetokom2016.godineuokvirujed-nogodišnjegprojektaKlubočevaRastimozajedno,kojijeCentarRastimozajednoprovodioupartnerstvusaDječijimvrtićemVelikaGorica iGradomVelikaGorica,uzfinansijskupodrškuMSPM-a u Hrvatskoj. Radionice Klub očeva Rastimo zajedno polaze od pretpostavke da seroditeljstvonajčešćegledakrozmajčinstvo,adaseočinstvozanemaruje, tekoristepostojećenaučnepodatkeojedinstvenomdoprinosudjetetovompsihosocijalnomrazvojukojudajeočevauključenost.Radionicesunamijenjeneosobamakojeimajuuloguocauživotudjetetauzrastaodjednedopetgodina.Ciljeviovihradionicasustvoritipoticajnoipodržavajućeokruženjezaočeveukojemstičunovaznanjaouloziocauranomdjetinjstvu,upoznajusebekaooca,razm-jenjujuinformacijeipodrškuuostvarivanjusvojihuloga.Programradionicasesastojiodčetiridvosatneradionice:očinskaulogauranomdjetinjstvu,očeviiosjećaji,očeviimajketetataodzanata(Pećnik,etal.,n.d.).

Program podrške očevima

ProgrampodrškeočevimajeobrazovniprogramzaodraslemuškarceuTurskoj,arealiziralagajenevladinaorganizacijaMotherChildEducationFoundation(AnneCocukEgitimVakfi,ACEV).IdejazaprogrampodrškeočevimaizraslajeizradaACEV-asmajkamauvezisobrazovanjemudjetinjstvuiosnaživanjemžena,kadasuženekaojedanodproblemaimplementacijenaučenogiznijelemanjakznanjanjihovihmuževa.Poredtoga,mnogimuškarcitražesavjetotomeštaonimoguučinitikakobipomogliuodgojudjece,jersvevišeženapočinjeraditi.Ciljnagrupapro-gramasupismeniočevidjeceodtridojedanaestgodina.Osnovniciljjeunapređivanjeznanjaočevaorazvojudjece,vještinaukomunikacijiiusvajanjuvišedemokratskogroditeljskogstila.Trajanjeimplementacijeprogramajeod10do12sedmicakroz13radionicautrajanjuodpodvaiposata(OSCE,2011).

UNICEF-ov pristup pozitivnoj rodnoj socijalizaciji

UsklopuGlobalnoggodišnjegizvještaja,UNICEFnavodirezultatepozitivnerodnesocijalizacijeza dječake i djevojčice. Pristup pozitivnoj rodnoj socijalizaciji podrazumijeva rad s faktorimasocijalizacijetokomživotadjetetakakobisestvorilorodnonediskriminativnookruženjenaindi-vidualnom,porodičnomilokalnomnivou.Intervencijesefokusirajunaunapređenjenacional-nogpravnogipolitičkogokvirazapromociju,provođenjeimonitoringdiskriminacijenaosnovuspola,kaoizapromocijupromjeneponašanjaputemroditeljstva,ranogdjetinjstvaiprogramazaosnaživanjeadolescenata(UNICEF,2019).

Gender model families

RodnaneravnopravnostjejedanodvećihproblemakojiusporavajurazvojdržaveSiereLeone.Iakopravnisistempodržavarodnuravnopravnost,tradicionalnizakoniimajumnogovećumoćuovojzemlji.Inovativnipristupnazvanpozitivnadevijacijakoristirodnemodelporodicedabuduprimjerusvojojzajednici.Ciljpristupapozitivnedevijacijejestekreiratizajedniceukojimasuženeumogućnostidakoristejednakapravakaoimuškarcitakoštojednakodoprinoseupro-cesudonošenjaodluka.Uokviruprojektaporodiceprolazekroztreninguokvirukojegusvajajuznanjaotomezaštojerodnaravnopravnostbitnauporodiciikakoprimjenjivatirodnuravno-pravnost.Nakon toga, te rodnemodelporodicedalje rade sdrugimporodicamaunjihovojzajednici kako bi ih ohrabrili da primjenjuju rodnu ravnopravnost kroz poštovanje, jednakoučestvovanjeuprocesudonošenjaodlukaijednakimprilikamazamuškuiženskudjecu.Imple-mentiranjeprogramadoprinosipozitivnimishodimaizaženeizamuškarce(Actallience,2012).

Program podrške rodnoj ravnopravnosti

Jošjedanuspješanprogramimplementiranusvijetujesteprogrampodrškerodnojravnoprav-nostičijajeautoricaFatmaÖzdemirUluçizBritanskogvijeća.Samojedanodbrojnihciljevaoveautoricebiojepodstaćiroditeljedarodnuravnopravnostnjegujuiukući.ProgramjeprovedenuškolamaširomTurske.Nastavnicisuučenicimakaodomaćuzadaćuzadavalidaprateživotsvojeporodiceinapraveizvještajotomekosenajvišeumorioukući.Dobijenirezultatisuna-kontogarazmatraninaroditeljskomsastankutesuroditeljinatajnačinpostalidirektiučesniciprograma(Uluç,2017).

#BecauseWhy

Koristećimedijeionlineplatformekaomoćnooružje,australskaorganizacijaOurWatchaktiv-noseborizasmanjenjerodneneravnopravnostitezaslobodanijednakživotženauAustrali-ji.Jedanodimplementiranihprojekatanosinaziv„#BecauseWhy“ ikreiranjekaopopularniheštegkojisekoristinasvimpopulariziranimdruštvenimmrežama.Nazvaničnojstranicipro-jektanalazeseinformativnivideoklipovikojinazanimljivenačineprikazujunakojinačinrodnistereotipiograničavajunašudjecu.Platformajeprimarnonamijenjenaroditeljima,aliuključujeisveljudeslobodnevoljekojiseželeaktivirati(OurWatch,n.d.).


1.3. Preporukezadaljirad

TradicionalnoipatrijarhalnoorijentiranodruštvoBosneiHercegovinetrebaštoprijepoduzetikorakekakobismanjilorodnudiskriminaciju.Ugledajućisenakomšije,kaoinasvjetskepro-jektekojisuuspješnoimplementirani,BosnaiHercegovinaimadobrupolaznuosnovuputemkojemožedjelovati.Projektikojiuključujuočeve,edukacijuočevainjihovoaktivnouključivanjeuživotsvojedjece,jednasuodmogućnostikojejeneophodnorazmotriti.Rezultati/ishodiovakvihprojekatabilibidalekosežniji,jerutječudirektnonajedanodnajzastupljenijihstereotipauBiH,atojedajebrigaoporodicizadatakžene,aosiguravanjeporodicebrigamuškarca.Sobziromnatodau21.vijekuInternet,medijiidruštvenemrežepredstavljajujedanodnajjačihsredstavautjecaja,jednaodtakođerrealnihmogućnostizaBiHbilabiformiranjeonlineplat-formekojabislužilakaoedukativnikutakukojembiseroditeljiizainteresiraniaktivistimogliinformiratio rodnimstereotipima i rodnoj ravnopravnosti,pougledunaaustralsku inicijativu#BecauseWhy.JedanodprvihkorakakojijeneophodanjesteedukacijaširegdruštvaBosneiHercegovineotomeštajerodnaravnopravnostikakoonautječenasvakogpojedinca,jerbikroztakavpristupličnouključilisvakuosobukojavasslušailičitavaštekst.

2. MODALITETI I PREPORUKE ZA UKLJUČIVANJE MLADIĆA I DJEVOJAKA U ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA I PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG NASILJA

2.1. Uvod

Periodadolescencijepredstavljaznačajaniburanperiodživotamladeosobeukojemdolazidobioloških,fizioloških,kognitivnihisocijalnihpromjenakojepočinjuulaskomupubertet(Blake-moreiMills,2014).Kaoposljediceovakvihpromjena,javljajusemnogerazlikeizmeđudjece,odraslihiadolescenata,kaoštosu,naprimjer,stavovipremasocijalnimrazgovorima(Smetana,1988).Nekiautorismatrajudauperioduadolescencije,uslijedmnogostrukihpromjenakojenosipubertet i njegovogutjecajanamozak,adolescentipostajuosjetljiviji na svoje socijalnookruženje(CroneiDahl,2012).Shvatajućiznačajovogživotnogperioda,ErikEriksonjepred-ložioteorijupsihosocijalnograzvojakojasesastojiodosamfaza,odkojihpetafazaobuhvataperiodadolescencije.Fazaadolescencijenosinazividentitetnaspramdifuzijiidentiteta,aključnikonfliktovefazepredstavljarazvijanjeidentitetauaspektimarodneuloge,političkogireligijskogopredjeljenjaitd.(Woolfolk,2010).AutoriHilliLynch(1983)navodedapočetkompuberteta,uadolescenciji,postojipovećanpriti-sakzausvajanjerodnopovezanihstavovaiponašanja.Sobziromnatodasuuovomperioduživota adolescenti posebno osjetljivi na utjecaje vršnjaka, postoji velika tendencija usvajanjarodnostereotipnihponašanja.Poredulogakojedodjeljujemoosobamauzavisnostiodnjihovogspola,često jepripadnostodređenomspolu (najčešćeženskom) jedanodpovodazanasilje.Istraživanjaukazujudaseprocentizloženostirodnozasnovanomnasiljupovećavasuzrastom,anjegoviobliciserazlikujupremarodnojpripadnosti(ipremadjevojčicamaipremadječacima).

UistraživanjuprovedenomuSrbijinavodiseda48%učenica4.razredaosnovneškoleprijavlju-jedasutrpjelenekioblikrodnozasnovanognasiljaitajprocentsepovećavasuzrastomidostiže85%u8.razredu(Ćerimanetal.2015).

2.2. Primjeriprojekatazauključivanjemladićaidjevojakaueliminacijurodnihstereotipairodnozasnovanognasilja

Djevojčice i dječaci, glasno protiv rodno zasnovanog nasilja

Uperioduodjanuara2017.godinedodecembra2019.godine,UdruženjeViveŽene,usarad-njisPozorištemmladih,provelojeprojekt„Djevojčiceidječaci,glasnoprotivrodnozasnovanognasilja”.Ciljprojektabiojesmanjenjerodnozasnovanognasiljatepodsticanjeipromocijane-nasilnogpristupairodneravnopravnostiširomBosneiHercegovine.Ciljnagrupaovogprojektabiloje300dječakaidjevojčicaizšestosnovnihškolauTuzli,BrčkomiBratuncu,uzrastaod13do18godina(uBrčkodistrktu:DesetaOŠBijela,TrećaOŠiPetaOŠ;OŠ„BrankoRadičević“uBratuncu;uTuzliKatoličkiškolskicentar„SvetiFranjo“TuzlaiOŠ„Sjenjak“).Projektjeporededukativnogdijela,ukojemdjecaučeorodnozasnovanomnasilju,sadržavaonekolikoradi-onicanakojimasudjecasticalaličnekompetenceivještine.Poredtoga,usklopuprojekta30djevojčicaidječakaobučenojezaprovođenjevršnjačkeedukacijeoprevencijirodnozasnova-nognasilja(ViveŽene,n.d.).

Svi su drugačiji. Budi i ti!

OrganizacijaPerpetuummobile2016.godineizdalajepriručnikpodnazivomSvisudrugačiji.Budiiti!-zaborbuprotivrodnediskriminacije.Priručnikjeobjavljenuokviruprograma„Jed-nakostzasve:Koalicijaorganizacijacivilnogdruštvauborbiprotivdiskriminacije”krozProgramgrantovauokvirukojegPerpetuummobile–InstitutzarazvojmladihizajedniceBanjaLukapro-vodiprojekt„Svisudrugačiji.Budiiti!“.Priručnikjekreirandabudepodrškamladimaurazumi-jevanjuiborbiprotivrodnediskriminacije.Uprkosčinjenicidajenamijenjenradusmladimaod14do19godina,sadržajiradionicepriručnikamogubitiprilagođeneiradusaljudimaraznihživotnihdobi.Naprvimstranicamapriručnikaobjašnjeno ješta je todiskriminacija ikojesunjeneposljedice.Udrugompoglavljurazjašnjenajerazlikaizmeđupredrasudaistereotipakaoikojesutovrsterodnediskriminacije.Nakrajusenalazedetaljnoopisaneradionicekojemoguslužitivršnjačkimedukatorimakaoinastavnicimauradusmladimasrednjoškolskoguzrastaotemiprevencijeirazumijevanjarodnediskriminacije(Darnić,etal.,2016).

Muškarci i dječaci kao partneri u promoviranju rodne ravnopravnosti i rješavanju pitanja ekstremizma i nasilja mladih na Zapadnom Balkanu

Projekt„MuškarciidječacikaopartneriupromoviranjurodneravnopravnostiirješavanjupitanjaekstremizmainasiljamladihnaZapadnomBalkanu“nadovezujesenaCARE-oveprethodneprojekteinaporečijijeciljbioprevencijarodnozasnovanognasiljakaoiunapređivanjerodneravnopravnostiuregionuterazmatranjapreventivnihpostupakakojejemogućepreuzetikakobibilieliminiraniekstremizam inasiljemeđumladima.Projekt jeosmišljen takodanastavi ipovećaobimteuključiranijadostignućavezanauzimplementacijuProgramarodnotransfor-mativnihživotnihvještinaili,skraćeno,ProgramaY.Jedanodglavnihciljevaprojektajerazvojedukativnihalatazaformiranjeaktivnostikaoštosuonlineedukacijaisaradnjasuniverzitetima


uobucinovihedukatora.PlanjetakođerpokrenutiProgramYuodabranimsrednjimstručnimškolamakakobiškoledobilevodećuuloguuimplementacijiovogprograma.Krozovakavprist-updoćićedoosnaživanjazajednicetećeseanalizirativišestrukislojeviisključenostikojidovodedoekstremizma.Rezultatiprojektasu,međuostalim,kampanjekojimasuciljmladiiodabranezajedniceupogledugovoramržnje ipromoviranjapozitivnihulogasvihčlanovazajedniceurješavanjupitanjaekstremizmainasilja.Također,korištenesuidruštvenemrežeimedijizaslan-jeporukaidalješirenjeutjecaja.ProjektjeimplementiranuBosniiHercegovini,SrbijiiAlbaniji,anamijenjenjemladima,posebnomladićimaugroženimnasiljem,antisocijalnimponašanjem,kakobiojačaliključnevještine,znanja i stavovekojipodržavajurodnoravnopravnenorme inenasilje(YoungMenInitiative,n.d.).

Youth4Youth

Usklopuprojektapodnazivom„Youth4youth”razvijenjespecifičanprogrampodizanjasvijesti,treningaivršnjačkihedukativnihprogramazaformalnaineformalnaedukativnaizlaganja.Pro-gramjerazvijennaosnovuinputa2.300mladihizpetrazličitihdržavaEvropskeunije(Italija,Litvanija,Grčka,ŠpanijaiKipar).Naosnovuprikupljenihrezultatakreiranjeprogrampodizanjasvijestiitreningakroziskustvenoučenjeiličnoosnaživanje.Učesnicisukrozovajprogramnauči-lištasutorodnozasnovanonasiljeirodnadiskriminacijatesuusvojilineophodnevještinedaseboreprotivštetnihstavovakojidirektnodoprinoserazvojuokolinekojanesamodatolerirarodnudiskriminacijuirodnozasnovanonasiljenegoipodržavaiodobrava.Još350mladihiznavedenihpetdržavaučestvovalojeuprogramu,odkojihse200njihdobrovoljnoprijavilodapostanuvršnjačkiedukatori,tesuovajprogramuspješnoprenijeliusvojimškolama(EuropianCommision,n.d.).

The Gender Roles, Equality and Transformation (GREAT) Project

Ugroženostseksualnogireproduktivnogzdravlja,tepoložajženaupostkonfliktnojsituaciji,gdjesuženebilemetadiskriminacijeinasilja,uUgandisupredstavljalivelikiproblem.„TheGenderRoles, Equality and Transformation (GREAT) Project“ osmišljen je 2010, a implementiran od2011.do2014.godine.IdejaprojektabilajepromoviranjerodnonediskriminativnihstavovaiponašanjasaciljemsmanjenjarodnozasnovanognasiljairodneravnopravnostitepoboljšanjereproduktivnogzdavljausjevernojUgandi.Uprojektsubiliuključenimladiod10do19godina,kojisudiskutiraliotomekakodapomognudječacimaidjevojčicamadaodrastuunenasilnomokruženjuizajednici.AktivnostiusklopuGREATprojekta,poreddiskusija,uključivalesuiradi-oniceuokvirukojihsukaozajednicapreuzimalikorakedaunaprijedezadovoljstvoživotomkodadolescenata,kaoislušanjeičitanjepričaipjesamaoporodicamakoježiveusjevernojUgandi(Compass,n.d.).

Youth for gender equality

Sadrugestraneokeana,uKanadi,pokrenutajetrogodišnjainicijativakojaangažiramladeši-romKanadekakobiefikasnijenapredovalikapostizanjurodneravnopravnosti.InicijativaYouthforGenderEqualityuključujemladeudobiod14do24godineurazgovoreonačinimanakojejemogućepostićiravnopravnodruštvo.Poredrodneravnopravnosti,kojapredstavljapetirazvo-jniciljUjedinjenihnacijakojemKanadateži,inicijativaYGEtakođerpromovirarasnuietničkuravnopravnosttesezalažezaravnopravnostljudisonesposobljenjima.Jedanoddirektnihrezu-ltataoveinicijativejesteizvještajkojisumladisačiniliuoblikupriručnikazagrađaneKanadeu

kojemseonimoguinformiratikakodadoprinesugrađenjuravnopravnogdruštva.Upriručnikusu takođerprikazani i istaknuti glasovi pojedinacakoji pripadajumarginaliziranimgrupamakakobinjihovglasbiouvažen(PlanInternational,n.d.).


Rodnozasnovanonasiljenosimnogobrojneštetneposljedicenesamopožrtvenegoipoširuzajednicu.Premauspješnostiprethodnonavedenihprojekata,naziresenadada,ipak,postojinačindasezačaranikrugprekine.Radećismladimaukritičnompubertetskomperiodu,kadajeutjecajvršnjakajak,imanajvećeimplikacijezadaljubudućnost.Mlađegeneracijesunosiocinašebudućnosti,mladimozgovikojimatrebapredstavitiboljenačineimetodeživljenjakojećedaljegraditiboljesutra.Premaugledunavećprovedeneprojektezakojeznamodarade,trebalibismoutjecati inanašuomladinu.Projekt„Youth4youth”predstavlja jednuodmogućnostizaBosnuiHercegovinu.Uključujućimladedauče,možemoiskoristitiutjecajvršnjakaupubertets-komperiodutenatajnačinširitiidejunenasilneirodnoravnopravnezajednice.

3. MODALITETI I PREPORUKE ZA UKLJUČIVANJE VJERSKIH ZAJEDNICA U PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG NASILJA

3.1. Uvod

Iakosemnogotogadosadaučinilo,pitanjeravnopravnostispolovajeidaljeukontroverznojvezi s religijom i vjerom.Paradoksalno, većina religijaproklamiradasu svi ljudi jednaki,alipostizanjeovogciljaveomačestoometajutradicionalnaidogmatskauvjerenjakojanerijetkoimaju ograničeno shvatanje ravnopravnosti i jednakosti (Stuart, 2010). Sagledavajući savre-menuperspektivuravnopravnostispolovakaonužnosti,nemožemojeposmatratiodvojenoodkulturoloških,političkihisocioekonomskihprilikakojesučestouveziilisuuvjetovanereligijom(KlingorováiHavlíček,2015).Istraživanjaljudskihpravauoblastirodneravnopravnostinajvišesusubaziralanaistraživanjapoložajaženaurazličitimreligijamaistepeneukojemjereligijauvezisnasiljemnadženama,doksupitanjareligijskihuvjerenjaženainjihovihstavovaopitanjurodneravnopravnostimanjeistraživanatema(KlingorováiHavlíček,2015).Uvelikombrojudržava,patakoinaprostorimaBiH,tradicija,kulturaireligijaigrajuvažnuuloguusocijalizacijispolova,pajeneophodnoudiskursoroduiravnopravnostiuključitiireligijskuperspektivukojaimaambivalentnuuloguuvezisovimtemama(Vrljić,2017).Bezobzirananužnost,danassejošuvijeksodređenomdozomopreznostipričaoulozireligijeupoticanjuravnopravnostispolova.Raspraveoovomsloženomodnosu,uključujućiifeminističkinarativ,iduusmjerunegiranjamo-gućnostidasereligijamožedovoditiuvezusasavremenimshvatanjemrodneravnopravnosti(UNRSID).Ovakvinarativičestopredstavljajuglavnupreprekuzavođenjepolitikeravnoprav-nostiiuključivanjevjerskihzajednicazapotrebeiste.Istraživanjanačinaimplementacijereligijeupovećanjerodneravnopravnostiobičnopočinjepropitivanjemtradicionalnihstajalištanaštase,kaoodgovor,najčešćejavljaodbrambenistavsumanjivanjempotrebezatakvimanalizama(Imširović,2017).Pitanje rodno zasnovanognasilja je također kontroverzno u kontekstu vjerskih zajednica. Is-


traživanjapokazujudaženekoježiveureligioznimporodicamaikojesusamereligiozneimajuvećušansudadoživenekioblikporodičnognasilja(Simister,2016).Ovakvastatistikaveomačestoideuprilogonimakojiargumentirajudareligijanemožezajednospravimažena.Ipak, rodna ravnopravnost kao osnovu svoje ideje ima potrebu za osnaživanjem žena kojedovodidonjihovogzadovoljstvaživotom,ane trebazanemaritidareligioznostvrločestonapojedincaimasličneefekte.Intrinzičkareligioznost,kojausvojojosnovipodrazumijevapošto-vanjeljudskihprava,aintrinzičkireligiozneosobesuonekojesevećinskiprotivenasilju,uis-traživanjimajepovezivanasboljomkvalitetomigeneralnimzadovoljstvomživotom(JacksoniBergeman,2011).Upravoovakvaistraživanjasupotaklamnogeprojekteikampanjekojeimajuzaciljpovezatiuloguvjerskihzajednicaipotenciranjerodneravnopravnostitesmanjenjerodnozasnovanognasilja.

3.2. Primjeriulogevjerskihzajednicausmanjenjurodnozasnovanognasilja

O Etosu rodne ravnopravnosti

„OEtosurodneravnopravnosti”temajeprojektneaktivnostiodržaneuBosniiHercegovinisacil-jemotvaranjatemeodnosareligijeirodneravnopravnosti.Predavanja,raspraveidrugepratećeaktivnostrealiziralisu Internacionalnimultireligijski interkulturalnicentar (IMIC)Zajedno,TPOFondacijaiOmladinskiforumizMostara,uzpodrškuEkumenskeinicijativežena.Seminarisubilinamijenjeninastavnicima/icama,pedagozima/icama,studentima/icamakaoisvimakojisuseželjeliinformiratioodnosimanaukeoroduiravnopravnostiireligijskihtradicijahrišćanstvaiislama.Idejaaktivnostije,prijesvega,bilaotvoritidiskusijuoodnosureligijeirodnihodnosa,kaoigeneralnopitanjereligijeusekularnomdruštvu.UdvagradauBosniiHercegovini,uMo-staruiTuzli,usklopuovogprojektaodržanisuseminariotemirazvojanaukeoroduirodnimodnosimateoulozirazličitihreligijauprocesunastajanjaiste.TokomseminaraotvorenajetemaviđenjarodneravnopravnostiuBiblijiiKur’anutediskusijekakosetoviđenjemožeprimijenitizapoticanjerodneravnopravnostiismanjenjerodnozasnovanognasilja.Kaonastavakaktivnostiodržanihtokomseminaranastalajepublikacija„Kadsesretnufeminizamireligija”ukojojsepropitujeukakvomsuodnosuovipojmoviištaučinitidasejazizmeđunjihsmanji.

Religion, Politics and Gender Equality

Istraživačkiprojekt„Religion,PoliticsandGenderEquality“nastaojekaopotrebadaseurazliči-timzemljamasvijetaproučavaodnosreligijeirodakrozprizmudruštvenogkontekstasvakeodzemalja.Osnovnaidejajedaseu11zemaljasvijeta(Čile,Indija,Iran,Izrael,Meksiko,Nigeri-ja,Pakistan,Poljska,Srbija,TurskaiSjedinjeneAmeričkeDržave)razvijuanalitičkiinormativnikriteriji zarazlikovanjerazličitih religija injihovihdruštvenih ipolitičkihposljedica,uključujućiimplikacijenaravnopravnostspolova.Ciljjebiomapiratimjestaukojimasevjerskezajedniceiorganizacije,kojesebaverodnomravnopravnošću,preklapajuustavovimaiukojimabisemo-gledaljerazvijatimetodologijekojeomogućavajuuzajamnupodrškuovihpopulacijusaciljemrazvijanjarodnoravnopravnogdruštvaismanjenjarodnozasnovanognasilja.Naosnovupro-jektanastalojenekolikonaučnihradovaipublikacijatejeciljdaseproširiuštovećibrojzemaljasvijetaštobiomogućilo individualizaciju inkluzijevjerskihzajednicauprogramezagovaranjarodneravnopravnostizavisnoodpotrebaidruštveneklimeuzemljama.Nastavakprethodnogprojekta,aujednoinovipristupodnosureligijeiroda,jesuaktivnostiodržaneuTurskojgdjesu

predstavljenirezultatistudijaiotvorenediskusijeotemiuključivanjavjerskihzajednicauproceseostvarenjarodnejednakostiutojzemlji.

Global women of faith network

Globalwomenoffaithnetworkjemrežaženasasvihkontinenatakojazaosnovniciljsvogdjelo-vanjaimaširenjepozitivnihaspekatareligijeivjereuizgradnjimiraibriguoljudskimpravima.Osnovnapodručjadjelovanjaoveorganizacijejesuzagovaranjeočuvanjamira,prevazilaženjenasiljanadženamakaouobičajeneprakseiosnaživanjaženaširomsvijeta.Članicekrozvlastitiprimjerpokušavajukampanjamaširomsvijetapodstaćivjerskezajednicedapratenjihovprimjeridignuglasprotivrodneneravnopravnosti.Krozorganizacijusastanaka,edukacijaiseminarasvjerskimzajednicamaširomsvijeta,organizacijapokušavadaimpružialatekakodareagirajuinakojinačindadjelujukadsupitanjutemekaoštosudječijibrakovi,nasiljenadženamategeneralnopitanjaravnopravnostiunjihovimdržavama.UkampanjioveorganizacijeWelcom-ingtheOtheručestvovalojevišeod600vjerskihliderakojisuusvojimzemljamapromoviralivrijednostiorganizacije.Aktivnostisupodrazumijevaleuključivanje liderau lokalnezajednice,organiziranjeedukacijazastanovnike,pripremanjerazličitihpredstavaiperformansikojizag-ovarajuravnopravnost,ljudskapravaiborbuprotivnasilja.Ciljvećineaktivnostijestepovezativjeruireligijustemamakaoštosurodnaravnopravnost,nasiljenadženamailjudskapravageneralno.Globalnakampanjauključujevelikibrojreligija.

Churches say „no” to violence against women – Action plan for the churches

TheLutheranWorldFederationjeobjavioakcioniplanukomepredlažurazličitestrategijecrk-vama ivjerskimzajednicamakakodapomognuuborbiprotiv rodnozasnovanognasilja.Upriručnikusestavljaakcentnaedukacijuovažnostiprepoznavanjanasiljatesedajupreporukeštalokalnezajedniceidržavemoguraditiuvezistim.Prijedloziaktivnostikojesenudevjerskimzajednicamausmjerenesenavišeaspekata.Prijesvega,dajuimsepreporukekakodaradenaosnaživanjuženausvojojzajednici (primjeriseminaranakojimaserazmatraju temekaoštosubrak,djeca,seksualnostnaneosuđujućinačiniplaniranjedjecezavisnoodekonomskesituacije iželjažena).Drugidioaktivnosti jeusmjerennamedije,gdjesevjerskimzajednica-mapreporučujedavršemonitoringweb-stranicakojesebavetemamareligijeidapotencirajurazmatranjetemakaoštosuravnopravnostirod.Preporučujesezalaganjecrkvezaravnoprav-nost kroz podržavanje ženskih organizacija, otvaranje pitanja zakonodavstva, jednaku briguzagrađaneusvojimzajednicama.Posebnosepreporučujeotvaranjecrkavazaovetemekaoidisuksijenadogađajimaucrkvi.Ovimseželi,krozpozitivneprimjere,podićisvijestovažnostiulogecrkveuovimtemama.


Projektiikampanjekojestavljajuakcentnaulogureligijeuravnopravnostiiljudskimpravimainisutolikorijetkekaoštodominantninarativinaglašavaju.Iakosevećinaaktivnostibaziranakampanjamaipodizanjusvijesti,nekiprojekti,kaoštoje„Churchessay‘no’toviolenceagainstwomen–Actionplanforthechurches“,stvorilisumetodologijuidalijasneikonkretneidejekakopovećatiulogucrkveuprocesuosnaživanjaženaismanjivanjuzastupljenostirodnozasnova-nognasilja.UBosniiHercegoviniodnosreligijeirodneravnopravnostinajčešćesespominjeirazmatrauakademskojzajednici,tejeneophodnodaseprovodivišeaktivnostiuzajednicikoje


sedotičuovogodnosa.Vjerskezajednicetrebapoticatidazajednoradenaosnaživanjuženaipodržavanjuemancipacijekrozseminare,edukacije,radionice,aliinainsistiranjenatakvomnarativuumedijima.Također,potrebnojepoticatiženekojesučlanicevjerskihudruženjadapružajupodrškuizagovarajusmanjenjerodnozasnovanognasilja.Potrebnojedaseunastavuvjeronaukeuključetemeovogtipaikritičkorazmatranjevjerskihknjigaopitanjuravnopravnostispolovakakobidjecaimalanovuperspektivuotome.

4. STRATEGIJE ELIMINACIJE DISKRIMINACIJE MARGINALIZIRANIH PODGRUPA POPULACIJE ŽENA I DJEVOJČICA

4.1. Uvod

Intersekcijskadiskriminacijajeterminkojioznačavadajenekadruštvenoranjivagrupadiskri-miniranapremavišeosnova,npr.,prvosudiskriminiranekaožene,azatimikaopripadnicemarginaliziranihdruštvenihgrupa(Mršević,2011). Istraživanjapokazujudaženekojesupri-padnicemanjinskihgrupa,kojesuisameudruštvudiskriminirane,češćedoživljavajuporodičnonasilje.UstudijikojajerađenauŠpaniji2016.godine,od154romskeženekojesuučestvovaleuistraživanju,njih149jeidentificiranokaožrtvenasilja,ilirodnoilietničkiilirasnozasnovanog(Sordo,2019).Društvenamarginalizacija,pravnaifaktičkadiskriminacijainedostatakresursa,povećavajurizikodneobrazovanosti,nezaposlenostiisiromaštva,uzrokujućipojavuvišestrukodiskriminiranih imarginaliziranihgrupažena.Uodnosunaprosjek,žene izmarginaliziranihgrupa imajumnogomanje šanse za zaposlenje (Mršević, 2011).Ovakvi podaci ukazuju navažnostutvrđivanjaukakvojsurelacijirodnaidrugioblicidiskriminaciježenaidjevojčicakakobiserazvijalispecifičnimehanizmidjelovanjanasmanjenjestereotipapremaovimpopulacija-ma.Kosuženekojetrpeintersekcijskudiskriminaciju?ZaključnikomentariUNOdborazaeliminaci-judiskriminacije žena iz2019. identificirajupostojanje višestrukodiskriminiranihgrupaženai probleme njihovog društveno-ekonomskog položaja. Posebno se ističu problemi Romkinja,ženažrtavarata,samohranihmajki,starijihžena,pripadnicamanjina,nezaposlenihžena,ne-plaćenihradnica,ženaizruralnihkrajeva,ženebezdokumenata,ženasinvaliditetomiženaizLGBT+populacije(UNOdborzaeliminacijudiskriminaciježena,2019).Problemvišestrukediskriminacijejeveomasloženizahtijevapristupkojinepodrazumijevasamoradnasmanjenjupojedinačnihoblikastereotipizacijeidiskriminacijevećzahtijevarazumijevan-jesloženihrelacijaifaktorakojimoguuporedodjelovatiipovećatidiskriminacijuovihpopulaci-ja,auskladustim,planoviimetodologijekojesebaveovomsloženomproblematikommorajuimatiuvidudasuženekojetrpeintersekcijskudiskriminacijumarginaliziranepovišeosnovaidaradnanjihovojrezilijentnostiiojačavanjupredstavljavrlosloženzadatak(Sordo,2019).

4.2. Primjeristrategijaeliminacijestereotipnihstavovakojivodekaintersekcijskojdiskriminaciji

Prevencija rodno zasnovanog nasilja nad djecom u romskoj zajednici

Projekt je nastao u saradnji IN fondacije iUdruženja Brčko youth activists.Cilj je bio da sepokrenupromjeneulokalnimzajednicamaputemkojihbisepoboljšaopoložajromskezajed-niceuBosniiHercegovini.Uromskimnaseljimasuorganiziranapredavanjairadioniceotemirodnozasnovanognasilja,radjeposebnousmjerendadjecukojaredovnoposjećujudnevnecentreutimnaseljima.Usklopusvakeaktivnostinaprojektu,grupaBrčkoyouthactivistsželiraditinapoboljšanjuistvaranjurealneslikeostanjukadajeupitanjurodnozasnovanonasilje,kolikosugrađaniinformiranioproblemuikolikočestoseradisranjivimkategorijamaoovojtemi.Krozradsdjecomudnevnomcentru,organiziranjemradionica,terenskihposjetazajedniciiinformiranjemgrađanaosamomproblemu,mladiizorganizaciježelebitipokretačipozitivnihpromjenaiiniciratisvjesnostzajednicekadajeupitanjurodnozasnovanonasilje(Husić,2019).Također,kakojejedanoduvjetasmanjenjadiskriminacijepoznavanjevlastitihprava,ciljjekrozedukacijeupoznatiovupopulacijuspravnimokvirimaimogućnostimatraženjapomoćikadasesusretnusnekimoblicimanasiljaidiskriminacije.

Obrazovanje za rodnu jednakost

Obrazovanjezarodnujednakost jeprojektŽenskeudrugeIzvor.Specifičniciljprojektabiojepromoviranjerodnoosviještenepolitikekrozobrazovanjenastavnika,saradnikaipedagogakojiradeilisuukontaktusosjetljivimgrupama.KaodioprogramaodržanesuiedukacijezaučenikeosnovnihškolauHrvatskoj.Posebnapažnjakrozprojektpruženajetemiintersekcijskediskrim-inacijekrozdvijeodvojeneaktivnosti. Jedna jeMultikulturalnost, ravnopravnost iostvarivanjepravanacionalnihmanjinakrozknjižniceuRepubliciHrvatskoj,dokjedrugapodrazumijevalaradsaženamaidjecomizromskihzajednicaotemiravnopravnostiirodnozasnovanomnasilju.ProjektubibliotekamaHrvatskepodrazumijevao jeotvaranjeposebnihdijelovabibliotekazanacionalnemanjinekakobiseumanjileposljedicediskriminacije.UsklopuprojektarađenesupočetiriradionicezamladeRomeiRomkinjeotemama:Rodirodnistereotipi,Identiteti,vjeraitradicija,RavnopravnostiVršnjačkonasilje.Većinskisuradionicamaprisustvovaledjevojčice,koje su ovimputemosnaživane i upoznate sa svojim pravima.Nakon završenih radionica,djecasupopunjavalaupitnikekakobiseprovjerilonjihovoznanjeistavoviotrenutnomstanjuravnopravnostiirodnihstereotipaunjihovojzajednici,saciljemrazradeplanapremakojembisenastaviloraditisovommanjinomuHrvatskoj.

Mentorski program za žene s invaliditetom

Dva feminističkaudruženja, FemPlatz iŽenskamirovnagrupa (ŽMIG), realizirala suprviputuSrbijiprojektkojizacilj imaosnaživanježenasinvaliditetom.Programobuhvatamentorskiradženakojeimajuaktivističko,profesionalnoililičnoiskustvouunapređivanjupoložajaženas invaliditetom samentorinama. Prvi cilj projekta koji se provodi jeste identificiranje glavnihpoteškoćaženasinvaliditetomuSrbijikrozrazličiteoblikeplatformi,diskusijaiistraživanjasaciljemkasnijegrazvijanjametodologijeputemkojeseprojektmožekoristitiuzajednici.Osobesinvaliditetomuovomprojektuaktivnoučestvujuurazvijanjumetodologije,aakcentsestavljanapitanjenasiljanadženamaidjevojčicamasinvaliditetom,potenciranjedruštveneipolitičkeparticipaciježenasinvaliditetomteostvarivanjenjihovihprava.Krozdaljnjeaktivnostijeplan-iranradsaženamaidjevojčicamaizovepopulacijeusvimdijelovimaSrbije.

Aktivnosti organizacije Iz kruga – Beograd

Izkruga-Beogradjeorganizacijakojajeosnovana1997.saciljemdapomogneosobamas


invaliditetom,a,prijesvega,ženamakojetrpenekiodoblikanasiljaidiskriminacije,krozpsi-hološkuibesplatnuadvokatskupomoć.Krozaktivnostiorganizacijeprovodeseprojektiobukezdravstvenihradnikaopristupimaženamaidjevojčicamasinvaliditetomkojesužrtvenasilja.Također,organizacijaprovodiprojekt„Zdravstvenazaštitadjevojčicaiženasinvaliditetom–BEZDISKRIMINACIJE“putemkojegsesazdravstvenimiobrazovnimradnicimaradeedukacijekojeimajuzaciljsmanjenjepredrasudapremaženamaidjevojčicamasinvaliditetomtenačinimakakodaisteosnažujuipodržavajuuvlastitomrazvoju.Usklopuaktivnostiorganiziranesuibe-splatnesoftverskeobukezaženesinvaliditetomsaciljemvećezapošljivostiovepopulaciještodugoročnopredstavljaivažanaspektsmanjenjanasiljauporodicikojemsuoveženevrločestoizložene.

LBTQ žene i seksualnost - LORI

Ciljprojektabiojeupoznatikorisniceiučesniceprojektasraznimaspektimaseksualnosti,potak-nutiboljeprihvatanje vlastitog seksualnog identiteta i/ili orijentacije, teutjecati napovećanjesvjesnostiovažnostibrigezaseksualnozdravlje.Usklopuaktivnostisuprovedeneradioniceotemama:seksualnost,emocijevezaneuzseksualnost,kakopoštivatisvojetijeloitijelopartnera/ice,kakobrinutizasvojeseksualnozdravlje.IzprojektajenastalabrošuraMozaikseksualnosti,kojusupripremilestručnesaradniceLORIorganizacije.Brošuraobuhvatatemevezaneuzseksu-alnostženaizLGBTQpopulacije,anastalajenaosnovuradionicaodržanihusklopuprojekta.Idejajedaseoovimtemamapočnevišerazgovaratiidasepodignesvijestudruštvuoseksu-alnostiženaizLGBTQzajednice.

Sarajevski otvoreni centar

Sarajevskiotvorenicentar imasveobuhvatneprogramepodrškeLGBT+,kao iprogramepo-drškepravimažena.Usklopusvojihzagovaračkihprogramabavili subrojnimpitanjima,patakoipitanjimazločinaigovoramržnje,diskriminacije,interspolnosti,gdjesu,nakonpraćenjastanjaubh.društvu,zagovaraliizmjenepostojećihzakonaipolitika.Tokom2017.godinere-aliziralisuprojekt„KorištenjeprocesaEUintegracijazapoboljšanjeLGBTpravanaZapadnomBalkanu“tejeuspostavljenabesplatnapravnapomoćzaLGBTIosobeidokumentiranasukršen-jaLGBTIljudskihprava.Također,radilisunapodizanjukapacitetaorganizacijacivilnogdruštvausvrhusuzbijanjadiskriminacijeizločinaizmržnje,asaciljempromocijepoštivanjaljudskihpravaLGBTIosoba.

Action Plan for an Inclusive Society (Akcioni plan za inkuzivnu zajednicu)

DanskiinstitutzaljudskapravaosnovaojeOdborzajednaktretmankojisesastojiodorgani-zacijacivilnogdruštva ivladinihorganizacija, tenezavisnihstručnjakarazličitih rasa,etničkihpripadnosti,spolova,religija,životnihdobi,fizičkeosposobljenostiiseksualnihorijentacija.CiljformiranjaOdborabiojedačlanovizajednoosmišljavajuaktivnostiiprojektekojibinadržav-nomnivouutjecalinasmanjenjeintersekcijskediskriminacijepremasvimosnovama.OnoštoovajprojektčiniposebnimjesteštojeosnovanuzinstitucionalnupodrškutejeDanskiparlamentsvakukampanjuiprojektrazmotrioijavnodaosaglasnost,čimejeomogućenaipodrškadržaveu implementaciji svih aktivnosti. PočetnaaktivnostOdbora je bilamapirati trenutno stanje uDanskojkadjeupitanjuintersekcijskaimultipladiskriminacijanaosnovukojegbisedaljepro-vodileaktivnosti.Uprojektsuseuključile22nevladineorganizacijekojesuseobavezaledaćeusvojimpodručjimadjelovanjaizajednicamaprovoditiaktivnostisaciljemsmanjenjadiskrimi-

nacije.OdpočetkaradaOdbora,provedenojenekolikokampanja,projekata,edukacija.

DEEP (Disabled Women’s Empowerment & Energy)

DEEPjeprojektkojijeprovedenuFinskoj,RumunijiiŠvedskojputemkojegsudjevojkesinvalid-itetompodučenedaobavljajuvršnjačkuedukacijudrugihžena,djevojakaidjevojčicasonespos-obljenjemusvojojdržavi.Osnovniciljjebiodasekrozvršnjačkeedukacijeosigurakvalitetnijiživotženasonesposobljenjemidaseosnažezadruštvenu ipolitičkuparticipaciju.Aktivnostisu organizirane kroz forme radionica, predavanja i neformalnih druženja kako bi se spojileženeizovepopulacije.Metodesupreneseneinaženesonesposobljenjemkojesuurizikuodporodičnognasilja,marginaliziraneetničkeidrugegrupe.Rezultatiprojektasupokazalidasuvršnjačkeedukacijekoristanmetodusmanjenjuintersekcijskediskriminacije.

Sistemska zaštita od rodno zasnovanog nasilja za žene i djevojčice Romkinje

UzpodrškuCAREInternationalBalkans,OtaharinBijeljinarealiziralajeprojekt„Sistemskazašti-taodrodnozasnovanognasiljazaženeidjevojčiceRomkinje“.Ciljprojektajedabiodasekrozosnaživanjeromskihorganizacija ipostojećihmehanizamauzajednicama,poboljšapristup ipovećakvalitetpružanjauslugaRomkinjama,naročito izpodručjazaštiteseksualnogirepro-duktivnogzdravljaimajčinstva,prevencijerodnozasnovanognasiljainasiljauporodici,obra-zovanja,raneudajeitd.Usklopuprojektaobučenesudvijeromskemedijatorice,provedenojeistraživanjeuzajednicamaorodnozasnovanomnasilju,procijenjeniresursiidostupnostizaštiteodrodnozasnovanognasilja,trgovineljudimaidječijihbrakovaulokalnimzajednicamaBijelji-naiPrnjavor,tejepokrenutiraddvamobilnainterventnatimauBijeljiniiPrnjavoru. Prihvatanje rodne ravnopravnosti za bolju perspektivu djevojčica i žena Romkinja

Projekt„PrihvatanjerodneravnopravnostizaboljuperspektivudjevojčicaiženaRomkinja”reali-ziralojebijeljinskoUdruženjegrađanazapromocijuobrazovanjaRomaOtaharin,apodržaojeKanadskifondzalokalneinicijative.Ciljprojektajedasekrozpodizanjesvijestimladih,članovaromskezajedniceiinstitucija,osvijestineophodnostprihvatanjastandardarodneravnopravnostikaopreduvjetazaunapređenjepoložajadjevojčicaiženaRomkinja.Uokviruprojektarealiziranjeniz aktivnosti kao što supodizanje svijestimladih romske i neromskepopulacijeo rodnojravnopravnostikroztematskeradionicetepodizanjesvijestiRomaoneophodnostiprihvatanjastandardarodneravnopravnosti.Također,unaprijeđenajesaradnjasaGendercentromRepub-likeSrpskeiAgencijomzaravnopravnostspolovaBiH.Provedenesuiinformativnekampanjesa ciljempodizanja svijesti oproblematici rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanognasilja,s posebnim akcentom na neophodnost nulte tolerancije prema rodno zasnovanom nasilju ibuđenjudruštveneodgovornosti svihdaradenapostizanjurodneravnopravnosti iprevencijirodno zasnovanog nasilja. Pružena je i direktna podrška djevojčicama i ženama Romkinja-makrozterenskirad,programpodrškeporodicamaikrozpravnupomoć,aunaprijeđenisuikapacitetiUdruženjaženaRomkinjadabimogleaktivnopratitiprimjenuzakonaimeđunarod-nihstandardavezanihuzrodnuravnopravnostirodnozasnovanonasilje.

Rad u zajednicama

Uvišeod16godinarada,UdruženježenaRomkinja„Boljabudućnost”Tuzlarealiziralojepreko


130projekatakojisu,međuostalim,usmjereninajačanjepravažena,ravnopravnostspolova,ekonomskoosnaživanje,prevencijunasiljauporodiciitd.ŽenskaromskamrežaUspjeh,kojasebavipitanjemženaRomkinja,neformalnajemrežapetorganizacija(UŽRBoljabudućnost,Tuzla;ORIVBudimiprijatelj,Visoko;CentarzamajkeNada,Kakanj;URRomskadjevojka - Romani ćej, Prnjavor;URRomkinja,Bijeljina) i šest istaknutihromskihaktivistica.Metodologija rada se fokusirala na rad u zajednicama, na pravnom opismenjavanju te us-postavljanju saradnje između zajednica i pružaocauslugakao što su centri za socijalni rad,policijaitd.


Iako je intersekcijskadiskriminacija žena temakoja jepokrenuta i nanašimprostorima, jošuvijeknepostojivelikibrojprojekataikampanjakojisesistemskibaveovomtemom.Većinaaktivnostikojeseprovodeusmjerenesunajedanodoblikadiskriminacije,dokjemanjenjihkojisebaveproblemomvišestrukestereotipizacijepojedinihdruštvenihgrupa.Dobarprimjerinici-jativasuonekojesebaveosnaživanjemženasinvaliditetomputemkojihsuoneumogućnostidasezaposle,budupolitičkiaktivneispremneoduprijetiserodnozasnovanomnasilju.Također,potrebnisuprojektikojizaciljnugrupuimajuženeizLBTQ+populacije,tesebavepitanjemnasiljanadženamaizovepopulacijeuromantičnimodnosima.Romskezajednicesujošuvijekmarginaliziranetejeneophodnorazvitiakcioniplannakojinačinosnažiti iraditisaženamažrtvamanasiljauovojetničkojgrupikaoinageneralnompodizanjusvijestiudruštvuoovomproblemu.IstobisemoglorećiizaženesinvaliditetomiženeLBTQ+.DobarprimjerjesvakakoDanska,ukojojsudržavneinstitucijepodržaleaktivnostinevladinihorganizacijaiOdborazajednaktretmansvihgrupaudržavi.Također,edukacijadjeceuškolamaiporodicamaopitanjuintersekcijskediskriminacijeirazumijevanjuoveproblematikebilebiodkoristi.

5. POTENCIJALNA ULOGA SPORTA I REKREACIJE U ELIMINACIJI RODNIH STEREOTIPA

5.1. Uvod

Sportsemožeposmatratiizdvijeperspektive:kaoprofesionalnaikaorekreativnaaktivnost.Uobaslučajaonpredstavljavelikiekonomskisektorkojijeuporastuiznačajnodoprinosiekon-omskom rastu i stvaranju velikogbroja radnihmjesta. Ipak,bezobzirana svebenefite kojesportnosi,podacigovoredapostojiznačajnarazlikaozastupljenostimuškaracaiženausvimsferamasporta.Danasimamočvrstenaučnedokazedajeredovnafizičkaaktivnostznačajnazazdravlje,kakomuškaracatakoižena.Međutim,fiziološke,anatomske,psihološkeisocijal-no-kulturalnespecifičnostiženskogspolazahtijevajuposebneobzireusvimsferamanjihovogbavljenjasportom(Greydanaus&Patel,2002).Bavljenjesportomdaježenamamnogepredno-sti.Djevojčiceaktivneusportuimajuboljiuspjehuškoli,rjeđesesuočavajusneželjenomtrud-noćomutinejdžerskojdobi,posjedujuvećesamopoštovanjeisamopouzdanje,lakšeseičešćeupisujunafakulteteimnogorjeđeimajuproblemasbolestimaovisnosti(Ponoracisar.,2013).Ipak,idejaženekojasebavirekreativnimiliprofesionalnimsportomjošjeuvijekusuprotnostisuvjerenjimadateaktivnostinisukompatibilnesulogomženeistradicionalnimdruštvenimikul-

turološkimpredrasudamaomuško-ženskimrazlikamasobziromnaspolinjihovusposobnostbavljenjasportom(Fontayne,etall.2002).Također,postojejasnipodacikojigovoreonerav-nomjernojzastupljenostiženaimuškaracausportskimmedijima(Blinde,et.al.,1994).Sportsebašzbogstereotipnogpovezivanjasmaskulinošću,smatraoplodnimtlomzauključivan-jemuškaracaidječakauprogramekojićepotenciratirodnujednakostiusmjeravatiinstituciona-liziranenormeupravcuzagovaranjaravnopravnosti.Nasamompočetkuinicijativakojesebaverodnom ravnopravnosti prepoznata je važnost sportauprevenciji rodno zasnovanognasilja.Strategijekojećebitikorištenemoguseprilagoditiiučinitirelevantnimsvimuzrastimasportista,profesionalcimairekreativcima.DobarprimjerjeakcijaWhiteribbonukojojjevelikibrojspor-tistaglobalnopodizaosvijestonasiljunadženama(Minersonetal.,2011).Istraživanjapokazu-judasesamovećeprisustvoženskogsportaumedijimapokazujekaoefikasanmetodrazvijanjasvijestiorodnojnejednakostikakonaterenimatakoigeneralno(Farrell,etall.,2011).Nedostatakrodneravnopravnostibisemogaoposmatratiikaogubitakzasportskisektor.Umjes-todaserodnapitanjasmatrajunevažnimilidasučakpreprekaglavnimstrateškimciljevimausportu,zainteresiranestraneusportu,razumijevanjemvrijednostirodneravnopravnosti,moguosiguratidruštveniiekonomskirazvojinapredak,teprivućivišemladih,jerbiimaliuzoreimeđuženamaimuškarcima,profesionalnimsportistima(Hrvatskiolimpijskiodbor,2018).Ovakvipristupinužnoneimplicirajusamopovećanjebrojaženauprofesionalnomirekreativ-nomsportu,većstavljajuakcentinavažnostravnopravnostinatrenerskimpozicijama,umedi-jimaigeneralnonamjestimanakojimasedonoseodlukeusportskomkontekstu.

5.2. Primjeriulogesportskihirekreativnihinicijativausmanjenjurodnihstereotipa

JednainicijativajepronađenauBosniiHercegoviniinekolikousvojenihstartegijakojesetičurodneravnopravnostiusportu.Uzemljamaregionaovomtemombavilisuseputemnekolikokampanja,inicijativaiprojekata,dokjeona,ipak,mnogozastupljenijaglobalnonegonanašimprostorima.Temekojimaseinicijativeiprogramidominantnobavesupodizanjesvijestiovažno-stisportairekreacijetepovećanjebrojaženauključenihusveaspektesportakaoiborbaprotivrodnozasnovanognasiljaputemsporta.AgencijaUjedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena -UNWomenuBiH2018.godineanaliziralaježenskisportuBiHiulaganjauženskisport.Uperioduodtrigodine(2015-2017)ženskisportskikolektivisudobilimanjeod10%budžetazafinansiranjeklubovasadržavnognivoa.Tajprocentjesterastaood0,16%u2015.godini,preko3,42%u2016,do4,63%u2017,ali je idaljedalekoodrodnoodgovornogizdvajanja izbudžeta.SpomenutaanalizajeidentificiralapreporukekojebimogledovestidounapređenjapoziciježenskogsportauBosniiHercegovini.Nekeodpreporukasudajepotrebnouvestikriterijepromoviranjaravno-pravnostispolovapridodjeli finansijskihsredstavasportskimudruženjima,budžetskasredstvapravičnije i djelotvornije rasporediti kakobi doprinijela jednakomučešću žena i djevojakausportskimaktivnostima imanifestacijama,uvestimjere za većuafirmaciju sporta iodređenihsportovameđudjevojčicamaiženama,unaprijeditigenderstatistikuusportukakobisemogloostvaritisistematskopraćenjeievidencijastanjausportuuvođenjemzahtjevazarazvrstavanjepodatakapremaspolu.Dobarprimjerprojektakoji imazaciljpodizanjesvijesti ženaovažnostiuključivanjausportjesteprojektUniverzitetauSarajevu,usaradnjisaNVONahla,podnazivom„Učestvovanjeuorganiziranimtjelesnimaktivnostima–sredstvozaborbuprotivstresameđuženama(BosnaiHercegovina)“.Osnovniciljeviprojektasuuključitiženeufizičkeaktivnosti ipružatipraktičnesavjeteonačinimaopuštanjauindividualnimiekipnimsportovima,sposebnimnaglaskomna


ženesrednježivotnedobikojesubileučesnicerata.Podnadzoromstručnihlicaženesuukl-jučeneusportskeaktivnosti,aprojektsevrednujenaosnovukasnijihpreferencijapremafizičkimaktivnostimatepremapoboljšanjumotornihvještinaiopćegzdravljaučesnica.Projektjepro-moviranputemdruštvenihmrežaimedijasaciljempodizanjasvijestiovažnostifizičkeaktivnosti,pogotovousrednjojživotnojdobi(Talleu,2011).Kampanja„Zavećuvidljivost ženskihsportovauelektronskimmedijima“,pokrenuta2018.uHrvatskoj,imazaciljpromocijuiafirmacijuženskihsportova,posebnoonihkolektivnih,kakouelektronskimmedijimatakoiudruštvugeneralno.Potpisivanjemsporazumasatelevizijskimkućamaorganizirane su sedmičneemisijeu kojima seprikazuje isključivo ženski sport kao iženekojeradeusportskimupravljačkimtijelimačimesepodižesvijestosportukaodominantnomuškojaktivnosti.Kampanjijepridruženaiinicijativa„Ženeimediji”kojavećnekolikogodinavodiportalpodistimnazivomgdjesekaostalnarubrikapredstavljajuženeusportu,tesepo-tencirarodnaravnopravnostisenzibilnostusvimsportovima.Ukampanjusuuključenepoznatesportistkinjeisportistikaoistručnjacičijijezadatakedukacijamedijskihradnikaoprednostimarodnoravnopravnogmedijskogizvještavanjausportu.TrećiprimjerdobrepraksenanašimprostorimajeiFestivalženskogsportakojiseodržavauBeograduvećnekolikogodina.Osnovnaidejaprojektajestepodsticanjevećegučešćaženausportskim i rekreativnimaktivnostimaupravcukreiranjanovihgeneracijazdravih iuspješnihžena.NaFestivaluučestvujevišeod50sportskihklubovaizSrbijeteiznekolikookolnihzemalja,kaoiženerekreativcisvihuzrastakojedemonstrirajusvojasportskaumijeća.Strateškiimperativprojektajedoprijetidoštovećegbrojaženaidjevojčicaterazbijanjestereotipaosportukaoo“muškom”zanimanju.UsklopuFestivalaseodržavajuseminari,predstavljajudokumentarnifilmoviouspješnimženamanasportskimterenimatetakmičenjauvelikombrojusportova(Gen-dercentar,2011).Poredosnaživanjadjevojčicaiženazabavljenjesportom,indirektniciljjesteipovećatizastupljenostravnopravnostiuizvještavanjumedijaosportu.Poredstavljanjaakcentanavažnosttreniranja,pojediniprojektisuistaknuliiravnopravnostutrenerskimposlovima.Jedanodidentificiranihprimjerajeiprojekt„#tagsportcoachingschool:newgenerationsoffootballcoaches”,kojisuuRusijiosmislili#tagsportFootballAcademyiGirl-PowerFootballSchool,saciljemosporavanjaprevladavajućihstereotipakodtrenera,posebnofudbala,idoprinosapodizanjunovegeneracijedjece-fudbalskihtrenerakojićedijelitivrijed-nostirodneravnopravnostiipoštovanjaprincipajednakosti.Aktivnostikojeseprovodepodra-zumijevajuedukacijumladihotrenerskimposlovima,aliuznaglasaknaravnopravnostspolovakrozaktivnostiukojimadjevojke trenirajuzajednosdječacima.Krozzajedničkeaktivnosti sepotencirakritičkomišljenjeivršiedukacijabudućihtreneraorodnojravnopravnosti,motivacijidjece,rješavanjusukobaidrugimsrodnimvještinama.Dodatniciljkursevajeotvaranjevratatrenerskeprofesijezažene.Projekt je jošupočetnimfazama,adaljikoracipodrazumijevajuotvaranjeInternetplatformeipripremumetodologijeradanaosnovuprocjeneefekatasamihtreninga iprojektaukontekstu rodne ravnopravnosti, smanjenja stereotipa izmeđudječaka idjevojčicaučesnikaterazumijevanjavažnostiravnopravnostiusportu.Jednaodinicijativakojajeusmjerenanaaktivnesportiste,trenereipredstavnikesportskihorga-nizacijauŠvedskojseorganizirapodnazivomFivestepstowardsagenderequalandinclusivesportsmovement.Usklopuinicijative,uperioduodčetirigodine,redovnoseodržavajukursevinakojimasevršiedukacijasportskihradnikaiprofesionalacaovažnostirodneravnopravnostiusportu.Ključimplementacijejedasepolaznicimapružekorisnialatikojemoguprimjenjivatiuvlastitomokruženjutedaihseosnažidakoristesvojeorganizacijezapromoviranjesmanjen-jarodnihstereotipa.Pitanjanakojatreninzidajuodgovorsu:Kojiseargumentiiznoseprotivjednakostispolovailiuključivanjaženausport?Kakosekluboviisportskeorganizacijemoguojačatikorištenjempolitikerodneravnopravnostiiinkluzije?Zaštosuravnopravnostspolovai

uključivanježenavažnizasportubudućnosti?Tokomradasučesnicimasepraveakcionipla-novikojisezasnivajunatrenutnojpozicijiklubaopitanjuravnopravnosti,mapirajusepotenci-jalnetačkeukojimasemoženapredovatiipostavljajusestrateškiciljevizabudućeaktivnostiuključenih. Inicijativa jedosadauključilaoko1.000sportskihradnika,aunekolikodijelovaŠvedskemodelradasepočeoprimjenjivatiiulokalnimzajednicama,čimejepriključenvelikibrojklubovaisportskihorganizacija.Svimaterijalikojetreneriuprogramukoristedostupnisubesplatnotesepotičuidrugedržavedamodelprenesuusvojestrategijeradanaravnopravnostispolovakrozsport.Podizanjemsvijestioseksualnomuznemiravanjuženausportubaviseprojekt„Athena’sprogramforthepreventionofsexualabuseinsports”uIzraelu.Projektimazaciljedukacijusportskihrad-nikaisportistaoproblemuseksualnoguznemiravanjaizlostavljanjadjevojčicaiženausportu.Organizirajuseseminari,radioniceipredavanjazatrenere,radnikeuklubovima,muškarceiženesportiste.Programsesastojiizdvadijela.Uprvomdijeluučesnicimasepredstavljajuana-lizerasprostranjenostiseksualnogzlostavljanjausportu,dokseudrugomdijeluvršiedukacijaomjeramainačinimaprevencije.Krozedukacijejeprošaovelikibrojsportskihorganizacijaiklubovaudržavi.


Naosnovuprimjeradobrepraksekojesupredstavljeni,možeseidentificiratinekolikopreporukaukojemsmjeruićikadajeupitanjuulogasportauprevencijirodnihstereotipa.Dabiseproveleadekvatnemjerekojeimajuzaciljrodnuravnopravnost,potrebnojeaktivnoraditinapovećanjuzainteresiranostiženaidjevočicazaprofesionalnisportkaoinjihovevidljivosti.Ovosemožepostićiorganiziranjeminicijativaikampanjakojepodstičuzapošljavanježenausportuputemprilagođenihobrazovnihprograma za žene trenere.Dobrapraksa je koristiti uspješne žene,profesionalnesportistkinjeitrenerezapromocijurodneravnopravnostiiukidanjestereotipa.Ta-kođer,potrebnojeiskoristitisportkaoresurszaedukacijumuškaracaidječakaovažnostirodneravnopravnosti.Razvijanjemprogramaobaveznihedukacijazasportisteitrenereorodnimste-reotipima,može se podići nivo znanja o ovoj temi.Ovakvi projekti traže obaveznupodrškumedija,stogajeneophodaniradnaosvještavanjuvažnostirodnonepristrasnogizvještavanjausportukrozobavezneedukacijenovinaraistudenatanovinarstva.Prethodnenavedenemjeremoguslužitikaoosnovazaizgradnjuvažneulogesportausmanjenjurodnozasnovanihstereo-tipausvimaspektimadruštvenerealnosti.

6. VRŠNJAČKE INTERAKCIJE I IMPLIKACIJE ZA PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG NASILJA I ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA

6.1. Uvod

Prilikomsvakogsusretamuškarcaiženepostojiprilikazarodnozasnovanonasilje,aliizarodnuravnopravnost.Antropolozisudokumentiralimalezajednice(npr.,WapeofPapua,NovaGvine-ja)ukojimaporodičnonasiljepraktičnonijepostojalo,štoizoveperspektivezvučinerealno,aličinjenicajedaravnopravnazajednicakaotakvamožedapostoji(Countsetal.,1992).Rodne


kategorijediosusvakogdruštvakaoiosobineiponašanjakojesepripisujuiočekujuodsvakespecifičnekategorije,alionoštoprostorjužnogBalkanačinispecifičnimjesteučestalovjerovanjedasurodnerazlikebiološkiutemeljenespolnerazlike(Vesta,2009).Onoštododatnoutječenarasprostranjenostrodnozasnovanognasilja jesteneznanje ilipakneosviještenost. IstraživanjekojesuproveliJohnsonisar.(2005)ukazujenačinjenicudamladićiidjevojkeimajuproblemsadefiniranjem jasnihgranica između šale, uznemiravanja i nasilja,dok jedjevojkamabiloteškodefiniratida li rodno zasnovanonasiljemožebiti oblik ispoljavanja ljubavi. Sobziromnapatrijarhalnovrijednosnuorijentaciju južnogBalkana,tenanašutendencijudasačuvamoobičajeitradicije,kritičnetačkepoputrodnozasnovanognasiljaostajudionašekulture.Naukajedosadanespornodokazaladasenasiljeuči,štoseodnosi inarodnozasnovanonasilje.LichteriMcCloskey(2004)suulongitudinalnojstudiji,kojajepratila204dijademajka-dijete,pokazalidajevećavjerovatnoćadadjecakojasuodraslaudomovimaukojimasepraktici-ralonasiljepodržavajunasiljeuintimnomodnosu,kaoidaposjedujutradicionalnoshvatanjemuško-ženskihodnosa.Ovakvipodaciukazujunapotencijalniprincipputemkojegsekroznašenaraštajezadržavajunasiljeineravnopravnost.Socijalnainterakcijapredstavljajedanodnajbitnijihaspekatačovjekovogživotatesemnogote-oretičaraiistraživanjabaviloovimfenomenom.Sullivan(1953)jebiojedanodprvihistraživačauokviruovogpolja.Usvojojteorijiinterpersonalnihodnosanaglašavapotrebuzaintimnošćuusocijalnimodnosimakaoiznačajemotivnihreakcijanapotencijalneproblemekojiproizlazeiz turbulentnih socijalnihodnosa.Kaošto teorijanaglašava, interpersonalne relacije subitneu ljudskomživotu,akaošto jevećnavedeno,uadolescentnomperioduodnosisvršnjacimaiutjecajvršnjakapostajenajviši.Razumnojepretpostavitidaćemoučenjemljudikakodasekvalitetnijeophodepremadrugimljudimadoprinijetiikvalitetuživotasameosobe,akroztakavprocesmožemoučitiljudekakodapoštujuiprakticirajuravnopravnost.

6.2. Primjeridobreprakseiuspješnoimplementiranihmodela

Program za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika rodno zasnovanog nasilja u ad-olescentskim vezama u srednjim školama TK

ProgramzaprevencijuisuzbijanjepojavnihoblikarodnozasnovanognasiljauadolescentskimvezamausrednjimškolamaTKnastaojekaorezultatzajedničkogdjelovanjavladinoginevla-dinog sektorakrozprojekt „Prevencija rodnouvjetovanognasiljauadolescentskimvezama ipromocijavrijednostiravnopravnostispolovameđuadolescentima”.ProjektjeproveloudruženjeVestaizTuzle,abaziranjenaprethodnoprovedenomistraživanjuoučestalostirodnozasno-vanognasiljauadolescentskimvezamakojejeprovedenou32srednješkolenapodručjuTu-zlanskogkantonanauzorkuod1.022učenika/ce.Jedanodciljevaprojekta,poredosvješćivan-jaiupoznavanjaspojmomrodnozasnovanognasiljainjegovomprevalencijomunašemdrušvuišire,biojeutjecatinapromjenustavovakojidirektnopodržavajurodnozasnovanonasiljeterazvitivještineneophodnezaostvarivanjekvalitetneadolescentskeveze.Poreddirektnogradasaučenicima,ovajprogramuključujeinastavnikeiroditelje,aliipedagogeipsihologetenatajnačinkreirasistematskuintervenciju(Vesta,2009).

Prevencija rodno zasnovanog nasilja

Program„Prevencijarodnozasnovanognasilja“,kojijeprovelaInfondacija,sastojiseoddvasegmenta.Prvidioprojektabiojeprovedenuškolama,aosnovniciljjebiodasepodignesvijest

učenikaopitanjurodne jednakosti i ravnopravnostikrozedukativnapredavanja.Pored toga,programpodrškezaučenikesrednjihškolakojiimajunegativnaiskustvauintimnimpartnerskimvezamatakođerjepokrenutusklopuoveinicijative.Uovomdijeluprogramavršenesuinter-vencijeuoblikuedukacijevršnjačkihsavjetnika,mapiranjaservisapodrškeipružanjasavjeto-davnepodrškesrednjoškolcimakakobiostvarivalikvalitetneisigurnepartnerskeveze.Drugidioovogprojektadirektnouključujenjegoveučesnike.Nakonedukacijauokviruprvogdijelapro-grama,mladisusteklineophodnaznanja,tesupodržanidakreirajuiimplementirajuaktivnostiusmjerenekapodizanjusvijestioprisutnostirodnozasnovanognasiljausvojimzajednicama,primarnoururalnimdijelovimaBosneiHercegovine(Infondacija,n.d.).

SASA!

Kooperativnimodelzasuzbijanjerodnihstereotipaipoboljšanjereproduktivnogzdravljaformi-ranje2010.godineipredstavljaosnovunakojojjeizgrađenainicijativapodnazivomSASA!koju je uUgandi pokrenula organizacije Raising voices.Osnovni cilj inicijative je prevencijasideiporodičnognasilja,afokusradapredstavljaneravnopravnaraspodjelasnageuintimnimvezama.Ovainicijativasastojiseodčetirietape.Uprvomdijeluprogramaučesniciučeopov-ezanostinasiljanadženamaiside,nakončegaseradinaosvješćivanjunačinanakojidanašn-jicapodržavakorištenjesilenadženama,štopredstavljadrugufazuprograma.Uokvirutrećeičetvrtefazeučesniciučenakojinačinmogupomoćiosobamakojesuobuhvaćeneovakvimproblemimatenakojinačinmogusamipoduzetikorakekaprevencijiovihproblema.SASA!inicijativaevaluiranajekrozčetverogodišnjerandomiziranokontrolnoispitivanje,arezultatiuka-zujunaznačajradasaženamaimuškarcimazajednouokviručegasubilepodsticanerazmjeneidejaiperspektiva(Raisingvoices,n.d.).

Youth Relationships Project

JedanodprimjeradobrepraksedolaziizVelikeBritanijeinosinaziv„YouthRelationshipsProject“kojipolaziodzdravstvenogpristupaprevencijinasiljauvezamakojeformirajuadolescenti.Os-novniciljprogramabiojeupoznatiadolescentesaznakovimaadverzivnevezeteihnaučitikakodarazvijuzdrave,nenasilneodnosespartnerima.Uprojektsuuključeniadolescentiizmeđu14i16godinakojisuimaliadverzivnaiskustva,aovajuzrastpredstavljanajoptimalnijiperiodzaintervenciju,jerpredstavljakritičnutačkuizmeđuadverzivnihiskustavaudjetinjstvuikasnijihad-verzivnihpartnerskihodnosauodraslomdobu.Programsesastojaood18sesijakojesutrajaledvasatauokvirukojihsumladiučilikakodaizbjegavajunasilneodnose,učećikakodaadek-vatnokomunicirajuidonoseodluke.Programjeimaotrikomponente:edukativnidio,učenjevještinaisocijalniaktivizamuokvirukojegsuučesnicipromoviraliznačajprevencijenasiljauvezama(CrimeSolutions.gov,n.d).

Bandebereho

Jošjedanprimjerdobrepraksepredstavljaprojekt„Bandebereho“provedenuRuandi.Projektjekoristiokooperativnimodelzasuzbijanjerodnihstereotipa(poputprojektaSASA).Učesniciprojektabilisuuključeniustrukturiranesesijeuokvirukojihsuuparovimarazgovaralitegrup-nokritičkidiskutiraliozadatimtemama.Sesijesuvodilivršnjaciučesnikaipodupiralisurodnoravnopravnestavoveiponašanja.Kroztakavprocesimuškarciiženesuimaliprilikudausvojerodnoravnopravnestavoveteihdirektnoprimijeneutokuprograma.Poredovogdijelaprojek-ta,organizatorisusebaviliiradomuzajednicikaoikampanjomuvezisočinstvom.Program


jeevaluiranputemrandomiziranekontrolnestudijeukojusubiliuključenimuškiučesnicipro-gramainjihovežene.Upoređenjuskontrolnomgrupom,ženemuškaracakojisuučestvovaliuprogramuprijavljivalesuznatnomanjefizičkogiseksualnognasilja(PRB,n.d.).


Proučavajući literaturu,uviđamoznačajsocijalnihodnosa iutjecajkvaliteta istognaživot lju-di,pogotovoznačajiutjecajnašihvršnjakaitonesamouadolescentnomperiodu.Vodećiseovakvimrazmišljanjima,pokrenutisumnogiprojektiodkojihsunekiprethodnonavedeni.Našivršnjacinammoguslužitikaouzori,modelikakotrebamopostupatidabismoimalištokvalitet-nijeodnose.DruštvoBosneiHercegovineimadugputkaravnopravnominediskriminirajućemdruštvu,alinatajputmoramokrenuti.Primjenakooperativnogmodelazasuzbijanjerodnihste-reotipapredstavljadobarivalidiranmetodsuzbijanjastereotipategatrebaiskoristiti.Usklopuovogmetodamuškarciiženeimajuprilikudauzdravojatmosferidobijuinputoddrugestrane,štoolakšavaprocesrazbijanjastereotipa.Uovakvimprogramimajednakostiravnopravnostsuaprioriuspostavljeniteučesnicikrozprojekturealnomvremenudoživljavajuatmosferurodneravnopravnosti.Ovakviprogramisumogući ineophodnizadruštvoBosneiHercegovine, jerimajudirektanutjecajnaučesnike,aindirektnosamiučesnicipostajumodeliadekvatnihstavovaiponašanjatenatajnačindalješireutjecaj.

7. MUŠKARCI KAO SAVEZNICI U PREVENCIJI RODNO ZASNOVANOG NASILJA I ELIMINACIJI RODNIH STEREOTIPA

7.1. Uvod

Na razlicimaskulino/femininopočivavelikibroj stereotipakoji suuskovezaniuz spol i rod.Društvenekonstrukcijepojmamaskulinitetarazlikujuseoddruštvadodruštvatesuihistorijskirazličite.U većini društavaodmuškaraca se očekuje dabudu fizički jaki i (hetero)seksualnouspješni, dapreuzimaju rizike, donose odluke, finansijski brinu o porodici i da nepokazujuemocijeilibrižnost.Ovekarakteristikepredstavljajustereotipnerodnenormekojeseodnosenadruštvenoprihvaćeneidejeiočekivanjaotomeštoznačibitimuškaracudruštvu(Bijelić,2011).Ovarazlikamaskulinitetanasuprot feminitetuveomačestosekoristikaoargumentzanasiljenadženama.Smatrasedasumuškarciprirodnoskloniagresijiinasilju,atuidejupodržavajumediji ipopularnavjerovanja.Onoštomoramouzetiuobzir jest snagavjerovanjavećineudruštvuuovuidejukojadoprinosilegitimacijidamuškarciupotrijebenasilje(Connell,2007).Međutim,sammaskulinitetnijeosnovazapercipiranjemuškaracakaonasilnika (Hautzinger,2003).Nasiljejerezultatstrukturalneneravnopravnostiidiosistemadominacijeteproblemkojiimavelikibrojpsihološkihisociološkihdimenzija.Oviproblemisuposebnoizraženiukolektiv-ističkimkulturamaukojimadominirapatrijarhalnadruštvenaorijentacijakojaseprelivanasveaspektefunkcioniranjaanesamonarodnozasnovanonasilje.IstraživanjejavnogmnjenjauRe-publiciSrpskojpokazalojeda46%ispitanihmislidaježenimjestoukući,adamuškarcitrebajuraditi,dok60%ispitanihsmatradapotrebeporodiceženamatrebajubiti ispredkarijere,što,međutim,nevažiizamuškarce(Babovićisar.,2012).Rodnaravnopravnostsenemožesmatratiisključivo„ženskim“problemom,kakotodominantninarativnalaže. Istraživanjapokazujudamuškarci,kojiimajupozitivnijestavovepremarodnojravnopravnosti,iskazujuvećepoštovanje

premasuprotnomspolu,manjekoristenasiljekaonačinrješavanjaproblemaigeneralnoizv-ještavajuovećemseksualnomiukupnomživotnomzadovljstvu(Levtovetal.,2014).Ovakvi rezultatiukazujunavažnostuključivanjamuškaracaupitanje rodne ravnopravnosti irodnozasnovanognasilja.Savezzauključivanjemuškaraca(TheMenEngageAlliance),global-namrežanevladinihorganizacijaiagencijaUN-ačijajemisijadauključedječakeimuškarceupostizanjerodneravnopravnosti,zasnovanjenaidejidajerododnosanizbogtogamuškarci,zajedno sa ženama, trebajubiti uključeni u unapređenje rodne ravnopravnosti i prava ženai djevojčica te da je specifičnim rodnimpitanjimamuškaraca, njihovoj ranjivosti, potrebamai iskustvima, također,mjestokod izradepolitikedjelovanja, jersve tonijenamijenjenosamoženama(Duban,2013).

7.2. Primjeriuključivanjamuškaracaueliminacijurodnihstereotipairodnozasnovanognasilja

Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine (2013-2017)

GenderakcioniplanBosneiHercegovinezaperiod2013-2017.godinestrateškijedokumentkojisadržiciljeve,programeimjerezaostvarivanjeravnopravnostispolovausvimoblastimadruštvenogživotairada,ujavnojiprivatnojsferi,aposebnopoglavljeplanajeusmjerenonaulogumuškaracauovomprocesu.Uskloputogpoglavljapromovirajuseidajuprijedlozizauključivanjemuškaraca,kojisuskloninasiljuuporodici,uzajednicukrozpsihološkuisocijalnupodrškustručnjakakakobimijenjaliustaljeneoblikeponašanja.Također,naglašavasevažnostpodržavanjaočevadaseposvetevaspitanjudjeceibrizionjima,aposebanakcentjestavljennamuškarce–učesnikerata.Idejaakcionogplanajeipoticatimuškarcedapodržavajuženeuzapošljavanjunamjestaiuposlovimakojasedominantnosmatraju„muškim“zanimanjima,kaoštosupoduzetništvoiITsektor.Akcioniplanjepredviđaodasevršiistraživanjejavnogmn-jenjaimonitoringtrenutnesituacijeuBiHopitanjurodneravnopravnosti,adasedaljeaktivnostiusmjerena lokalnezajednice inevladineorganizacijekakobisesituacijapoboljšala.Nakonzavršetkaovogdijelaprojekta,prelazisenakonkretnekampanjeipromocijedobijenihrezultatakaoinapreporukezadaljinastavakakcije.

Uključivanje muškaraca u promoviranje rodne ravnopravnosti i procjenu rodnih ulo-ga na Kosovu

ProjektjepokrenulaMisijaOSCE-anaKosovu,aosmišljenjenanačindasemladićiiodraslimuškarciuključeuaktivnosti,prijesvega,istraživanja,akasnijeiradanasmanjenjurodnozas-novanognasiljaigeneralnopreispitivanjuukorijenjenihstereotipaorodnimulogama.Najak-tivnijisuimaliprilikudasvojeznanjestečenokrozinicijativuprodubenadodatnimtreninzima,azadatakkojisudobilijestedavršedaljudiseminacijupreporukaimjerakojesuusvojilitokomtreninga.Kaorezultatrada,velikibrojnevladinihorganizacijanaKosovuseobavezaonaraduzajednicioovojtemitejeizdatpriručnikoistraživanjutrenutnesituacijeuvezisrodnomrav-nopravnostinaKosovu.Također,sažetesupreporukekakodaljerazvijatiinicijativeoovojtemi.

Muškarci udruženi protiv nasilja nad ženama – Liga pravih muškaraca

Ujedinjenenacijesu,usaradnjisorganizacijamaizBosneiHercegovine,prijenekolikogodi-napokrenulekampanjuMuškarciudruženiprotivnasiljanadženama.Uokviruovekampanje


sukrozperiododpolagodineprovedeneaktivnostisaciljemuključivanjamuškaracauborbuprotivnasiljanadženama.JednaodaktivnostijebilaiosnivanjeLigepravihmuškaraca.Kam-panjapodrazumijevaipotpisivanjeDeklaracijepravihmuškaracaprotivnasiljanadženamaukojojse,međuostalim,navodida„pravimuškaracnijenasilanionseborizaukidanjesvakognasiljanad ženama idjevojčicama“. Ligupravihmuškaraca činemuškarci iz svijetapolitike,novinarstva,muzike,filma,sportaidrugihoblasti,akojiseboreprotivnasiljanadženamaidje-vojčicama.Aktivnostisupodrazumijevaleuključivanjevelikogbrojadječaka,mladićaiodraslihmuškaracauedukacije,radioniceiprikazivanjefilmovakojisetičunultetolerancijenanasilje.Krozkampanjususe,poredtemerodnozasnovanognasilja,doticaleidrugetemeuskovezaneuzrodnuravnopravnost,asvesaciljempoboljšanjapoložajaženauBosniiHercegovini.

Šta sa muškarcima?

“Štasamuškarcima?”jeprojektkojijerealiziralaLesTraboules,francuskaorganizacijazadrušt-venoistraživanjeusaradnjisa10organizacijauFrancuskoj,BelgijiiGrčkoj.Krozprojektjeuprvojfaziprošaovelikibrojmuškaracakojisuseizjašnjavaliostavovimaorodnojravnoprav-nostiirazlozimazbogkojihseodupirupromjenamauvezisnjom.Aktivnostisubileposebnousmjerenenamuškarceupolitici ipoduzetništvusaciljemrazumijevanjanjihovih razlogazamanjeuključivanježenauoveoblasti.Ovakvaistraživanjasupotaklastrategijeiakcionepla-noveuspomenutimzemljamasaciljempoboljšanjapoložajaženanaosnovupodatakakojisudobijeni.Organizacijesu,također,naosnovumapiranjaglavnihproblemaponudilepreporukezapromjenekojemogubitikorisneuovimoblastimarodneravnopravnosti.

Strategije i alati za rad sa muškarcima i mladićima sa svrhom zaustavljanja nasilja prema djevojkama, ženama i drugim muškarcima

Ukupno27organizacijaizAzijeučestvovalojeuprojektuuključivanjamuškaracauborbuprotivnasilja.ProjektsuorganiziraliUNIFEMSouthAsiaofficeiSavetheChildrenSweden,aimaojezaciljuključivanjemuškaracauosmišljavanjestrategijazasmanjenjenasiljaunjihovimzemlja-ma.Osnovnaidejajedasvičlanovidruštvapodjednakorazvijusvijestorodnojravnopravnostiiradenapovećavanjuiste.Aktivnostiradionicasubileinteraktivne,tokomkojihsuseosmišlja-valeakcijekojećebitiprimijenjeneuzajednicamaučesnika,itosvekrozinterakcijuipodrškusupervizora.Predavanjakojasuodržanadoticalasusevažnostiulogereligije,ranogdjetinjstvaipolitikepriuključivanjumuškaracauradnasmanjenjunasiljaudruštvu.Kaorezultatrada,objavljenjepriručnikukojimasusažeteaktivnostinaradioniciikojidajepraktičnesavjetekakonaučenoprimijenitiupraksi.

Stavi se u njenu poziciju (engl. Walk a Mile in Her Shoes)

Projekt„WalkaMile inHerShoes“organiziranjeuKanadisaciljempodizanjasvijestioras-prostranjenostinasiljanadženama,apodrazumijevaojedamuškarcidoslovnohodajumiljuuženskimcipelama.Okohiljadumuškaracajehodalouženskimcipelamasaciljemskretanjapažnjenaproblemrodnozasnovanognasiljasvudausvijetu.Ovakampanjajeorganiziranakaodioprojekta„TheWhiteRibbon“kojapodrazumijevainternacionalnukampanjukojaukl-jučujemuškarceuborbuprotivrodnozasnovanognasilja.Aktivnostiseprovodeširomsvijeta,ainiciralesuihnevladineorganizacijeuzpodrškumnogihpoznatihličnosti.

On za nju ( engl. HeForShe)

HeForShejeinternacionalnakampanjačijiosnovniciljjesteborbaprotivrodnozasnovanihste-reotipainasilja.Krozkampanjuseohrabrujumuškarciidječacidabudusaradniciuborbiprotivnasiljanadženamatedabuduzačetnicipromjenausvojimzajednicama.Naweb-stranicikam-panjepostavljenjebrojmuškaracaidječakakojisusesvudausvijetuobavezalidaćeusvojimzajednicamapromoviratirodnuravnopravnost.Ciljjedastalnimpovećanjembrojapotaknuidrugedaseobavežunaistinačin.Također,naweb-stranicipostojivelikibrojakcionihplanovakojesuosmisliliUNiorganizacijacivilnogdruštva.Unjimasemogunaćikorisnimaterijalizaaktivnostikojesemoguprovoditiuciljuostvarenja rodneravnopravnosti.Kaodiokampanjepokrenutjeprojekt„10x10x10IMPACT“kojiimazaciljuključivanjeuniverziteta,parlamenataivelikihkorporacijauaktivnostikampanje.Idejajebiladaseovimobuhvateoničlanovidruštvakojiimajunajvećiutjecajnarodneulogeiodnose,aionikojiimajumaliutjecajaliusvojimzajednicamamogubitipokretačipromjena.Fakultetiuključeniuprojektredovnoorganizirajudogađaje,predavanjairadionicekojipotičuodraslemuškarceistudentedaseuključeuborbuprotivnasiljaineravnopravnosti.


Uključivanjemuškaracauborbuzaravnopravnostpredstavljajedanodglavnihciljevavelikogbrojaprojekatakojisebaveovimpitanjem.Razlogještobezosviještenihmuškaracaiženanemožemoraditinadubljojpromjenisvijestioštetnostinasiljaineravnopravnostiteotklanjatiinsti-tucionaliziranenormeupatrijarhalnimdruštvimakojisuštinskinedopuštajupromjenuusmjeruravnopravnosti.Naosnovuprikazanihkampanjaiprojekatatrebaimatinaumudapostojijošdugputkojitrebaprećidabisemuškarciaktivnijeuključiliuovuproblematiku.Preporukeiduusmjeruedukacijaipodrškemuškarcimadaseuključeuakcije,osmišljavanjeprojekatakojizaprimarniciljimajudaupravoodraslimuškarciradenaosvještavanjuzajednicetedanatajnačinbudupozitivnimodelinakojesebudućimuževiiočevimoguugledati.Posebnekampanjeiakci-jebitrebalousmjeritinamuškarcenavišimpozicijamaukorporacijamaipolitici,dapotencirajupoštovanjerodnihkvotausvojimorganizacijama.Aspektpromjenepodrazumijevaiuključivanjemuškaracakojisuurizikuodizvršenjanasilnihakata,gdjebisekrozsistemepsihosocijalnepo-moćiradilonaprevencijiisprečavanjurecidiva.KampanjekaoštosuLigapravihmuškaracaiStaviseunjenupozicijupredstavljajudobarprimjerkakosepitanjerodneravnopravnostimožeomasovitimeđumuškompopulacijominatajnačinutjecatinesamousvojimsredinamavećinternacionalno.

8. ŽENE KAO SAVEZNICE U ELIMINACIJI RODNO ZASNOVANOG NASILJA I ELIMINACIJI RODNIH STEREOTIPA

8.1. Uvod

Rodnoprihvatljivaponašanjaistavoviučeseodrođenjaiimajuznačajanutjecajnaživotos-obe,njen identitet injenusocijalnuulogu(Pidgeon,1994). Iakorodnistereotipiobuhvataju imuškarceižene,stereotipivezaniuzženevišesuograničavajući.Naprimjer,ukolikoženaiskažeusmjerenaponašanjakojabibilashvaćenakaoneophodnazarukovodećeulogeufirmi,ona


rizikujeefektpovratnereakcijeuvidusocijalnihposljedica,zarazlikuodmuškarcasidentičnimkvalitetama (Rudman&Glick,2001).Ovakvi rodni stereotipidovodeženeu teškepozicijeukojimamorajubiratiizmeđuličnoguspjehaidruštveneprihvaćenosti,štojegrubinepravedanzadatak.Pored toga,umnogimkulturamadanasmuškarcioviseoženama(npr.,kućanstvo,brigaodjeci iporodici),štopodstičemuškarcedaosiguravajudefanzivnuulogužene,njenuposlušnostispremnostdaizvršavapodređenuulogu(Rudman&Glick,2001).Ovopredstavljasamojednoodmogućihobjašnjenjatrenutnehijerarhijskestrukturedruštvaukojojženeimajupotčinjeneuloge.Iakoovakvaočekivanjaistavoviuposljednjevrijemeslabekaoposljedicaneu-mornogaktivizmaženaiborbezasvojaprava,ipak,postojezajedniceukojimaseravnoprav-nostnečinikaomogućastvarnost,kaoštosu,naprimjer,zemljeBliskogIstokaiAfrike,gdjesurodnistereotipiirodnozasnovanonasiljesvakodnevnicažena.Kadasespominjeterminrodnozasnovanognasilja,podrazumijevasenasiljeinadženamainadmuškarcima,madasevećinaistraživanjaiprogramausmjeravananasiljenadženamazakojesevjerujedajerasprostran-jenije.IstraživanjauAmericiukazujunavisokuprisutnostrodnozasnovanognasiljaisilovanja,gdje17%ženaprijavljujesilovanjeilipokušajsilovanja,avišeodjednepetineženaprijavljujenasiljekojejepočiniointimnipartner(Tjaden&Thoennes,2000).Naosnovuovakovisokeprev-alencijeovihfenomenautakorazvijenojzemlji,možemodapretpostavimokakvesubrojkeuneštomanjerazvijenimzemljama.

8.2. Primjeriprojekataidobreprakse

Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene

FondacijaCURE,usaradnjisFondacijomzaosnaživanježena,provelajedvogodišnjiprojektpodnazivom„Ženskaprava-Agendazapozitivnepromjene“kojijefinansiralaEvropskaunija.Ciljprojektabiojepromocijapoštovanjaženskihljudskihprava,povećanjedruštveno--ekonomskeinkluziježenaidjevojčicakojepripadajumanjinskimgrupamakrozjačanjenjihovihkapacitetakaoikreiranjekonkretnihakcijazaborbuprotivdiskriminacije,rasizmaiksenofobije.ProjektjeobuhvataodesetopćinaBosneiHercegovineizauzeojeintegrativnipristupuokvirukojegsuformiranizajedničkitreninzi,usporediveaktivnostiirazmjenadobrepraksesaciljempokretanjamehanizamaunastavkupraktičnogradaokoljudskihpravažena,pripadnicaman-jinskihimarginaliziranihgrupa(CURE,n.d.).

Povećanje razumijevanja i prihvatanja rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednica-ma - put ka prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama

UdruženjegrađanaViveŽeneizTuzle,tokom2018.i2019.godine,implementiralojeprojekt„Povećanjerazumijevanjaiprihvatanjarodneravnopravnostiulokalnimzajednicama-putkaprevencijinasiljanadženamaidjevojčicama“uokviruregionalnogprojekta„Provođenjenormi,mijenjanjestavova“.ProjektjefinansiralaEvropskaunija,aprovelaUNWomen.Pripremapro-jektatemeljilasena22godineiskustvaistručnostiudruženjaViveŽeneuradusaženamakojesubiležrtverazličitihoblikanasiljatenazaključkudabiukidanjenasiljanadženamatrebaloposmatratiuširemkontekstukojizahtijevadruštvene,obrazovne,kulturneipolitičkepromjenekojedirektnomogudovestidosmanjenjainestajanjarodnehijerarhije,individualnihiinstitucio-nalnihpredrasuda,diskriminacijeinasilja.Kakobiovouspjelo,bilojeneophodnotransformiratirodnodiskriminativnestavove,uvjerenjaiobrazaceponašanjaženaimuškaraca.Kratkifilmjenastaonaosnovuprikupljenogisnimljenogfotoivideomaterijalatokomrealizacijemnogobro-

jnihaktivnostiprojekta(ViveŽene,n.d.).

Determined

OnlinekampanjuDetermined2015.godineformiraojeGlobalnifondzažene.Kampanjajeuključivala žene idjevojke širom svijeta koje su se zauzimale za svojaprava. Snažniglasoviženausmjerenisukapodizanjusvijestiikritičkogmišljenjaoznačajnimproblemimasakojimaseženedanassusreću,kaoštosurodnozasnovanonasilje,ekonomskazavisnostibrakoviudjetinjstvu.Osnovniciljbio jepovećati finansiranje,vidljivost izamahborbezaženskapravakojajepokrenutasmjelimpotezomKomitetaUjedinjenihnacijadauokviruodrživihrazvojnihciljevauključe i rodnu ravnopravnost. KampanjaDeterminated ističe značaj radaGlobalnogfondazažene,grupekojuvodeženekojeradenaunapređenjuženskihpravausvojimzajed-nicama.Jednaodčlanica,tojest,učesnicakampanje,bilaje16-godišnjaMariaFernandakojajepodstaklaiosnažilasvojuzajednicudaseboriprotivtinejdžersketrudnoćeuNikaragvi,kaoiSwastika-advokaticazapravatransrodnihženauNepalu,temnogedruge(GlobalFundforWoman,n.d.).

UNiTE by 2030 to End Violence against Women

KampanjuUNiTEby2030toEndViolenceagainstWomenpokrenulesuUjedinjenenacije,aprovelesujeUjedinjenenaciježenaionapredstavljavišegodišnjiprojektusmjerenkaprevencijiieliminacijinasiljanadženamaidjevojkamaširomsvijeta.Globalninacrtzaženskaidjevojač-kaprava1995.godinejednoglasnojeusvojilo189državačlanica,štojePekinškaplatformazaakciju,uokvirustrateškogplana,postavilakaojedanodciljeva.Sapočetkomod16danaaktivizmaprotivrodnozasnovanognasilja,UNiTEkampanjauprvedvijegodinefokusirasenaproblematikusilovanja.Idejajeproisteklaizprethodnihgodinaradautokukojihsespoznalaučestalostirasprostranjenostseksualnognasiljaisilovanja(UNWomen,n.d.).

Fighting the Harmful Labels Put on Women of Colour

StudentskitimŠejniUniverzitetautokujednogsemestraproveojeprojekt„FightingtheHarmfulLabelsPutonWomenofColour“.ŠejniUniverzitetjetradicionalnoafroamerički,analaziseuPensilvaniji.Studentiovoguniverzitetaidentificiralisuproblemkojijebiospecifičanzanjihovuzajednicu,atosuoštristereotipisakojimasesusrećuženeafroameričkogporijekla.Studentisuovomproblemupristupiliizvišeuglova,aposebnosuistaknutaiskustvaafroameričkihžena.Jedan od dijelova projekta fokusirao se na redefiniranje samih učesnika i njihovo „skidanjeetiketa“kojesu impropisane.Studenti sunapravili videoukojemsupisalinaziveetiketanaogledalokarminom,aondaihbrisaliinakontogapisaliličnoizabranenazive.Uokvirupro-jektaprovedenajeanketaorodnimstavovima,aodržanojeivišedogađajakojisuuključivaliimuškarce,afroameričkeženesnetradicionalnimkarijeramaitd.Održanesuipanel-diskusijesasvimženskimimuškimučesnicimanakojimasediskutiraloomedijskomutjecajunaformiranjestereotipaoafroameričkimženama.Projekt jeuključivaoipredavanjakaoiradionicesamo-poštovanjasciljemosnaživanjaženadagradekarijereutradicionalnomuškimzanimanjima(MoultonBelec,2015).


9.2. Primjeriuključivanjamladićaidjevojakaueliminacijurodnihste-reotipairodnozasnovanognasilja

Rodna ravnopravnost u vojsci

UsaradnjisaCentromzakontrolulakognaoružanjaujugoistočnojiistočnojEvropi,održanajedvodnevnaradionicanamijenjenapredstavnicimazaljudskeresurseuMinistarstvuodbrane(MO)iVojsciRepublikeSrbije(VRS).Ciljobukebiojedapredstavniciunaprijedeznanjeivještineorodnojanalizipodatakaidatakavpristupiskoristezaformuliranjerodnoodgovornihpolitikauovomsektoru.Radionicajerađenapoprincipuučenjakrozpraksu,gdjesupripadnicivojskeučilikakodaanaliziraju trenutnusituacijuuvojnomsektoruopitanjurodneravnopravnosti ikakodaformulirajustrategijezanapredak.SveaktivnostikojesuvršeneusklopuradionicasusažeteuizvještajukojićebitikorištenzadaljimonitoringradaMinistarstvaiVojske,asvesaciljemprimjenjivanjarodnoravnopravnepolitike.

Žene na prekretnici

UdruženjeŽenenaprekretnicijenastalokaopotrebazaosnaživanjemženasrednjeistarijedobikojesuostalebezstalnogzaposlenja.Udruženjeimkrozsvojradnudipsihološkupomoćios-naživanjeutraženjunovogradnogmjestakaoiradanasebi.Radorganizacijejeosmišljenkrozdvijeaktivnosti–radioniceisavjetovalište.Svakapolaznicaimaprilikudapohađaredovnedvo-satneinformativneipraktičneradionice,tedadobijepodrškuupsihološkom,pravnomilipo-duzentičkomsavjetovalištu.Povremenosezaširujavnostodržavajuedukacijesaciljemskretanjapažnjenaproblemženakojeostajubezposlaupoznijimgodinama.

Poticanje ženskog poduzetništva kroz održivi turizam

ProjektjenastaouItalijisaciljemuključivanježenaupoduzetništvogdjeihimaznatnomanjenegomuškaraca.Idejajedasekrozaktivnostipoticanjaženazaraduturizmu,prijesvega,po-spješiekonomijazemlje,aujednoipromovirarodnaravnopravnostupojedinimzanimanjima.ProjektjekrozrazličiteaktivnostiipodrškudržavnihorganaItalijeeduciraomladeistariježenezaraduturizmu,dodijeljenesuimolakšicepriosnivanjuvlastitihbiznisatesticanjepotrebnihstručnihkvalifikacije.Projektjeprošaokroznekolikofaza.Uprvojfazisuidentificiranepotrebetržištatejenaosnovunjihnapravljenplanuključivanjažena.Udrugojfazipokrenutajekam-panjaputemkojesemotivirajuženedaseuključeuprojektdabi,prijesvega,došledolakšegzaposlenjaupoduzetništvu,aujednoipomoglezajednicištodajeosjećajkorisnosti.Najboljeprojektneidejesunovčanopodržaneiženamajeomogućenodazapočnusvojebiznise.

Poticanje dječaka da čitaju

Uvjerenjedasvedjevojčiceimajuvećuverbalnuinteligencijuoddječakauvelikoutječenaper-cepciju dječaka u osnovnoj školi kao nekoga ko ima poteškoće sa čitanjem i pisanjem. Is-traživanjatakođerpokazujudadječaciimajulošijeocjeneizjezičkihpredmetanegodjevojčice.Saciljempoticanjaovihvještinakoddječaka,nekolikozemaljajepokrenuloprojektekojidomi-nantnoradesadječacima,alinisuisključenenidjevojčice.UNjemačkojjepokrenutainicijativaLesetartusklopukojesesapedijatrimaipsiholozimaradisadjecomvećodtrećegodineipotičusenjihovegovornesposobnosti,akasnijeisposobnostičitanjairazumijevanja.UAustralijije


Uključivanjemženauborbuprotivrodnozasnovanognasiljairodnihstereotipa,uvodimopozi-tivnemodeleuzajednicekojemoguinspiriratiostaleljude.Konzervativnostbosanskohercegov-ačkogdruštvadovodiupitanjeefektekampanjepoputkampanjeDeterminated,štomožepred-stavljatipreprekuupodsticanjuzajednicedapočnegovoritioproblemu.Međutim,udanašnjedoba,kadasudruštvenemrežeimodnimogulitolikomoćni,neophodnojeiskoristititakvusitu-acijupougledunakampanjuDeterminated,jerjedanodprvihkorakakarješavanjuproblemajesterazgovoronjemu.Također,ukonzervativnimzajednicamamoglibismoaktiviratiljudekaoštosutonapravilistudentiCheyneya,krozpanel--diskusije,aktivizamiradionicesamopouzdan-ja.Dovoljnajesamojednaženakojaćebitimodeluborbiprotivrodnozasnovanognasilja,kojaćeispričatisvojupričuitakoinspiriratidruštvodaseuključiuborbukojajenašazajednička.

9. DODATNE STRATEGIJE ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNO ZASNOVANOM NASILJU I ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA

9.1. Uvod

Poredpromocijeuključivanjaimuškaracaižena,idjevojakaimladićaupitanjerodneravno-pravnosti,postojiivelikibrojzanimanja,oblastiispecifičnihgrupakojejepotrebnouključitiuovopitanje.Globalnekampanjesedominantnousmjeravajunaširikontekstipoticanjekompletnogdruštvanaravnopravnostisprečavanjenasilja,aliovopitanjesemožeotvoritiiuspecifičnijimkontekstima.Jednoodpitanjakojesedanassvevišeotvarajestepoložajiravnopravnoststarijepopulacijeudruštvu,aposebnožena.Istraživanjeprovedeno2017.godineuSrbijipokazujedajepoložajstarijihženaudruštvuizuzetnonepovoljan.Stariježenesesusrećusaizazovimaprilikomkorištenjajavnihservisa,javnogprevoza,kaoiprilikomučestvovanjaukulturnimidru-gimaktivnostimauzajednici,akaoproblemsenavodiisuočavanjesnasiljem(Janković,2017).Također,uposebnosenzitivnompoložajusuiženeudominantnomuškimstrukamakaoštojevojska.Skoropolovinaženakojesuuvojsciizvještavajuonekomoblikuseksualnogzlostavljanjanaradnommjestu(Donohoe,2005).Specifičnijikontekstinakojejepotrebnousmjeritinaporesuiobrazovanje,zapošljavanjeiravnopravnadostupnostimovineinovcauporodici.Poredposebnoranjivihkategorija,načijojravnopravnostijepotrebnoraditi,netrebazanemaritinispecifičnegrupenakojeprogramedukacijezaradsosjetljivimgrupamatrebabitiusmjeren.Zaposleniusektoruobrazovanjaimajuvelikuodgovornostizadatakdarodnuravnopravnostpostavekaoimperativusvomradusdjecom.Istraživanjaukazujudaidaljepostojineravnopra-vanodnosnastavnikapremaučenicimazavisnoodnjihovogspola(Dowling,2006).Poredpoti-canjajednakemogućnostiškolovanjazadječakeidjevojčice,neophodanjeiradsnastavnicimaiučiteljimakakobiusvojilimetoderadakojepotencirajurodnuravnopravnostinultutolerancijunanasilje.


pokrenutprojekt„Boys,Blokes,Books&Bytes“kojipotičedječakedarazvijajunavikečitanjaidaubudućnostikaoočeviprimjenjujustečenaznanjanasvojojdjeci.Ciljjepotaknutidječakedabudupozitivnimodelibudućimgeneracijama.UAmericipostojiinicijativaMyBrother’sKeeperuokvirukojesepovezujudječacicrnerasekojizajednoučeistvarajunovevještine,međuostalim,navikečitanjaidiskusijaopročitanom.

Rodno ravnopravno obrazovanje u svijetu

Kaoposebanaspektrodneravnopravnostinavodisevažnostrodnoravnopravnognačinaobra-zovanjaučenika.Mnogezemljesvijetasuusvojileinicijativekojepotičuovakvupolitiku.UBra-zilu je2004.godineusvojenaNacionalnastrategijaobrazovanjakojazagovaraobrazovanjeizoliranoodrasne,spolneilibilokojedrugestereotipizacijeučenika.UNjemačkojsegodinamaunazadprovodeaktivnostisaciljemodstranjivanjabilokakvogrodnostereotipnogsadržajauknjigamaštojedosadagotovopotpunoprimijenjenoupraksi.Također,uzemljamaEvrope,kaoštosuŠvedskaiFrancuska,nastavniciimajuobavezudautokugodineprisustvujuseminarimairadionicamanakojimaimsenudestrategijeradakojezagovarajurodnuravnopravnost.Usklopuedukacija,nastavnicimasedajualatikakodapostupajusadjecom,adaihnestereotip-izirajuilidiskriminirajupremaspolu.


Usklopuaktivnostikojezagovarajurodnuravnopravnostnaglobalnomilidržavnomnivou,neo-phodanjeradisaspecifičnimgrupamakojetrpenekioblikdiskriminacije.Jedanodprimjerasuosobetrećeživotnedobi,pogotovožene.ProjektkojipromoviraUdruženjeŽenenaprekretniciveomajevažan,jeromogućavaosnaživanježenakojesuostalebezposlaukasnijimgodina-ma,akojesunaknadnodiskriminiranenatržišturada.Ovajoblikdiskriminacijesvakakotražidodatniradsaprivrednicimaipoduzetnicimainadržavnomnivousidejomravnopravnogukl-jučivanjaovepopulacijenatržišteradakaoiomogućavanjeprekvalifikacije.Aktivnosti koje se provode u školama i s nastavnicima krucijalne su s aspekta zagovaranjarodneravnopravnosti.Onenepodrazumijevajusamojednakoobrazovanjevećiravnopravankvalitetobrazovanjazasveučenike.Toznačidaprojekti trebajubitiusmjereni inapoticanjedjevojčicazausmjeravanjeuoblastiukojimanemaju ravnopravanodnossmuškarcima,aliipoticanjedječakazazanimanjakojaseudruštvusmatrajudominantno„ženskim“.Daljiradtrebabitiusmjereninaposebnesektore,kaoštosuvojskaizdravstvo,gdjesekrozedukacijeiosmišljavanjestrategijatrebaomogućitijednaktretmanzasvečlanovedruštva,aliimogućnostrodnoravnopravnogzapošljavanja,štonužnonepodrazumijevasamouvođenjerodnihkvotazamuškarceiliženenegoiosiguravanjemotivaciježenamadaodabiruzanimanjaukojimaihjemanjeiobratno.

ZAKLJUČAKUovom izvještaju su predstavljeni rezultati Analize ulaznih strategija suprotstavljanja rodnimstereotipimaiprevencijerodnozasnovanognasilja.Uprvomdijelu,tj.ukontekstualnojanalizismoprevashodnodalipregledrodnihnormativauBosniiHercegovini,teinozemnihkojejeBiHratificirala.AnalizanormativapokazujedajeBiHratificiralabrojnemeđunarodnedokumenteorodnojravnopravnostiidiskriminaciji,adajeidomaćezakonodavstvotomeposvetiloznača-jnupažnju.Većiizazovjekakoključneregulativeiztihdokumenataprovestiupraksi.Pogotovoje izazovkakopromijenitinekenepisanenormekojesenalazeuglavamaljudi,aposljedicasu dominantnih tradicionalnih i patrijarhalnih vrijednosnih orijentacija na našim prostorima.Nažalost,nerijetkotomedoprinoseiinstitucijekojebitrebalebitidiorješenjaaneproblema,kaoštosumedijiiobrazovneinstitucije.Umedijimasečestogovorionegativnimprimjerimarodnozasnovanognasilja,aliserijetkotajfenomenobrađujeianalizirauvaspitno-obrazovnomkontekstu.Uobrazovnimustanovama se rodnoj ravnopravnosti ne pridaje prevelika pažnja,pasenerijetkoikroznjihprovukuporukeorodnostereotipnimulogama,štokrozudžbenikeilistavovenastavnogosoblja.Utjecajporodicezavisiodstavovaroditeljairodnihulogaupo-rodicama.Takviodnosiuporodicisunajčešćeodrazdominantnogambijentaudruštvu,anabalkanskimprostorimajeonprevashodnotradicionalan.Sviovifaktorisocijalizacijemogubitiinajjačipromoterirodneravnopravnosti,anekiodkonkretnihnačinasuinavedeniuprvomdijeluoveanalize.Udrugomdijeluanalizepredstavljenojevišepoglavljakojasuseodnosilanamodaliteteiprim-jeresmanjenjarodnihstereotipakrozulogumuškaraca,žena,vršnjaka, tekrozrazličitesferepoputreligijeisporta.Posebnupažnjuprivlačepoglavljaoulozivršnjačkeinterakcijeisporta,kojimogubitiiprostorzaispoljavanjerodnihstereotipa,aliipogodnaoblastzaprovođenjeve-omakreativnihprogramakojipodrazumijevajupromocijurodneravnopravnosti.Preporukena-jčešćepodrazumijevajuobrazovneprogrameikampanjekojeserealizirajunarazličitenačine.Najčešćisastavnidijelovitihprogramasu:radionice;vršnjačkaedukacija;promocijanadrušt-venimmrežama;nastupiumedijima;kratkivideoklipovi;uličniperformansiisimboličkeakcije;promocija putemutjecajnih osobau zajednici; obilato korištenje humoraupromotivnimak-tivnostima;svjedočenjapojedinacaitd.Ukolikosuakcijeusmjerenepremamladima,ondajedodatnopoželjnodaimajuInternetionlinekomponentu.Npr.,kreiranjeamaterskihtematskihvideoklipovaifotografijakojesepostavljajunaInternetgdjemladiglasajuoučinkovitostinji-hovihporukaislično.Poželjnojesvakakodasveakcijekojesevodebuduinteresantneidanaspecifičannačinprivukupažnjuciljnegrupeiširepublike.Uprilogtomeističemoprimjerkreativnesimboličkeakcijeizprojekta„WalkaMileinHerShoes“kojajepodrazumijevalada1.000muškaracahodajednumiljuuženskimcipelamasaciljemskretanjapažnjenaproblemrodnozasnovanognasiljaširomsvijeta.Uzadnjempoglavljusuistaknutiinekidodatniizazoviuvezisovimfenomenom,kaoštosupravastarijihžena,položajženauvojsci,upoduzetništvuitd.Nadamoseiočekujemodajeovaanalizaispuniladvaglavnacilja,tj.daargumentiranoide-taljnopredstavirodnunormativnuplatformuukojojobitavamo,tedadâprimjeremodelakakourazličitimsferamaživotapodsticatiipromoviratirodnuravnopravnost.Svakiodovihmodelasvakakotrebaprilagođavatiaktuelnomkontekstuteseneograničavatisamonanjih,većrazvi-jatiinekenove.


LITERATURA

Actalliance. (2012).Clappingwithbothhands.ACTAllianceSecretariat.https://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/Full_Report_3610.pdf

Analiza situacije - Izvještaj o stanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. (2009).UNICEF. Dostupno na: https://www.unicef.org/bih/izvje%C5%A1taji/analiza-situacije-izv-je%C5%A1taj-o-stanju-ravnopravnosti-spolova-u-bosni-i-hercegovini

Babović,M., Vuković,O.& Petrović, I. (2012). Rodna ravnopravnost u Republici Srpskoj; Is-traživanjejavnogmnjenja.BanjaLuka:GenderCentar–Centarzajednakostiravnopravnostpolova

Bandura,A.(1989).Asocialcognitivetheoryofaction.InJ.P.Forgas&M.J.Innes(Eds.),Re-centadvancesinsocialpsychology:Aninternationalperspective(pp.127-138).NorthHolland:Elsevier.

Baranović, B.,Doolan, K., Jugović., I. (2010). Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolskoobrazovanjeuHrvatskojrodnoosjetljive.Zagreb:Institutzadruštvenaistraživanja.

Beckman,L.J.,&Houser,B.B.(1979).TheMoreYouHave,theMoreYouDo:TheRelationshipBetweenWife’sEmployment,Sex-RoleAttitudes,andHouseholdBehavior.PsychologyofWomenQuarterly,4(2),160-174.

Bhandari,N.(2004).Strategiesandtoolsforworkingwithmenandboystoendviolenceagainstgirls,boys,womenandothermen.Nepal:SavetheChildrenSwedenRegionalProgrammeforSouth&CentralAsia

Bijelić,N.(2011).MuškarciirodnaravnipravnostuHrvatskoj.Zagreb:CESI

Blakemore,S.J.,&Mills,K.L.(2014).IsAdolescenceaSensitivePeriodforSocioculturalProcess-ing?AnnualReviewofPsychology,65(1),187-207.

Blinde,E.M.,Taub,D.E.,&Han,L.(1994).Sportasasiteforwomen’sgroupandsocietalem-powerment:Perspectivesfromthecollegeathlete.Sociologyofsportjournal,11(1),51-59.

Božić,A.etal.(2016).Prevencijarodnozasnovanognasiljauškolama-priručnikzanastavnoistručnoosobljeosnovnihisrednjihškola.InFondacija.BanjaLuka

Centarzadruštvenaistraživanja.(2012).RodnaravnopravnostuRepubliciSrpskoj;Istraživanjejavnogmnjenja.GenderCentar–CentarzajednakostiravnopravnostpolovaRepublikeSrpske.Dostupno na http: //www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Documents/Rodna%20ravnopravnost%20u%20Republici%20Srpskoj%20-%20Istrazivanje%20javnog%20mnjenja_195070610.pdf

Ćeriman,J.,etal.(2015).IstraživanjerodnozasnovanognasiljauškolamauSrbiji.Beograd:UNICEF.

Chick,K.A.,Heilman-Houser,R.A.,&Hunter,M.W.(2002).EarlyChildhoodEducationJournal,29(3),149-154.

Compass.(n.d.)TheGenderRoles,EqualityandTransformation(GREAT)Project.https://www.thecompassforsbc.org/sbcc-spotlights/gender-roles-equality-and-transformation-great-project

CouncileofEurope.Towardsgenderbalanceinsport-25bestpractices.Retrievedfromhttps://pjp-eu.coe.int/en/web/gender-equality-in-sport/online-library-25-best-practices

CountsD.A.,BrownJ.,&CampbellJ.(1992).Sanctionsandsanctuary:culturalperspectivesonthebeatingofwives.Boulder.Colorado:WestviewPress.

CrimeSolutions.gov.(2016,maj16)ProgramProfile:YouthRelationshipsProject.https://www.crimesolutions.gov/ProgramDetails.aspx?ID=467

CroneEA,DahlRE.(2012).Understandingadolescenceasaperiodofsocial-affectiveengage-mentandgoalflexibility.NatureReviewNeuroscience13,636-650.

CURE. (n.d.) Informacijeoprojektu “Ženskaprava -Agenda zapozitivnepromjene”.http://www.fondacijacure.org/index.php?do=article&article_id=1090

Dardić,D.,Trninić,B.,&Slijepčević,A.(2016).Svisudrugačiji.Budiiti!–priručnikzaborbuprotivrodne diskriminacije. Perpetuummobile. http://www.pm.rs.ba/wp-content/uploads/2016/01/Svi-su-drugaciji.-Budi-i-ti-Prirucnik-za-borbu-protiv-rodne-diskriminacije.pdf

Dekić,S.(2017).Priručnikzaizvještavanjeorodnozasnovanomnasilju.UNWomen.

Denmark,F.L.,Shaw,J.S.,&Ciali,S.D.(1985).Therelationshipamongsexroles,livingar-rangements,andthedivisionofhouseholdresponsibilities.SexRoles,12(5-6),617-625.

Donohoe,M. (2005).Violenceagainstwomen in themilitary.MedscapeUSweb journal forhealthprofessionals,14.

Dowling,F.(2006).Physicaleducationteachereducators’professionalidentities,continuingpro-fessionaldevelopmentandtheissueofgenderequality.PhysicalEducationandSportPedagogy,11(3),247-263.

Duban,E. (2011).Prevazilaženjeneravnopravnosti:Muškarci i rodnaravnopravnostu regio-nu OSCE-a. OSCE. https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/Uloga-muskaraca_OSCE.pdf

Duban,E.(2013).Mendinginequalities.MenandGenderEquality intheOSCERegion.BiH:MisijaOSCE-auBosniiHercegovini

EuropeanCommission. (2007).TacklingMultipleDiscrimination:Practices,policiesand laws.Luxembourg:OfficeforOfficialPublicationsoftheEuropeanCommunities.


Europian Commision. (n.d.) Youth4Youth: Empowering Young People in Preventing Gen-der-based Violence through Peer Education. https://ec.europa.eu/justice/grants/results/daph-ne-toolkit/content/youth4youth-empowering-young-people-preventing-gender-based-vio-lence-through-peer-education_en

Farrell,A.,Fink,J.S.,&Fields,S.(2011).Women’ssportspectatorship:Anexplorationofmen’sinfluence.JournalofSportManagement,25(3),190-201.

Fontayne,P.(2002).EffetdugenresurlechoixetlerejetdesactivitésphysiquesetsportivesenÉducationPhysiqueetSportive:uneapprocheadditiveetdifférentielledumodèledelandrogy-nie.Science&Motricité,(45),45–66.doi:10.3917/sm.045.0045

Galambos,N.L.(2004).Genderandgenderroledevelopmentinadolescence.InR.M.Lerner&L.Steinberg(Eds.),Handbookofadolescentpsychology(pp.233-262).NewYork:Wiley.

Galić,B.(2004).Seksističkidiskursrodnogidentiteta.Socijalnaekologija:časopiszaekološkumisaoisociologijskaistraživanjaokoline,13(3-4),305-324.

Gerber,G.L.(1991).Genderstereotypesandpower:Perceptionsoftherolesinviolentmarriag-es.SexRoles,24(7-8),439-458.

GlobalMediaMonitoringProject2005.(2005).Whomakesthenews.WACCLondon.

GlobalMediaMonitoringProject2015.(2015).Nationalreport.Whomakesthenews.WACCLondon.

Grujić,S.(2015).Priručnikzaprevencijurodnozasnovanognasilja.Ministarstvoprosvete,naukeitehnološkograzvojaRepublikeSrbije.UNICEFBeograd

Global fund forwomen. (n.d.)NewsRelease:GlobalFund forWomen launchesDeterminedcampaign,newbrandtoadvanceglobalagendaforgenderequality.https://www.globalfund-forwomen.org/news-release-global-fund-for-women-launches-determined-campaign-new-brand-to-advance-global-agenda-for-gender-equality/

Greydanus,D.E.,&Patel,D.R.(2002).Thefemaleathlete.Beforeandbeyondpuberty.PediatricClinicsofNorthAmerica,49(3),53-80.doi:10.1016/s0031-3955(02)00005-6

Hautzinger,S.(2003).Researchingmen’sviolence:personalreflectionsonethnographicdata.MenandMasculinities,6(1),93-106.

Hearn,J.etal.(2002).CriticalStudiesonMeninTenEuropeanCountries:NewspaperandMe-diaRepresentations,CROMEProject:CriticalResearchonMeninEurope

Hearn,J.etal.(2002).CriticalStudiesonMeninTenEuropeanCountries:NewspaperandMe-diaRepresentationsMenandMasculinities,Vol.4No.4,str.380-408

HeForSheGlobalChampionsForGenderEquality.Retrivedfromhttps://www.heforshe.org/en/impact

Hrvatskiolimpijskiodbor.(2018).Ravnopravnostusportu.Retrievedfromhttps://www.hoo.hr/images/dokumenti/zene-u-sportu/rodna-ravnopravnost.pdf

Husić,M. (2019, jun 21). Mladi iz Brčkog realizuju projekat prevencije rodno zasnovanognasiljauromskojzajednici.Retrivedfromhttps://www.portal-udar.net/mladi-iz-brckog-realizu-ju-projekat-prevencije-rodno-zasnovanog-nasilja-u-romskoj-zajednici/?fbclid=IwAR1Nseqeqy-jiZWVQLi5IqzVw0dFDT1cQfUv8xjm6HMlnlh04NRqEKHVavJo

Klasnić,K.(2011).EkonomskonasiljenadženamauintimnimvezamauHrvatskomdruštvu–konceptualnepretpostavke,Soc.Ekol.Zagreb,3(20),335-355

Koenig,A.M.(2018).ComparingPrescriptiveandDescriptiveGenderStereotypesAboutChil-dren,Adults,andtheElderly.FrontiersinPsychology.

Infondacija.(n.d.)Prevencijarodno-zasnovanognasilja.https://infondacija.org/06-2

Jackson,B.R.,&Bergeman,C.S.(2011).Howdoesreligiosityenhancewell-being?Theroleofperceivedcontrol.Psychologyofreligionandspirituality,3(2),149

Janković,B.(2017).IstraživanjeopoložajustarijihženauSrbiji.Beograd:Poverenikzazaštituravnopravnosti

Johnson,S.B.,Frattaroli,S.,Campbell,J.,Wright,J.,Pearson-Fields,A.S.,&Cheng,T.L.(2005).„IKnowWhatLoveMeans.”Gender-BasedViolenceintheLivesofUrbanAdolescents.JournalofWomen’sHealth,14(2),172–179.doi:10.1089/jwh.2005.14.172

Kamenov,Ž.,Huić,A.,&Jugović,I.(2011).Ulogaiskustvarodnoneravnopravnogtretmanauobiteljiupercepciji,stavovimaisklonostirodnojdiskriminaciji.RevijaZaSocijalnuPolitiku,18(2),195–215.

Kancalarijazaljudskaimanjinskaprava.(2007).Konvencijaoeliminisanjusvihoblikadiskrim-inaciježena.Retrivedfromhttps://ljudskaprava.gov.rs

Klingorová,K.,&Havlíček,T.(2015).Religionandgenderinequality:Thestatusofwomeninthesocietiesofworldreligions.MoravianGeographicalReports,23(2),2-11.

Levtov,R.G.,Barker,G.,Contreras-Urbina,M.,Heilman,B.,&Verma,R.(2014).Pathwaystogender-equitablemen:Findingsfromtheinternationalmenandgenderequalitysurveyineightcountries.MenandMasculinities,17(5),467-501.

Leutar,Zdravka (2002).Žena između svijeta rada iobitelji,Društvena istraživanjaZagreb,6(74),1159-1177

Lips,H.M.(2007).Anewpsychologyofwomen:Gender,culture,andethnicity(3rded.).NewYork:McGraw-Hill.

Maccoby,E.E. (1998).The twosexes:Growingupapart,coming together.Cambridge,MA:HarvardUniversityPress.


MenareChanging:Casestudyevidenceonworkwithmenandboystopromotegenderequalityandpositivemasculinities.(2014).TheInternationalPlannedParenthoodFederation(IPPF).

Mladi – Inovativnipristupiuprevenciji rodno zasnovanognasilja ipromociji zdravih životnihstilovamladićaidevojaka(2016).Priručnikzaobukuedukatora/ki iomladinskihradnika/ca.Sarajevo:CAREDeutschland-Luxemburge.V.uBiH.

MoultonBelec,H.(2015,jul7).11ProjectsThatWillInspireYoutoFightGenderStereotypes.AAUW.https://www.aauw.org/2015/07/07/cap-project-recaps/

Mršević,Z.(2011).Kademokratskomdruštvu–rodnaravnopravnost.Beograd:Institutdrušt-venihnauka

MujkićJukić,E.(2016)IstraživanjeomedijskomizvještavanjuorodnozasnovanomnasiljunadženamauBosniiHercegovini.UNWomen.

Mujić,M.(2017).Kadasesretnufeminizamireligija.Sarajevo:IMICZajednoSarajevo.Nastavniplanoviiprogrami,udžbeniciirodnistereotipi.SocijaldemokratskapartijaBiH,Forumžena.Sarajevo.(2016).

OECD(2015).TheABCofGenderEqualityinEducation:Aptitude,Behaviour,Confidence.PISA:OECDPublishing.

OSCE(2020).DiskriminacijauBosniiHercegovini:percepcije,stavoviiiskustvajavnosti.https://www.osce.org/bs/mission-to-bosnia-and-herzegovina/448855?download=true

Osmond,M.W.,&Martin,P.Y.(1975).SexandSexism:AComparisonofMaleandFemaleSex-RoleAttitudes.JournalofMarriageandtheFamily,37(4),744.

OurWatch.(n.d.).#BecauseWhy.Retrievedfrom:https://www.ourwatch.org.au/What-We-Do/BecauseWhy

Offen,K.(2011).FeminismandtheRepublic,TheFrenchRepublic–History,Values,Debates(eds.E.Berenson,V.Duclert,andC.Prochasson),CornellUniversityPress,IthacaandLondon289-299.

Pećnik,N.,MilankovićBelas,R.,Pribela-Hodap,S.,Duspara,Lj.,VelaVrabec,Nina.,Butorac,D.,&Brnić,P.(n.d.)OradionicamauKlubuočeva.Rastimozajedno.Retrivedfromhttps://www.rastimozajedno.hr/klub-oceva/radionice-klub-oceva/

Perpetuummobile.SuperTATA.Retrived fromhttp://www.pm.rs.ba/programi/budi-musko/su-per-tata/

Plan International. (n.d.) Youth for gender equality. Retrived from https://plancanada.ca/youth-for-gender-equality

PrenticeD.A.,CarranzaE.(2002).Whatwomenandmenshouldbe,shouldn’tbe,areallowedtobe,anddon’thavetobe:thecontentsofprescriptivegenderstereotypes.Psychol.WomenQ.26,269-281

Prevazilaženjeneravnopravnosti. (2013).Muškarci i rodnaravnopravnostu regionuOSCE-a.OSCE.

Prime, J.,andMoss-Racusi,C.A. (2009).EngagingMen inGender Initiatives:WhatChangeAgentsNeedToKnow,Catalyst.

Priručnikzakorištenjemetodologijeradacentarazaranirastirazvoj.(2017).Sarajevo:SavetheChildren.

Ponorac,N.,Palija,S.,&Popović,M.(2013).Womenandsport.SportLogia,9(1).

PRB. (n.d.) Involving Everyone in Gender Equality by Synchronizing Gender Strategies. Re-trived from https://www.prb.org/involving-everyone-in-gender-equality-by-synchronizing-gen-der-strategies/

RaisingVoices.(n.d.)SASA!.Retrivedfromhttp://raisingvoices.org/sasa/

Ravnopravnostpolova i sport. (2011, januar6). Retrieved fromhttp://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/Ravnopravnost_polova_i_sport.aspx

Religion,PoliticsandGenderEquality.UnitedNationsResearchInstituteforSocialDevelopment.Retrivedfrom:http://www.unrisd.org/unrisd/website/projects.nsf/(httpProjectsForProgrammeAr-ea-en)/3F3D45E0F8567920C12572B9004180C5?OpenDocument

Religionsforpeace.Social&CulturalViolence.Retrivedfromhttps://rfp.org/act/build-commu-nities/social-cultural-violence/

Rodnaravnopravnostuvojsci.(2015,septembar).Retrivedfromhttps://www.secons.net/project.php?p=33

Rudman,M.(1995).Children’sLiterature:Anissuesapproach.(3rdedition).WhitePlains,NY:Longman.

RudmanL.A.,Moss-RacusinC.A.,PhelanJ.E.,NautsS.(2012b).Statusincongruityandback-lasheffects:defendingthegenderhierarchymotivatesprejudiceagainstfemaleleaders.J.Exp.Soc.Psychol.48,165-179

Simister,J.,&Kowalewska,G.(2016).Gender-basedviolenceandChristianity:Catholicpreven-tionofdivorcetrapswomeninanabusivemarriage.Psychology,7(13),1624.

Smetana,J.C.(1988).Conceptsofselfandsocialconventions:Adolescents’andparents’rea-soningabouthypotheticalandactualfamilyconflicts.InM.R.Gunnar&W.A.Collins(Eds.),MinnesotaSymposiaonChildPsychology:Vol.21.Developmentduringthetransitiontoadoles-cence,78-122.Hillsdale,NJ:Erlbaum.


Society,O.(2004).Prevazilaženjerodnjihstereotipauosnovnomobrazovanju.Budva:Founda-tionOpenSocietyInstitute,Ženskaakcija.

SprečavanjeisuzbijanjenasiljauporodiciuRepubliciSrpskoj-Priručnikzapostupanjesubjekatazaštite.VladaRepublikeSrpske.Gendercentar-Centarzajednakostiravnopravnostpolova.

Sordo,T.V.(2019).Guideonintersectionaldiscrimination:thecaseofromawomen.Madrid:FundaciónSecretariadoGitano

Stuart,A.(2010).Freedomofreligionandgenderequality:inclusiveorexclusive?HumanRightsLawReview,10(3),429-459.

Sullivan,H.S.(1953).Interpersonaltheoryofpsychiatry.NewYork:W.W.Norton&Company,Inc.

Šahinović,M.,Kahrović-Posavljak,A.(2017).Prevencijavršnjačkogirodno-zasnovanognasilja:Jačanjekompetencijanastavnikauradusadjecom–Priručnik.Sarajevo:TPOfondacija.

Obrazovanje u BiH: čemu (ne) učimo djecu? Analiza sadržaja udžbenika nacionalne grupepredmetauosnovnimškolama(2017).Školegium.Sarajevo.

Talleu,C..(2011).Ravnopravnostspolovaušportu:dostupnostšportskihaktivnostidjevojčicamaiženama:priručnikodobrojpraksi.Zagreb:VladaRepublikeHrvatske,Uredzaravnopravnostspolova.

The LutheranWorldFederation,Department forMissionandDevelopmentWomen inChurchandSociety.(2002).Churchessay„no”toviolenceagainstwomen–Actionplanforthechurch-es.Switzerland:TheLutheranWorldFederation.

TjadenP.,&Thoennes,N.Extent.(2000).NatureandConsequencesofIntimatePartnerViolence:FindingsFromtheNationalViolenceAgainstWomenSurvey.Washington,DC:DepartmentofJustice.

Todorić, J.,Simić, I. (2016).Tradicionalnoshvatanje rodnihuloga i komunikacijauporodici.Godišnjakzapsihologiju,Vol.13,No15,str.7-20

Uključiseuravnopravnostpolova-Priručnikzaprimjenuprincipajednakostiiravnopravnostipolovaulokalnojzajednici,Gendercentar–CentarzajednakostiravnopravnostpolovaVladeRepublikeSrpske,uzpodršku„MrežegraditeljazajednicaBiH“iSNV–Holandskerazvojneor-ganizacije(2007).

Uluç,F.Ö.(2017,februar23).Howtoapproachteachinggenderequality toboysandgirls.Voices Magazine. https://www.britishcouncil.org/voices-magazine/how-approach-teaching-gender-equality-boys-and-girls

UNCommitteeontheEliminationofDiscriminationagainstWomen(2019).Concludingobser-vationsonthesixthperiodicreportofBosniaandHerzegovina.

UNWomen. (2008).Muškarciudruženiprotivnasiljanadženama.Retrivedfromhttps://ww-w.16dana.ba/koncept-kampanje-muskarci-udruzeni-protiv-nasilja-nad-zenama/

UNWomen.(n.d.)UNiTEby2030toEndViolenceagainstWomencampaign.https://www.un-women.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/take-action

UNwomen,EU.(2018).PublicPerceptionsofGenderEqualityandViolenceAgainstWomen.Bos-niaandHerzegovina.https://eca.unwomen.org/en/digital-library/publications/2019/05/2018-public-perceptions-of-ge-and-vaw-in-the-western-balkans-and-turkey

UNICEF.(2019).GenderEquality,GlobalAnnualResultsReport2018.UNICEF:NewYork.https://www.unicef.org/media/54911/file/Global_Annual_Results_Report_2018_Gender_Equality.pdf.pdf

Vaselić,N.,Ivanović,B.,Mišćević,S.(2016).Izvještajorezultatimaistraživanjaorodnozasnova-nomnasiljuuintimnimpartnerskimvezamamladihuBiH.BanjaLuka:Infondacija.

Vesta.(2009).Prevencijarodnouvjetovanognasiljauadolescentskimvezamaipromocijavrijed-nostiravnopravnostispolovame|uadolescentima.Tuzla,BiH.

Vive Žene. (n.d.) Djevojčice i dječaci, glasno protiv rodno zasnovanog nasilja. https://www.vivezene.ba/program11.htm

Vivežene.(n.d.)Sprovođenjenormi,mijenjanjestavova.http://vivezene.ba/vijesti3/vijest14.html

Vrljić,Marko. (2017, februar 2).O Etosu rodne ravnopravnosti – vrijeme je za depatrijarh-alizacijureligijskih ikulturološkihnarativa.Retrivedfromhttps://www.tacno.net/kultura/o-eto-su-rodne-ravnopravnosti-vrijeme-je-za-depatrijarhalizaciju-religijskih-i-kulturoloskih-narativa/

Vujadinović,D.Teorijsko-metodološkiokvirzarazumevanjerodnihodnosa-slučajSrbije,u:S.Lilićur.PravnikapacitetiSrbijezaevropskeintegracije,UniverzitetuBeogradu-PravnifakultetuBeogradu,Beograd2016,99-111.

Williams,J.A.,Vernon,J.A.,Williams,J.C.,Malecha,K.(1987).SexRoleSocializationinPictureBooks:anUpdate.SocialScienceQuarterly68:1(March1987),pp.148-156.

Weitzman,L.J.,Eifler,D.,Hokada,E.,andRoss,C.Sex-RoleSocializationinPictureBooksforPreschoolChildren.AmericanJournalofSociologyVol.77,No.6(May,1972),pp.1125-1150

Wells,L.,Lorenzetti,L.,Carolo,H.,Dinner,T.,Jones,C.,Minerson,T.,&Esina,E.(2013).Engag-ingmenandboysindomesticviolenceprevention:Opportunitiesandpromisingapproaches.Calgary,AB:TheUniversityofCalgary,Shift:TheProjecttoEndDomesticViolence

Woolfolk,A.(2010).Edukacijskapsihologija.NakladaSlap.https://www.nakladaslap.com/kn-jige/pregled/a054d7143fcb54e94ab719d37fd780653

YoungMenInitiative.(n.d.)ADAkomponenta.https://youngmeninitiative.net/sr/ada/

ŽenskaudrugaIzvor.(2010).Obrazovanjezarodnujednakost.Osijek:ŽenskaudrugaIzvor.