Post on 07-Jun-2020
transcript
United NationsEducational, Scientific and
Cultural Organization
Organisationdes Nations Unies
pour l`éducation,la science et la culture
Hrvatsko povjerenstvo za UNESCOCroatian Commission for UNESCOCommission croate pour l'UNESCO
Javna tribina povodom300-te obljetnice ro enja
filozofa, fizi ara, astronoma, matemati ara...
Josipa Ru era Bo kovi a(Y1711 - †1787)
12. 05. 2011.Dom kardinala Kuhari a
WiesbadenReferent: Ivica Ko ak
Svestrani znanstvenik• Ru er J. Bo kovi (1711-1787): prosvjetitelj
• U petnaestoj godini pristupio isusova kom redu,studirao matematiku i fiziku na Collegio Romano.
• Od 1740. profesor matematike (Rim, Pavija,Venecija, Milano) i povremeno u diplomatskojslu bi svoga reda i Vatikana.
• Vje ni migrant: Putuje i ivi u Be u,Konstantinopolu, Parizu, Amsterdamu, Londonu,Breri, Sankt Petersburgu, Var avi,...
• Najzna ajniji su mu radovi u astronomiji, filozofiji,fizici, primijenjenoj matematici, mehanici,gra evinarstvu, geofizici, arheologiji i povijestinauke...
1. Dubrova ko porijeklo– Pomorska i trgova ka
dr ava na visokojkulturnoj razini
– Vi eikulturna imultieti na tradicija
– Jedno od najliberalnijihdru tava tada njegsvijeta (Libertas)
Dva sudbinska uvjeta
Dubrovnik 18. st. Aquarell, nepoznati umjetnik, Dubrovnik,Povijesni muzej
Dva sudbinska uvjeta2. Isusova ki odgoj i
kulturna tradicija
– Cristoporus Clavius (1538.-1612.), „Euklid 16. stolje a”- prirodne znanosti i matematikabitne za kolski odgoj
– Marcantun de Dominis (1566.-1624), Athanasius Kircher (1602.-1680.), Ignacije Szentmartony(1718.-1793.), Pierre Teilhard deChardin (1881.-1955.) ...
Collegium Romanum 18. st. bakrorez
Collegium Ragusinum (osnovan 1604.)
Benedikt "Beno" Stojkovi , aliasBenedetto Stay(Dubrovnik 1714. – Rim 1801.)
Autor dviju latinskih poema:• kartezijanska filozofija u est
knjiga, Philosophiae … versibustraditae libri sex ( Venecija 1744.),
• i znanstveni rad Newtona u 10knjiga, Philosophiae recentioris ...versibus traditae libri x. Cumadnotationibus et supplementis ...R.J. Boscovich (1755-1792).
Znanost XVIII stolje aIsaac Newton(1642.-1643.)
Philosophia Naturalis PrincipiaMathematica, London, 1687.
• Newtonov iskorak u znanstvenuepohu promatranja svijeta(filozofije)
Isaac Newton (GodfreyKneller, National PortraitGallery London, 1702)
Znanost XVIII stolje aGottgried Wilhem Leibniz
(1646.-1716.)
Principes de la Nature et de laGrâce fondés en Raison –
Monadologie, 1714.“Na ela prirode i milosti
zasnovana u razumu”
Pravac L tangira funkciju f u to ki Pija derivacija odgovara nagibu pravca L u to ki P
Gottgried Wilhem LeibnizHerzog-Anton-Ulrich-Museum,Braunschweig
• Temeljni elementi tvarisu nedjeljive ineprote ne to ke kojesu razasute u praznomprostoru.
• Te to ke kaoelementarne esticetvari se razlikuju odgeometrijskih to aka jersu obdarene silama –fizikalne to ke.
Mudroznanstvenopoimanje okoli a
Ako se estica na e u AD podru ju pa sesve vi e pribli ava ishodi tu A, onda eodbojna sila rasti neograni eno,a krivuljae se asimptotski pribli avati osi ordinata.
Curva Boscovichiana
Ako se estica udaljuje od A sila e sesmanjivati; u to ki D poprimit e vrijednostnula i pre i na privla nu silu.
Curva Boscovichiana
• U djelu Theoria philosophiae naturalisredacta ad unicam legem virium in naturaexistentium, objavljenom u Be u 1758. godine,iznosi da je sve materija i kretanje.
• Po njemu je materija sastavljena od istihimbenika, samo je razli iti zakoni ine
razli itom.• Bohrov model atoma je direktan potomak
Bo kovi eva modela atoma.
Niels Bohr (1886.-1962.) na temeljukvantne teorije uvodi pojam stacionarneorbite elektrona i to samo kru ne orbiteodre ene temeljnim kvantnim brojem n.
Curva Boscovichiana
Sila
F (N
)Po
tenc
ijalU
(eV)
Atomskajezgra
„dozvoljena“
„zabranjena“ orbita elektrona
ZA TO ELEKTRON NE PADNEU JEZGRU?
Ako je elektron negativnonabijena estica morao bi svremenom pasti u pozitivnonabijenu jezgru. Me utim, atomisu stabilne estice a to zna ida se taj scenarij ne doga a!
Kako mo emo objasnitinavedenu suprotnost?
Prostor oko atomske jezgremo emo zamisliti kao izuzetnomalen ljevak ije stjenkeodgovaraju podru juelektrostatskog privla enja kojemora biti savladano da bielektron izletio iz toga prostora.
ZA TO ELEKTRON NE PADNE UJEZGRU?
Kad je elektron privu en premajezgri kulonskim elektrostatskimsilama, volumen u kojem se mo ekretati naglo se smanjuje. Rasponkineti ke energije elektrona raste. Zbogljevkastog izgleda prostora u kojem jeelektron lociran, kineti ka energija muraste br e nego sto mu padapotencijalna energija (zbogprivla enja s jezgrom suprotnognaboja), i u odre enom trenutkuelektron e biti odba en u prostorminimalne dozvoljene kineti keenergije koja je izjedna ena snjegovom potencijalnom energijom.Taj prostor odgovara orbitalinajstabilnije ljuske iji n = 1.
• Atom svodi na sredi nju to ku oko koje seire oblaci privla no-odbojnih sila
(Bo kovi evo polje).• On uvodi zakon sila, koje su odbojne na
malim me uelektronskim udaljenostima, aprivla ne na velikim udaljenostima, tokasnije dalje razvija Michael Faraday.
• Bo kovi se zalagao zaKopernikov sustav.
• Bio je vrlo ugledna li nosttog vremena. 1761.godine astronomi su sepripremali da promatrajuprolaz Venere ispredSun eva diska i u tu svrhuga britanski Royal Societyalje u Istanbul (Carigrad)
kako bi mogao promatratitaj prolaz.
Zvjezdarnica u Breri
• Ruska akademija znanostiga prima za lana u SanktPetersburgu.
• Francuska ga je 1773.,kad je ukinut isusova ki red,imenovala ravnateljemoptike za mornaricu.
Bio je poznat i kaoin enjer, pjesnik idiplomat.
Kao in enjer, na zahtjevpape Benedikta XIV.napravio je planove zapopravak apsida i kupolacrkve Svetog Petra uRimu i radio na isu ivanjumo vara u Italiji.
Kao diplomat odlazi u London kakobi ubla io sumnje Velike Britanijeda Dubrovnik pru a uslugeFrancuskoj i na taj na in kr i svojuneutralnost. Tada biva i primljen ulondonski Royal Society.
Ru er Bo kovi u migraciji
U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institutza znanstvena istra ivanja na podru ju
atomske fizike, koji je na prijedloghrvatskog fizi ara Ivana Supeka dobio ime
Ru er Bo kovi .
Hvala na pa nji!A. M. D. G.
United NationsEducational, Scientific and
Cultural Organization
Organisationdes Nations Unies
pour l`éducation,la science et la culture
Hrvatsko povjerenstvo za UNESCOCroatian Commission for UNESCOCommission croate pour l'UNESCO
© ivica.kosak@online.dehttp://www.hkz-wi.de