Post on 09-Mar-2021
transcript
SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VAZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
PAROHIJSKO PISMO Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a
I bi}e to radost i veseqe, i mnogi }e se
obradovati ro|ewu Wegovu (Lk. 1,14)
Mir Bo`јi - Hristos se rodi
Draga bra}o i sestre bli`i se dan ~udesnog,
tjelesnog ro|ewa Boga. Dan radosti Angela Bo`ijih ali i
qudi zemaqskih. Dan mira kada je Hristos Sin Bo`iji
izmirio ~ovjeka sa Bogom. Dan kada je Bog primio
gre{nu ~ovjekovu prirodu i postao jedan od nas. Dan
koji nije za nas samo sje}awe nego `ivo u~estvovawe.
Jer, Hri{}anstvo nije ideja, ni neka nau~na teorija, niti
dru{tveni pokret, najmawe politika. Hri{}anstvo, to je
`ivot u Duhu, to je preobra`aj srca, to je svakodnevno
svla~ewe starog ~ovjeka, Adama, i obla~ewe u novog
~ovjeka Hrista. To je `ivot u qubavi i radosti, u `rtvi i
blago~estiju, u dobroj voqi i bla`enom miru. To je `ivot
u kome nema neprijateqa i neprijatnosti, jer se
neprijateq voli i neprijatnost u smirewu prima, i tim
~udesnim oru`ijem - qubavqu i smirewem sve se
pobje|uje. To je `ivot u kome je Hristos ,,jaram blag i
Wegovo breme lako,,. Sve ovo poti~e i organski se
razvija iz Ro`destva Gospodweg, ne onog jedinstvenog
u istoriji, nego Ro`destva, koje se ponovno i stalno
de{ava u srcima na{im, svakog pojedinca. ^emu Bo`ije
tjelesno ro|ewe ako se On nije rodio u nama. Bez
Wgovog ro|ewa u nama, ono vitlejemsko, tjelesno,
nama je samo na sud i osuda. Wegovo ro|ewe u nama
to je so `ivota na{ega na zemqi i svijetlost na putu
na{emu kroz istoriju. Kada bude prestalo wegovo
ro|ewe u nama tada }e nastati Apokalipsa, tada dolazi
kraj. Ipak, to nije kraj jer `ivot kraja nema, nego tada za
nas po~iwe odgovornost i sud. Svako }e od nas
polagati svoje `ivotne ra~une pred Gospodom. I ako
nismo za vrijeme zemaqskog `ivota primali i prihvatali,
kroz Svetu tajnu Pokajawa i Pri~e{}a, Ro|enog,
Raspetog i Vaskrslog Hrista, uzalud je na{a nada na
Spasewe.
Dragi parohijani, kad ovo pismo dobijete ve}
je uveliko po~eo Bo`i}ni post. [ta je post i {ta sve
zna~i u Na{oj Crkvi, ve} smo vam pisali u
predpro{lom pismu, jedino bi dodali da Bo`i}ni post je
vi{e ,,porodi~niji,,. Naime, Bo`i}ni post traje od 28.
novembra do 7. januara,. Zadwe tri nedjeqe posve}ene
su djeci, majkama i zadwa neposredno pred Bo`i},
ocima. Otuda obi~aj kod na{eg naroda da se sve vi{e
vremena provodi u krugu porodice, a naro~ito sam
Bo`i}, kada se samo polo`ajnik do~ekuje kao drag gost.
Kao i do sada i ove godine }emo na Badwi
dan, poslije Svete slu`be da osvetimo badwak. Badwak,
drvo hrasta osve}eno, vinom preliveno, `itom posuto,
nad wim doma}in o~ena{ o~itao, predstavqa za Srbe
svetiwu. Za nas ne zna~i ni{ta ,,jelka,, Bo`i}no drvo
Germana. I sam se pitam otkud se to odoma}ilo kod
nas. Neki ka`u ,,vole djeca,,. A ja se pitam da li mi
vaspitavamo djecu ili povla|ujemo wihovim
prohtjevima {to svakako nije vaspitawe a po najmawe
srbsko.
Godina 1. Pred Bo`i} 2004
Pismo broj 4
Eto, djevojka }e za~eti, i rodi}e sina, i
nadjenu}e mu ime Emanuil, {to zna~i: S nami Bog
(Mt. 1,23)
Parohijske vijesti
Odr`ano parohijsko saborovawe
Sigurno ste ve} svi ~uli da je, krajem pro{log mjeseca, odr`ano narodno saborovawe na{e parohije. Vjerovatno
ve} znate {to je sve bilo na dnevnom redu. Li~no sam zadovoqan sa tokom saborovawa kao i sa prijedlozima koji su
skoro svi identi~ni sa onima koja su razmatrana u Povjereni{tvu. Mada, o~ekivali smo ve}i odziv.
Na skupu parohijana popuweno je Povjereni{tvo sa novim ~lanovima i izabrana je Uprava Kola SS.
Novoizabrani ~lanovi:
1) Povjereni{tvo: Gospodin Bogoqub Gli{i}, ~ermen; Gospodin Vladimir Jovanovi}, ra~unopolaga~; Gospodin
Robert Lojanica, sekretar; Gospodin Momo Krsti}, blagajnik; Gospoda Spasoje Lugowa, Miro Rozi},
Nedjeqko Gli{i} i Ranko @ivak, ~lanovi
2) Nadzorni odbor: Gospoda Risto Sari}; Todor Mitrovi} i Petar Gligorijevi}
3) Kolo srbskih sestara: Gospo|a Desa Serafijanovi}, predsjednica; Gospo|a dr Du{ica Sekuli}, zamjenica;
Gosp|a Branka Peji}, sekretar
Kwi`ara
Hvala Bogu sa radom je po~ela na{a kwi`ara u kojoj mo`ete kupovati
religiozne stvari: kwige, ikone, krsti}e.., potrebne za va{ duhovni `ivot.
Tako|e, mo`ete kupiti male xepne kalendare, za 2005. g., po $ 5 ili takve iste
samo velikog formata u kojemu se nalaze adrese svih srbskih parohija u
SAD i Kanadi, kao i reklamne poruke zna~ajnijih srbskih firmi. Ovi veliki
kalendari u obliku kwige ko{taju $15 i treba da budu u prodaji oko
Jovawdana.
Krsne slave
Draga bra}o i sestre, po{to smo bili zamislili poslati jedno pismo prije ovog u kojemu smo namjeravali ~estitati svima
Krsnu slavu, iz objektivnih razloga nismo mogli prije, zato sada koristimo priliku i svim slavarima ~estitamo dolaze}e
Krsne slave.
Jedan od najzna~ajnijih vidova pobo`nosti i povezanosti sa Crkvom kod pravoslavnih Srba jeste Krsna slava. Srbi su
jedini narod me|u hri{}anima koji imaju Krsnu slavu i zato se ne mo`e zamisliti nijedna srbska pravoslavna porodica
koja ne bi slavila svoju Krsnu slavu. Re~eno je: ,,Tamo gdje je Srbin - tamo je Slava,, ili drugoja~ije ,,gdje nema slave
- nema ni Srbina,,.
Iako u na{oj parohiji ima velik broj onih koji slave svoju Krsnu slavu, ima i mnogo onih koji se izgovaraju da im nije
,,predata,, Slava ili da je jo{ uvijek slave kod oca i majke. Zaboravqa se da je Slava porodi~na svetkovina, a ne ku}e ili
zemqe i da svaka ma i najmawa porodica treba da slavi Krsnu slavu, tamo gdje privremeno ili trajno boravi. I ne
zaboravimo: Slava je iskqu~ivo crkvena svetkovina zato je slavimo kako nala`e Crkva, a to je u svojim ekonomskim
mogu}nostima i molitveno prema Gospodu i Svetitequ a nikako radi bogatog ru~ka ili zna~ajnih zvanica.
U budu}e namjeravamo, kada sakupimo adrese svih slavara i koje slave slave, da {aqemo i slavska pisma u kojima
}emo uz ~estitawe slave navesti sve ono {to je do sada poznato iz zemnog `ivotopisa Svetiteqa, zajedno sa troparom i
kondakom.
Po~ela vjeronauka za djecu
Po{tovani roditeqi, ve}ina od vas ve} zna da je
po~ela vjeronauka za djecu, a ako da Bog i sam }u uskoro da
odr`im nekoliko predavawa iz vjeronauke za odrasle. Prvo
predavawe za odrasle mislimo da odr`imo u subotu 12 / 11
ove godine. Predavawe bi trebalo da po~ne poslije
Bogoslu`ewa, negdje oko 19, ~asova.
U razgovoru sa u~iteqicom vjeronauke Gospo|icom
Vawom @e`eq, ona mi je skrenula pa`wu da bi htjela da se
djeca pri~e{}uju za vrijeme ovog posta, {to smatram da je
svakako dobro. Koliko je zna~ajan post za odrasle svakako
da je neosporno, tako isti i za djecu. Evo {ta o postu za
djecu ka`e, jedna pobo`na hri{}anka, sestra Magdalina.
Od najranijeg uzrasta djeca treba da se pripremaju za Sveto
pri~e{}e i da ga sa rado{}u i{~ekuju. Nije potrebno
prisustvovati Svetoj Liturgiji a ne pri~estiti se svaki put. To
je sigurno mawe {tetno nego pri~estiti se bez pripreme
(barem po~ev od prethodne ve~ere), bez pokajawa, ~e`we,
straha Bo`ijeg, bez izno{ewa blagodarnosti poslije Sv.
Pri~e{}a, kao i bez ubije|ewa da primamo dar neizrecive
svetiwe. Ne smijemo zaboraviti da je mogu}e primiti Sv.
Pri~e{}e ,,na osudu,,. Mjera blagodati koju primamo od Sv.
Pri~e{}a zavisi koliko od na{e pripreme, toliko i od dara
Bo`ijeg, koji nije takav da se ,,automatski,, daje. Zato je
Bogohulno i duhovno opasno prisiqavati ili podmi}ivati
djecu (~ak i bebe) da se pri~e{}uju protiv svoje voqe.
Kada razmatramo pitawe odlaska u Crkvu, primawa
Sv. Pri~e{}a (i molitve kod ku}e), moramo imati u vidu ne samo
kratkoro~ne, nego i dugoro~ne rezultate i poslijedice: kako
je najboqe pripremiti neko dijete da `ivi hri{}anskim `ivotom
u ovom svijetu? [ta }e u djetetu razviti duhovno zdrav stav
prema Hristu, prema Crkvi, prema Sv. Tajnama? [ta }e mu
pomo}i da sa~uva do zrelosti `equ da spozna Hrista i sjedini
se s Wim? De{ava se da djeca odlaze u
Crkvu ~esto, ali se u sebi protive i
odbacuju blagodat. Mnogi bezbo`nici bili
su odgojeni u napadno ,,pobo`nim,,
porodicama.
Kada o Sv. Pri~e{}u govorimo
maloj djeci: ona ponekad negativno
reaguju na izraz ,,tjelo i krv Hristova,,.
Ovo se ~e{}e de{ava u razgovorima nego
u toku same Liturgije. Mo`da je dovoqno za wih da ~uju
rije~i Uzno{ewa na Liturgiji i rije~i sve{tenika prilikom
primawa Sv. Darova. U nekim prilikama mo`emo re}i da
Hristos dolazi da bude me|u nama ili da primamo Hrista.
Svakako, ne bismo, ni u kom slu~aju, smjeli da prekinemo
da primamo Hristovo Tjelo i Krv, ali ponekad na{e
,,obja{wewe,, samo izaziva djecu da zami{qaju meso i kosti,
te da osje}aju neugodnost. Hristos nam dolazi u obli~iju
hqeba i vina, jer nam snishodi i zna kako bi te{ko bilo za nas
da na drugi na~in oku{amo od Wegovog @ivota.
Horske probe
Kao {to smo i najvqivali evo po~ele su i horske probe.
Parohijske aktivnosti
U subotu je 11 / 27. ove godine, Kolo srbskih sestara na{e parohije, spremilo
pokladsku ve~eru na kojoj smo imali degustaciju rakija raznih evropskih
proizvo|a~a. Prvo mjesto i najvi{e bodova degustatori su dali [qivovici staroj
tri godine a proizvedenoj u Ma|arskoj. (Nevjerovatno ali istinito)
Zamoqavamo
Zamolili bi Vas da date svoje predloge za imena i Krsne slave
1) Hora 2) Kola srbskih sestara
3) Kwi`are
Svoje predloge mo`ete pismeno predate nekom od Povjereni{tva ili usmeno
direktno sve{teniku.
U svakom slu~aju mi }emo Vam biti zahvalni.
Draga bra}o i sestre obavje{tavamo vas da }e Bo`ija slu`ba u
na{em hramu biti svake nedjeqe, svakog velikog praznika
(crvenog) i svakog ve}eg praznika koji se po{tuje u Srbskom
narodu i ako nije obiqe`en crvenim. Svaki put bi}ete
obavije{teni, a ako slu~ajno zaboravimo to napomenuti na
Bogoslu`ewu, do|ite jer mi }emo se pridr`avati ovog kalendara.
Neka su vam Bogom blagosloveni dolaze}i praznici i Slave
Mir Vam i od Boga svako zdravqe
Na{i telefoni
Ku}ni: tel/fax 847/816-9712
Cell 224/489-3102
Bo`i}ni tropar i kondak
Tropar, gl.4
Ro`destvo Tvoje, Hriste Bo`e na{, vozsija mirovi svjet razuma: v nem bo
zvjezdam slu`a{~ii zvjezdoju u~ahusja, Tebje klawatisja Solncu pravdi i
Tebe vjedjeti s visoti Vostoka, Gospodi slava Tebje.
Kondak, gl. 3
Djeva dnes presu{~estvenago razdajet, i zemlja vertep nepristupnomu
prinosit, angeli so pastirimi slavoslovjat, volsvi `e so zvjezdoju
pute{estvujut: nas bo radi rodisja otroka mlado, prevje~nij Bog.
Pozdravqa vas hri{}anskim pozdravom
Mir Bo`i Hristos se rodi - Vaistinu se rodi
Va{ pred Gospodom molitvenik
--------------------------------------------
Jerej dr Branislav Kon~arevi}
SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VAZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
Parish letter Your Priest Father Dr Branislav Koncarevic
“Andyou will have joy and gladness, and many will rejoice at his birth”. (Lk. 1,14)
PEACE FROM GOD – CHRIST IS BORN
Dear brothers and sisters, the day of wonderful incarnation of God is very close. That is the day when Angels rejoice, and also men on Earth. That is the day of peace, when Christ, the Son of God, made the peace between man and God. On this day God took upon Himself the human nature, and became one of us. For us this day is not only a remembrance, but also a live participation. Christianity is not some idea, or a scientific theory, or social movement, and most of all is not politics. Christianity is a life in Spirit, it is the transformation of the heart, it is leaving the old man Adam, and become a new man in Christ. That is the life in love and joy, in sacrifice and piety, in good will and blessed peace. That is the life which does not have enemies and unpleasantness, because we should love our enemies and take the unpleasantness with calm. With this powerful armor – love and repentance we can win all. In this kind of life Christ’s yoke is light and His burden is gentle (Mt. 30,11). This all comes from Christ’s birth, but not only the historical one in Bethlehem, but the Incarnation which is constantly repeated in the hearts of each and everyone of us. There is no use of Incarnation of God if it does not happen in us. If Christ isn ot born in us, the other one, the one in Bethlehem is only for our judgment. His incarnation in us is the salt of our lives on Earth and it light so our way through history. The beginning of
Apocalypse is the end of His incarnation in us, which means the end of this World. This is not the final end, because the real life never ends, but it is the beginning of our responsibility and the judgment. Everyone of us is going to answer to God. And if we did not take and receive Jesus Christ, Incarnate, Crucified and Risen from the dead, in Holy Eucharist during our earthly life, our hope in salvation is in vain.
Dear parishioners, at the time you receive this letter, Christmas fast has already begun. What is fast, and what is the meaning of fast in the Orthodox Church has already been described in the letter before the last one. The only thing I woud like to add is that Christmas fast is even more “family like”. Namely, Christmas fast begins on November 28th and lasts until January 7th. Last three Sundays of the fast are dedicated to children, mothers, and the very last before Christmas to fathers. From h\there comes the custom to spend as much time as possible with our familes. We experience this especially on the day of Christmas, when family is expecting the first visitor (polozajnik), on Christmas day, as the dearest guest.
Year 1. Christmas 2004 Letter no. 4 “Behold, the virgin shall be with child, and bear a Son, and they shall call His name Immanuel”, which is translated, “God with
us”. (Mt. 1,23)
And this year, like any other, on Christmas Eve, after the Church service, we will consecrate the Yute Log. The Yute Log (oak tree) is consecrated, blessed with wine, and sprinkled with wheat. The head of every Serbian
household reads the Lords prayer before cutting this tree. That is why this tree represents the sacred thing among Serbs.
Parish news
In the meeting of parishioners, we have complemented the stewardship with new members and new Administrative board of Circkle of Serbian sisters is elected.
Newly elected members are: 1. Stewardship: Mr. Bogoqub Glisic, chairmen; Mr. Vladimir Jovanovic, financial secretary; Mr. Robert Lojanica,
secretary; Mr. Momo Krstic, treasurer; Mr. Spasoje Lugonja, Mr. Miro Rozic, Mr. Nedjeljko Glisic, and Mr. Ranko Zivak, members.
2. The Executive board: Mr. Risto Saric; Mr. Todor Mitrovic, and Mr. Peter Gligorijevic. 3. Circle of Serbian sisters: Mrs. Desa Serafijanovic, charwoman; Mrs. Dr Dusica Sekulic, co-chair; Mrs. Branka
Pejic, secretary.
Bookstore
With God’s help our bookstore is finaly open. You can find many religious items like
religious books, icons, crosses etc, which are necessity for your spiritual life. You
can also buy a pocket calendar for (2005) $5, or you can purchase the large one
which contains addresses of all Serbian parishes in United States and Canada, and
it also contains the adds of all important Serbian companies. This large calendars
book is $15 and should be available by St. Nicholas Dec. 19.
Slavas
I would like to use this opportunity to wish you a happy Slava. One of the most important ways of piety and relationship with Church among the Orthodox Serbs in Slava. Serbian people are the only one among all the Christians to have a
Slava. Every Serbian family is obliged to celebrate their family patron Saint. Somebody saids “where there is no Slava there are no Serbs”. There are many families in our parish who celebrate ther Slava every year. But, there is a certain
number of others who do not. They say their parents did not transmit ther Slava to them. With our help, we would like to incourage tou to begin to celebrate your Slava again and bring this custom to your children. I will always be available to help your plan and prepare for your Slava. Every family, no matter how big or small, should celebrate their Slava. We
should never forget that Slava is basically church feast, and we should celebrate Slava as Church proposes. Soon, we will be sending you a list of all parish celebrants and their Slavas and information abaut each particular Slava.
The Church school had started
Dear parents, the majority of jou is already familiar with fact that our church school has begun it’s work. With God’s help I will give several lectures for adult church school. First of this lectures will be on Saturday, December 11. It will start after Vesperss, at 7 pm.
Ms. Vanja Zezelj, our Church school teacher, expressed her opinion that children schould take Communion more often during Christmas fast, and I agree with her on this. The meaning of communion is of the same importance for children as for adults. Sister Magdalene, a very pious Christian women says about children’lent and communion:
Children should prepare for, and look forward to, receiving Holy Communion from the earliest possible age. It is not wrong to attend the Liturgy without receiving communion every time; it is certainly less harmful than taking Holy Communion without preparation (at least from previous evening), without repentance, longing, fear of God, time for thanksgiving afterwards, and the conviction that we are receiving a gift of unspeakable holiness. We must not forget that it is possible to receive Holy Communion “unto condemnation” (cf. 1Cor. 11,27 ff). The measure of grace we receive from Holy Communion depends on our preparation as much as on God’s gift, which is not, as it were, “automatically” given.
It is blasphemous and spiritually dangerous to force or bribe children (even babies) to take Communion against their will.
When we consider the question of church attendance, and Holy Communion, and prayers at home, we must have in mind not anly the immediate result, but also a long term view: what is the best preparation for this child to
live a Christian life in this world? What will sow in the child a spiritually healthy attitude to Christ, to the Church, to the sacraments? What will help him to preserve until adulthood the desire to know Christ and have Communion with Him? Sometimes children attend church very often and yet inwardly they are rebelling and rejecting grace.. Some atheists were brought up in pious families. When we speak about Holy Communion to very
young children, they sometimes react negatively to the expression “the body and blood of Christ”. This occurs in discussions rather than in the context of the liturgy itself. Probably it is enough for them to hear the Words of institution at the Liturgy and the priest’s words as they receive the Holy Gifts. At other times we can speak of Christ coming to be within us, or of receiving Christ. We should certainly newer deny that we receive Christ’s body and blood, but sometimes our “explanations” only cause children to imagine flesh and bones, and they feel distaste. Christ comes to us in the form of bread and wine, because He condescends to us and knows how difficult it would be for us otherwise to partake of His life.
Choir rehersals
As we promised before, our choir had started with regular rehearsals.
Parish activities
On Saturday, November 27th, our Circle of Serbian sisters had prepared a dinner on the last day before the Christmas fast. During dinner we have tasted various European brandies. Our degustators had chosen as the best the tree years
old Slivovica brandy made, believe it or not, in Hungary.
Notice
We would like to ask you to give us your suggestion for name and Slava for:
1. Church choir 2. Circle of Serbian sisters
3. Bookstore
Feel free to send your suggestions to somebody in our Stewardship, or directly to pastor of the church. Thank you in advance.
Dear brothers and sisters, we are informing you that we will have Devine Liturgy in our church on every Sunday, Great Feast (red letters), and for Serbian people important feast, even if it isn’t printed in red. You will be notified on time for every feast of this kind,
and if we by any chance forget to remind you in church, please come because we will obey the calendar.
May you have blessed and happy Holydays and Slavas I wish you peace of God and good health
Our phone numbers: Home: tel/fax 847/816-9712
Cell: 224/489-3102
CHRISTMAS TROPARION AND KONDAK
Troparion, tone. 4
Thy Nativity, O Christ our God, hath arisen upon the world as the light of wisdom. For at it, they who worshipped the stars were, by a
Star, taught to adore Thee, the Sun of Righteousness, and to know Thee, the Orient from on high. O Lord, glory to Thee.
Kondak, tone 3
Today a Virgin bringeth forth the Super-substantial, and earth offereth a cavern to the Unapproachable; Angels together with the Shepherds sing praises; the Wise Men journey on with the Star. For our sake, God, who is before all the ages, is born a little Child.
With Christian greeting PEACE FROM GOD CHRIST IS BORN – INDEED IS BORN
Your pastor
-----------------------------------------------------------------
Rev. Father Dr Branislav Koncarevic, Parish Priest
SRBSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VOZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
PAROHIJSKO
PISMO Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a
Draga bra}o i sestre,
Pribli`ava se Vaskr{wi, ^asni ili Veliki post. Za{to se tako zove mislim da je izli{no govoriti, jer pribli`ava se najve}i
hri{}anski praznik, Praznik nad praznicima - Voskresenije Hristovo. Ako pogledamo ispred i iza vidje}emo da zaista ni{ta novo
nema na ovoj zemaqskoj kugli sem Voskresenija Hristovog, koje se zbilo u pro{losti i sada se zbiva u du{ama na{im. Svaka na{a
pobijeda grijeha u nama je Voskresenije Hristovo u nama.
Hristos je svojim Vaskrsewem postao centar istorije, kqu~ razumijevawa wenog toka i sadr`aja. Zato su Hristos i
Hri{}anstvo veliki izazov qudskom razumu, postavqaju qudima veliku psiholo{ku i sociolo{ku prepreku: Naime, razapetog
,,zlo~inca,, priznati za Boga, i jo{ u Wemu povezati Boga i smrt, poraz i nadu, izvr{iti ne~uveni preokret od Velikog Petka ka
Uskrsu, zaista, bilo je to ne{to revolucionarno. I jeste.
Isusovo Voskrsenije je po~etak op{teg vaskrsewe qudi, zbog kojih je ustvari i On vaskrsao. Jer, On ne vaskrsava jedini,
nego prvi. On je samo ,,prvoro|eni iz mrtvih,, (Kol, 1, 18; Otk, 1,5), iza koga slijeduju drugi. Wegovo vaskrsewe je temeq, po~etak i
korijen ~ovjekova vaskrsewa. Na Isusu se pokazalo da ,,Bog nije Bog mrtvih, nego `ivih,, (Mt. 22,32). S wegovim vaskrswewem je
po~eo proces vaskrsavawa cijelog ~ovje~anstva, osmi{qavawe istorije a time i vascijelog ~ovjekova postojawa. Zato je Hristos
najve}a tajna istorije, ujedno i weno bogastvo, odnosno, uop{te bogastvo cjelokupne kulture.
Crkva ~ini najve}u ulogu ~ovje~anstvu kada mu, kroz cijelu istoriju, neprestano propovijeda istinu o ~ovjeku, - koju crpi
upravo iz Istine o Bogu,- Isusu Hristu. Ta Istina je: ~ovjek je stvoren po slici i prilici Bo`ijoj (1. Moj, 1,27), ali sagre{io je. Me|utim,
kroz Krst i Vaskrsewe Hristovo u ~ovjeku je ponovo uspostavqena Bo`ija svetost, on je ponovo slobodan u Bogu. Svoju slobodu
..I ustado{e mnogi, tijela svetih,
koji su pomrli.. (Mt. 27,52)
Godina 2. Pred Vaskr{wi post 2005 Pismo broj 5 Od tada po~e Isus kazivati u~enicima svojim da
wemu vaqa i}i u Jerusalim, i mnogo postradati
od starije{ina i prvosve{tenika i kwi`evnika, i
ubijen biti, i tre}i dan da }e ustati (Mt. 16,21)
izra`ava kao moralno bi}e, jer posjeduje moralnu svijest, koja mu poma`e da do|e do istine i poslu{nosti voqi Bo`ijoj, vode}i
ra~una o ~iwenici da je besmrtan, {to je veoma va`na istina o ~ovjeku. ,,Ja sam vaskresewe i `ivot,, ka`e Hristos, ,,ko vjeruje u
mene, ne}e umrijeti dovijeka,,. Zato Sveta Crkva vjeruju}i u Hristove rije~i ~ini razne molitve za upokojene, i zato imamo skoro
pred svaki veliki post zadu{ne dane.Tako i pred Vaskr{wi post imamo Zadu{nice i one su 5. marta (subota, jer svaka subota je
posve}ena upokojenim). Tada bi trebalo, po pravoslavnim obi~ajima, draga bra}o i sestre, da se sjetimo na{ih upokojenih, jer tim
sje}awem nastavqamo kontinuitet, kojim povezujemo, jednom vjerom, predke i dolaze}a pokoqewa... Toga dana slu`i}emo
Liturgiju i na Proskomidiji ~itati imena svih upokojenih na{e parohije, naravano ~ija imena imamo. Toko|e, i na samoj Liturgiji
~itaju se i ~ita}emo imena upokojenih i molitva za upokojene. Poslije Liturgiuje slu`i}emo pomen, tada bi trebali da imamo, bar
jedno `ito za upokojene i zapaqenu svije}u u rukama namjewenu onima kojih se sje}amo, dok sve{tenik bude slu`io Pomen.
VASKR[WA VODICA
Dragi parohijani, kao {to znate na veliki praznik Bogojavqewe bilo je veliko osve}ewe vode u na{em Hramu. (O ~uvawu
Bogojavqenske vodice pisali smo vam u Podlistku Parohijskog pisma kojeg smo djelili u Hramu). Obi~aj je da poslije
Bogojavqewa pa do Vaskrsa sve{tenik ide po ku}ama i osve}uje vodu kojom kropi va{e domove, dok ostatak ostavqate da bi
mogli umjesiti jelo za Vaskrs. Mi smo ve} po{li po domovima, zato vas molim da ostavite ceduqu sa svojim slobodnim vremenom
u Hramu ili nazovete direkno sve{tenika i ka`ete kada je va{e slobodno vrijeme, naravno oni koji `ele da im sve{teniuk do|e i sveti
vodicu. Mislim da svake nedjeqe mo`emo nekoliko domova da posjetimo tako da nema potrebe da svi gledamo da to bude {to prije
i u jedan dan.
SRBSKA SLAVA
Draga bra}o i sestre, hvala Bogu, do sada sam posjetio oko 80 domova u na{oj parohiji., povodom osve}ewa domova, ili
za Slavu. Ono {to me posebno, kao sve{tenika, raduje jeste veoma visoko izra`ena doma}inska svijest na{ih parohijana. To se
ogleda u lijepom doma}inskom pona{awu ali ponajvi{e u doma}inskom ustrojstvu porodica. Drugim rije~ima rije~ starijeg je
zakon. Tako je i na Slavama.
Po{to su pro{le ,,velike,, slave i po{to smo posjetili veliki broj doma}ina, ja sam se trudio da ispo{tujem sve obi~aje
slavqewa i mogu re}i, sa velikim zadovoqstvom i rado{}u da sam nai{ao na biser srbskog doma}inskog slavqewa, te narodnih
obi~aja koji se`u u dubinu Rane Crkve, teolo{ki toliko jasnih da bi im pozavidjeli i teolozi modernijih shvatawa. Prosto da se
~ovjek u~i i nadahwuje na{im starim obi~ajima i predawima, ponekad me uhvati strah da li }emo imati snage i mudrosti da taj
biser prenesemo i ostavimo pokoqewima iza nas. Razmi{qaju}i ovako ponekad mi je i kao sve{teniku bilo `ao {to fizi~ki nisam
mogao do}i na vrijeme da prelomim kola~, iako su doma}ini iz po{tovawa prema sve{teniku ~ekali do kasno uve~e.
Me|utim, u mome sagledavawu slavskih obi~aja uo~io sam dvije prakse (izuzimaju}i onu u kojoj nema ni `ita ni kola~a).
Naime, kao da je jedna praksa stala i druga po~ela ili obrunuto, {to smatram da je vjerovatno tokom vremena, po{to se slavarica
prenosila usmeno, ne{to i zaboravqeno, pa se na{a parohija potrudila da pripremi cjelokupnu slavaricu koju }emo, ako da Bog,
uskoro objaviti.
Dakle, narodna praksa kada doma}in zove sve{tenika da mu do|e prije Slave ima smisla jer tada sve{tenik osve}uje so,
bra{no, vino i vodu sa kojim }e se umjesiti slavski kola~ i dodati malo u ostalu slavsku hranu, i to se zove slavska vodica. Potom
bi trebalo da doma}in ili neko od uku}ana donese na sam dan Slave u Hram slavski kola~ i obavezno `ito da sve{tenik prelomi
kola~ i osveti `ito. Tamo gdje je obi~aj da doma}in sam sa svojim gostima sije~e kola~, mo`e to da uradi ali bi trebalo obavezno
`ito da se donese u hram. Tada bi mogao slavski ru~ak da po~ne do tri sata, a i sa~uvao bi se lijep narodni obi~aj - narodne
slavarice. Drugo, ako doma}in nema sa kim da lomi kola~ ili posebno `eli da mu sve{tenik lomi kola~, sve{tenik }e to uraditi.
Slavski kola~ spremqen na osve}enoj vodi, bra{nu i soli, prelomqen i preliven vinom, predstavqa samog Hrista, odnosno
sublimaciju ili u sebi sakupqenu svu hranu koju blagoslovenu uzimamo za `ivot, jer samo blagoslovena hrana daje `ivot, u
suprotnom, neblagoslovena hrana ne izgra|uje `ivot ve} postaje hrana koja naru{ava `ivot, da ne ka`emo truje `ivot. Zato sve u
Pravoslavnoj Crkvi ima smisla ako je blagosloveno.
Slavsko `ito sublimira i simvoli{e vaskrsewe i kontinuitet `ivota. Kao {to jedno zrno pohraweno u zemqu daje klas sa
stostruko zrna, a kasnije jedno od tih zrna daje drugi klas i tako u vje~nost, takav kontinuitet ima i slavsko `ito i molitva koju
sve{tenik ~ita nad `itom kada spomiwe `ive i upokojene u Gospodu, jer u Gospodu su svi `ivi. Time se molitveno sje}amo onih
koji su bili s nama i prenosimo pokoqewima da i oni se sje}aju nas. Tako|e, po{to su u Gospodu svi `ivi, ali i u na{em sje}awu,
upokojeni slave zajedno sa nama Slavu
ZAMOLIO BIH VAS
Da ispunite, oni koji nisu, DOMOVNIK koji vam {aqemo, kako bi kompletirali administraciju na{e parohije. Domovnik
mo`ete vratiti po{tom ili ostaviti direkrno u Crkvi.
Drugo, oprostite {to je ovo pismo malo sadr`inom jer uskoro izlazi SPASOVDAN list na{e parohije tako da ono {to bi
poru~li pismom poru~i}e mo SPASOVDANOM
HRISTOS VOSKRESE - VOISTINU VOSKRESE
Va{ pred Gospodom molitvenik, Sve{tenik B. Kon~arevi}
SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VOZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
Parish letter Your Priest Father Dr Branislav Koncarevic
Dear brothers and sisters,
The Great, Holy and Easter lent is coming close. I consider it redundant to explain why it is Great. It is
Great because it represents introduction in the greatest Christian Holy day, that is Holy day above all Holy days, it is Pasha. If we take a look in past and presence, we will see that there is nothing new in this world except for the resurrection of Christ, which took place in past and still takes place in our souls. Every victory over temptation and sin is new resurrection inside us.
By His resurrection, Christ became the center of history of mankind, He became the key to understanding and to content of history. For this reason Christ and Christianity are big temptation for mind of every man. They represent great psuchological and sociological obstacle. Namely, to claim yhe crucified thief to be a God, and through Him link God and death, defeat and hope, and bring despair of Great Friday to victory on Cross, it was at least revolutionary. And it is more than that.
The resurrection of Christ is the beginning of general resuurection of all mankind, because He has rose for all of us. He is the first, but not the only one to rise from the dead. He is “the firstborn from the dead” (Col, 1,18; Rev, 1,5) and is followed by others. His resurrection is the base, the beginning and the root of man”s resurrection. Jesus is our example that “God is not God of the dead, but of the living” (Mt. 22,32). His resurrection had triggered the process of resurrection of all mankind, it gave meaning to whole history and to man”s existence. Because of this Christ is the greatest mystery of the history, and at the same time the greatest treasure of the world.
By constant preaching the truth of Man, Jesus Christ, which is based upon the truth of God, Church completest it”s role in history of mankind. And the truth is: man is created according to God”s image, but he failed. But trough Christ”s resurrection, divine holiness is restored in man”s being, and man is again free in God. Man is expressing his free will as ethical being, for he is a conscience being. This consciousness is helping him to recognize the truth and to be obedient to God”s will. In the same time man is aware of his immortality in Christ, which is the most important truth about man. Jesus says: “I am the resurrection and the life. He who believes in me, though he may day he shall live” (Jn. 11,25). Holy Church believes in this words and for that reason we pray for people who passed away. Before, almost every lent, there is a special day when we commemorate those
Year 2. Letter no. 5 Beafore begining Great Lent 2005
“From that time forth began Jesus to shew unto his disciples, how that he must go unto Jerusalem, and suffer many things of
the elders and chief priests and scibes, and be killed, and be raised again the third day,, (Mt. 1,23)
..And the graves were opened; and many bodies of the saints which slept arose .. (Mt. 27,52)
people by praying for the salvation of their souls. Before Great Lent, this year we have Memorial Saturday on the 5th of March. On this day according to Christian tradition, dear brothers and sisters, we should commemorate our departed ones, because in this manner we connect with one faith, our ancestors and the future generations. On this day there will be a Holy Liturgy, and in the Order of preparation before Liturgy, all saved names of our departed parishioners will be mentioned. These names will also be read during Liturgy. Following Liturgy we will also have a Pomen. There should be at least one koljivo (cooked wheat), and every person should hold a lit candele in memory of departed oners during Pomen.
Your pastor
Rev. Father Dr Branislav Koncarevic, Parish Priest
SRBSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VAZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
PAROHIJSKO PISMO
Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a
Hristos Voskrese, draga bra}o i sestre
Evo u miru i radosti do~ekasmo i Praznik nad Praznicima Voskresewe Hristovo. Me|utim, to nije kraj na{eg ~ekawa.
Hrista ~ekamo i ~eka}emo sve do Wegova Drugog dolaska, mada ga svakog trenutka do~ekujemo, prihvatamo i
radujemo se kad u nama vaskrsne koja lijepa vrlina. Hrista do~ekati i vjerom zagrliti zna~i svaki put na{e obnavqawe i
na{ bjeg od smrti, jer On je smr}u smrt satro i onima u grobovima `ivot darovao, kako ka`e tropar Vaskrsa.
Hritovo Vaskrsewe jeste vrhunac Bo`ijeg djela na zemqi. Doga|aj Vaskrsewa je osnov vjere prvih hri{}ana ali i na{e
vjere. Vjera prvih hri{}ana kao i na{a vjere jeste vjera u Hrista obe}anog Mesiju i Spasiteqa svijeta. Gospod Isus
Hristos je poistovje}en sa Sinom ^ovje~ijim koji }e do}i da sudi svijetu i donese kraj svijeta. Bi}e to Wegov drugi
dolazak me|u qude. Budu}i da drugi dolazak o~ekujemo pitamo se gdje je sada Hristos. Odgovor je u Wegovu
Vaznesewu, prazniku koji proslavqa na{ hram. U ~etrdeseti dan po Vaskrsu Gospod Isus Hristos se vazneo na nebo i do Drugog i slavnog svoga dolaska sjedi odesnuju Oca (s
desna Ocu). Kad se ka`e odesniju, ne misli se naravno prostorno na desnu stranu, nego na slavu koju Sin ima od vje~nosti, sa
Ocem - Svetom Trojicom, kojom je udostoio i na{u qudsku, ~ovje~ansku prirodu. Wegovo desno dostojanstvo nudi se nama sve
do Wegovog slavnog Drugog dolaska. Do tada, Hristos nam daje obe}anog Duha Svetog, Duha Utje{iteqa. Na Duhove -
Pedesetnicu hri{}ani zapo~iwu novo iskustvo i nov odnos sa Bogom u Li~nosti Duha Svetog, onog istog Duha koji je nadahwivao
proroke Starog Zavjeta da prorokuju o Hristu. Prema tome na Pedesetnici Duh Sveti se projavquje kao Duh Hristov, jer ga Hristos
{aqe, ali i kao duh zajednice, jer mnoge vjernike, me|u kojima smo i mi, ~ini zajednicom - Crkvom. Dakle, Crkva je tijelo Hristovo
zajednica Svetog Duha i ta zajednica se obrazuje kroz darove koje Sveti Duh daje u tajnama Crkve. Najve}u svoju potvrdu i
punotu ti darovi nalaze u Svetoj Evharistiji - Liturgiji. Zato, draga bra}o i setre, dolaskom na Svetu Liturgiju mi zadobijamo darove
Duha Svetog, zadobijama samoga Boga i tako preobra`avamo na{u porirodu, postaju}i od prizemne i vazdi`u}i se do nebeske
Bo`anske prirode. Zato je na{ napor na{ trud ujedno na{ duhovni uspon i uspijeh.
Parohijske aktivnosti 1. Do sada smo, draga bra}o i setre, po poslijedwoj velikoj slavi, Svetom Georgiju- \ur|evdanu, obi{li 115 domaova, {to smatramo
dobrim za na{u parohiju. Kao {to smo ve} do sada nekoliko puta govorili, na{a parohija polako dobija svoju fizionomiju, kada su u
pitawu slave. Naime, na{i lijepi narodni obi~aji polako se upotpuwuju i slave postaju jednoli~nije. Na{a parohija se mo`e po
ne~emu jo{ pohvaliti a to je parohijsko strateqstvo. To je velika svijest svoje parohijske pripadnosti i pro`etosti srbskim idealima,
gdje veliki broj na{ih parohijana redovno upotpuwava svoje obaveze prema parohiji. Na`alost, veliki je broj i onih koji jednom ili
ni jednom dolaze u Crkvu i time zanemaruju svoj crkveno-narodni odnos, gdje }e tokom vremena potpuno i zanemariti taj odnos i
tako prestati biti ono {to jesu - hri{}ani.
A kad do|e Utje{iteq, koga }u vam
ja poslati od Oca, Duh Istine koji
od Oca ishodi, On }e svjedo~iti za
mene,, (Jn. 15,26)
Godina 2. Pred Vaznesewe Gospodwe 2005 Pismo broj 6 ,,David ne iza|e na nebesa, nego sam govori:
Re~e Gospod Gospodu mojemu: sjedi meni s desne
strane, dok ne polo`im neprijateqe tvoje za
podno`je nogama tvojim,, (Dap. 2, 34-35)
2. Za vrijeme ovoga Velikog Vaskr{weg posta u na{em hramu se pri~estilo 193 parohijana. O postu i wegovoj ulozi u Na{oj crkvi
do sada smo nekoliko puta govorili, ali svakako da je ova ohrabruju}a brojka podstrek za sve nas da se sve vi{e li~no zala`emo za
praktikovawe na~ela `ivota na{e vjere.
3. Draga bra}o i sestre bli`i se desetogodi{wica postojawa na{e parohije, gdje namjeravamo da pokrenemo nekoliko aktivnosti:
a) Namjera nam je da izdamo jednu Monografiju - kwigu o nastanku na{e parohije. Zato vas molim, da ko god ima ne{to od
pisanog materijala ili koju sliku, dostavi Upravi parohije kako bi mogli da upotrebimo navedeni materijal i tako slu~ajno
nekoga ne zaboravimo ko je zaista zaslu`an za ovu parohiju.
b) Pokrenuli smo popisivawe i sabirawe, do sada, dobrovoqnih priloga i donacija kako bi za desetogodi{wicu mogli da
izdamo gramate i upi{emo imena ktitora i dobrotvora na plo~e koje }e biti uzidane u zid hrama. Pomozite nam i tu oko
prikupqawa imena dobrotvora.
c) Sa refinansirawem hrama smo u toku. Trenutno smo u pregovorima sa jednom bankom sa Floride. Banka koja nam je
trebalo to ovih dana da uradi ponudila je neznatno smawewe kamatnih procenata, tako da bi tro{kovi oko refinansirawa
bili zna~ajni u odnosu na kamatni postotak. ^ekamo, kad ve} radimo, da bude znatan doprinos za parohiju, jer se
vrijednos hrama i zemqi{ta popela duplo u odnosu na to koliko smo platili.
d) Svakako da i daqe razmi{qamo o kupovini zemqi{ta za parohijsko grobqe i tu postoji nekoliko opcija:
- kupiti potpuno novo zemqi{te
- kupiti zemqi{te u ve} postoje}em grobqu
- kupiti, ili boqe re}i, iskoristiti uslugu nekih pravoslavnih naroda koji bi nam prodali (ustupili) jedan dio od ve} postoje}eg
wihova grobqa. Za sve ovo `elimo va{u saglasnost, naravno uz konstruktivni dogovor, jer, draga bra}o i sestre parohija
nije sve{tenik nego svi mi pro`eti istim Duhom - Hristovim Duhom. Dogovor o~ekujemo na slijede}em parohijskom
saborovawu.
Raspored aktivnosti u narednih mjesec dana
1. Svakako da slu`im svake nedjeqe i svakog crvenog slova.
2. Za na{u Slavu Spasovdan slu`i}u u ~etvrtak a u nedjequ poslije ima}emo Slavski ru~ak. Te nedjeqe dolazi
nam i Mitropolit u goste.
Raspored posebnih parohijskih aktivnosti:
1. Kao {to ve} znate subotom uve~e Kolo srbskih sestara okupqa parohijane
2. 28. maja, subota u 8. ~asova u gostima }e nam biti i zabavqati nas grupa ,,Raspjevani studenti,, koji }e
izvoditi najvi{a dostignu}a, narodne i starogradske muzike. Naravno pjeva}e i sve one pjesme koje su ostavile
traga i na{oj muzici. Ovo je prilika za mlade da vide i osjete tanane zvuke na{e muzike.
3. 25. juna subota, namjeravamo da odr`imo kwi`evno ve~e i promociju na{eg lista Spasovdan.
4. Negdje u julu u gostima bi nam trebao biti prof. Dr Stanimir Spasovi}, koji bi odr`ao jedno predavawe iz
nacionalne istorije.
Radosne vijesti sa na{e parohije;
1. 4. juna 205. vjen~at }e se na{i parohijani Velibor Miqani} i Irena Caji}
2. Kao {to smo rekli, 12. juna u goste nam dolazi Mitropolit
3. 25, juna 2005. treba da krstimo Vasilija Kalema sina Velimira Kalema
Va{ paroh
______________________________
Jerej dr Branislav Kon~arevi}
SRBSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VOZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford
4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
PAROHIJSKO PISMO
Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a
Draga bra}o i sestre, sje}ate li se zavjeta svojih
predaka. Odnosno, jeste li se ikad zavjetovali,ili mo`da
upravo razmi{qate o zavjetu?
[to je to zavjet?
Zavjet je isto {to i molitva. Pod zavjetom se obi~no
razumije da se ne{to daruje Bogu ili Wegovoj svetiwi u
slu~aju da na{a molba bude usli{ena. Time se izra`ava
blagodarnost Bogu. U Starom Zavjetu zavjeti su bili
~esti. Poznat je Jakovqev zavjet kojega smo naveli:
,,Ako Bog bude.., te Anin zavjet, koja je `eqela da ima
poroda, mu{ko dijete, zavjetovala se Bogu ovim
rije~ima: ,,Gospode nad vojskama, ako pogleda{ na
muku slu{kiwe svoje, i sjeti{ me se, i ne zaboravi{
slu{kiwu svoju, nego da{ slu{kiwi svojoj mu{ko ~edo,
ja }u ga dati Gospodu dokle je god `iv, i britva ne}e
pre}i preko glave wegove,, (1 Sam. 1,11). Po{to su
zavjeti u Starom Zavjetu bili ~esti i ne{to normalno,
oni su onda bili zakonski regulisani. Ali, Zakon koji je
vrijedio za strozavjetne qude vrijedi i danas za
novozavjetne qude - Hri{}ane. Naime, zavjet nije
obaveza, ali je obavezno wegovo ispuwavawe.
Odnosno, ne mora neko da se zavjetuje, ali ako se
zavjetovao onda bi trebalo i to da ispuni. U suprotnom
pravi veliki grijeh, jer, je zavjetovawe direktni govor i
obe}awe samome Bogu, pa otud ne ispuwavaju}i
zavjet mi varamo Boga.
Dakle, Hri{}ani kada je u pitawu zavjetovawe slijeduju
Starom Zavjetu. I sam Gospod Isus Hristos je potvrdio
starozavjetne zakone rije~ima ,,ne mislite da sam
do{ao da ukinem zakon ili proroke, ne nego da ih
ispunim.., (Mt. 5,17). Isto to i apostol Pavle potvr|uje
rije~ima ..,, U nas imaju ~etiri ~ovjeka..
Zavjet, dakle, ima duboko religiozno zna~ewe, jer
se pomo}u wega izra`ava vjera u Boga, u wegovo
svemogu}stvo i Wegovu dobru voqu da pomogne
~ovjeku koji se zavjetuje. Sem toga zavjetom se
izra`ava ~ovjekova privr`enost Bogu, predanos
Wemu iz koje poti~e sinovska privr`enost i
poslu{nost. Sjetimo se samo zavjeta na{ih starih,
ili danas’ koliko, draga bra}o i sestre, poznajemo
svojih bli`wih koji su se zavjetovali na ne{to u
pojedinim manastirima, naro~ito pod Ostrogom. I
da ne nabrajamo daqe. Stoga, draga bra}o i sestre,
zavijet je molitva nad molitvama Bogu. Na{
neposredni govor i obe}awe Bogu. Zato je, kada
ispunimo zavjetovano, rados i nama i Bogu.
Zavjet je i sje}awe na na{e usnule u Gospodu.
Nema pred Gospodom ve}e radosti nego kad se
sje}amo i tako od zaborava otrgnemo na{e pretke.
Tada se na nebu vesele wihove du{e. Likuju pred
Gospodom jer dobro sjeme posija{e na zemqi,
wihovi potomci nisu napustili vjeru wihovu. A {ta
li rade one du{e kojih nema ko da se sjeti, da im
upali svije}u. [to li pred Gospodom oni govore {to
wihovi potomci zaboravi{e wih i vjeru wihovu.
Vjerujem da pla~u i mole se za grijehe na{e.
Ako Bog bude sa mnom i sa~uva me na
putu kojim idem i dami hqeba da jedem i
odjela da se obla~im, i ako se vratim na
miru u dom oca mojega, Gospod }e mi
biti Bog; a kamen ovaj koji utvrdih za
spomen bi}e dom Bo`iji; i {to mi god da{,
od svega }u deseto dati tebi (1 Moj. 28, 20-
22)
Godina 2. Pred praznik Svetog Ilije 2005 Pismo broj 7
,, .. U nas imaju ~etiri ~ovjeka koji su
se zavjetovali. (Dap. 21,23)
Parohijeske aktivnosti
Ve}, kao {to smo javili, ove godine smo ustanovili Rokfordske spasovdanske dane. O ~emu se radi? Naime, po{to
Slava na{eg hrama dolazi uvijek ~etvrtkom mi smo zamislili da ostala tri dana do nedjeqe budu ispuweni vjersko-
slobodnim parohijskim aktivnostima. Tako smo ove godine slu`ili: ~etvrtak i imali predavawe, potom petak i imali
parohijske aktivnosti. U subotu smo imali ~itav dan parohijske zabavne aktivnosti i uve~e zabavu sa muzikom.
Zavr{ili smo u nedjequ sa Slavskim ru~kom, {to namjeravamo i ubudu}e. Pored ovih Rokfordskih dana mi smo imali i
parohijsku (predawsku) praksu, zahvaquju}i bratstvu bradiwana, da svake zadwe nedjeqe u maju Liturgijom i
pomenom sje}amo se onih, kowi~ke op{tine, koji su svoje `ivote polo`ili na oltar otaxbine. Ove godine nastojimo da
uspostavimo jo{ jednu parohijsku praksu a to je da se sje}amo izlaska kraji{nika sa wihovih vjekovnih ogwi{ta. Po{to
je to bilo prve nedjeqe u augustu i mi }emo svake prva nedjeqe u augustu da Liturgijom i pomenom branimo od
zaborava Izlaz kraji{nika iz Krajine. Tako}e, svake druge subote u augustu u budu}e odr`ava}emo turnir u bo}awu
(balotawu). Me|utim, razmi{qali smo i razgovarli sa nekim parohijanima da bi bilo po`eqno da ustanovimo i bratstvo
logora{a sa wihovom slavom i danom sje}awa da ne bi palo u zaborav. Draga bra}o i sestre ovo nemojte da krivo
razumijete, jer na{i dani sje}awa nisu dani mr`we, ve} dani hri{}anskog pra{tawa i pokajawa. Pra{tati trebamo jer je to
hri{}anska vrlina ali zaboravqati ne smijemo, jer zaborav ra|a ista ili ve}a zla. I naglasimo da ovi zadu{ni dani sje}awa
nisu samo dani bratstava koji ih pripremaju ve} sviju nas kojima je u srcu na{a parohija i kojima su u srcu predawski
zavijeti na{ih predaka.
Parohijske aktivnosti za slijede}i mjesec
Svakako redovno bogoslu`ewe: Svake nedjeqe i crvenim slovom
Tako|e, namjeravamo da poslije Liturgije i pomena u prvu nedjequ augusta, ve} u slijede}u subotu odr`imo turnim u
balotama. Potom smo mislili da 21. 08. nedjeqa, odr`imo zajedni~ku sjednicu, pro{irene Uprave, te ujedno i
pozivamo ~lanove:
Nadzornog odbora: Risto Sari}, Todor Mitrovi} i Pero Gligorevi}
Povjereni{tva: Lojanica Robert, sekretar; Skakavac Grujo, blagajnik, Miro Rozi}, ~lan,
Sretko Te{i}, ~lan; i Lugowa Spasoje ,~lan.
Tutora; Bo`idar Gli{i}
Kolo srbskih sestara: Desa Sarafijanovi}, presjednica; dr Du{ica Kosti}, zamjenica
i Goranka Gli{i}, blagajnica
Crkvewaka; Gli{i} Nedjeqka, da se odazovu sjednici kako bi pripremili materijal za na{e Drugo redovno parohijesko
saborovawe.
Dragi parohijani, po{to nam u susret dolazi veliki jubilej - Deset godina postojawa na{e parohije - namjeravamo da to
dostojno obiqe`imo. Zato bi na ovoj sjednici, sem teku}ih pitawa i problema, okvirno donijeli i predloge u vezi
sastavqawa Odbora za ovaj jubilej. Tako|e, namjeravamo da izdamo i Monografiju na{e parohije, pa bi, svakako,
trebali da odredimo Redakciju budu}e monografije. Isto tako, pored ve} nekih ~lanova koji sara|uju u na{em Listu,
trebali bi da damo prijedlog za sastavqawe redakcije Spasovdana. Zato molim gore navedene ~lanove, pro{irene
parohijske uprave, da se odazovu pozivu i tako svesrdno pomognu na{oj parohiji. Ujedno, koristim ovo parohijsko
pismo, da obavjestim sve parohijane da prime k znawu o na{im aktivnostima, te ako na|u za shodno pomognu nam
bilo kojim konstruktivnim prijedlogom.
Ne zaboravimo. Snaga nije u pojedincu nego u zajednici. Zato na{e sje}awe nije sje}awe pojedinca ve} sje}awe sviju
nas ma odakle dolazili. Na{a snaga je u duhu qubavi koji vlada me|u nama ali izme|u nas i na{ih predaka kao i izme|u
nas i na{ih potomaka. To zna~i ako se mi budemo sje}ali svojih predaka sje}a}e se i nas na{i potomci. Zato, draga
bra}o i sestre, sa~uvajmo i prenesimo taj Duh i tu Qubav. Odazovimo se, na{im prisustvom, svakom molitvenom
sje}awu, ma ko bili i odakle dolazili.
Va{ pred Bogom molitvenik
Sve{tenik B. Kon~arevi
SRBSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VOZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
PAROHIJSKO PISMO
Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a
Draga bra}o i sestre,
U nekom od pro{lih bojrva Parohijskog pisma pisali smo vam {ta zna~e zadu{ni dani (kako se oni po{tuju), za na{e
upokojene u Gospodu. Po{to su uskoro Mihoqske i Mitrovske zadu{nice, u narodu poznate kao jesewe, mi }emo slu`iti
u te subote Liturgiju za upokojene. Ponovo pozivamo sve one koji `ele da daju imena svojih upokojenih da ih upi{emo
u Pomjanik, da to urade ovih dana. Da se zadu{nice slave od najranijih dana u na{oj Pravoslavnoj Crkvi predajem vam
ovaj tekst Nikona Jerusalimskog koji je dat kao odgovor Srbskoj despotici Jeleni Bal{i}, {to se zbiva s du{om po
upokojewu.
НИКОН ЈЕРУСАЛИМЉАНИН ЈЕЛЕНИ БАЛШИЋ
Одговор о стању душе послије смрти
Горички зборник, 1441-1442. година
лист 158 с. 1; 160 с. 2
Са српскословенског изворника превео
Митрополит Црногорско-приморски Амфилохије
О Светом Козми Етолском
24. августа/6. септембра 2000. г. Г.
О душама прије упокојеним (отишлим), ради чега вршимо њихов спомен? питаш нас, а ми као што смо
навикли из (Светог) Писма Твојој преподобности одговор ћемо дати:
Трећине чинимо зато што у трећи дан човјек мијења свој изглед (вид). Деветине пак зато што се тада растаче
сав састав (организам), остаје једино срце. Четрдесетину зато што се тада и само срце распада. Тако се и
постанак (човјеков) збива: у трећи дан се образује срце, у девети се згушњава у тијело а у четрдесети (човјек)
задобија савршени изглед (вид). Са тога разлога душама вршимо помен. Треба знати и ово: четрдесет тужних
дана по Староме (Завјету) на троје раздијелише Свети Апостоли: на трећине, на деветине и четрдесетине. Јер
тако се јави и сам Господ послије тродневног васкрсења ученицима својим, при закључаним вратима, и
дунувши на њих рече: "Примите Дух Свети"; и послије осам дана опет: "гле, по васкрсењу, осмог дана по
други пут јави им се". То што евангелист каза "послије осам дана" - васкрсни дан није у њих убројао, а са њим
броје се - девет. На тај начин вршимо од погребења до деветине други помен побожно усопшима, а такође
(вршимо) и четрдесетине, пошто се у четрдесети дан вазнесе Господ наш Исус Христос на небеса и сједе с
десне стране Оца. И то је разлог због кога вршимо помен душама.
Светога пак и великога Макарија чули смо овакву повијест која нам није непозната: Док је једном ходио
велики Макарије кроз пустињу са својим ученицима, видје ангела Божјег како иде с њима. И запита га,
говорећи: ко си ти? И рече: анђео сам Божји и послан сам од Бога теби на помоћ и чување. Тада му рече слуга
Божји Макарије: Реци ми Господа ради, шта су трећине и деветине и четрдесетине које је примила Црква Божја
да врши за упокојене. Одговори анђео, говорећи: Чуј, слуго Божји Макарије: ни једну бескорисну ствар није
Uzmite jaram moj na sebe i nau~ite se od
mene; jer sam ja krotak i smiren srcem, i
na}i }ete pokoj du{ama svojim (Mt.
11,29)
Godina 2. Zadu{nice (jesewe) 2005 Pismo broj 8
Mihoqske zadu{nice, subota pred praznik Prepodobnog Kirijaka Ot{elnika -– Mihoqdan
Mitrovske zadu{nice, subota pred praznik Sv.
Velikomu~enika Dimitrija - Mitrovdan
Бог заповиједио да се врши у Светој Цркви Његовој. Тако када неко од нас буде послан од Бога да узме душу
некојега човјека по божанској заповијести, и пође душа са њим, сагласно заповијести Човјекољупца Бога, још
се не односи та душа, него се приноси својима, ради њене утјехе, до трећега дана. И уколико душа жели она
иде и походи са анђелом сроднике. А од трећега дана већ се узноси свака душа хришћанска, која је крштена
светим Крштењем Христовим, и иде и поклања се Господу Богу својему, по угледу на васкрслога из мртвих
трећи дан Христа Бога нашега. И даље кад се одрже трећине за ту душу и саврши Света Литургија за њу,
подсјећа је анђео и говори: данас је божанствена жртва принијета Богу за тебе. И излази, дакле, она отуда да би
анђео показао души одговор за три дана - сва добра праведника. И за три следећа дана - муке грјешника, које
гледајући, осуђивана својом савјешћу и своја дјела изобличавајући, боји се и страши, не знајући још увијек
какав ће бити одговор Владике, и гдје ће она бити предана. И после тих дана поново је приводи анђео пред
Бога, па пошто се опет изврши на земљи девето служење за њу, анђео јој то опет казује, и задобија неку утјеху
због молби и молитава вршених у Цркви на земљи за њу. Потом опет чекајући та душа до четрдесет дана, тек
тада прима припремљено себи мјесто по дјелима својим. Ради тога и тада врше опет за њу на земљи Свету
Литургију. И тјеши је анђео казујући јој: данас опет на земљи врше за тебе помен и молитве. И тако од тога
четрдесетога дана зауставља се коначно душа у ономе било шта да је што је стекла по својим дјелима. И ово се
тако догађа са побожним хришћанима, а са нечестивим и грешницима не бива тако.
Parohijske aktivnosti:
A) Slu`ewa;
1. Svake nedjeqe Sveta Liturgija u 10. ~asova
2. 8. Oktobra (10) 2005, Subota, Mihoqske zadu{nice, slu`imo Zadu{nu Liturgiju u 10. ~asova
3. 27. 10. 2005, Sveta Petka, slu`imo Svetu Liturgiju, po~etak u 10. ~asova
4. 5. 11. 2005, subota, Mitrovske zadu{nice, slu`imo Zadu{nu Liturgiju, po~etak u 10. ~asova
5. 8. 11. 2005, Mitrovdan, slu`imo Svetu Liturgiju, po~etak u 10, ~asova.
B) Ostale parohijske aktivnosti
Draga bra}o i sestre, namjeravamo da u subotu 8. 10., uve~e, po~etkom u 8. ~asova organizujemo degustaciju rakija,
kao {to smo to uradili pro{le godine.
Isto ovo, samo degustaciju vina, namjeravamo da odr`imo 5. 11. 2005, po~etak u 8. ~asova.
Progla{avawe pobjednika i najboqe rakije ili vina vr{i `iri koji se bira neposredno te ve~eri. Sem degustacija ove
ve~eri bi}e osmi{qene i drugim humoristi~no-muzi~kim programom.
Parohijanima na znawe:
Draga bra}o i sestre, bli`i se kraj ove kalendarske godine i mi smo ve} najavili da }e uskoro biti Parohijsko
saborovawe, kada }emo pozvati sve parohijane, da iznesemo u~inak jednogodi{weg rada, i na{ih daqih namjera, kao i
birawe novih ~lanova Povjereni{tva. Za ta~an datum bi}ete blagovremeno obavije{teni, jer ~ekamo rezultate u vezi
refinansirawa i u toku smo da sa vlastima grada, rije{imo problem grobqa za na{u parohiju. Prije nego pozovemo
parohijane na saborovawe, pozva}emo jo{ jednom Pro{ireno Povjereni{tvo, da razmotrimo i usaglasimo dnevni red za
Saborovawe, kako bi pred parohijane izi{li sa konkretnim prijedlozima za dogovor.
Va{ sve{tenik
_________________________
B. Kon~arevi}
SRBSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VOZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
PAROHIJSKO PISMO
Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a
Draga u Hristu bra}o,
Mir vam i od Boga svako dobro,
Evo polako pribli`ava se i kraj ove godine i mi, kao svaki srbski doma}in, svodimo ra~une na{eg rada za prethodnu
godinu. Iz prethodnih pisama vidijeli ste {ta se sve uradilo i {ta nije, tako da ne bismo sada ulazili u sitnice, ve} `elimo
da vam najavimo Veliku izlo`bu ikona koja }e biti odr`ana 27. novembra po~etkom u 12. sati, poslije Svete
Liturgije. Ujedno `elimo da vas pozovemo na Godi{we saborovawe (skup{tinu) na{e parohije koje treba da bude
20. novembra, tako|e poslije Svete Liturgije. Dnevni red skup{tine, u globalu, bio bi slijede}i: Molitva, Izvje{taj o
dosada{wem radu, Refinansirawe, Problem parkinga, Popuna Povjereni{tva, Razno. Sve va{e sugestije kao i
konstruktivne kritike rado su do{le.
Ikona
Ikona je rije~ gr~kog porijekla i zna~i slika, lik; sveti lik naslikan u dvije dimenzije koja predstavqa Gospoda Isusa
Hrista, Presvetu Bogorodicu ili Svete, koje mo`emo slikati zbog toga {to su imali tijelo. Me|utim, kao slikovna
predstava, ikona mo`e imati istorijske, estetske i arheolo{ke karakteristike, ali ona ne pripada svijetovnoj umjetnosti,
ve} bogoslu`ewu Crkve, zajedno sa Svetim Pismom i Svetim Tajnama. Ona nije neki ukras, nego vizuelno
saop{tavawe bo`anske stvarnosti, objavqene u vremenu i prostoru. Stav Crkve prema kultu ikona postepeno se
iskristalisao kroz vi{e etapa i vjekova, da bi na Sedmom Vaseqenskom Saboru (788. god) bilo donijeto jasno u~ewe
Crkve o ikonama, i u najkra}im crtama ono glasi: Svako po{tovawe ukazano ikoni pripada naslikanoj li~nosti, a ne
materiji od koje je izra|ena..
U istoriji Crkve, osobito u domenu misije i religioznog pou~avawa, ikone su imale odlu~uju}u ulogu. One imaju:
pou~nu funkciju, budu}i da se ikonografija smatra katihizisom u~enih i neukih; duhovnu dimenziju, jer sugeri{e i
privla~i duh ka preobra`enom svijetu; posredni~ku funkciju, zato {to ona predaje nevidqivu silu svetosti `ivopisanoga.
Iz ovih razloga ikona se qubi i cjeliva sa najve}om pobo`no{}u. U istoriji Pravoslavqa poznate su ~udotvorne ikone,
~ija tajna ostaje neotkrivena. Tek poslijedwih godina neke nepravoslavne religijske zajednice u ikoni otkrivaju pravu
vrijednost. Tako ikona postaje simvol meditacije i otkrivewa, jer: svijedo~i o svetome ili o Bo`ijem prisustvu u
vremenu i prostoru, u djelu Ovaplo}ewa ili Vaskrsewa Sina Wegovog; saop{tava se vizuelno nevidqiva Bo`anska
stvarnost koja se prihvata i prima osjetqivo{}u ~ula. Kratko re~eno, ikona nagovje{tava svijetlost Budu}eg Vijeka,
stawe obo`ewa ili ta~ku susreta istorijskog vremena sa vje~no{}u; odnosno, ~ovjekovo u~e{}e u preobra`aju
tvorevine.
Pou~ne besjede
Besjeda Svetog Teofana Zatvornika o oblikovawu srca
Tropar: Vojskovo|e nebesnih sila, mi
nedostojni uvijek vas molimo da nas ogradite
va{im molitvama, zaklonom krila va{e
duhovne slave, ~uvaju}i nas koji vam usrdno
pripadamo i kli~emo: ,,Od nevoqa izbavite
nas kao ~inona~alnici vi{wih sila!,,
Godina 2. Pismo broj 9 Pred Sabor Sv. Arhangela Mihaila - Aran|elovdan 2005
Kondak: Arhistratizi Bo`iji, slu`iteqi Bo`anske slave, starje{ine an|elima i
u~iteqi qudima, molite se za ono {to nam
je korisno i za veliku milost, kao
vojskovo|e bestelesnih bi}a.
Oblikovati srca zna~i vaspitati u wemu naklonost prema svetim, Bo`anskim, duhovnim stvarima, kako bi srce,
prebivaju}i me|u wima, osje}alo kao u svom elementu, nalaze}i u tome bla`enstvo, a prema svemu drugom bilo
ravnodu{no, nenakloweno, pa ~ak i vi{e - gajilo odvratnost.
U srcu se sti~e cjelokupna ~ovjekova duhovna djelatnost: u wega se utiskuju istine, u wega se urezuju i dobra
raspolo`ewa; ali wegovo najglavnije djelo jeste wegova naklonost, ukus. Kada um sazercava ustrojstvo duhovnog
svijeta i razli~ite predmete u wemu, ili kada se u voqi sla`u razli~iti dobri poduhvati, srce treba da osje}a slast zbog
svega toga i da zra~i toplinom. Duhovno nasla|ivawe prvi je znak o`ivqavawa du{e umrtvqene grijehom. Zato je
izazivawe te naslade izuzetno va`no ve} na samim po~etcima.
Djelatnost koja nas na ovo usmjerava jeste na{e cjelokupno sve{tenoslu`ewe u svim wegovim vidovima - i
zajedni~ko, i posebno, i doma}e, i crkveno, i prije svega molitveni duh koji sve to pokre}e.
Sve{tenoslu`ewe, odnosno sve dnevne slu`be, imaju}i u vidu i cjelokupni izgled hrama, ikone, svije}e, ka|ewe,
pojawe, ~itawe, sve{tenodejstvovawe, kao i razne trebe, slu`ewe u domu, tako|e sa crkvenim utvarama - osve{tanim
ikonama, jelejem, svije}ama, svetom vodom, krstom, tamjanom - sve ta ukupnost sve{tenih predmeta i wihovo
djelovawe na sva na{a ~ula: vid, sluh, miris, dodir, ukus - predstavqaju sredstva za o~i{}ewe ~uvstvava umrtvqene
du{e, sna`na i jedino pouzdana. Du{a je umrtvqena od duha ovoga svijeta koji ju je porobio preko grijeha {ta u woj
`ivi. ^itavo sve{tenoslu`ewe - i po svom ustrojstvu, i po zna~ewu, i po snazi vjere, i naro~ito blagodare}i u wemu
skrivenoj blagodati - ima nepobjedivu mo} odgowewa duha svijeta, tako da, osloba|aju}i du{u od mu~nog uticaja
svijeta, omogu}ava ~ovjeku da slobodno udahne i osjeti slast duhovne slobode. ^ovjek koji je u{ao u hram stupa u
sasvim druga~iji svijet, prima wegov uticaj i mjewa se u skladu sa wim. Isto to de{ava se i sa onim ~ovjekom koji je
okru`en sve{tenim predmetima. Duhovni utisci, {to se ~e{}e primaju, br`e prodiru u unutra{wost na{eg bi}a i prije
dovode do preobra`ewa srca. Zato, kako ka`e, Sveti Teofan Zatvornik, svakome vaqa ustanoviti za sebe pravilo da {to
~e{}e prebiva u hramu, na crkvenim slu`bama, obi~no na jutrewu, Liturgiji i Ve~erwoj. Ne treba zaboraviti ni druge
slu`be, posebne, bez obzira da li se vr{e u hramu ili u domu, kao ni svoje molitveno pravilo. Isto tako, trebali bi
obiqe`avati sve crkvene praznike, vr{iti sve obrede i obi~aje, pridr`avati se cjelokupnog tipika i okru`iti se wime sa
svih strana, kako bismo stalno prebivali u jednoj Bo`anskoj atmosferi.
Ono {to najvi{e daje snagu svim na{im postupcima po pitawu vjere jeste molitveni duh. Molitva predstavqa
svemo}no sredstvo. Blagodare}i woj u um se utiskuju istine vjere, a u voqu - dobri postupci; ali najvi{e o`ivqava srce u
svojim ~uvstvima. Zbog toga najprije treba da se zapo~ne sa navikavawem na molitvu i da se ona vr{i neprestano,
neumorno, sve dok Gospod ne podari molitvu i molitveno pravilo onome koe se predaje molitvi.
Parohijske aktivnosti:
Draga bra}o i sestre, kao i do sada, tako i u budu}e, svake nedjeqe i svakog praznika imamo Svetu Liturgiju.
Raspored za svaki mjesec uvijek istaknemo na oglasnoj tabli i na vratima hrama, u slu~aju spre~enosti uvijek
}ete biti blagovremeno obavije{teni.
Po{to se pribli`ava i Bo`i}, potrudi}emo se da vam na vrijeme, Parohijskim pismom, po{aqemo raspored
Bo`i}nog bogoslu`ewa. Ostale parohijske aktivnosti bi}e izlo`ene na oglasnoj tabli.
Mir vam i od Boga lijepo zdravqe
Va{ pred Gospodom molitvenik
__________________________________
SRBSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VOZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
PAROHIJSKO PISMO
Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a
Draga bra}o i sestre
Hristos se rodi,
Hvala Bogu evo polako bli`imo se Bo`i}u, danu ro|ewa
na{eg Boga, a time i Novoj godini. Svodimo {ta smo sve
uradili u prethodnoj godini. {ta smo sve
mogli a nismo, dakle {ta smo sve propustili. Sve ovo sagledavaju}i
postajemno orniji i ja~i da u Novoj godini, budemo boqi i sa vi{e qubavi i snage
predamo se onom za {tan as je Bog obdario. Naprije molimo se Bogu za
zdravqe svoje i svoje familije, a sve ostalo da nam Bog podari po na{emu trudu.
Rekosmo bli`i se Bo`i}, dan ro|ewa na{eg Boga. Jer na{ Bog je Sveta Trojica - Bog
Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti. Tri lica koja ~ine su{tinsko jedinstvo. Tako kad
ka`emo Bog Otac mislimo na troji~nog Boga i obrnuto. Dakle, Bog je jedan po
su{tini ali u tri lica.
Sveta Trojica u svojoj prevje~noj sabornosti (savjetu), to jeste prije stvarawa svijeta, odlu~io da se jedno lice Svete
Trojice ovaploti, to jeste postane ~ovjek. To lice je Drugo lice Svete Trojice - Bog Sin, koje svojim ro|ewem prima
na{e tijelo da bi mogao da ga izlije~i od grijeha i tako spase za vje~nost. Po{to se Drougo lice - Bog Sin, ovaplotilo i
primio tijelo ~ovjekovo ono je i daqe ostalo Bog, iako je Bog Sin svojim ro|ewem postao Bogo~ovjek, to jeste i Bog i
~ovjek,. Kroz Bogo~ovjeka mi realno i fizi~kim o~ima gledamo Svetu Trojicu, jer gdje je jedno od lica Svete Trojice
tu su i ostala dva. I ne samo to nego primaju}i kroz pri~e{}e Boga Sina - Hrista na Liturgiji mi primamo svu Svetu
trojicu, to jeste Bo`anske duhovne sile (blagodat) koje obo`uju na{e duhovne sile i time ih prepora|aju i spremaju za
vje~nost Zato je draga bra}o i sestre ustanovqen Bo`i}ni post (i ne samo Bo`i}ni), da bismo kroz post i molitvu o~istili
na{e duhovne sile da {to dostojanstvenije i ~istiji primimo Bo`anske duhovne sile. Boga Duha Svetog. Na{e ~i{}ewe
je na{ post, molitva i ispovijest pred Sveto Pri~e{}e, u kojemu realno primamo plot Ovaplo}enog Boga. A time i
wegovu Bo`ansku priroda koja nam daje mogu}nost da postanemo sunaslijednici @ivoga Boga -
Svete Trojice. To je sve na{ li~ni podvig i qubav Bo`ija, koja nas priziva da {to dostojanstvenije
primimo Ovaplo}enog Boga i time naslijedimo Carstvo nebesko ili vje~ni `ivot.
Narodni obi~aji pred Bo`i} i oko Bo`i}a:
Djetiwci, Materice i Oci su praznici koji se praznuju svake godine na tri sedmice pred Bo`i}. Na
Materice ili Oce od ranog jutra djeca opkole oca ili majku, pa im vezuju ruke ili noge, tra`e}i od
wih da se odre{e. Ne pu{taju ih sve dok im ne predaju ve} pripremqene poklone.
Badwi dan i badwe ve~e: U ovom danu najva`niji doga|aj je sje~ewe i uno{ewe Badwaka u ku}u. Za razliku od
gradova gdje se na pijacama prodaju hrastove ili cerove gran~ice, u selima doma}in u ranu zoru odlazi u {umu i bira
stablo za Badwak. Doma}in mora iz tri puta da obori stablo paze}i da drvo padne na isto~nu stranu. U nekim mjestima
prije nego {to posije~e, doma}in prospe malo vina i baci {aku `ita ili spusti pod drvo spremqenu poga~u. Zatim ka`e;
,,Poma`e Bog Badwa~e. Do{ao sam k tebi da te odnesem domu mome, da mi tamo bude{ vjeran pomo}nik u svakom
napretku i boqitku, u toru, u poqu i na svakom drugom mjestu,,. Ponegdje Badwak prizivaju i sa ,,sveti Badwa~e,,, a
dobro je kada se stablo isje~e i na osje~ku ostane ,,brada,,. Prvi iver koji otpadne prilikom sje~ewa nosi se u p~eliwak
da p~ele budu napredne
ili se stavqa u karlice da bi se nahvatao debeli kajmak.
Tropar Sv. Nikole: Pravilo vjeri i obraz krotosti,
vozder`anija u~iteqa javi tja stadu tvojemu, ja`e ve{~ej
istina: sego radi stja`al jesi smirenijem visokaja, ni{~etoju
bogataja, o~e Svja{~enona~alni~e Nikolaje, moli Hrista
Boga, spastisja du{am na{im.
Godina 2. Pismo broj 10 Uo~i Vavedewa Presvete Bogorodice 2005
Tropar Vavedewa: Dnes blagovoqenija
Bo`ija predobra`enije i ~elovjekov
spasenija propovjedanije, v hramje
Bo`iji jasno Djeva javqajetsja, i
Hrista vsjem predvozvje{~ajet, toj i
mi veleglasno vozopiim: Radujsja
smotrenija `i`diteqeva ispolwenije
U nekim mjestima sjeku tri badwaka, jedan proglase za glavni badwak, drugi za badwa~icu, a tre}i za wihovo djete -
badwa~e.Na Crnogorskom primoriju bio je obi~aj da se sje~e onoliko badwaka koliko ima ~eqadi u ku}i.
Badwak se donosi ku}i i prislawa na vrata, doma}ica iznosi poga~u koju prisloni na bradu badwaka, onda doma}in
unosi deblo i stavqa ga na ogwi{te, a djeca prosipaju slamu po ~itavoj ku}i ili na gomilu kod badwaka. Doma}in zalije
vinom Badwak i pospe ga `itom uz prigodne molitve. U nekim krajevima se pore|a hrana na badwak i svi uku}ani
jedan po jedan prilaze da probaju hranu. Uz to se govori ,,Mi tebe venom i hranom a ti nama svakim dobrom i
napredkom,,. Potom se badwak gura na vatru da gori, ponegdje doma}in xarne stablo da isko~e varnice i tako vidi
koliko }e biti stoke, p{enice i vo}a. Katkada svi uku}ani ~ekaju da badwak pregori, a nekad samo doma}in ili najstariji
~lan koji ostane preko no}i da badwak pregori.
Badwe ve~e: Ve~era se na podu prekrivenom slamom. U pojedinim krajevima doma}in iznese trpezu na vrata i
poziva du{e pokojnih predaka na ~ast, ponegdje zovu vuka, negdje svaku divqa~, negdje svog i ostale svetce, negdje
,,starog svetca,,. U nekim mjestima doma}in iznese poga~u pred vrata i vi~e: ,,Obla~e, obla~e, |ermane i ostali svetci,
do|ite da ve~eramo, pa da se preko godine ne vidimo,,. U nekim mjestima, prije ve~ere neko od mu{karaca izi|e pred
kapiju i doziva doma}ina, a ovaj odgovara sa ,,Ajde,,, dovikiva~ odgovara: ,,^estito ti badwe ve~e i svi dani po
Bo`i}u,, doma}in odgovara ,,I ti zdravo i veselo - evo ja vaqam,, - ,,A {ta vaqa{?,, - ,,Vaqam sira i masla i svako dobro,
ako Bog da,, - ,,Vaqaj, vaqaj,, poslije toga unose slamu u ku}u i prosipaju po sobi. Na tu slamu se stavqa powava ili
~ar{av a potom spremqeno jelo. Ve~era je uvijek, uvijek, uvijek Posna. Doma}in strogo vodi ra~una da se djeca
me|usobno ne gurkaju i ne udaraju, da budu mirna, jer se misli ako bude suprotno da }e da se razbole.
Obi~no se pred Badwi dan isje~e svo meso koje }e se tro{iti za praznik i no`evi sklone, jer u toku praznika ne vaqa
dodirivati metal i metalne predmete, ~ak se i igle sklawaju da zmije ne bi te godine ujedale. Ako se na Badwe ve~e
nakupi dosta pepela, doma}in govori da }e zima biti duga i jaka. Na Badwe ve~e nikom se ne daje vatra iz ku}e.
Kada po~ne ve~era, doma}ica iznese poga~u koju svi redom lome. U poga~i je umje{an zlatnik, srebrewa ili bilo koji
metalni nov~i}. Ko ga prona|e tome }e godina biti veoma sretna.
Na Badwe ve~e ne zaboravqa se stoka i sve {to je `ivo u ku}i i oko ku}e. U nekim krajevima doma}ica sprema
posebnu poga~u koja se nosi stoci. Poslije ve~ere svi se me|usobno qube i `ele jedan drugom sretan Bo`i}.
Bo`i};: Bo`i} je dan ro|ewa Sina Bo`ijeg, Gospoda Isusa Hrista. Jedan od najzna~ajnijih praznika u srbskom narodu.
O Bo`i}u treba da su svi veseli i zadovoqni. Nezamislive su sva|e i rasprave. Ako su neki prije posva|ani na Bo`i} se
pomire i mirbo`e.
Pripreme za praznik po~iwu znatno ranije. U pojedinim krajevima po~etak Bo`i}nog praznika po~iwe pokladama,
maskiranin povorkama koje predvode ,,djeda i baba,,. U nekim krajevima se direktno govori o dolasku Bo`anstva ,,iz
dalekog kraja,, i wegov se dolazak o~ekuje sa velikim nestrpqewem. Stariji qudi svakog dana iskupe djecu i pokazuju
im brda i mjesta gdje je kojeg dana stigao Bo`i}. Na Badwe ve~e djeci se govori da je Bo`i} stigao u ku}u i da im je
donio poklone, koje }e oni dobiti ujutro. Zato se negdje i zove Bo`i} Bata.
Na Bo`i} se ne primaju gosti niti odlazi u tu|e ku}e. Ovo je iskqu~ivo porodi~ni praznik. U nekim krajevima `ene
ujutro kupaju djecu, re`u nokte, obla~e im nova odjela. Neko od starije, mu{ke djece odlazi po vodu za ~esnicu. U ku}i
se pale svije}e, koje stoje u situ sa svim vrstama `ita. Kada se djete vrati sa vodom svi uku}ani se mole zajedno Bogu.
U drugim krajevima tek {to po~ne da se ra|a zora doma}in dovodi vola pred ku}u, stavi mu kola~ na desni rog, a zatim
prelomi drugi posebno pripremqen kola~. Polovina se daje volu, a druga polovina se nosi u staju wegovom parwaku.
Zatim se vra}a djeci i odre|uje koje }e djete da ide ovcama a koje do `ivine. Djeca tom prilikom govore uobi~ajni
bo`i}ni pozdrav: ,,Hristos se rodi,, i odgovaraju ,,Vaistinu se rodi,,. Za to vrijeme doma}in odlazi na vodu, koju
blagosiqa bacawem kukuruza, bere pupoqke od drena i sve to sa vodom donosi ku}i. Svako od uku}ana proguta po
jedan pupoqak i popije po malo vode, da bi u toku godine svi bili zdravi ,,kao dren,,.
Potom dolazi polo`ajnik. To je obi~no neki ro|ak ili mla|i kom{ija, skoro uvijek mu{ko i tzv. ,,batlija,, odnosno osoba
sre}ne ruke. Kad se on pojavi, svi uku}ani poska~u i nastaje igra ko }e koga da prevari. Polo`ajnik nekog od uku}ana
ili uku}ani polo`ajnika. Polo`ajnik xara vatru i prvi sagorejele badwake dodiruje govore}i: ,,Koliko `ara toliko para,
koliko varnica toliko u ku}i zdravqa, u toru ovaca, u staji goveda.,,. Zatim oko wega nastaju ponovo igre; djeca mu
izmi~u stolicu, poku{avaju da mu ukradu obu}u. On se u po~etku ne da, ali kasnije popu{ta, {to izaziva {alu.
Doma}ica ga ogr}e debelom powavom, da bi kajmak bio debeo. Tada nastaje slu`ewe i sve najlijep{e od jela i pi}a
pred wega se iznosi. On mora dobro da se slu`i i da dobro potegne iz fla{e, da bi ku}a doma}inova u svemu
napredovala i bila puna. Ako se malo i napije, pa ~ak i odspava neko vrijeme, to se smatra za dobar predznak. Pri
odlasku uku}ani ga darivaju sitnim poklonima.
Ru~ak po~iwe tako {to doma}in isje~e srce pe~enice i svakom dodijeli po par~e da pojede bez hqeba, a onda se lomo
Bo`i}ni hqeb - ~esnica. U ~esnici doma}ica prilikom mje{awa stavqa nov~i}, zrno `ita i simboli{e ga , ukra{ava, za
raznu vrstu stoke. Na primjer, brstika od kakve grane predstavqa kowa; zrno gra{ka ovcu; slamka gove~e.. [to ko
prona|e i dobije u par~etu ~esnice, time }e se poslom baviti i i}i}e mu od ruke. U nekim srbskim krajevima dok se lomi
~esnica zaliva se vinom i triput mirbo`e. U ju`noj Srbiji lomi se nad glavom najmla|eg djeteta ili doma}ina. Ru~ak
uvijek po~iwe prije podne, oko 11. ~asova.
U Draga~evskim selima se pri~a da se na Bo`i} ne spava ,,jer }e se dremati preko cijele godine,,, a u mnogim selima u
Srbiji sofra se ne di`e tri dana, niti se ku}a ~isti i ne sjeda na stolicu.
Drugi dan Bo`i}a - Bo`iji da.
Srbi Bo`i} slave puna tri dana; prvi je Bo`i}, drugi je Bo`iji dan a tre}i [}epandan ili Stevandan. Za sva tri dana va`i da
se ku}a ne ~isti, pogotovu metlom. Izuzetak su ku}e u urbanoj sredini, koje slave Stevandan kao krsno ime.
U Popovom poqu, doma}in ku}e drugog dana daje ~obaninu glavu pe~enice koju ovaj nosi sa sobom na pa{u. Kad
~obanin pojede glavu, natakne je na jasenovu granu da je `ivina ne bi kqucala. U drugim krajevima glava se ~uva do
Vasilice ili Srbske Nove Godine. Za vrijeme praznika ne sjeku se i ne lome kosti, da stoka i ~eqad ne bi lomila noge. U
ovaj dan kada se obra}aju qudi me|usobno ili stoci obavezno svima govore Radovane ... ,,Poma`e Bog Radovane,,.
Drugog dana Bo`i}a obilaze se prijateqi i kom{ije i primaju se gosti u ku}u.
Stefandan
Tre}i dan Bo`i}a posve}en je Svetom Prvomu~eniku Stefanu, arhi|akonu koji je bio prvi od sedam |akona koje su
apostoli postavili da slu`e sirotiwi u Jerusalimu. Predawe ka`e da je ~inio velika ~uda i djela. Qubomorni Jevreji
oklevetali su ga i osudili na smrt kamenovawem. Na su|ewu je odr`ao odu novoj vjeri i hrabro oti{ao u smrt.
U na{im se krajevima na Stefandan ili Stevandan pokupi bo`i}na slama iz ku}e. Ta slama se ~uva, a jedan dio se nosi u
vo}wak i stavqa na mlade kaleme. Ostatak se nosi u wive, ili baca u vodu. Nikada se ne spaquje.
Novosti:
Draga bra}o i sestre kao {to znate na{a parohija je imala 20. 11. Veliko parohijsko saborovawe (skup{tinu), gdje smo,
Milo{}u Bo`ijom, izabrali nove ~lanove u Povjereni{tvo i Nadzorni odbor. Oni su:
Povjereni{tvo; Ko~ermen (predsjedavaju}i), gosp. Risto Sari}: sekretar, gosp. Todor Mitrovi}; ra~unopolaga~, gospo.
Nenad Kosti}, blagajnik, gop. Grujo Skakavac, ovjeriva~i zapisnika, gospoda Radovan Gligorevi}, Pero Jankovi},
Milorad Vu~kovi}
Nadzorni odbor: Radovan Kuqanin, Pero Gligorevi}, @ivak Drago
Tutor: Bo`idar Gli{i}, Nedjeqko Radovanovi}
Upravnik sale: Spasoje Lugowa
Crkvewak: Nedjeqko Gli{i}
Drugo obavje{tewe
O B A V J E [ T E W E
Prvo obavje{tewe
Dragi parohijani po{to imamo mogu}nost za
pokretawe {kole vjeronauke i folklora zamoqavamo
sve roditeqe koji bi `eqeli da im djerca u~e srbski jezik
i kulturu da se jave: gospo|i Desi Sarafijanovi},
predsjednici K.S.S (815/885-2231) ili gospo|i Du{ici
Kosti}, potpresjednici (815/623-8202), ili gospo|i
Goranki Gli{i}, blagajnici K.S.S (815/885-2075). kako
bi upisale djecu koja `ele da poha|aju {kolu.
Draga bra}o i sestre jo{ jednom apelujemo na va{u savjest da svi vi koji imate slike, ili neki pisan dokumenat
o osnivawu na{e parohije, ustupite Redakciji monografije koju nastojimo spremiti do proslave 10. godina na{e
parohije. U Monografiji (kwizi o na{oj parohiji) nastojimo dati kratak istorijat nastanka na{e parohije i sve {to je
u~iweno do sada. Bi}e to lijep dokumenat zahvalnosti sviju nas svima nama. Unaprijed se zahvaqijemo svima koji
budu shvatili va`nost ove Monografiji i budu pomogli Redakciji.
Pozdravqa vas veselim Hri{}anskim pozdravom
Hristos se rodi - Vaistinu se rodi
Va{ pred Gospodom molitvenik
SRBSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VOZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU
Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101
PAROHIJSKO PISMO
Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a
Godina 3. Pred Proqetne zadu{nice 2006 Pismo broj 11.
Draga bra}o i sestre,
Evo pribli`ava nam se i Veliki, ^asni post. Treba se pripremiti kako dolikuje Bogu i narodu da primimo
Vaskrsloga Gospoda na{eg Boga Isusa Hrista. Na{a priprema je na{a vjera. Na{a vjera je na{ trud. Bog nagra|uje svaki
trud pa tako i na{, nazovimo ga pripremni trud, za dostojno pri~e{}ivawe. Jer, ~iwenica je da ima onih koji se nazivaju
Hri{}anima i da su ~lanovi Crkve, a da svojim `ivotom, istinski ne `ive u Hristu. ,,Ne}e svi koji mi govore Gospode,
Gospode, u}i u Carstvo Nebesko,, (Mt. 7,21); ,,Nisu svi Izraiqci koji su od Izraiqa,, (Rim. 9,6), ka`e Gospod.
Hri{}ansko `ivqewe je revnost i snaga djelatnog prebivawa u op{tewu (zajedni~arewu) sa Bogom,
ispuwavawem Wegove voqe. Bo`anska voqa se ispuwava u revnosti ~ine}i dobra djela. Prihvataju}i Hrista ova revnost
se razbuktava Duhom Bo`ijim poput ogwa u ~ovjeku. ,,Svaki }e se ogwem posoliti,, (Mk. 9,49). Ovaj ogaw je revnost
koja obuzima ~itavo na{e tjelo. Kao {to duh prodiru}i kroz materiju spre~ava weno kvarewe, tako i duh revnosti,
obuzimaju}i ~itavo na{e bi}e, izgoni grijeh koji razjeda i uni{tava na{u du{u i tijelo i useqavaju}i se u nas spasava nas
od moralnog kvarewa i trule`i. Zato apostol Pavle ka`e: ,,Duha ne gasite,, (1. Sol. 5,19), i dodaje ,,U revnosti ne budite
lijeni; budite duhom vatreni,, (Rim. 12,11).
Ako se slo`imo sa gore re~enim lako }emo se slo`iti da svi na{i postupci: redovno odla`ewe u Crkvu, klawawe,
palewe svije}a i sve drugo ako nema onog unutra{weg plamema koji nas tjera na preobra`ewe sve nam to nije na
korist. Sve je to dobro i vaqano ali ako ne nosi u sebi duh `ivqewa po Hristu, nema nikakve vrijednosti pred Bogom.
Zato draga bra}o i sestre, ako ispostimo i ovaj post sav, a ako u nama nema duha, ili ogwa koji nas kre}e ka Hristu, ka
preobra`avawu, onda su nam xaba svi napori koje smo ~inili. Ako nema ispovijesti, ako nema tog duhovnog ~i{}ewa,
onda nam je xaba post. Ako nema pra{tawa, bli`wem pa i neprijatequ, onda nam je xaba post. Ako nema qubavi koja
nas dr`i sve u postojawu, jer Bog je qubav, onda nam je xaba post. Zato draga bra}o i sestre, samo post i ispovjest su
plodovi na{eg truda koje }e Bog na svoj na~in da nagradi. ^esto puta i sami se zavjetujemo da }emo postiti, bilo radi
zdravqa svojeg ili bli`wih, time shvatamo i vjerujemo u Bo`ansku blagodat i dobrotu. Za{to onda, ponekad
ka`emo:,,Eto ja sam postio ali se nisam pri~estio,,. To Bogu nije milo. Ali; oni koji tako misle, pitam se, na koji na~in
misle da prime zalog vje~nog `ivota. Samo primaju}i Svetu taju Pri~esti, primamo Tjelo i Krv Gospoda Isusa Hrista,
Boga, zalog na{eg budu}eg `ivota . To nam je jedni put da naslijedimo, vje~ni `ivot, Carstvo Bo`ije., drugog puta
nemamo. Zato, razmislimo pred ovaj Veliki, ^asni post.
Molitva, Prepodobnog Jefrema, koja se ~ita za vrijeme Velikog posta
Gospode i Vladaru `ivota moga, duh qenosti, mrzovoqe, vlastoqubqa i
praznoslovija, ne daj mi. (Poklon veliki)
Duh cjelomudrenosti, smirenoumqa, trpqewa i qubavi, daruj meni, slugi Tvome. (Poklon veliki)
O, Gospode Care, daruj mi da vidim grijehe svoje, i da ne osu|ujem brata svojega,
jer si blagosloven u vjekove vjekova. Amin (Poklon veliki)
Narodni obi~aji za zadu{nice i poklade
Zadu{nice
Zadu{nice su dani posve}eni upokojenima u Gospodu. Mogu biti op{te i pojedina~ne. Ima ih ~etiri velike u
godini. [to ka`e narodno predawe?
Vjerovalo se da }e familija koja zaboravi svoje umrle pretke i zanemari ih u ove dane u toku godine, do`ivjeti
razne neprijatnosti i {tete i da im se ~ak i rod mo`e zatrti. Tako imamo razne obi~aje.
U Gorwoj P~iwi, na grobqe izlaze stariji qudi, doma}ini i sjedaju za zajedni~ku ,,trpezu,, a `ene stoje i slu`e ih.
,,Trpeza,, ili ,,sovra,, se postavqa na zemqu, obi~no na pe{kirima ,,meseqima,, kojima se prekriva jelo done{eno u torbi
ili korpi. Doma}ini sjede na kamewu jednakog oblika koje je pravilno raspore|eno oko ,,sovre,,. Kad su svi okupqeni i
jelo izneseno, dolazi sve{tenik da okadi ,,trpezu,,. Ko je te godine `enio sina ili udao k}erku, sklawa sa trpeze svoj
hleb, jer ako sve{tenik prekadi i wegov hleb, vjeruje se da }e neko umrijeti od mladenaca u toku te godine. @ena, koja
slu`i svim prisutnima nudi jelo jednom jedinom ka{ikom. Svako zahvati i malo prospe na zemqu govore}i: ,,Vje~naja
pamjat, laka mu zemqa,,. Sli~no se radi i sa rakijom koja se nudi.
Na grobqu u selu Bresnica kod ^a~ka, kao i u okolini Krupwa nalaze se posebno podignute drvene ku}ice tzv.
,,sobra{ice,, koje su se koristile, pored ostalog, i o op{tim zadu{nicama. U wima se nalazio i veliki drveni sto na kojeg
su izno{ena jela i pi}a.
Qudi u Hercegovini i Popovom poqu ne izlaze na grobqa, ali prire|uju zadu{nice u ku}ama. Obi~no, prije
sunca pale svije}e mrtvima i u ku}i ili crkvi, a poneki, koji su to sa~uvali, nose i ,,~ituqe,, - kwi`icu u koju upisuju
generacijama svoje mrtve, da ih sve{tenik pomene u toku slu`be svim mrtvima. Ako se svije}e pale u ku}i, onda
doma}in poziva goste, kad
zapali svije}e. Kad su gosti stigli doma}in ulije rakiju u ~a{u i nazdravi: ,,Za pokoj mrtvih i spasewe du{a wihovih:
,,Daj im Bo`e rajsko naseqe, a `ivima zdravqe i veseqe,, - Amin! Prisutni mu odgovore. Zatim doma}in nazdravi
prisutnima: ,,Zdravi ste,, - prisutni odgovore ,,Bog ti dao `ivot i zdravqe,,. Doma}in ispija nalivenu ~a{u, a onda to~i i
svima ostalima.
Op{te zadu{nice se pokojnicima daju po isteku godine dana od smrti i traju dok traje sje}awe na wega. U toku
~itave nedjeqe slu`e se razna jela i pi}a i lijepo se pri~a o pokojnicima. U Srbiji je obvi~aj da se za svakog mu{kog
pokojnika priprema mali hlijeb - baburica u obliku ravnokrakog krsta, a za `enske okrugao, bez krakova. Oba imaju
utisnuto ,,slovo,, od drvenog pe~ata. To je narodni obi~aj kod Srba.
Mesne poklade
Mesne poklade su jedna nedjeqa prije ^asnog posta. Tada se prestaje jesti meso. Idu}e sedmice
jede se samo bjeli mrs, tj., samo mlije~ni proizvodi.
U Popovom poqu one se nazivaju i Male poklade.. U Hercegovini se u ve~erima poklada
sakupqaju prijateqi, ro|aci i susjedi po guvnima i zabavqaju uz {alu i razne igre, a kad po~ne da pada
mrak pale veliku vatru i sjede do pono}i.
Za poklade se obi~no sprema bogata trpeza i pozivaju siroma{ni susjedi i prijateqi da se i oni
dobro omrse u zajedni~kom objedovawu.
Maskirana mlade` u Popovom Poqu ide od ku}e do ku}e i zbija razne po{alice na op{te veseqe
uku}ana i zbog toga dobija }ar; razne sitne poklone u jelu i pi}u koje poslije zajedno pojedu i popiju.
Tako|e, Hercegovci ma`u djecu bjelim lukom po ~itavom tijelu govore}i: ,,Vje{tica ko konac, u
mene zubi kao lonac,,. Sasvim maloj djeci se obla~i odje}a naopako, protiv uroka, i da ih vje{tice ne
prepoznaju. Tamo gdje djeca spavaju preko no}i gori svjetlo cjelu no}.
Parohijske novosti
Pro{le godine u na{oj porihiji bilo je:
1. Dva vjen~awa
2. ^etiri kr{tewa
3. Ispovijedilo se za Bo`i}ni post 133, a pri~estilo se 115, du{a, smatramo da bi na{a
parohija trebala da ide ushodnom linijom kad je pri~e{}ivawe u pitawu
4. Posjetili smo ukupno 120 domova.
5. Dobili smo nekoliko novih porodica u parohiji
6. Pojedini parohijani vra}aju se korijenima svojih djedova i po~iwu da slave Slavu.
Naro~ito je primjetno za Svetog Nikolu, jer smo ove godine imali sedam novih
slavqenika
Dragi parohijani,
Kao {to svi primje}ujemo, kad do|emo do Svetog Hrama, da na{ parking nije na zavidnom nivou, pa
smo zato odlu~ili da ga renoviramo. Naravno to iziskuje velika sredstva, ali hvala Svemogu}em Bogu,
On, kao i uvijek po svojoj qubavi, zna {ta treba ~ovjeku, pa tako i nama. Bo`ijom milo{}u javio se jedan
dobar Srbin koji bi svojom mehanizacijom i svojim qudima izvr{io rekonstrukciju na{eg parkinga i to bez
bilo koje nadoknade. Jedino {to bi mi morali da platimo jeste utro{eni materijal. Zato smo draga bra}o i
sestre mislili da sve vas zamolimo i da svaka obiteq pomogne i tako se ugradi u na{u parohiju. Da svi mi
budemo jedno tjelo. Jedan duh. Da nam ime bude di~no ime Srbinovo, da se uludo ne zovemo bra}a. U
to ime obavjesti}emo vas naknadno kada vidimo {ta definitivno misli Uprava na{e parohije. Dosada{weg
mi{qewa smo da bi negdje oko sto dolara po familiji bilo dovoqno da uradimo taj zaista obiman i
neophodan posao. Unaprijed se zahvaqujemo na razumijevawu, i neka Gospod nagradi svako na{e
davawe i usli{i i ispuni svaku na{u molitvu. Amin, Bo`e daj!
Izi{ao je novi broj na{eg lista SPASOVDAN, u wemu mo`ete na}i, nekoliko
duhovnik i istorijskih ~lanaka od na{ih poznatih i umnih qudi. Preporu~io bi:
1.^lanak, profesora Predraga Vuki}a u kojemu nau~nom i istorijskom metodom dokazuje da su Crnogorci
= Srbi
2. Dva govora o Srbima; jedan je jednog wema~kog sve{tenika poslije Drugog Svjetskog rata i drugi je
Svetog Simeona Miroto~ivog koji je uputio Srbima kada je si{ao sa Prestola,
3. Svakako da bi trebali pro~itati ~lanak o Magiji; {ta je to magija i u kojima vidovima se ona danas
praktikuje, pa i me|u nama..
4. Donosimo i ne{to {to mo`da prvi put ~ujete, da i Beograd postoji u Americi i to zahvaquju}i Srbskoj
vladi koja je finansirala razne projekte po Americi. Jedan od projekata je i Ameri~ka `eqeznica koja
povezuje dva Okeana. U 19. vjeku wu su nov~ano pomogli Srbi ~iji je dinar tada bio srebreni i iz
zahvalnosti prema Srbima danas jedan grad u Montani nosi ime Beograd. Ne vjerujte nego pogledajte i
pro~itajte..
Draga Bra}o i sestre,
Raspored bogoslu`ewa za ovaj mjesec je kao i prije, jedino obavije{tavamo vas de }emo na zadu{nice
u Subotu 25. februara 2006. godine slu`iti Zaupokojenu Liturgiju u 10.
~asova i poslije pomen za sve na{e parohijane. Do|ite, zapalite svje}u kome imate, odajmo ono {to
najvi{e mo`e za na{e upokojene, a to je sjetimo se ih sa jednom malom vo{tanicom. I zapamtimo draga
bra}o; Ako se mi budemo sje}ali onih koji su bili prije nas znajte da }e se i nas sje}ati oni koji do|u
poslije nas. Smrt nije ako promijenimo svijet, ve} smrt je zaborav. Smrt je ako nema ko da nas se sje}a, to
je smrt. Smrt je ako nema ko da nas pomene u molitvi. Smrt je, dakle, zaborav.
Tako|e, Obavje{tavamo vas da }emo Velikoposno bogoslu`ewe, sa svim sve{tenicima na{eg
namjesni{tva i Vladikom, slu`iti, kao i do sada 5. marta, uve~e. Poslije, kao i dosada, imamo
zajedni~ku ve~eru. Do|ite, podjelimo zajedno radost dolaze}eg posta i Praznika nad Praznicima -
Hristovo Voskrsewe.
Dragi parohijani, koji `elite da upi{ete djecu u na{u nedjeqnu {kolu, javite se gosp. Nade`di Travar, jer
ona je zvani~no, od strane na{e Mitropolije, postavqena za u~iteqicu pri na{em hramu. Do sada se
prijavilo desetak djece.
Mir vam i od Gospoda svako dobro. Pred Gospodom va{ molitvenik,