Post on 22-Aug-2019
transcript
Raspoloţivost treninga i
mogućnosti njihovog razvoja u
Centralnoj i Istočnoj Evropi
Zbirni rezultati analize potreba za
treninzima u okviru HELP projekta
UNESCO katedra za studije preduzetništva
Univerziteta u Novom Sadu
Higher Education Learning Partnerships
TEMPUS Project No. 144596
2009-2012
Konzorcijum projekta Higher Education Learning Partnerships (HELP)
čine Univerzitet u Novom Sadu (Srbija), Univerzitet J.J. Strossmayer u
Osijeku (Hrvatska), Szent István University u Sarvašu (MaĎarska),
Polytechnic University u Temišvaru (Rumunija) i Telford College of Arts
and Technology u Telfordu (Velika Britanija). Glavni cilj projekta HELP
je izgradnja i razvijanje partnerstva izmeĎu institucija visokog
obrazovanja i preduzeća u cilju promovisanja dijaloga o treninzima u
veštinama u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Izdavač:
HELP Project
H-5540 Szarvas
Szabadság u.2
Hungary
i
UNESCO katedra za studije preduzetništva
Univerziteta u Novom Sadu
Trg Dositeja Obradovića 5.
21000 Novi Sad
Srbija
www.tempus-help.uns.ac.rs
unescochair@uns.ac.rs
ISBN 978-86-499-0180-3
Ovaj projekat je finansiran uz podršku Evropske komisije.
Publikacija odražava samo poglede autora i Komisija se ne
može smatrati odgovornom za korišćenje ovih informacija u
bilo koje svrhe.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009
Sadržaj
UVOD .................................................................................................. 1
REZIME ............................................................................................... 3
HELP – PODSTICAJ ZA TRENING U VEŠTINAMA U
CENTRALNOJ I ISTOČNOJ EVROPI ................................................ 4
Projekat HELP ................................................................................... 4
Zašto treninzi? ................................................................................... 5
Ciljevi projekta .................................................................................. 8
Partnerstvo u praksi ........................................................................... 9
REZULTATI U HRVATSKOJ ........................................................... 13
Istraživani biznis sektori .................................................................. 13
Odgovori preduzeća ......................................................................... 13
Ocena veština diplomiranih stručnjaka ............................................ 15
Veštine i iskustvo............................................................................. 16
Ocena veština na radnom mestu ....................................................... 17
Programi obuke ............................................................................... 18
Zaključci iz Hrvatske ....................................................................... 21
REZULTATI U SRBIJI ...................................................................... 23
Istraživani biznis sektori .................................................................. 23
Odgovori preduzeća ......................................................................... 23
Ocena biznisa o veštinama diplomiranih stručnjaka ......................... 25
Veštine i iskustvo............................................................................. 26
Ocena veština na radnom mestu ....................................................... 27
Zaključci iz Srbije: ........................................................................... 31
REZULTATI U MAĐARSKOJ .......................................................... 33
Istraživani biznis sektori .................................................................. 33
Odgovori preduzeća ......................................................................... 33
Ocena veština diplomiranih stručnjaka ............................................ 35
Ocena veština na radnom mestu ....................................................... 37
Iskustva iz MaĎarske ....................................................................... 41
HELP projekat
REZULTATI U RUMUNIJI ............................................................... 43
Istraživani sektori ............................................................................ 43
Odgovor preduzeća .......................................................................... 43
Ocena veština diplomiranih stručnjaka ............................................ 45
Veštine i iskustvo............................................................................. 46
Ocena veština na radnom mestu ....................................................... 47
Programi treninga ............................................................................ 48
Zaključci iz Rumunije ...................................................................... 51
POREĐENJE POTREBA ZA TRENINZIMA U HELP REGIONU ... 53
Ocena veština diplomiranih stručnjaka ............................................ 54
Priroda nedostajućih veština ............................................................ 55
Udeo učešća preduzeća u treningu ................................................... 56
Najčešće organizovane vrste treninga .............................................. 57
Razlozi za neorganizovanje treninga ................................................ 58
Kako se biraju treninzi ..................................................................... 59
Vrste treninga koje je najteže pronaći .............................................. 60
Rangiranje strategije univerzitetskog One Stop Shop ....................... 61
ZAKLJUČNI KOMENTARI .............................................................. 63
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 1
UVOD
Tokom poslednje dve decenije, Centralna i Istočna Evropa imaju iskustvo
bez presedana u ekonomskim, socijalnim i političkim promenama. Proces
tranzicije zahteva značajna prilagoĎavanja na svim nivoima privrede i
društva. U čitavom regionu postignut je veliki napredak. Privatizacija
državnih preduzeća je otvorila novi ekonomski prostor za privatna
preduzeća, posebno mala i srednja. Istovremeno, region je bio svedok
promena u strukturi zaposlenih u poljoprivredi, proizvodnji i uslužnom
sektoru. Ovo je, zajedno s promenama u zanimanjima, dovelo do porasta
potreba za novim veštinama na tržištu rada.
Najrelevantnije za HELP su one nove veštine potrebne preduzećima i
njihovoj radnoj snazi koje će doprinositi ohrabrivanju inovacija,
povećanju konkurentnosti i produktivnosti. Ovo je posebno važno za
sektor MSP čiji se udeo u ukupnom zapošljavanju povećava. MeĎutim,
reforma obrazovanja odraslih i obuka u veštinama sporo su se uvodili u
Centralnoj i Istočnoj Evropi. Stope učešća u obuci i dalje zaostaju za
prosekom u Evropskoj uniji. Ovo se mora naglasiti ako Evropa, kao
celina, teži da postane najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija na
svetu zasnovana na znanju. Obuka ne bi trebalo da se posmatra kao
opcija, već kao osnovna komponenta dobre poslovne prakse. Da bi se
poboljšala konkurentnost na različitim nivoima, obuka omogućava
preduzećima da što efikasnije i efektivnije ostvare svoje ciljeve. Suština
je u tome da obuka direktno utiče na profitabilnost biznisa.
2 HELP projekat
Osnovni cilj HELP projekta je da se podigne svest o značaju obuke za
uspešno poslovanje. Kao sastavni deo aktivnosti projekta, sprovedena je
Analiza potreba za obukom (TNA) u Hrvatskoj, MaĎarskoj, Rumuniji i
Srbiji, kako bi se bolje razumelo stanje u regionu kada je obuka u pitanju.
Istraživani su stavovi poslodavaca prema obuci, tekućoj praksi u obuci u
veštinama i prirodi veština koje nedostaju. Ovde je prikazan rezime
rezultata. Značajno podudaranje rezultata izmeĎu zemalja ukazuje na
preku potrebu povećanja ponude treninga koja će biti odgovor na
potražnju. Jedan od načina da se ovo realizuje je da obrazovne institucije
blisko saraĎuju sa preduzećima u okviru obostrano korisnog partnerstva,
struktuiranog oko obuke i razvoja biznisa. Na ovaj način, može se
doprineti relevantnosti obrazovanja i obuke i njihove primenjivosti u
pravcu produktivnosti biznisa, šansi za zapošljavanje i regionalnog
prosperiteta u celini.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 3
REZIME
Ključni nalazi Analize potreba za treninzima su:
preduzeća smatraju da su treninzi korisni;
treninzi postoje, ali nisu nužno integrisani u strategiju razvoja
biznisa u manjim preduzećima;
preduzeća smatraju korisnim samo one treninge koji vode brzim
pozitivnim promenama u efikasnosti;
najčešće se nude treninzi za povećanje efektivnosti u radu mašina i
tehnologije na radnom mestu;
treninzi na nivou menadžmenta obično se fokusiraju na strateško
planiranje i organizacione veštine i uobičajeno je da se organizuju
unutar preduzeća (in-house);
kao ključno područje, identifikovano je unapreĎenje tzv. mekih
veština kao što je rešavanje problema, donošenje odluka i timski
rad;
preduzeća prednost daju diplomcima koji poseduju praktične
veštine i primenjeno znanje;
preduzeća smatraju da su kvalifikacije i iskustvo jednako važni pri
regrutovanju novih zaposlenih;
anketirana preduzeća potvrdila su svoj interes za razvijanje
partnerstva sa univerzitetima i visokim školama;
veze izmeĎu univerziteta i preduzeća zahtevaju unapreĎenje kanala
informacija i komunikacija da bi dobro funkcionisali, a dobar
primer za to svakako je one-stop-shop model kao jedinstveno
mesto za kontakte;
partnerski odnosi su nov koncept u HELP regionu i zahtevaće veću
zainteresovanost i podršku stejkholdera u saradnji oko zajedničkog
programa;
inicijativa za promociju stvarnog partnerstva mora da dolazi sa
univerziteta.
4 HELP projekat
HELP – PODSTICAJ ZA TRENING U VEŠTINAMA U
CENTRALNOJ I ISTOČNOJ EVROPI
Projekat HELP
“Učenje o partnerstvu u visokom obrazovanju” (Higher Education
Learning Partnerships - HELP) je trogodišnji projekat koji finansira EU
Tempus. Tempus program podržava modernizaciju visokog obrazovanja
izmeĎu Evropske Unije i zemalja na Zapadnom Balkanu, Istočne Evrope
i Centralne Azije, Severne Afrike i Srednjeg Istoka.
Glavni cilj HELP projekta je da uspostavi partnerstva izmeĎu institucija
visokog obrazovanja i preduzeća, u cilju promovisanja dijaloga o
potrebnim treninzima u veštinama u regionu. On spaja univerzitete i
društvene partnere:
U Hrvatskoj Univerzitet J. J. Strossmayer u Osijeku
IPK Kandit d.d (konditorski proizvodiConfectionery)
Pivovara Osijek
U Srbiji Univerzitet u Novom Sadu
Carlsberg Srbija
Centar za strateška ekonomska istraživanja Vojvodina CESS
U MaĎarskoj Szent István University (Szarvas)
Gallicoop Poultry Hatching and Processing Company Ltd
Körös-Völgye Alapítvány (Foundation to Support SMEs)
U Rumuniji Polytechnic University of Timisoara
SC Balbeary Treatment Buzias SA (Mineral Water)
Agora University
Ministry for SME, Commerce, Tourism and Liberal
Professions
U Velikoj Britaniji Telford College of Arts and Technology
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 5
Zašto treninzi?
Geografsko područje koje obuhvata projekat, odgovara onim područjima
u Hrvatskoj, MaĎarskoj, Rumuniji i Srbiji koji su locirani u regionu
velike Panonske nizije. Zajednička geografija je bila važan faktor u
identifikaciji projekta s obzirom da se region u celini suočava sa sličnim
problemima u okviru ekonomske i društvene tranzicije.
Tradicionalna privreda Panonske nizije je predominantno bazirana na
poljoprivredi i dalje trpi posledice smanjenja poljoprivredne proizvodnje i
nedostatka veština što je propraćeno nezaposlenošću.
Trening na radnom mestu predhodio je formalnom obrazovanju. Još u
davnim vremenima, ljudi su uvideli značaj prenošenja veština i znanja.
Trening je proces učenja koji podrazumeva prenošenje znanja,
izoštravanja sposobnosti, koncepata, pravila ili promena u pristupu i
ponašanju, u cilju povećanja uspeha u životu i radu. U svetu gde su
promene redovne i dramatične, obuka je ključna za obezbeĎenje veština i
znanja koji će doprineti kompetentnosti na radnom mestu. Opšte je
pravilo da potrebna količina treninga treba da bude srazmerna promeni
koja se dogodila.
Neobučeni ili nedovoljno obučeni zaposleni koštaju više nego dobro
obučeni radnici. Ovo važi i sa stanovišta zaposlenih, kao i samih
preduzeća u kojima su zaposleni. Uopšteno govoreći, ljudi
bez odgovarajućih veština neće napredovati u karijeri istom brzinom kao
oni koji su prošli adekvatnu obuku. Isto tako, preduzeća sa
obrazovanijom radnom snagom će biti profitabilnija i brže će se razvijati.
6 HELP projekat
Sledeći argumenti govore u prilog treninga za preduzeća:
povećanje produktivnosti
povećanje profitabilnosti
promocija inovacija na radnom mestu
povećanje sposobnosti prilagoĎavanja na promene
povećanje konkurentnosti.
Zašto su treninzi dobri za zaposlene:
povećavaju zadovoljstvo na radu
poboljšavaju sliku o sebi
povećavaju samopouzdanje i prilagodljivost promenama
povećavaju šanse za zaposlenje i potencijal za promociju.
Nedostatak veština podriva produktivnost i prolongira process ekonomske i
društvene tranzicije. Strukturna nezaposlenost, niske stope privrednog rasta,
širenje siromaštva i socijalno izopštavanje posebno su pogodili ukupnu
populaciju u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Učešće u odgovarajućim
treninzima u veštinama i različitim oblicima obrazovanja za odrasle u
regionu, zaostaje za prosekom Evropske unije (Tabela 1). Podaci za Srbiju
nisu uključeni u ovu tabelu, ali je opštepoznato da su obrazovanje odraslih i
treninzi nedovoljno razvijeni. Osim toga, visoka stopa nezaposlenosti ne
podstiče poslodavce da šalju svoje zaposlene na usavršavanje, te su i javni
resursi za obuku na tržištu rada veoma oskudni.1
1 Serbia - European Training Foundation Country Plan 2009
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 7
Tabela 1
Doţivotno učenje – procenat učešća populacije izmeĎu 25 i 64 godine
u obrazovanju i obuci
8 HELP projekat
Ciljevi projekta
Ciljevi HELP projekta su uspostavljanje i učenje o partnerstvu izmeĎu
visokoškolskih institucija i preduzeća na lokalnom nivou u Centralnoj i
Istočnoj Evropi u cilju:
identifikovanja i utvrĎivanja prioriteta u potrebama za učenjem i
obukom radi promocije razvoja lokalnih preduzeća;
razmene iskustava lokalnih HELP na regionalnom nivou i
istraživanje postojećih modela partnerstava u razmeni znanja
izmeĎu obrazovanja i preduzeća;
povećanja raspoloživosti relevantnih informacija na regionalnom
nivou o prirodi i obimu uticaja nedostatka u veštinama na
ekonomski razvoj;
pripreme programa za učenje i treninge u okviru HELP-a
prilagoĎenih potrebama i prioritetima razvoja lokalnih preduzeća;
pilot istraživanja, monitoringa i evaluacije programa učenja i
obuke, posebno potencijala za održivost na postojećim privatnim
institucijama;
široka diseminacija rezultata, posebno na regionalnim nivoima
donošenja politika podrške ekonomskoj tranziciji u jugoistočnoj
Evropi.
U prvoj godini projekta, fokus je bio na uspostavljanju HELP –a u svakoj
od partnerskih zemalja. U Evropskoj uniji partnerstvo se sistemski
ugraĎuje u politike, programe i projekte kao dominantan “način rada”.
Partnerstva su decentralizovane strukture koje osnažuju stejkholdere
spuštanjem nivoa donošenja odluka bliže lokalnom nivou. Na ovaj način
ohrabruju se lokalno-specifični pristupi kako bi se bolje usklaĎivao razvoj
veština sa specifičnim potrebama preduzeća.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 9
Partnerstvo u praksi
Partnerstvo u praksi predstavlja novinu u HELP regionu, a da bi se
ohrabrilo šire učešće u njemu, organizovani su sastanci sa
stejkoholderima. Stejkholderi uključuju predstavnike privatnog sektora,
centralne i lokalne vlade, organizacija za sprovoĎenje obuka, zajednica i
civilnog društva. HELP je povezao ove različite grupe unutar svake
partnerske zemlje u cilju stvaranja zajedničke vizije novih mogućnosti u
obrazovanju i obuci. VoĎeni ovakvom vizijom, HELP će proširiti
pozitivnu podršku lokalnom privrednom razvoju unapreĎujući
usaglašavanje izmeĎu zahteva za treninzima i obezbeĎivanja treninga na
lokalnom i regionalnom nivou.
Analiza potreba za treninzima bila je osnova za dijalog meĎu
stejkholderima u svakoj HELP zemlji. Svrha ove analize je bila da se
stekne uvid u prirodu i obim zahteva za treninzima u veštinama unutar
regiona.
Analiza potreba za treninzima posebno se pozabavila:
stepenom zadovoljstva preduzeća sa znanjem i veštinama s kojima
dolaze diplomirani stručnjaci uopšte;
percepcijom preduzeća o prirodi i razmerama nedostataka u
veštinama;
praksom i stavovima preduzeća prema treninzima;
potrebama preduzeća i preferiranim načinima organizacije.
10 HELP projekat
U svim oblastima u kojima se sprovodilo istraživanje, postojao je
pozitivan interes za HELP projekat, njegove ciljeve i planirane aktivnosti.
MeĎutim, pokazalo se da se potencijalni doprinos treninga konkurentnosti
preduzeća putem inovacija i povećanja efikasnosti, ne ceni uvek
dovoljno. Mnoga preduzeća vide treninge kao trošak koji bi trebalo
smanjiti (posebno u vreme sadašnje recesije), a ne kao kao investiciju u
ljudski kapital koja će rezultirati dobitkom na duži vremenski period.
Stoga će jedna od vodećih aktivnosti projekta HELP u narednom periodu
biti podizanje svesti o postojanju veze izmeĎu obuke i konkurentnosti
preduzeća.
U pogledu razvijanja i održavanja veza sa privatnim sektorom, analizom je
utvrĎeno da bi za to najedekvatniji koncept bio univerzitetski one-stop-shop
– sve na jednom mestu. Ovaj koncept znači da na univerzitetu postoji
jedinstvena tačka kontakata za preduzeća koja žele da saraĎuju sa
visokoškolskim institucijama u okviru realizacije obuka, istraživanja i
drugih specijalizovanih usluga.
Lisabonska strategija a zatim i Strategija Evropske unije Evropa 2020
zasnovane su na konsenzusu meĎu zemljama članicama da učine Evropu što
dinamičnijom i konkurentnijom. Važni elementi ove strategije su:
pametan rast: razvoj eonomije zasnovan na znanju i inovacijama
održiv rast: promovisanje zelene, konkurentnije ekonomije uz
efikasnije trošenje resursa
inkluzivni rast: podsticanje ekonomije visoke zaposlenosti koja će biti
praćena socijalnom i teritorijalnom kohezijom.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 11
Ključ za uspeh ovoga je kvalitet ljudskog kapitala. Ljudski kapital se
može definisati kao zdravlje, snaga, obrazovanje, trening i veštine koje
ljudi donose na svoja radna mesta. Njegov kvalitet utiče na nivo
produktivnosti i ekonomski rast zemlje i regiona. Jedna od glavnih
inicijativa Evrope 2020 je program za nove veštine i poslove. Ovo bi
trebalo da se postigne modernizacijom tržišta rada i osnaživanjem ljudi
putem razvoja ljudskog kapitala tokom celog života, radi povećanja
učešća na tom tržištu i boljeg odgovara na ponudu i potražnju, uključujući
i mobilnost radne snage.
Kvalitet ljudskog kapitala se može unaprediti putem obrazovanja i obuka
u školama, univerzitetima i obrazovanjem odraslih. U tom smislu,
priprema i obezbeĎenje odgovarajućeg obrazovanja i treninga zajedno sa
proširivanjem pristupa obukama za razvoj veština u cilju omogućavanja
doživotnog učenja čine ključne elemente Lisabonske strategije i Strategije
Evropa 2020. Na ovaj način će se društvo kao celina bolje adaptirati i
imati koristi od ekonomskih i društvenih promena.
Analiza potreba za veštinama bila je osmišljena tako da omogući
razumevanje načina na koje bi se moglo prići izazovima regiona
Panonske nizije. Ona je pripremljena i testirana u okviru HELP-a kako bi
obuhvatila i prikazala interese i probleme raznih delova regiona. Ovaj
izveštaj daje rezime Analize sa ciljem da se glavni rezultati diseminiraju i
započne stalni dijalog o obukama u veštinama na različitim nivoima u
Evropskoj uniji.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 13
REZULTATI U HRVATSKOJ
Istraţivani biznis sektori
Pozvane su da se uključe sve kompanije u oblasti prehrambene industrije
u Istočnoj Slavoniji. Uključile su se i kompanije iz drugih delova
Hrvatske u kojima su zaposleni diplomirani studenti sa osječkog
univerziteta. U analizi u Hrvatskoj učestvovao je sledeći procenat
preduzeća s obzirom na veličinu:
Mikro: 4.4%
Mala: 6.7%
Srednja: 26.7%
Velika: 62.2%
Odgovori preduzeća
Većina preduzeća je imala pozitivan stav o projektu, iako su pojedina
preduzeća imala rezervi u pogledu ostvarivosti ciljeva projekta. Većina
preduzeća, posebno malih, bili su entuzijasti u pogledu očekivane buduće
saradnje. Nekoliko kompanija nije izrazilo interes da postanu partneri, te
nisu učestvovali u istraživanju.
Rezultati u Hrvatskoj
14 HELP projekat
Slika 1
Značaj koji se pridaje kvalifikacijama i iskustvu od strane
poslodavaca prema različitim kategorijama rada u Hrvatskoj
Za više kategorije zaposlenih u posmatranim preduzećima smatra se da je
važna kombinacija kvalifikacija i iskustva na radnom mestu. Radno
iskustvo se više vrednuje prilikom zapošljavanja nekvalifikovanih
radnika.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 15
Ocena veština diplomiranih stručnjaka
Skoro sva posmatrana preduzeća (96%) zapošljavaju ljude sa
univerzitetskim obrazovanjem. Njihova ocena različitih tipova veština
diplomiranih stručnjaka prikazana je u produžetku (1 = veoma
nezadovoljni do 5 = veoma zadovoljni).
Većina poslodavaca zadovoljno je spremnošću diplomiranih stručnjaka
da uče, teorijskim znanjem i komunikacionim veštinama, dok su
najmanje zadovoljni njihovim organizacionim i praktičnim veštinama.
Slika 2
Ocena preduzeća o veštinama diplomiranih stručnjaka
Rezultati u Hrvatskoj
16 HELP projekat
Veštine i iskustvo
Preduzeća su priupitana ukoliko su imala problema da pronaĎu ljude sa
adekvatnim kvalifikacijama i/ili iskustvom. Tamo gde su uočeni
problemi, dalje se istraživala priroda problema.
Slika 3
Adekvatnost kvalifikacija i iskustva
Nedostajuće veštine Nedostajuće veštine
Poslovne veštine Liderstvo
Organizacione veštine Veštine u odnosima s ljudima
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 17
Ocena veština na radnom mestu
Od preduzeća s tražilo da rangiraju relativnu važnost različitih veština na
njihovim radnim mestima (1= ne posebno važno do 5 = veoma važno)
Kao najvažnije veštine, istaknute su organizacione veštine, liderstvo i
komunikativnost, a to su upravo veštine koje uglavnom i nedostaju.
Najniže po važnosti rangirane su meke veštine (soft skills).
Slika 4
Relativni značaj veština na radnom mestu
Rezultati u Hrvatskoj
18 HELP projekat
Ima li Vaše preduzeće
redovni plan treninga?
DA
62%
NE
38%
Planira li Vaše preduzeće
treninge u okviru
godišnjeg budžeta?
DA
75%
NE
25%
Programi obuke
Većina preduzeća je izrazila želju da investira u programe obuke. Kada se
bira trening, ciljevi programa obuke imaju najjači uticaj. Ciljevi programa
obuke imaju najjači uticaj na biznis. Nedostatak adekvatnih programa, što
je vidljivo u Analizi, ključna je šansa za HELP da razvije nove treninge.
Programi obuke se uglavnom organizuju unutar preduzeća. Potrebe za
obukom su najčešće isticane u Analizi.
Slika 5
Planovi za treninge u preduzećima
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 19
Slika 6
Razlozi za nepostojanje programa obuke
Slika 7
Problemi u pronalaţenju odgovarajućih programa obuke
Rezultati u Hrvatskoj
20 HELP projekat
Slika 8
Potreba za konceptom One Stop Shop
Većina ispitanih preduzeća potvrdila je da bi One Stop Shop značajno
doprineo zahtevima za obukom u preduzećima (1 = potpuno se ne slaže do
5 = potpuno se slaže).
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 21
Zaključci iz Hrvatske
Sastanci sa stejkholderima dali su uvid u pitanja obuke u okviru
lokalnog biznis sektora.
Većina preduzeća je izrazila interes za učešće u HELP projektu.
Istraživanje je ukazalo da su za zapošljavanje na menadžerskom
nivou važne i kvalifikacije i iskustvo dok je za manuelne radnike
iskustvo važnije.
Veća preduzeća obično imaju redovne programe obuke i u
najvećem broju slučajeva to se obezbeĎuje unutar preduzeća.
Ključni faktor pri izboru treninga je njegov cilj.
Uopšteno govoreći, analizirana preduzeća su izrazila interes za
izgradnju partnerstva sa univerzitetom, uz očekivanje da
univerziteti budu fleksibilniji i ponude više raznovrsnih treninga.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 23
REZULTATI U SRBIJI
Istraţivani biznis sektori
Glavni sektori koji su bili predmet analize su poljoprivreda, metalna
industrija, velikoprodaja i usluge. U analizi u Srbiji učestvovao je sledeći
procenat preduzeća s obzirom na veličinu:
Mikro: 14.6 %
Mala: 33.3 %
Srednja: 29.2 %
Velika: 22.9 %
Odgovori preduzeća
Interes za učešće u HELP projektu bio je zadovoljavajući, jer su skoro sva
preduzeća imala pozitivan odnos prema ciljevima projekta. Spremnost
preduzeća da učestvuju u istraživanju i saraĎuju u okviru HELP-a, bila je
nešto manje izražena.
Rezultati u Srbiji
24 HELP projekat
Slika 9
Značaj koji se pridaje kvalifikacijama i iskustvu od strane poslodavaca
prema različitim kategorijama rada u Srbiji
Za više kategorije zaposlenih u anketiranim preduzećima smatra se da je
važna kombinacija kvalifikacija i iskustva na radnom mestu, dok je radno
iskustvo mnogo bitnije prilikom zapošljavanja polukvalifikovanih i
nekvalifikovanih radnika.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 25
Ocena biznisa o veštinama diplomiranih stručnjaka
Skoro sva anketirana preduzeća zapošljavaju diplomirane stručnjake. Oni su
ocenili različite tipove veština diplomaca na sledeći način. (1 = veoma
nezadovoljni do 5 = veoma zadovoljni).
Poslodavci su generalno bili zadovoljni spremnošću diplomiranih stručnjaka
da uče na radnom mestu, kao i sa njihovim teorijskim znanjem. Niže su
vrednovali njihove komunikacione veštine, a najmanje su bili zadovoljni
organizacionim i praktičnim veštinama.
Slika 10
Ocena preduzeća o veštinama diplomiranih stručnjaka
1 2 3 4 5
Organizacione
veštine
Komunikacione
veštine
Teoretske veštine
Praktične veštine
Ţelja za učenjem
3
3.4
3.7
3.6
Prosečna ocena
2.
Rezultati u Srbiji
26 HELP projekat
Veštine i iskustvo
Preduzeća su priupitana ukoliko su imala problema da pronaĎu ljude sa
adekvatnim kvalifikacijama i/ili iskustvom. Tamo gde su uočeni
problemi, dalje se istraživala priroda problema.
Slika 11
Adekvatnost kvalifikacija i iskustva radnika
Nedostajuće veštine Nedostajuće veštine
Organizacione Organizacione
Poslovne Poslovne
Analitičke Analitičke
Meke (soft skills) Liderstvo
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 27
Ocena veština na radnom mestu
Od preduzeća je zatraženo da rangiraju relativni značaj različitih veština na
radnom mestu (1 = ne suviše važno do 5 = veoma važno).
Kao najvažnije veštine istaknuti su menadžerske i organizacione veštine, a
upravo su adekvatne organizacione veštine one koje najčešće nedostaju.
Slika 12
Relativni značaj veština na radnom mestu
Rezultati u Srbiji
28 HELP projekat
Programi obuke
Na pitanje da li su organizovali treninge, da li su oni bili predviĎeni
njihovim godišnjim biznis planovima i gde su se održavali, odgovor
preduzeća je bio da su oni uglavnom organizovani unutar matičnog
preduzeća za srednje rukovodstvo i vrh rukovodstva.
Slika 13
Planovi obuke u preduzećima
Planira li Vaše preduzeće
treninge u okviru
godišnjeg budžeta?
DA
84%
NE
16%
Ima li Vaše preduzeće
redovne programe obuke?
DA
69%
NE
31%
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 29
Slika 14
Zbog čega se ne organizuju treninzi
Slika 15
Problemi u pronalaţenju odgovarajućih programa obuke
66%
9%
25%
Rezultati u Srbiji
30 HELP projekat
Slika 16
Potreba za konceptom One Stop Shop
Većina ispitanih preduzeća potvrdila je da bi One Stop Shop značajno
doprineo zahtevima za obukom u preduzećima (1 = potpuno se ne slaže do
5 = potpuno se slaže).
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 31
Zaključci iz Srbije:
Preduzećima su potrebni treninzi!
Preduzeća bi želela da razviju veze sa univerzitetima.
Analiza je potvrdila da postoji potencijal u okviru HELP projekta
da se realizuju treninzi u saradnji s lokalnim preduzećima.
Posebno naznačena područja za obuku su organizacione, meke i
analitičke veštine.
Većina preduzeća je spremna da investira u treninge ako će oni
povećati efikasnost i profitabilnost.
Većina preduzeća smatra da bi One Stop Shop bio od pomoći u
povezivanju sa univerzitetima u oblasti treninga i drugih potreba
preduzeća.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 33
REZULTATI U MAĐARSKOJ
Istraţivani biznis sektori
S obzirom na značaj poljoprivrede u regionu, većina anketiranih preduzeća
je bila iz sektora poljoprivrede i proizvodnje hrane. Raspodela preduzeća
koja su učestvovala u istraživanju u MaĎarskoj je sledeća prema veličini:
Mikro:36.5%
Mala: 36.7%
Srednja: 15.1%
Velika: 13.7%
Odgovori preduzeća
Odgovor anketiranih preduzeća bio je pozitivan. Manje od polovine
ispitanika bilo je zainteresovano za saradnju sa HELP projektom, a nešto
malo više njih za istraživanje mogućnosti za treninge.
Rezultati u MaĎarskoj
34 HELP projekat
Slika 17
Vaţnost koju pojedini poslodavci pridaju kvalifikacijama i iskustvu
prema različitim kategorijama rada u MaĎarskoj
Anketirana preduzeća su istakla važnost kombinacije kvalifikacija i
iskustva na radnom mestu za više kategorije zaposlenih. Samo radno
iskustvo smatra se relevantnijim prilikom zapošljavanja
polukvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 35
Ocena veština diplomiranih stručnjaka
Većina anketiranih preduzeća zapošljava diplomirane stručnjake. Većina
je bila zadovoljna sa teorijskim znanjem, organizacionim i
komunikacionim veštinama (1 = veoma nezadovoljni do 5 = veoma
zadovoljni), dok su spremnost za učenje na radnom mestu i praktične
veštine slabije rangirani.
Slika 18
Ocena veština diplomiranih stručnjaka
1 2 3 4 5
Organizacione veštine
Komunikacione veštine
Teoretska znanja
Praktične veštine
Spremnost za učenjem
3.9
4
4.2
4
Prosečna ocena
3.6
Rezultati u MaĎarskoj
36 HELP projekat
Veštine i iskustvo
Preduzeća su priupitana ukoliko su imala problema da pronaĎu ljude sa
adekvatnim kvalifikacijama i/ili iskustvom. Tamo gde su uočeni
problemi, dalje se istraživala priroda problema.
Slika 19
Nedostatak veština Nedostatak veština
Organizacione veštine Liderske veštine
Menadžment Meke veštine
Analitičke veštine Odnosi s ljudima
DA
54%
NE
46%
Adekvatne kvalifikacije
DA
82%
NE
18%
Adekvatno radno iskustvo
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 37
Ocena veština na radnom mestu
Od preduzeća je traženo da rangiraju relativnu važnost veština na
njihovim radnim mestima (1 = ne posebno važno do 5 = veoma važno).
Najvažnije veštine navedene u okviru ankete su menadžerske i
organizacione veštine. MeĎutim, ovo su upravo one veštine koje najčešće i
nedostaju.
Slika 20
Relativna vaţnost veština na radnom mestu
Rezultati u MaĎarskoj
38 HELP projekat
Ima li Vaše preduzeće
redovni plan treninga?
DA
34%NE
66%
Planira li Vaše preduzeće
treninge u okviru godišnjeg budžeta?
DA
76%
NE
24%
Programi obuke
U većini slučajeva, trening za srednji menadžment se organizuje eksterno i
to u oblasti strateškog planiranja i organizacionih veština. Obuka za posao
se obezbeĎuje unutar preduzeća, kao pomoć polukvalifikovanim i
nekvalifikovanim radnicima kako da efektivnije koriste mašine i
tehnologiju. Potrebe za obukom se odreĎuju na osnovu redovne evaluacije
uspeha radnika.
Slika 21
Planiranje treninga
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 39
Slika 22
Zbog čega se ne organizuju treninzi
Slika 23
Problemi u pronalaţenju odgovarajućih programa treninga
Rezultati u MaĎarskoj
40 HELP projekat
Slika 24
Potreba za konceptom One Stop Shop
Većina ispitanih preduzeća potvrdila je da bi One Stop Shop značajno
doprineo zahtevima za obukom u njihovim preduzećima (1 = potpuno se
ne slaže do 5 = potpuno se slaže).
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 41
Iskustva iz MaĎarske
Preduzećima je potreban trening!
Preduzeća bi želela da uspostave vezu sa univerzitetima.
Analiza je potvrdila da postoji potencijal da se u okviru HELP
projekta realizuju treninzi u partnerstvu sa lokalnim preduzećima,
najviše srednjim i velikim.
Najpotrebniji su treninzi u organizacionim menadžerskim veštinama,
analitičkim i mekim veštinama.
Većina preduzeća je spremna da investira u obuku ako bi to vidljivo
doprinelo efikasnosti i profitabilnosti.
Većina preduzeća je smatrala da bi One Stop Shop pomogao u
povezivanju sa univerzitetima radi obuke i drugih potreba preduzeća.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 43
REZULTATI U RUMUNIJI
Istraţivani sektori
Istraživanje je obuhvatilo različite sektore kao što su saobraćaj, turizam,
prehrambena industrija, graĎevinarstvo, savetodavne usluge (konsalting),
štampanje, trening, autoindustrija i saloni lepote. Učešće anketiranih
preduzeća prema veličini:
Mikro: 56%
Mala: 38%
Srednja: 2%
Velika: 4%
Odgovor preduzeća
Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji u Rumuniji u vreme sprovoĎenja
ankete, preduzeća su generalno bila spremna da investiraju u programe
obuke u budućnosti. Posebno interesovanje su pokazali za HELP
projekat.
Rezultati u Rumuniji
44 HELP projekat
Slika 25
Značaj koji se pridaje kvalifikacijama i iskustvu od strane
poslodavaca u odnosu na različite kategorije rada u Rumuniji
Anketirana preduzeća smatraju da je za sve kategorije zaposlenih na
radnom mestu važna kombinacija kvalifikacija i iskustva.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 45
Ocena veština diplomiranih stručnjaka
Većina anketiranih preduzeća zapošljava diplomirane stručnjake. Skoro
sva preduzeća su bila zadovoljna njihovim organizacionim veštinama,
spremnošću da uče na radnom mestu, teorijskim znanjem i
komunikacionim i praktičnim veštinama (1 = veoma nezadovoljni do 5 =
veoma zadovoljni).
Slika 26
Ocena veština diplomiranih stručnjaka
Rezultati u Rumuniji
46 HELP projekat
Adekvatno iskustvo
DA
60%
NE
40%
Veštine i iskustvo
Preduzeća su priupitana ukoliko su imala problema da pronaĎu ljude sa
adekvatnim kvalifikacijama i/ili iskustvom. Tamo gde su uočeni
problemi, dalje se istraživala priroda problema.
Slika 27
Adekvatnost kvalifikacija i iskustva radnika
Adekvatna kvalifikacija
radnika
DA
52%
NE
48%
Nedostatak veština Nedostatak veština
Organizacione Organizacione
Analitičke Komunikacione
Menadžerske Odnos prema klijentima
Meke veštine Biznis
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 47
Ocena veština na radnom mestu
Od preduzeća je zatraženo da rangiraju relativnu važnost različitih veština
na njihovim radnim mestima (1 = ne naročito važno do 5 = veoma
važno).
Najvažnija veština koja nedostaje na osnovu sprovedenog istraživanja je
sposobnost za rad sa klijentima. Upravo meke veštine najčešće nedostaju
zaposlenima.
Slika 28
Relativni značaj veština na radnom mestu
4.5
4.5
4.6
3.6
4.6
4
3.7
4.4
4.1
1 2 3 4 5
Meke veštine
Komunikacione veštine
Ljudske veštine
Liderske veštine
Odnos sa klijentima
Poslovne veštine
Analitičnost
Organizacione veštine
Menadţment
Rezultati u Rumuniji
48 HELP projekat
Programi treninga
Preduzeća su ispitivana i po pitanju organizacije treninga, da li su oni bili
predviĎeni njihovim godišnjim biznis planovima i gde su se održavali. U
većini anketiranih preduzeća, obuka se organizuje u okviru matičnog
preduzeća (in – house) za srednje i niže nivoe zaposlenih. Trening na
radnom mestu obuhvata usluge klijentima, veštinu prezentacije i
tehnologiju na radnom mestu.
Slika 29
Planovi obuke
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 49
Slika 30
Zbog čega se ne organizuju treninzi
Slika 31
Problemi u pronalaţenju odgovarajućih programa
30%
40% 30%
Rezultati u Rumuniji
50 HELP projekat
Slika 32
Potreba za konceptom One Stop Shop
Većina anketiranih preduzeća potvrdila je da bi One Stop Shop značajno
doprineo zahtevima za obukom u njihovim preduzećima (1 = potpuno se
ne slaže do 5 = potpuno se slaže).
TakoĎe, putem One Stop Shop-a, univerziteti bi mogli da prošire
partnerstva na lokalnim i regionalnim nivoima kako bi svojim treninzima
bolje odgovorili na stvarne potrebe preduzeća.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 51
Zaključci iz Rumunije
Preduzećima su potrebni treninzi!
Preduzeća žele da investiraju u treninge, jer su postala svesna
važnosti veština zaposlenih za uspeh na tržištu.
Preduzeća su identifikovala potrebu da razvijaju više uslužno
orijentisane odnose sa klijentima. Ovo predstavlja ključno područje
za razvoj treninga i generalno naglašava važnost mekih veština
koje su istaknute u ovom izveštaju.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 53
POREĐENJE POTREBA ZA TRENINZIMA U HELP
REGIONU
Crteţ 1
Veličina uzorka u pojedinim zemljama
MaĎarska:
mikro: 9
mala: 28
srednja: 10
velika: 3
Rumunija:
mikro: 28
mala: 19
srednja: 1
velika: 2
Hrvatska:
mikro: 2
mala: 3
srednja: 12
velika: 28
Srbija:
mikro: 7
mala: 16
srednja: 14
velika: 11
Veličina uzorka, ukupno 193 kompanije
Rumunija
Srbija
MaĎarska
Hrvatska
54 HELP projekat
Ocena veština diplomiranih stručnjaka
Slika 33
Regionalno poreĎenje veština diplomiranih stručnjaka
1
2
3
4
5
Srbija Hrvatska MaĎarska Rumunija
3
3.4
3.9
4.1
3.43.5
4
4.2
3.73.8
4.24.1
2.7
3.3
3.6
4
3.6
4 4
4.6
Organizacione
Komunikacione
Teoretske
Praktične
Ţelja za učenjem
U čitavom HELP regionu, tehničke veštine diplomiranih su bile najniže
rangirane (1 = vrlo nezadovoljavajuće do 5 = vrlo zadovoljavajuće).
U Rumuniji je spremnost za učenje bila najviše rangirana, dok je u ostalim
regionima to, u proseku, bilo teorijsko znanje.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 55
Priroda nedostajućih veština
Crteţ 2
Regionalni nedostatak veština
Liderske veštine
Organizacione veštine
Menadžerske veštine
Meke veštine
Organizacione veštine
Komunikacione veštine
Odnos sa klijentima
Poslovne veštine
Liderske veštine
Komunikacione veštine
Veštine u odnosima sa
ljudima
Poslovne veštine
Organizacione veštine
Meke veštine
Poslovne veštine
Analitičnost
56 HELP projekat
Udeo učešća preduzeća u treningu
Crteţ 3
Učešće preduzeća u treningu
Najčešće je trening organizovan unutar preduzeća, osim u MaĎarskoj gde se
to ugovara eksterno.
NE
38%
NE
31%
DA
69%
NE
66% NE
68%
DA
32%
DA
62%
DA
34%
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 57
Najčešće organizovane vrste treninga
Crteţ 4
Regionalne kategorije treninga
1. Tehnologija
2. Strateško planiranje/
Organizacione veštine
3. Upravljanje konfliktima
4. Upravljačko/ menadžerske
veštine
1. Odnos sa kupcima
2. Prezentacione veštine
3. Tehnologija
4. Strateško planiranje/
Organizacione veštine
1. Tehnologija
2. Upravljačko/ menadžerske
veštine
3. Prezentacione veštine
4. Strateško planiranje/
Organizacione veštine
1. Tehnologija
2. Strateško planiranje /
Organizacione veštine
3. Kontrolne/ menadžerske
veštine
4. Odnos sa kupcima
58 HELP projekat
Razlozi za neorganizovanje treninga
Crteţ 5
Prepreke za treninge
Većina preduzeća je spremna da investira u treninge ukoliko oni donose
vidljivo poboljšanje u efikasnosti i profitabilnosti.
Nedostatak finansija
Nepostojanje potrebe za
treningom
Nedostatak finansija Nedostatak odgovarajućih
treninga
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 59
Kako se biraju treninzi
Crteţ 6
Kriterijumi za treninge
1. Programski ciljevi
2. Cena
1. Cena
2. Programski ciljevi
1. Programski ciljevi
2. Cena
1. Programski ciljevi
2. Konsultant/prezenter
60 HELP projekat
Vrste treninga koje je najteţe pronaći
Crteţ 7
Regionalne mogućnosti za treninge
1. Tehnologija
2. Upravljačko/menadžerske veštine
1. Odnos sa kupcima
2. Strateško planiranje/
Organizacione veštine
1. Tehnologija
2. Strateško planiranje/ Organizacione
veštine
1. Menadţerske veštine
2. Strateško planiranje/Organizacione
veštine
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 61
Rangiranje strategije univerzitetskog One Stop Shop
Slika 34
Regionalna vaţnost One Stop Shop
Većina anketiranih preduzeća je smatrala da bi univerzitetski One Stop Shop
pomogao u realizaciji njihovih zahteva za treninzima (1 = uopšte se ne
slažem do 5 = sasvim se slažem). On bi omogućio da se na jednom mestu
ostvaruje kontakt sa preduzećima koja su zainteresovana za saradnju sa
univerzitetima. TakoĎe, putem One Stop Shop univerziteti bi proširili svoja
partnerstva na lokalnom i regionalnom nivou i prilagodili treninge koje nude
stvarnim potrebama preduzeća.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 63
ZAKLJUČNI KOMENTARI
Svrha Analize potreba za treninzima bila je da se bolje razumeju pristup i
praksa poslodavaca u odnosu na treninge u Hrvatskoj, MaĎarskoj, Rumuniji
i Srbiji koje povezuje pripadnost regionu Panonske nizije. Rezultati Analize,
koji su predstavljeni u ovom izveštaju, daju pregled situacije i ističu
pojedina važna područja saradnje izmeĎu obrazovnog i poslovnog sektora.
Budući da postoji izvesna sličnost u rezultatima izmeĎu zemalja, moguće je
uporediti praksu treninga u regionu.
Rezultati ukazuju na to da je trening važan deo prakse u preduzećima.
Postoji tendencija da se oni prvenstveno nude srednjem nivou menadžmenta
da bi se unapredilo poslovno planiranje i organizacija. MeĎutim, planovi
treninga nisu uvek struktuirani i formalno integrisani u biznis i razvoj
ljudskih resursa. Ovo se ističe zbog toga kako bi se produktivnost i
konkurentnost na lokalnom i regionalnim nivoima mogla usaglašavati sa EU
prosecima. Stoga je poželjno da se u treninge uključe zaposleni na svim
nivoima radi povećanja njihove efektivnosti na radnom mestu. Preduzeća sa
dobro obučenom radnom snagom će biti profitabilnija i brže će se razvijati.
Glavni razlozi za neobezbeĎivanje treninga bili su troškovi i teškoće u
pronalaženju odgovarajućih kurseva. Proces tranzicije se nastavlja kroz
Centralnu i Istočnu Evropu, čiji su negativni efekti propraćeni sadašnjom
globalnom finansijskom krizom. To je nateralo preduzeća da budu opreznija
i mnogi troškovi i investicije su smanjeni ili odloženi. MeĎutim, umesto
eliminisanja troškova treninga, preduzeća bi trebalo da pokušaju da dobiju
veću vrednost iz svojih budžeta za treninge. Postoje opšti principi koji
obezbeĎuju pozitivni uticaj treninga na radnim mestima.
64 HELP projekat
Kao prvo, treninzi treba da se planiraju i integrišu u sisteme menadžmenta.
Odluke o treninzima treba da se donose u odnosu na ciljeve uspeha, procese
strateškog planiranja i inicijative za razvoj karijere. Trening mora da bude
struktuiran i organizovan tako bude jasno povezan sa specifičnim
rezultatima radnog mesta. TakoĎe, pored planiranja, praćenje situacije
nakon treninga je suštinsko radi osiguranja i implementacije onoga što se
naučilo. Moraju da se obezbede uslovi za korišćenje novih veština i praksi
na radnom mestu. Konačno, mora se obezbediti infrastruktura za podršku
primeni onoga što se naučilo. Potrebni su alati i sistemi da bi se veštine,
stečene treningom, kombinovale i primenjivale efikasno.
U cilju dobijanja veće vrednosti od treninga, potrebno je da postoji
zajednička odgovornost preduzeća i onih koji obezbeĎuju trening. Preduzeća
treba da identifikuju specifične promene koje se očekuju na radnom mestu
kako bi se zajedno sa odgovornima za obuku mogao pripremiti odgovarajući
plan treninga. Plan treninga fokusiran na potrebe razvoja veština za potrebe
strategije odreĎenog biznisa će omogućiti kompaniji da bude inovativnija (i
tako konkurentnija) putem unapreĎenja orijentacije i motivacije svojih
zaposlenih. Planovi treninga će moći da podrže razvojne strategije
preduzeća ako su pripremljeni u saradnji sa ljudima koji obezbeĎuju trening.
Ovo je identifikovano u okviru Analize potreba za treninzima kao početna
tačka za saradnju izmeĎu biznis sektora i obrazovanja. Ova saradnja bi
trebalo da se odvija putem One Stop Shop. One Stop Shop-ovi olakšavaju
saradnju obezbeĎujući jednu tačku kontakta za preduzeća koja od
obrazovnih institucija traže specijalizovano znanje i treninge u veštinama.
Zbirni rezultati analize potreba za treninzima 2009 65
Uzajamno korisna partnerstva izmeĎu obrazovnog i biznis sektora u oblasti
treninga mogu takoĎe doprineti boljoj saradnji u drugim sektorima.
Preduzeća mogu da prošire specijalizovano znanje i kapacitete obrazovnih
institucija u oblasti marketinga, tehnologije i razvoja proizvoda. Ovo bi
posebno mogla da bude prednost u MSP sektoru gde većina malih preduzeća
ima ograničene resurse za razvoj biznisa. Obrazovne institucije mogu da
povećaju svoj kapacitet za tržišno orijentisane aktivnosti i da poboljšaju
relevantnost kurseva koje nude kao odgovor na potrebe preduzeća i njihovih
zaposlenih. Pored otvaranja mogućnosti za praktično zapošljavanje, ovo
može doprineti i boljoj zapošljivosti studenata. Veze s biznis sektorom
mogu takoĎe da dovedu do novih izvora prihoda putem finansiranja
istraživanja iz privatnih izvora, kao i testiranja i primene novih tehnologija.
Uloga treninga u poboljšanju ukupne uspešnosti biznisa i kao komponente
celoživotnog učenja, zahteva veći naglasak i podršku na nivou kreiranja
politika. Krajnji cilj strategije učenja odraslih morao bi da bude unapreĎenje
konkurentnosti ekonomije i radne snage podizanjem prosečnog nivoa
veština. Ovo može da poveća kapacitet ljudi da se prilagoĎavaju i imaju
koristi od ekonomskih i društvenih promena. Na socijalnom nivou,
obrazovanje odraslih teži da podstakne na jednakost i učešće, ali ovaj
element obrazovanja je upravo taj koji se i dalje najviše zanemaruje u
zemljama obuhvaćenih Analizom. Kao što se vidi iz ovog izveštaja, stope
učešća u obrazovanju odraslih ostaju ispod nivoa proseka EU15 i EU27.
66 HELP projekat
Da zaključimo, napori da se poveća produktivnost i poboljša društveno i
ekonomsko blagostanje u Centralnoj i Istočnoj Evropi moraju se usredsrediti
na povećanje ponude i pristupa mogućnostima za učenje i trening odraslih.
U tom smislu, jasna je uloga vlade na svim nivoima u podizanju svesti i
povećanju stopa učešća. Ovo mora da bude povezano s finansijskom
podrškom kako bi treninzi bili dostupniji pojedincima i preduzećima, i kako
bi se vrednost učenja odraslih odražavala u društvu i ekonomiji u celini.
Povećanje fleksibilnosti učenja odraslih i prilagoĎenosti potrebama, posebno
onog koje nude visokoobrazovne institucije, značajno će doprineti razvoju
ekonomije zasnovane na znanju. Ovo će takoĎe obezbediti koherentniji i
integrisani odgovor na ekonomsku važnost konkurentnosti i zapošljivosti,
kao i na socijalna pitanja vezana za siromaštvo i društvenu inkluziju u
Centralnoj i Istočnoj Evropi.