Europski gospodarski i socijalni odbor

Akcijski plan za Europu

travanj 2014.2. izdanje

© S

hutt

erst

ock

/ Ra

wp

ixel

© Art & Build + Atelier d’architecture Paul Noël

SadržajUvodna riječ .............................................................................................................................. 4

Sažetak .......................................................................................................................................... 5

I. Izjava EGSO-a .............................................................................................................. 6

II. Razlozi u prilog Akcijskom planu za Europu ...................................... 7

III. Akcijski plan EGSO-a .............................................................................................. 9

A. gospodarska unija ....................................................................................... 9

B. socijalna unija ................................................................................................ 13

C. demokratska i građanska unija ....................................................... 15

Bibliografija ............................................................................................................................. 18

4

Prestanimo s “Ne-Europom”

Financijska kriza iz 2008. godine razotkrila je slabosti europskog zdanja

te ekonomske i monetarne unije koja je daleko od dovršene te je pre-

živjela samo po cijeni kriza i brzih promjena koje su umanjile njezinu

vjerodostojnost kako u očima ostatka svijeta tako i vlastitih građana.

Rastuća nepopularnost Europske unije u svim državama članicama,

bez iznimke, danas je njezin najveći problem.

Tijekom tekuće izborne kampanje množili su se “manifesti” i “popisi”

prijedloga koji su nas uvjeravali da je Europa u biti svedena na tri mo-

guća puta od kojih sva tri vode u slijepu ulicu. Raspad EU-a i povratak

na međuvladin pristup, odnosno kraj europskog sna o Europi naroda

te ugrožavanje mira i budućih generacija. Zadržavanje nepromijenje-

nog stanja čime bi Europa ostala nedovršena i u nemogućnosti da

zaštiti svoje građane, a umjesto da ih ujedini, dovela bi do podjela. Hr-

ljenje prema federalnom modelu može biti primamljivo, ali u suprot-

nosti je s prevladavajućom skepsom većine državljana Europe; zašto

bi se složili s tim da se više ovlasti povjeri institucijama koje nisu bile u

stanju slušati Europljane i uzeti njihova stajališta u obzir?

Međutim, postoji još jedan put, odnosno oslanjanje na gospodarske i

socijalne sile da se odrede i učvrste naši zajednički interesi i na temelju

toga izrade politike za stvaranje zajedničke solidarnosti. Ovdje se radi

o povratku na metodu Zajednice koju je proveo Jean Monnet i koja se

dokazala u prošlosti, temeljeći se na određivanju cilja i fazi provedbe,

a ne na ideologiji.

Taj cilj je snažna Europa temeljena na solidarnosti

Kako bi odoljela budućim krizama, Europska unija treba postati puno

čvršća. Za to je potrebna veća solidarnost, ne samo među državama

članicama već i među njezinim građanima. Građanima treba predložiti

stvarnu gospodarsku integraciju koja je svakako neophodna za drža-

ve koje će u vremenskom razdoblju od 10 do 15 godina zadovoljavati

uvjete za jedinstvenu valutu. To znači da određene ovlasti na prora-

čunskom, fiskalnom i socijalnom području postepeno treba ujediniti.

Tek kada bude postigla snažnu i solidarnu ekonomsku uniju, Europa će

se moći nastaviti razvijati u smjeru napredne političke unije, ali samo

onakve kakvu žele njezini građani. Ne smijemo ponoviti pogreške iz

Ustavnog ugovora: ljudi će biti spremni prihvatiti moguće prijenose

političke suverenosti tek kada u stvarnosti vide da ih EU obogaćuje do-

datnim identitetom. Stoga je bitno da političke sile, socijalni partneri i

civilno društvo razumiju što znače ti prijenosi ovlasti.

Uloga Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u ovom je pogle-

du ključna. A njegovi su članovi pokazali da su spremni preuzeti svoju

odgovornost i zajedno podržali Akcijski plan za Europu. Odbor tako

s tim konkretnim i realističnim planom predlaže pravi cilj za Europu

sutrašnjice koja će biti u službi građana.

Henri Malosse

Predsjednik EGSO-a

Uvodna riječ

5

UvodIzjava u nastavku prvenstveno je upućena europskim građanima. Eu-

ropski bi projekt propao bez njih i njihova sudjelovanja. Oni su glavni

protagonisti u ovako teškim vremenima.

Drugi dio dokumenta uspostavlja temelje za preispitivanje europskog

sustava upravljanja kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal orga-

niziranog europskog civilnog društva i nastavila razvijati metoda Za-

jednice.

Treći dio čini akcijski plan prvenstveno upućen novom sastavu Europ-

skog parlamenta i Europske komisije kojim se predlaže niz konkretnih

mjera temeljenih na aktivnostima i mišljenjima EGSO-a.

6

I. Izjava Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO)Vaš glas za konkurentnu, socijalnu, pravednu i demokratsku Europsku uniju. Pet godina za spas Unije!

Europa se nalazi na raskrižju. Imamo pet godina za spas i ponov-

nu izgradnju Unije na temelju pouka iz financijske krize koja je

dovela do društvene i političke krize. Odabir novog Europskog

parlamenta, kao i odabir nove Europske komisije 2014. godine

dobra su prilika za promjenu politike i opsežnu raspravu o bu-

dućnosti Europe.

U svojoj ulozi poveznice s civilnim društvom Europski gospodarski i

socijalni odbor poziva sve političke činitelje da nastave s naporima u

postizanju participativne, društvene i pravedne integracije. Moramo

izgraditi solidarnost kako bi se neutralizirala nacionalna ogorčenost i

sve veća sebičnost. Neuspjelo upravljanje krizom potaknulo je popu-

lizam i dalo novi poticaj antieuropskim pokretima. Zbog toga nam je

potreban jasan i sveobuhvatan odgovor na strahove europskih građa-

na povezane s gospodarskom situacijom i nezaposlenosti.

Odgovor nije nacionalizam i populizam već europsko djelovanje.

Potreban nam je program ulaganja koji je usmjeren na strukturiranje

gospodarstva i društva kako bi se učinkovito koristili resursi, kako bi bili

održivi, inovativni i inkluzivni te kako bi reagirali na potrebe sve starijeg

europskog stanovništva. To će pripremiti Europu za budućnost i učiniti

je konkurentnom na međunarodnoj razini. Taj bi se odgovor trebao

usredotočiti na građane.

Stoga pozivamo na konkurentnu, socijalnu, pravednu i demokratsku

Uniju koja u potpunosti iskorištava potencijal Europe, Uniju s čvrstim

vrijednostima, pravima i politikama: istinsku Uniju.

7

Važno je imati na umu kontekst koji je doveo do potrebe za stva-

ranjem Europske zajednice. Nakon Prvog i Drugog svjetskog

rata stvaranje Zajednice bio je racionalan odgovor na najgore

sukobe u povijesti čovječanstva. Nakon 70 godina mira neki su

zaboravili da bez tog postignuća ne bi bilo moguće nijedno dru-

go postignuće koje je uslijedilo nakon njega. Velika gospodar-

ska kriza pogodila je podijeljenu Europu i to je donijelo teške

posljedice: masovnu nezaposlenost, glad i očaj, gospodarsku

krizu koja je raspirila nacionalizam te rasnu i klasnu mržnju. Ta-

kav razvoj događaja i podjele izazvale su rat. Čvrsto uvjereni da

se ne smije dopustiti ponavljanje takve situacije, osnivači ujedi-

njene Europe prvo su uspostavili Europsku zajednicu za ugljen

i čelik (EZUČ), a njihovo najveće postignuće bio je mir koji je na-

stao osnivanjem europskih Zajednica.

Povijest se kao takva ne ponavlja, no određeni se uzroci mogu ponav-

ljati i doista se ponavljaju, pa s tim na umu danas moramo ponovno

čvrsto i jasno uspostaviti nedjeljive i jedinstvene vrijednosti, tj. pošto-

vanje ljudskog dostojanstva, slobodu, jednakost, solidarnost i raznoli-

kost, kao temelje Europe te ključna načela, tj. demokraciju, vladavinu

prava i ljudska prava, koji će te vrijednosti pretvoriti u stvarnost. Euro-

pa je podržala te vrijednosti razvojem postupaka i instrumenata za

demokratsku društvenu integraciju. Podučavanje europskih građana

tim vrijednostima da bi ih se mogli pridržavati i širiti ih također postaje

prioritet. Europi su potrebne politike sukladne tim vrijednostima. Povi-

jesno gledano, Europska zajednica i njezina nasljednica Europska unija

u potpunosti su jedinstvene. U ključnim trenucima u povijesti Euro-

pa se pokazala sposobnom za odvažne i dalekosežne demokratske i

institucionalne inovacije. Zašto stoga ne bismo uveli inovacije danas,

odnosno u vrijeme kada je došlo do zasićenja integracijom, kada je

solidarnost među državama oslabila i kada građani izlaze na ulice sa

zahtjevima za bolje životne uvjete i za stvarno sudjelovanje u demo-

kratskim postupcima?

EGSO čvrsto vjeruje da EU ne bi smio krenuti nijednim od sljedećih

dvaju smjerova u budućnosti. Prvi je raspuštanje EU-a i povratak na

međuvladin pristup što bi predstavljalo kraj europskog sna o „Euro-

pi naroda”. Ta mogućnost, koju podržavaju politički akteri iz mnogih

zemalja koji se izričito protive europskoj integraciji, mogla bi vrlo jed-

nostavno dovesti u opasnost mir i buduće generacije. Drugi je odr-

žavanje postojeće situacije što zapravo kao rješenje predlaže većina

političkih aktera. To bi značilo da će se održati neuravnotežena Europ-

ska unija s velikim tržištem koje je s jedne strane otvoreno svijetu, a s

druge podložno birokratskom nadzoru i koordinacijskim postupcima.

Vrlo je očito da sve veći broj ljudi odbacuje takvu „nedovršenu i slože-

nu Europu“ koja ih ne štiti i umjesto da ih spaja zapravo ih dijeli.

Odbor zagovara drugačiji put, put u kojem bi europski gospodarski i

društveni akteri utvrdili i ujedinili naše zajedničke interese te to isko-

ristili kao temelj za izgradnju zajedničkih politika koje promiču eu-

ropsko građanstvo, demokraciju i međusobnu solidarnost. Za taj bi

se put morala ponovno osmisliti metoda Zajednice koju je zamislio

Jean Monnet. Poboljšana metoda Zajednice podrazumijevala bi snaž-

ne institucije sa snažnom europskom vizijom koje bi radile zajedno

s civilnim društvom kako bi unaprijedile europski projekt. Također bi

podrazumijevalo i dodatno smanjivanje međuvladine dimenzije.1

II. Argumenti za Akcijski plan za EuropuZajednica vrijednosti. Njezina prošlost, izazovi sadašnjosti i vizija za budućnost

8

Zbog krize iz koje Europljani ne vide nikakav izlaz, zaštitu temeljnih

prava ugrožavaju sve veće nejednakosti i antidemokratski stavovi i

stoga bi je trebalo uvrstiti među prioritete Europske unije. Posebna

se pozornost mora posvetiti i povezanom problemu dostupnosti kao

ljudskom pravu za osobe s invaliditetom.3

EGSO može pomoći u izgradnji demokratske otpornosti: sposobnosti

političkih institucija i društvenih organizacija da promiču temeljna pra-

va, demokratske vrijednosti, pluralizam i toleranciju. Gospodarska kriza

i njezine posljedice trenutno su ključni pokretači europskog progra-

ma. Prioritet institucija EU-a trebao bi biti zaustavljanje antidemokrat-

skog diskursa i stavova koji bi vrlo brzo mogli postati jedne od vodećih

političkih misli u nekim europskim zemljama.

Također je važno ojačati ustanove uključene u društveni dijalog na

svim razinama. Donošenje odluka trebalo bi se preusmjeriti na pro-

bleme koji zabrinjavaju građane kroz interakciju s organiziranim civil-

nim društvom. Pod upitnikom se nalaze održivost EU-a i nacionalnih

institucija, a raspravni i sporazumni postupci mogu osigurati njihov

legitimitet i suštinu.

Naposljetku, koncept solidarnosti treba se proširiti da bi uključio i dru-

ge vrste interakcije (npr. solidarnost među generacijama, osobe s in-

validitetom i bez njega). Solidarnost se izgrađuje postupno, tijekom

vremena i održivim postupcima obrazovanja. Solidarnost je ključ za

izgradnju stabilne i učinkovite političke arhitekture za što je potreban

i veći proračun EU-a.

U akcijskom se planu navode konkretni prijedlozi iz tri područja koja

imaju izravan utjecaj na životne prilike svakog pojedinca koji živi i radi

u EU-u.

Europa je sposobna za demokratsku inovaciju kroz različite inicijative

na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, (npr. kroz Europsku građan-

sku inicijativu). Poboljšana metoda Zajednice je sustavnija i sveobu-

hvatnija metoda te predstavlja značajan napredak u odnosu na uo-

bičajene savjetodavne postupke. Predstavlja viziju stvarnog dijaloga

s važnim društvenim i gospodarskim akterima, dijaloga sa stvarnim

učinkom na politike Unije. Ugovor iz Lisabona već je otvorio put pre-

ma uspostavljanju participativne demokracije u Europi. No taj se po-

tencijal mora i dalje razvijati. Odluka jedne zemlje može imati ozbiljne

posljedice za ljude u drugim zemljama. Potrebne su nam snažnije in-

stitucije koje omogućuju državama članicama rješavanje te situacije.

Iz tog razloga, a i s obzirom na to da slijedi nakon izbora za Europski

parlament i odabira nove Europske komisije, 2015. godina najprikladni-

ji je trenutak za organizaciju Europske konvencije temeljene na partici-

pativnoj demokraciji i aktivnom građanstvu. Ta je konvencija potrebna

za razvoj rasprave o demokratskom ustroju Europe, ali i za sastavljanje

istinskog građanskog programa kojim bi se bavile Unija i njezine drža-

ve članice.

Unija usmjerena na građane trebala bi se baviti glavnim brigama Eu-

ropljana. Prema raznim istraživanjima povjerenje građana u Europsku

uniju na niskoj je razini od 32%, a više od polovice (58%) građana sma-

tra da njihov glas ništa ne znači u EU-u. Europljani kao najčešće brige

navode nezaposlenost i gospodarsku situaciju (49% i 29% ispitanika).

Unatoč niskoj razini općeg povjerenja u sposobnost EU-a da riješi kri-

zu, EU se i dalje smatra najpogodnijim akterom za poduzimanje učin-

kovitih mjera protiv posljedica gospodarske i financijske krize (22%

ispitanika, tj. relativna većina)2.

9

EU se neprekidno mijenja. Potrebna nam je jasna ocjena stanja

europskog društva i politike te dobro razumijevanje postojećih

izazova. EGSO je odgovoran za uvođenje europskog civilnog

društva u postupak institucionalne pretvorbe, kao i za potica-

nje njegova potencijala u davanju doprinosa daljnjoj europ-

skoj integraciji. Akcijski plan temelji se na iskustvu i stručnosti

EGSO-ovih članova te se u njemu navodi niz prijedloga koji bi

pomogli EU-u da se približi cilju, a istodobno bi pružili odgovor

na postojeće i buduće izazove. U tom se akcijskom planu navode

konkretne mjere u tri ključna, međusobno povezana i komple-

mentarna područja.

A. Izgradnja prosperitetne Europe kroz jačanje ekonomske unije

Mnogo je puta u proteklih nekoliko godina EGSO predstavio svoje

ideje i prijedloge o EU-ovim novim instrumentima za gospodarsko

upravljanje.4 U njima se odražavaju stajališta organizacija civilnog

društva o tome kako bi trebao izgledati put Europske unije do

gospodarske i društvene integracije. U tim se mišljenjima neprestano

tvrdi da bi jedini način na koji bi Europljani imali koristi od unutarnjeg

tržišta bilo uspostavljanje cjelovite gospodarske i monetarne unije te

daljnja dublja gospodarska integracija i socijalna kohezija, a ne samo

bolje usklađivanje gospodarskih politika država članica.

Kriza je jako istaknula gospodarske i društvene troškove neujedinjene

Europe i razdora, te dodanu vrijednost gospodarske politike na razini

Europe, osobito, no ne i isključivo, za države eurozone. Uspostavljanje

europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i najava predsjednika

ESB-a Marija Draghija u srpnju 2012.5 da će učiniti „sve što je potrebno“

da zaštiti jedinstvenu valutu, privremeno su smirili nestabilnost na

tržištu i povratili povjerenje Europljana i poduzeća diljem svijeta u to

da se Europa neće raspasti i da europska solidarnost i dalje funkcionira.

EGSO je stoga pozdravio zajednički pristup četiriju predsjednika Eu-

ropskog vijeća, Komisije, Euroskupine i ESB-a u izvješću Prema istinskoj

ekonomskoj i monetarnoj uniji koji su podnijeli Europskom vijeću u lip-

nju 2012. i u kojem se zalažu za napredovanje prema čvršćoj arhitek-

turi ekonomske i monetarne unije na temelju integriranih financijskih,

proračunskih i ekonomskih okvira te jače socijalne dimenzije. Nažalost

je postupak pokrenut u lipnju 2012. godine ograničen na međuvladi-

nu razinu u Vijeću iako su Europski parlament i EGSO oduvijek jasno

isticali da uspjeh produbljivanja integracije EU-a prvenstveno ovisi o

uključivanju europskih građana u taj postupak od njegova samog po-

četka. EGSO je zabrinut da bi isključivo međuvladin pristup dodatno

razvodnio podršku političkih sila, socijalnih partnera i civilnog društva

za veću integraciju Europe. Stoga je EGSO sastavio detaljne preporu-

ke za veće uključivanje civilnog društva u gospodarsko upravljanje na

europskoj i nacionalnoj razini.6

III. EGSO-ov akcijski plan: Europa vrijednosti u praksi

10

EGSO vjeruje da je napredak prema ekonomskoj uniji neophodan

s obzirom na to da i dalje ostaju neriješeni temeljni problemi

EU-a. Od četiri kamena temeljca za restrukturiranje ekonomske

i monetarne unije (EMU) navedenih u prethodno spomenutom

izvješću malo je preostalo od pokušaja da se riješe sustavni

nedostaci uspostavljanja EMU-a Ugovorom iz Maastrichta. Imajući

to na umu, EGSO poziva europske institucije da ulože napore u

postizanje ekonomske i fiskalne unije u sljedećih pet godina kao

potrebnog dodatka monetarnoj uniji. Ekonomska i fiskalna unija

trebale bi se izgraditi na proračunskim sinergijama država članica

te bi trebale uključivati sljedeće:

© Shutterstock / Subbotina Anna

11

1. Zajedničke europske napore u ulaganja: Europski investicijski plan unutar integriranog financijskog okvira radi osiguranja dovoljne

količine ulaganja u modernizaciju Europe, dugotrajni prosperitet i zapošljavanje svih, kao i bolju kvalitetu života kroz kvalitativni rast. Tu je

ključna energetska politika u Europi. Takav plan koji sadrži snažni stup društvenih ulaganja u bolja radna mjesta i njihov veći broj imao bi

za cilj spajanje dugotrajnog rasta produktivnosti s kratkoročnim gospodarskim oporavkom. Mogao bi pružiti novi poticaj za kvalitativni

rast kroz održive industrijske politike i politike uslužnih djelatnosti s naglaskom na pažljivu uporabu resursa.

2. Upravljanje zajedničkim dugom u europodručju,7 uključujući fond za otkup duga na čije je stvaranje pozvao Europski parlament8

i stvaranje obveznica europodručja kao što je navedeno u Zelenoj knjizi Europske komisije,9 kao i više kratkoročnih obveznica (engl.

eurobills).

3. Bolje usklađivanje fiskalnih politika, ne samo po pitanju rashoda kao što je utvrđeno šesterostrukim paketom mjera (engl. six-pack),

dvostrukim paketom mjera (engl. two-pack) i Ugovorom o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, već i po

pitanju prihoda kroz bolja usklađivanja poreznih politika radi sprječavanja utaje poreza i jačanja demokratskog legitimiteta.10

4. Jamstva za osiguranje štednih uloga i mogućnost Europskog stabilizacijskog mehanizma da izravno rekapitalizira banke koje su

nelikvidne no nisu nesolventne, kao i vjerodostojni zaštitni mehanizam za vraćanje povjerenja u bankovni sektor i rješavanje kreditne

krize, osobito za mala i srednja poduzeća.11

5. Provedbu ex ante koordinacije gospodarske politike kao što je predložila Europska komisija,12 uključujući fiskalni kapacitet i

mehanizam solidarnosti na razini EU-a radi apsorpcije asimetričnih šokova.13 EGSO je pozdravio postupak u slučaju makroekonomske

neravnoteže kao važan instrument za novu strukturu gospodarskog upravljanja Unije. Međutim, postupak u slučaju makroekonomske

neravnoteže Europskog semestra koji se trenutačno provodi mora se revidirati i ojačati kako bi se smanjili deficiti i suficiti na simetričan

način.14

6. Napredak prema usklađenoj proračunskoj i fiskalnoj uniji kroz istinsku koordinaciju nacionalnih proračuna i europskog proračuna

uz istodobno napredovanje prema postupnom uvođenju zajedničkog proračuna za europodručje, koji bi oblikovao makroekonomsku

politiku, kao dodatku monetarnoj politici na razini Zajednice.15

7. Daljnji rad na uspostavi sustava za osiguranje od nezaposlenosti16 da bi se ublažili monetarni pritisci i izbjeglo da države članice

moraju donositi politike koje snose teret asimetričnih šokova.

8. Poticanje poduzetničkog duha te jednostavnije otvaranje i održavanje poduzeća. Državna tijela trebala bi stvoriti okružje koje

pogoduje poslovnim aktivnostima kroz pravila o pravednom tržišnom natjecanju, boljoj provedbi zakona i boljem radu sudskog sustava

te bi trebala osigurati što je stabilnije moguće zakonodavno okružje.

9. EU i države članice kolektivno su se složile da načelo održivog razvoja mora biti u srcu politika Unije za okoliš, gospodarstvo i prije

svega energiju. Unija mora riješiti postojeće brige javnosti povezane s energetskim troškovima, ugljikovodičnim gorivima za transport i

opskrbu toplinom, rasvjetu i energiju za kućansku i poslovnu uporabu. EGSO preporučuje da se dovrši stvaranje unutarnjeg energetskog

tržišta ostvarivanjem napretka u planovima povezivanja nacionalnih energetskih mreža u europsku mrežu koja bi omogućila optimizaciju

proizvodnje obnovljivih izvora energije i usklađivanje cijena među državama članicama.

10. Bolju zaštitu potrošača i potrošačkih prava u okviru građanskih prava, s ciljem većeg sudjelovanja i osnaživanja potrošača u

definiranju održivih i odgovornih politika gospodarskog i socijalnog rasta.

© Shutterstock / Rawpixel

12

13

na gospodarske nejednakosti. Iako je socijalna politika u zajedničkoj

nadležnosti EU-a i država članica, pri čemu se različiti nacionalni

socijalni sustavi i politike te europske inicijative moraju međusobno

nadopunjavati, ona je neophodna za prihvaćanje postupka integracije.

Stoga su minimalni europski socijalni standardi, mehanizmi solidarnosti

kroz programe i financiranje, kao i socijalni stabilizatori te inicijative

kojima se jamči jednako postupanje i pravedna mobilnost za sve na

europskom tržištu rada temeljni elementi poboljšane „socijalne Unije“

kao pokretača vrlo konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva,

koje je usmjereno na sveobuhvatnu zaposlenost i društveni napredak,

i visoke razine zaštite.

EGSO smatra da se politike moraju usmjeriti na ljude umjesto na tržišta.

Proteklih godina EGSO često naglašava da se posebna pozornost

mora posvetiti sveobuhvatnoj zaposlenosti i stvaranju radnih

mjesta, kao i ažuriranju vještina i osiguravanju boljeg usklađivanja

kvalifikacija i potreba tržišta rada, mogućnosti zapošljavanja, kvalitete

rada te stvaranja zelenih i boljih radnih mjesta. Europa mora pružiti

više poticaja i vjerodostojnost da bi postigla ciljeve strategije Europa

2020. koja uključuje povećan nadzor u kontekstu Europskog semestra.

Ugovor iz Lisabona nudi nove mogućnosti za jačanje socijalnih

aspekata Europe koji se tek moraju u potpunosti istražiti.

B. Izgradnja pravedne Europe razvojem socijalne unije kako bi se potakli rast i stvaranje radnih mjesta

S obzirom na gospodarsku krizu i njezine društvene posljedice mno-

gi se građani pribojavaju da se pod upitnik stavlja europski društveni

model i da tržišna integracija prednjači u programu EU-a. Slijedom

toga oni gube povjerenje u želju i sposobnost institucija EU-a da gra-

đanima poboljšaju uvjete rada i života. Koji su dosadašnji ključni ele-

menti socijalne Europe? U Komisijinoj Bijeloj knjizi o socijalnoj politici

iz 1994. godine „europski socijalni model“ opisuje se kroz vrijednosti

koje uključuju demokraciju i prava pojedinaca, besplatno kolektivno

pregovaranje, tržišno gospodarstvo, jednake mogućnosti za sve te

socijalnu zaštitu i solidarnost. Taj se model temelji na uvjerenju da su

gospodarski i društveni napredak neodvojivi: „Konkurentnost i solidar-

nost uzimaju se u obzir u izgradnji uspješne Europe za budućnost.“17

EGSO oduvijek ističe da EU nije samo jedinstveno tržište, već da

je veliki politički projekt koji se temelji na čvrstim vrijednostima i

temeljnim socijalnim pravima, kao i da gospodarski rast u EU-u uvijek

mora ići ruku pod ruku sa socijalnim napretkom. Nakon krize ključni

je izazov smanjenje siromaštva i obnova povjerenja u pravedan i

postupak integracije usmjeren na socijalne potrebe. Na taj bi se

način na društvene nejednakosti usmjerila jednaka pozornost kao i

U tom smislu EGSO poziva europske institucije na razvoj socijalne unije ključnim prioritetima koji su sljedeći:

1. Usredotočenost na socijalnu koheziju u svim područjima politike: posljednje proširenje EU-a nakon kojeg je uslijedila socijalna kriza,

veće nejednakosti među državama članicama i unutar njih te obećanje o socijalnoj koheziji i društvenom napretku, koje se nije ostvarilo

za sve. Stoga je potreban novi poticaj za socijalnu koheziju.

2. Sastavljanje novog Europskog socijalnog plana u suradnji sa svim dionicima: socijalni program koji uključuje akcijski plan mogao

bi utvrditi jasne i opipljive kvalitativne i kvantitativne ciljeve, kojima oni postavljeni za strategiju Europa 2020. služe kao temelj za

nadogradnju, posebice za podršku napora uloženih u ponovnu industrijalizaciju Europe, poboljšanje usluga, smanjenje i iskorjenjivanje

masovne nezaposlenosti, jamčenje temeljnih socijalnih prava, promicanje poduzetništva i novih radnih mjesta, borbu protiv siromaštva,

održavanje socijalne uključenosti, olakšavanje društvenih ulaganja, promicanje visokog obrazovanja i osposobljavanja, poboljšanje

pravedne mobilnosti i razvoj društvenog upravljanja i participativnog vlasništva europskog projekta.18

3. Osiguravanje slobodnog kretanja radnika, a time i zaštite prava na rad i život u drugoj zemlji kao jednog od temeljnih sloboda

Europske unije. Zabrana svih oblika diskriminacije, sadržana u Povelji o temeljnim pravima i europskim ugovorima, od presudne je

važnosti građanima Europe. EGSO se protivi svim ograničenjima te temeljne slobode i izražava zabrinutost zbog postojećeg preispitivanja

slobodnog kretanja radnika. Nadalje će u sljedećih pet godina biti potrebne učinkovite mjere za osiguravanje pravedne mobilnosti.

14

4. Uspostavljanje standarda o minimalnom dohotku: jedna od pouka socijalne krize jest potreba za boljom zaštitom građana. Nije

dovoljno osigurati hitne mjere za banke: one su potrebne i za pojedince. EGSO stoga poziva na europsku inicijativu za uspostavljanje

europskih standarda o minimalnom dohotku. U kriznim vremenima Europi su potrebni snažni gospodarski i socijalni stabilizatori.19

5. Poboljšanje izgleda za mlade ljude: Europa ne može čekati da se gospodarska situacija sama poboljša. Ona mora brzo i učinkovito

reagirati da bi poboljšala izglede za zapošljavanje mladih Europljana. Usto se na europskoj razini i razini mnogih država članica moraju

riješiti strukturni problemi reformama tržišta rada te obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja. „Izgubljena“ generacija čiji potencijal

mladih ljudi ostaje neiskorišten može ugroziti ideju o europskoj integraciji. Mora se osigurati dovoljno sredstava u tu svrhu. Po uzoru

na model Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji mora se uspostaviti program Zajednice za zapošljavanje mladih (Fond za

zapošljavanje mladih).20

6. Promicanje socijalnog partnerstva i autonomije kolektivnog pregovaranja: presudno je promicanje autonomije socijalnih partnera

i njihovih posebnih uloga utvrđenih Ugovorima te osobito potpuno poštivanje autonomije pregovaranja o plaći u kontekstu „Europskog

semestra“. Nadalje, EU moraakon nadalje EU mora osigurati potpuno poštivanje sporazuma među europskim socijalnim partnerima. To

znači da bi sporazume sklopljene u kontekstu društvenog dijaloga trebalo pretvoriti u obvezujuće zakonodavstvo ako to žele socijalni

partneri.

7. Razvoj programa EU-a za „rad 4.0“ s industrijskim odnosima kojima se osigurava demokracija na radnom mjestu: dostatna prava

radnika te odgovarajuće odredbe o zdravlju i sigurnosti ključni su elementi za oblikovanje i modernizaciju europskog socijalnog modela.

Tehnološke i gospodarske inovacije kao što su računalstvo u oblaku, razvoj velikih količina podataka i lanca vrijednosti podataka,

pametne tvornice, robotika itd. mijenjaju svijet rada. Za neophodnu modernizaciju industrijskog temelja i usluga EU-a potrebno je

uključivanje i aktivno sudjelovanje zaposlenika u postupcima društvene inovacije.

8. Osiguravanje antidiskriminacije i jednakih mogućnosti za sve, što znači: (a) nepostojanje diskriminacije na temelju spola u pogledu

socijalne zaštite, učinkovitije osiguranje jednakih plaća, povećanje udjela žena u upravnim i nadzornim odborima te proširenje područja

primjene Direktive o jednakom postupanju na područja izvan radnog mjesta, (b) nepostojanje diskriminacije na temelju invaliditeta u

pogledu socijalne zaštite i učinkovitija jamstva o jednakom uživanju svih ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve osobe s invaliditetom.

9. Protokol za društveni napredak u Ugovorima: EGSO je već predložio da se u europske ugovore uključi protokol za društveni napredak

koji je usmjeren na pojašnjenje odnosa temeljnih socijalnih prava i gospodarskih sloboda potvrđivanjem činjenice da jedinstveno tržište

nije cilj samo po sebi već da je uspostavljeno kako bi se ostvario društveni napredak za sve građane EU-a.21

15

C. Izgradnja demokratske i građanske Europe razvojem javnog europskog prostora

Gospodarska kriza samo je potvrdila koliko je europsko društvo među-

sobno povezano. Jasno je da postupak donošenja odluka na europ-

skoj razni može biti zakonit i učinkovit samo ako ga podupire odgova-

rajući sustav upravljanja.

Demokratska politička organizacija temelji se na dva stupa: gra-

đanskom i političkom. Njih povezuje koncept aktivnog građanstva. EU

ne može preživjeti gospodarsku i institucionalnu krizu bez poduzima-

nja odvažnih koraka za postizanje demokratske političke zajednice.

© Shutterstock / Rawpixel

16

U tom smislu EGSO poziva europske institucije na brz pomak prema poboljšanju demokracije i sudjelovanja građana posebice

provedbom sljedećih prijedloga:

1. Europska konvencija o participativnoj demokraciji i aktivnom građanstvu u organizaciji EU-a. Ta bi konvencija trebala početi

2015. godine.

2. Jačanje mehanizama participativne demokracije u skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Odbor poziva na utvrđivanje

pravila kojima se reguliraju postupci i sudionici horizontalnog civilnog dijaloga (članak 11. stavak 1.) i vertikalnog civilnog dijaloga

(članak 11. stavak 2.).22 EGSO također predlaže sastavljanje detaljne studije o postojećim postupcima za sudjelovanje civilnog društva,

kao i uključivanje Vijeća u Registar transparentnosti, zahtijevanje od europskih institucija da uspostave jedinstvenu bazu podataka s

informacijama o kontaktu, savjetovanjima i dijalogu s civilnim društvom te sastavljanje godišnjih izvješća kao korisnog komunikacijskog

alata za prikaz opsega participativne demokracije u EU-u.23

3. Uvođenje nastave o Europi, njezinoj kulturi i povijesti u svim državama članicama i građansko obrazovanje trebali bi biti zastupljeniji u

školskim programima te podržani i koordinirani na europskoj razini.

4. Posebno je potrebno usredotočiti se na temeljna prava građana EU-a. EGSO smatra da bi EU trebao ojačati kulturu temeljnih prava

na razini EU-a i da se posebna pozornost treba posvetiti temeljnim socijalnim pravima zbog njihove „bez navodnika“ od građanskih i

političkih prava pri čemu se moraju uzeti u obzir zaključci i preporuke sadržane u rezoluciji Europskog parlamenta od 13. ožujka 2014.

o Zapošljavanju i socijalnim aspektima uloge i rada Trojke (ESB-a, Komisije i MMF-a) u pogledu država europodručja.24 EGSO stoga

poziva države članice da izgrade kulturu temeljnih prava usmjerenu na zaštitu i promicanje na svim razinama vlasti i u svim političkim i

zakonodavnim područjima te čvrsto potiče Komisiju da učinkovito djeluje na tom području u svojoj ulozi čuvara Ugovora i da predloži

daljnje mjere i promotivne aktivnosti25.

5. Usvajanje statuta europske zaklade i europske udruge. EGSO također ponavlja da podržava nacrt statuta europske zaklade i ističe

potrebu za sprečavanjem bilo kakve diskriminacije između takvih zaklada i europskih političkih zaklada.26 Također još jednom poziva

Komisiju da sastavi prijedlog europskog statuta za udruge.27

17

6. Europska komisija trebala bi odmah provesti reviziju minimalnih standarda za savjetovanje imajući na umu uključivanje boljih

standarda sudjelovanja civilnog društva u europskom postupku donošenja odluka uključivanjem sustavnih, strukturiranih i po potrebi

financijski podržanih mehanizama savjetovanja. Države članice trebale bi barem osnovati savjetodavna tijela na odgovarajućim razinama

za sastavljanje preporuka o ekološkom, gospodarskom i socijalnom razvoju koja uključuju cijeli niz organizacija civilnog društva i čiji je cilj

promicanje civilnog dijaloga i konsenzusa o demokratskom upravljanju.28

7. Europska komisija trebala bi sastaviti Zelenu knjigu u kojoj je razvijen jasan prijedlog politike za uspostavljanje trajnog i stabilnog

okvira za vertikalni, transverzalni i horizontalni civilni dijalog. Pozivaju se države članice da uspostave potrebne mehanizme i tijela da bi

omogućile provođenje civilnog dijaloga na nacionalnoj i podnacionalnoj razini.

8. Dodjela istih prava kao i građanima EU-a državljanima trećih zemalja koji dugo borave u EU-u. Povelja o temeljnim pravima

primjenjiva je na sve osobe koje žive u Europi, a ne samo na građane EU-a. Pozivaju se EU trebao usvojiti Kodeks o imigraciji da bi se

osigurala veća transparentnost i zakonska jasnoća u pogledu prava i sloboda državljana trećih zemalja koji borave u EU-u. Odbor smatra

da bi europski imigracijski zakoni trebali jamčiti jednako postupanje i načelo nediskriminacije.29

9. Promicanje projekata koji su vidljivi javnosti, kao što su Europska kartica za mlade i Europski sveučilišni institut, i izgradnja

strukturiranog javnog prostora za europski civilni dijalog.

18

Bibliografija1. Vidjeti mišljenje o Obnovi metode Zajednice od 21. listopada 2010. –

SC/033 – CESE 1363/2010.

2. Eurobarometar "Europljani u 2014. godini",

http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_415_data_en.pdf

Standard Eurobarometar 80, prosinac 2013,

http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb/eb80/eb80_first_en.pdf

3. Vidjeti mišljenje o Dostupnosti kao ljudskom pravu za osobe s

invaliditetom od 21. siječnja 2014.TEN/515 – CESE 3000/2013.

4. Mišljenja u nastavku služe kao primjeri: Komunikacija Komisije –

Poboljšanje usklađivanja gospodarskih politika za stabilnost, rast i radna

mjesta od 17. veljače 2011. – ECO/282 – CESE 352/2011, Prijedlog Uredbe

Europskog parlamenta i Vijeća o učinkovitoj provedbi proračunskog

nadzora u europodručju – ECO/285 – CESE 798/2011, i Zelena knjiga o

dugoročnom financiranju europskog gospodarstva od 10. srpnja 2013. –

ECO/347 – CESE 2677/2013.

5. http://ec.europa.eu/economy_finance/crisis/documents/131201_en.pdf

6. Vidjeti mišljenje o Komunikaciji Komisije – Godišnji pregled rasta 2014.

od 26. veljače 2014. – EUR/006 – CESE 7466/2013.

7. Vidjeti mišljenja o Rastu i državnom dugu u EU-u od 23. veljače 2013.

– ECO/307 – CESE 474/2012, Gospodarskoj i političkoj budućnosti EU-a

i novom Ugovoru od 22. svibnja 2013. – ECO/334 - CESE 1929/2012 i o

Komunikaciji Komisije – Nacrt čvrste i istinske ekonomske i monetarne

unije: Pokretanje europske debate od 22. svibnja 2013. – ECO/340 – CESE

166/2013.

8. Vidjeti rezoluciju Europskog parlamenta o Izvedivosti uvođenja

stabilizacijskih obveznica od 16. siječnja 2013. – P7_TA-PROV(2013)0018.

9. Vidjeti mišljenje o Zelenoj knjizi o izvedivosti uvođenja stabilizacijskih

obveznica od 11. srpnja 2012. – ECO/326 – CESE 1576/2012.

10. Vidjeti mišljenje o Preporuci za Preporuku Vijeća o provedbi širokih

smjernica za ekonomske politike država članica čija je valuta euro od 13.

veljače 2013. – ECO/336 - CESE 1932/2012.

11. Vidjeti mišljenje o dokumentu Deset godina kasnije – koja je budućnost

eura: gospodarska i politička budućnost EU-a i novi Ugovor od 22.

svibnja 2013. – ECO/334 - CESE 1929/2012 i Preporuci za Preporuku

Vijeća o provedbi širokih smjernica za ekonomske politike država članica

čija je valuta euro od 13. veljače 2013. – ECO/336 - CESE 1932/2012.

OECD je nedavno priznao nedostatke u svom predviđanju uzrokovane

djelomično podcjenjivanjem sinkrone mjere štednje u europodručju.

Vidjeti Predviđanja OECD-a tijekom i nakon financijske krize: post

mortem, bilješka o politici Odjela za gospodarstvo OECD-a, http://www.

oecd.org/eco/outlook/OECD-Forecast-post-mortem-policy-note.pdf.

12. Vidjeti Komunikacije Komisije: Prema čvrstoj i istinskoj ekonomskoj i

monetarnoj uniji: uvod u instrumente konvergencije i konkurentnosti

(COM (2013) 165 final) i Prema čvrstoj i istinskoj ekonomskoj i monetarnoj

uniji: ex ante koordinacija planova za velike reforme ekonomske politike

(COM (2013) 166 final) od 20. ožujka 2013.

13. Vidjeti mišljenje o te dvije Komunikacije od 22. svibnja 2013. – ECO/348 -

CESE 3043/2013.

14. Vidjeti mišljenja o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o

provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih

neravnoteža u europodručju i Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta

i Vijeća o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža od

5. svibnja 2011. – ECO/286 – CESE 799/2011, te o Ekonomskoj i političkoj

budućnosti EU-a i novom Ugovoru od 22. svibnja 2013. – ECO/334 - CESE

1929/2012 i Godišnjem pregledu rasta: nadogradnji sveobuhvatnih

odgovora EU-a na krizu od 15. ožujka 2011. – EUR/001 – CESE 544/2011.

19

15. Vidjeti dva mišljenja ECO/334 i ECO/340 navedenih u 7. fusnoti.

16. Obavljena je revizija na temelju koje je sastavljen dokument za Komisiju

(„Osiguranje od nezaposlenosti diljem europodručja kao automatski

stabilizator: Tko ima koristi, a tko plaća?“), no Komisija nije sastavila

prijedlog o tome. U dvjema komunikacijama (COM(2012) 777 final/2 i

COM(2013) 690) spominje se fiskalni kapacitet europodručja i program

stabilizacije šireg područja primjene. Više informacija potražite na:

http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-837_en.htm Zašto

Komisija nije predložila program za osiguranje od nezaposlenosti u

europodručju?

17. Bijela knjiga o Europskoj socijalnoj politici: budući putovi Unije od 27.

srpnja 1994. – COM(94) 333 final.

18. Vidjeti mišljenje Za socijalnu dimenziju europske ekonomske i

monetarne unije od 22. svibnja 2013. – CESE 1566/2013.

19. Vidjeti mišljenje o Europskom minimalnom dohotku i pokazateljima

siromaštva od 10. prosinca 2013. – SOC/482 – CESE 1960/2013.

20. Vidjeti mišljenje o Komunikaciji Komisije – U smjeru oporavka s visokim

stupnjem zaposlenosti od 15. studenog 2012. – SOC/463 – CESE

1279/2012.

21. Vidjeti mišljenje o Komunikaciji Komisije – Akt o jedinstvenom tržištu II –

Zajedno za nov i rast od 16. siječnja 2013. – INT/655 – CESE 2039/2012.

22. Vidjeti mišljenje o Provedbi Lisabonskog ugovora: participativna

demokracija i građanska inicijativa (članak 11.) od 17. ožujka 2010. –

SC/032 – CESE 465/2010.

23. Vidjeti mišljenje o Načelima, postupcima i djelovanju za provedbu

članka 11. stavaka 1. i 2. Lisabonskog ugovora od 14. studenog 2012. –

SOC/423 – CESE 766/2012.

24. P7_TA(2014)0240

25. Vidjeti mišljenje o Komunikaciji Komisije – Strategija za učinkovitu

provedbu Povelje o temeljnim pravima u Europskoj uniji od 21. rujna

2011. – SOC/401 – CESE 1381/2011, SL C 376, 22.12.2011, str. 74. – 80.

26. Vidjeti mišljenje o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o

statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih

zaklada od 14. veljače 2013. – SC/036 – CESE 920/2013.

27. Vidjeti mišljenje navedeno u 29. fusnoti.

28. Vidjeti mišljenje o Europskoj godini građana (2013.) od 29. ožujka 2012. –

SOC/428 – CESE 822/2012.

29. Vidjeti mišljenje Građansko društvo koje je uključivije i otvorenije prema

imigrantima od 10. prosinca 2013. – SOC/479 – CESE 3210/2013.

Napomena: Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je Akcijski plan

za Europu na svojoj plenarnoj sjednici održanoj 29. travnja

(142 glasa za, 96 protiv i 12 suzdržanih).

Rue Belliard/Belliardstraat 991040 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

Izdao: Odjel za posjete i publikacije

EESC-2014-34-HR

www.eesc.europa.eu

© Europska unija, 2014Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da se navede izvor.

HRREG.NO. BE - BXL - 27

QE-01-14-620-HR-C

ISBN 978-92-830-2366-1

doi:10.2864/72726

Europski gospodarski i socijalni odbor