Dokumenti RSK04

8/11/2019 Dokumenti RSK04

http://slidepdf.com/reader/full/dokumenti-rsk04 1/423































































































































































sljednika Dàkule Veljka. Na kraju ove ta~ke je izvje{taj usvojen sa 37 glasova za, 2 prsuzdràna. Izabran je predsjednik i sekretar Skup{tine. Izabrano je Oblasno vije}e na prijmandatara Dàkule. Š...š

18. 05. 1992. – ponedjeljak Ustao sam oko 6,00 sati obrijao se i doru~kovao. Prema domu armije smo krenuli u 8,3dvoranu smo u{li u 8,50. Sa~ekali smo po~etak Skup{tine jer je jedna grupa poslanikop}ine imala kvar na autobusu pa se kasnilo. Na skup{tinu49 dolazi i Dr. Jovan Ra{kovi} i dr.Milan Babi}. Kaù pomirenje vode}ih Srba Krajine. Ako je tako dobro je. No usvojeizvje{taj o bezbednosnoj situaciji, 30 i ne{to zakona, Deklaracija o odnosu RSK i S50.Potaknuo sam raspravu o poloàju Z. Slavonije, o na{im izbjeglicama, mu{karcima. Tbune i osporavaju iz Ist. Slavonije. Svojim tvrdnjama osporavaju i sebe. Mo`da se neki ne smiju iznijeti na Skup{tinu ali se bojim da se ne}e ostvariti pokri}e cijelog prosto

Slavonije kako je to traèno naknadno da u|e u mirovni plan. Nije uzaludno ovaj gene Jovi}u rekao jo{ u prvom mjesecu da Podr. Slatina ne dolazi pod pokri}e. To }e izglenesre}u tako i ostati. Mala je korist sada traìti krivca – bolje je ne napraviti gre{ku negokrivca. Na{a sudbina je bila u na{im rukama, sada o tome odlu~uju drugi. Š...š22. 05. 1992. – petak Š...šProblem je nastao kad je javljeno da vojska vi{e ne}e kuvati za izbjeglice. Oti{liKomandu 5. korpusa da razgovaramo sa pukovnikom __________51 radi prehrane. Nije gabilo, nai{ao je general major Tali}52 – poznaje Mladena53 pa ga pita koga ~ekamo. Mladenobjasni a on ~as o politici kao vojnik, a ~as o vojsci kao politi~ar, te za{to smo se udr

Kninsku Krajinu, za{to nismo u Bosansku. Ja mislim lupa gluposti, koje sljepilo. Da ga jpitati prije 3 mj. za prognozu moglo bi biti Jugoslavija jedinstvena, armija jedinstvena, ami Bos. Krajina, vi ste bjeàli, mi vas branimo i tako u nedogled. Ni Vukovi}54 ni Tali} ne}epriznati {to nije napravio, a trebao je, a koje zlo je lo{im vojnim odlukama u~inio Uze55

Valjda je takva sudbina da glupi oficiri odlu~uju samo snagom autoriteta, ~inom a ne pai vojnim umje}em.

Izvornik, rukopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 596.

68

49 Skup{tina RSK odràna je u Kninu.50 Vidi: Dok. br. 98.51 U izvorniku ime izostavljeno.52

Momir, na~elnik {taba (1991.), te zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa 1992. godine.53 Kuli}.54 Vladimir, zapovjednik 9. (kninskog) korpusa JNA 1991. godine.55 Nikola, zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa JNA 1991. godine.



191992., velja~a 2.Glina

Izvje{}e deùrnih Stanice javne bezbjednosti Glina o o~evidu ubojstva ~etvero Hrvata u Bi{}anovu kod Gline

IZVE[TAJ DE@URNIHZa dan 02. 02. 1992.Od 06,00 – 18,00 ~asovaU 08,30 ~asova ekipa izi{la na lice mesta u Bi{}anovo na ubistvo Cekovi} Paje, CekoviCekovi} Jele i Muà Jane. Ekipa izvr{ila uvid i po dolasku u SJB sa komunalnim poduzdogovoreno o pokopu istih. Slijedi prijava po nepoznatom izvr{iocu.U 16,15 ~asova neispravni u slu`bi po zamjeniku komandira Simi} @eljka su zatGruborovi} Miodrag i Rebra~a Bogdan te je Rebra~a Bogdan isklju~en iz slu`be alkoholiziranosti.

Martinovi} MirkoOd 18,00 – 06,00 satiU navedenom vremenu nije bilo novosti.

Samardìja Jovo

Dostaviti:Na~elnikuKomandiru Arhiva

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 306.

201992., velja~a 2. Beograd Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju mirovnog plana Cyrusa Vanceana sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici pobunjenih Srba iz Hrvatske

SAOP[TENJE SA SJEDNICE PREDSJEDNI[TVA SFRJ

B e o g r a d, 02. februara (Tanjug) – Na pro{irenoj sednici Predsedni{tva SFRJ, kove~eras zavr{ena u Beogradu, postignuta je potpuna suglasnost svih u~esnika u prihvkoncepcije mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predloìo li~ni izageneralnog sekretara UN Sajrus Vens.

69



Sa sjednice je izdano saop{tenje koje glasi:“U Beogradu je u palati federacije 31. januara i 1. i 2. februara odràna sjedn

Predsjedni{tva SFRJ u pro{irenom sastavu, predsjedavao potpredsjednik dr. Branko KoU radu sjednice, pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, u~estvovali su najvi{i predst

Organa Federacije, republike Srbije i Crne Gore, predstavnici Republike Bosne i Hercegkoji saradjuju sa predsjedni{tvom SFRJ, predstavnici Srpske Krajine, Srpske ObSlavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO Zapadne Slavonije, Baranje i Zapadnog SSAO Zapadne Slavonije i predstavnici Skup{tine op}ina Krajine, Like, Banije i Korduradu sjednice u~estvovali su i predstavnici JNA: na~elnik General{taba oruànih snaga S56

Komandant Druge vojne oblasti,57 komandanti biha}kog58 i kninskog korpusa.59

Na sednici su razmatrana aktuelna pitanja u vezi sa angaòvanjem mirovnih snUjedinjenih nacija u Jugoslaviji.

Na sednici je postignuta potpuna suglasnost svih u~esnika o prihvatanju koncepta miroperacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predloìo li~ni izaslanik generalnog seUjedinjenih nacija gospodin Sajrus Vens.Svi u~esnici koji su predstavljali organe Federacije, Jugoslavensku narodnu arrepublike Srbiju, Crnu Goru, predstavnike republike Bosne i Hercegovine koji saradjuPredsjedni{tvom SFRJ, predstavnici SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema i SO ZapSlavonija izrazili su potpuno jedinstvo za prihvatanje ovog koncepta.

Predsjednik Skup{tine Srpske Krajine60 kao najvi{eg organa vlasti koji je – u skladu sUstavom – zamjenjivao i odsutnog predsjednika Krajine61, dao je punu suglasnost za konceptmirovnih operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji.TANJUG – Saop{tenje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ (br. 2.)

70

56 Blagoje Adì}.57 Milutin Kukanjac.58 [piro Nikovi}.59 Ratko Mladi}.60 Mile Paspalj.61 Predsjednik RSK Milan Babi} bio je prisutan na konzultacijama u Beogradu, ~ak je 1. velja~e 1992. uVlade RSK u Beogradu odrào 22. sjednicu Vlade RSK kojoj su, pored ~lanova Vlade, prisustvovali: Bo

Svetozar, potpredsjednik SO Glina; Medakovi} Nikola, predsjednik SO Pla{ki; Obradovi} Dmitar, predsjSO Vrginmost; Maljkovi} Radovan, predsjednik SO Petrinja; Bosni} Mile, predsjednik SO Slunj; Ga}e{apredsjednik SO Vojni}, @ivkovi} Milo{, predsjednik SO Karlovac – Krnjak; Dmitrovi} Branko, predsjedKostajnica; Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine RSK, Kati} Jovan i Borivoj Ra{uo, ~lanovi Biroa RSK u BOci} âslav, ministar vanjskih poslova SO SBiZS; Vi{ak Milan, predsjednik IS SO Dvor na Uni i Ratko Mzapovjednik 9. korpusa (kninskog) OS SFRJ. Vlada je donijela zaklju~ke:“...prihvata se vojno i polit. anga`. UN na liniji razgrani~avanja {to onemogu}uje agresiju hrv. oruànih snRSK.– JNA se ne moè povu}i iz RSK dok se ne potpi{e pol. rje{enje JU krize.– zahtjev da se UN angaùje na prostoru pograni~ne linije.– da se redefinira mirovni plan, da se Krajina ne ozna~ava kao prostor RH i da se demilitarizacija ne moè osamo na RSK ve} da se razgovara o recipro~nom odnosu.– da se odnosi rje{avaju mirnim putem i politi~kim pregovorima, a ne vojnom silom.– da je EZ pokazala pristranost te je potrebno da UN preuzme i politi~ko rje{avanje JU krize.” Vidi: HR-DVlada Krajine, zapisnik 22. sjednice Vlade RSK, Beograd, 1. velja~e 1992. godine.



U~esnici u radu sjednice obavje{teni su o sugestijama koje su predstavnici srpskih kdali podsekretaru Ujedinjenih nacija gospodinu Maraku Goldingu da se razmotre i u okmogu}nosti uzmu u obzir.

Na osnovu rezultata dana{nje sjednice Predsjedni{tvo SFRJ }e dati garancije Sabezbednosti da }e se osigurati nesmetan prihvat mirovnih snaga Ujedinjenih nacidelotvornu aktivnost i saradnja lokalnih organa vlasti u podru~ju mirovnih operacija ~imstvoreni svi uslovi za dono{enje odluke Savjeta bezbednosti o upu}ivanju mirovnih Ujedinjenih nacija u Jugoslaviju. Nadle`ni savezni organi, zajedno sa organima SrKrajine, Slavonije i Zapadnog Srema i Zapadne Slavonije, izvr{it }e neophodne pripreuspje{no ostvarivanje koncepta mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Pood svoje ustavne uloge i imaju}i u vidu ve} izraènu spremnost naroda kojeg predstPredsjedni{tvo SFRJ, kao vrhovna komanda oruànih snaga Jugoslavije daje pune garanslu~aju da iz bilo kojih razloga ne u~ine mirovne snage Ujedinjenih nacija pruìti svu zsrpskom narodu u Krajinama ukoliko bude napadnut od strane hrvatskih naoruànih snili ugroèn na drugi na~in”, kaè se u saop{tenju.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1074.

211992., velja~a 2. Beograd Pismo potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ generalnom sekretaru UN-a u kojem gaobavje{tava da su savezni organi i Predsjedni{tvo prihvatili mirovni plan, te o~ekujuupu}ivanje mirovnih snaga

Njegova EkscelencijaButros GaliGeneralni sekretar UN

Njujork Po{tovani gospodine!

@elim da Vas obavestim da je Predsjedni{tvo SFRJ sprovelo obimne konsultacije sarelevantnim ~iniocima u zemlji o dolasku i angaòvanju mirovnih snaga UN u skladkonceptom mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predloìo Va{ izaslanik gospodin Sajrus Vens.

U toku ovih konsultacija, obavljenih 31. januara i 1. i 2. februara, Predsjedni{tvo SFobezbedilo suglasnost za predloèni plan mirovnih operacija i angaòvanje snaga Ujedin

nacija i od strane predstavnika srpskog naroda na ugroènim podru~jima, koja }e prema9. Plana biti stavljena pod za{titu UN.Prihvataju}i dolazak mirovnih snaga, legitimni predstavnici stanovni{tva ovih podru~

izneli odredjene predloge, sa kojima je upoznat i podsekretar UN gospodin Marak Gul

71



prilikom svoje nedavne posete Jugoslaviji, koje je podràlo i sa kojima se saglasPredsjedni{tvo SFRJ da bi oni trebalo da budu razmotreni i uzeti u obzir. Medjutnezavisno od toga, nadle`ni savezni organi i Predsjedni{tvo SFRJ ovim putem daju pgaranciju Savetu bezbednosti za nesmetan prihvat i delotvornu aktivnost, kao i za sara

lokalnih organa vlasti u nazna~enim podru~jima, u cilju odràvanja mira i obezbedjuslova za miroljubivo i sveobuhvatno re{avanje jugoslavenske krize.Imaju}i ovo u vidu, Predsjedni{tvo SFRJ o~ekuje puno razumjevanje i podr{ku S

bezbednosti za {to hitnije dono{enje odluke o upu}ivanju mirovnih snaga UN u JugoslaPo{tovani gospodine Generalni sekretaru, primite i ovoga puta izraze na{eg najv

uvaàvanja.Za POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA

SFRJDr. Banko Kosti}


221992., velja~a 5.Vrginmost Odluka SO Vrginmost o prihva}anju koncepta mirovnog plana prihva}enog na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP]INE VRGINMOSTBroj: 9/1992.Vrginmost, 5. 2. 1992. godine

Na zajedni~koj sjednici Predsjedni{tva Skup{tine op{tine Vrginmost, Izvr{nog vSkup{tine op{tine Vrginmost i Poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine koji je odana 5. 2. 1992. godine razmatrana su pitanja u vezi prihvatanja koncepta mirovnog pOUN-a pa je zauzet slijede}i:

S T A V1. Daje se puna suglasnost dokumentu o prihva}anju koncepta mirovne operac

Organizacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji usvojen na pro{irenoj sjednici PredsjedSFRJ od 1. 2. 1992. godine.

2. Pozivamo sve politi~ke subjekte i tijela u Republici Srpskoj Krajini na jedinstvo i slo je osnovni preduslov za o~uvanje instituta vlasti, bezbednosti srpskog naroda i terina{e Republike.

72



Predsjednik Predsjednik Izvr{nog vije}a Skup{tine op{tineVaso Rokni} Dmitar Obradovi}

Š..........š,62 Šv.r.š, Š..........š,63 Šv.r.š

M.P.64

M.P.65


231992., velja~a 5.Glina Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva SO Glina na kojoj je razmatrana politi~ka situacija nakon {to je predsjednik Skup{tine RSK potpisao plan o slanju mirovnih snaga naokupirano podru~je Hrvatske

SKRA]ENI ZAPISNIK sa devete sjednice Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tine Glina koja je odràna da

II 1992. godine u prostorijama Izvr{nog vije}a (Vije}nica) s po~etkom rada u 11,00 saOvu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Ratnog predsjedni{tva Skup{tine opGlina Jovi} dr. Du{an i konstatovao da istoj prisustvuje:

1. Jovi} dr. Du{an, predsjednik 2. Kora} Milan, ~lan3. Martinovi} Milan, ~lan4. Roksandi} Petar, ~lan5. Balti} \uro, ~lan6. Todorovi} Ilija, ~lan7. Davidovi} Du{an, predstavnik I. Brigade “Dragi{a Stefanovi}”8. Bjelajac Ilija, predstavnik TO – prostorne strukture9. \uro Turopoljac, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje10. Vlado Jagli}, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje11. Todorovi} Milan, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje12. Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina13. Bogdani} Svetozar, podpredsjednik Skup{tine op{tine Glina14. Dragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina15. Mom~ilovi} Du{an, na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina

73

62

Potpis ne~itak.63 Isto.64 Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost, Izvr{no vije}e.65 Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost.



16. Miljevi} Rade, ~lan Komisije za utvrdjivanje prava porodica poginulih boraca17. Josip Kova~evi}, predstavnik bezbednosti.

Jednoglasno i bez rasprave Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tina Glina utvrdislijede}i

D n e v n i r e d1. Upoznavanje s aktuelnostima vezanim za dolazak mirovnih snaga UN-a i davanje o

o potpisivanju suglasnosti na Plan gosp. Sajrusa Vensa sa strane predsjednika SkupRepublike Srpska Krajina Mile Paspalja,

2. Razno.Ta~ka 1.

Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Ratnog predsjedni{tva Jovi} dr. Du{anprovedene rasprave u kojoj su u~estvovali Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skuop{tine, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina Mile Paspalj, ~lanovi Rpredsjedni{tva \uro Balti}, Milan Martinovi} i Ilija Todorovi}, sekretar Skup{tine op{Dragan Roksandi}, te pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje \uro Turopoljac, IliBjelajac, predstavnik TO – prostorne strukture i Davidovi} Du{an, predstavnik I Bri“Dragi{a Stefanovi}”, Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je doslijede}e

Z a k l j u ~ k e1. Podràva se i pozdravlja Odluka o prihvatanju Vensovog plana dolaska mirovnih s

Ujedinjenih nacija uz dodatne garancije koje je dalo Predsjedni{tvo Jugoslavije i JNA.2. Smatramo da je ovo samo realizacija odluka sa sastanka svih politi~kih i vo

rukovodstava Okruga Banije i Korduna odrànog 17. I. 1992. godine u Glini kojaobavezivala i Predsjednika Republike Srpska Krajina i Predsjednika Skup{tine RepuSrpska Krajina po pitanju prihvatanja plana mirovnih snaga UN-a.

3. Republika Srpska Krajina od prvog momenta bori se za najsvjetlije ciljeve Srpnaroda, za opstanak u Jugoslaviji sa cjelokupnim srpskim narodom, a protiv secesionisusta{ko-fa{isti~ke i genocidne politike spram Srpskog naroda sa strane Hrvatske.

4. Od prvog momenta otpora narod Republike Srpska Krajina u svojim odlukama, po{Ustav Jugoslavije i njeno Predsjedni{tvo.

5. Bore}i se za Jugoslaviju i Srpski narod u njoj ne moèmo prihvatiti secesionistpona{anje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a u odnosu na Jugosi njeno Predsjedni{tvo i to kad je u pitanju primjena Mirovnog plana gosp. Sajrusa Ven

Dosada{nja podr{ka Predsjedniku dr. Milanu Babi}u bila je logi~na radi sveop{teg uza mogu}nost korekcije pojedinih ta~aka Vensovog plana kroz “aneks”, a koje ne idu u srpskom narodu. Kako su do sada prakti~no iscrpljene sve mogu}nosti dogovora i dpoliti~kog uticaja na predloèni plan, na{i stavovi su jasni i nedvojbeni u odnosu na usodluke Predsjedni{tva Jugoslavije, a koje u potpunosti podràvamo. Na to nas obavezUstav Republike Srpska Krajina.

6. Osudjujemo istupanje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a

press konferenciji u Beogradu od 3. II. 1992. godine.66

74

66 Babi} je na konferenciji za tisak izjavio da je sjednica Predsjedni{tva ostatka Jugoslavije bila trodnevnida se “...milom ili silom prihvati mirovni plan, prijetnja vojnim udarom i totalnom blokadom Srbije p



Ovakove izjave i stavove smatramo li~nim stavovima Predsjednika dr. Milana Babi}astavovima srpskog naroda Krajine, a posebno srpskog naroda Op{tine Glina.

7. Budu}i da ove dogadjaje smatramo sudbonosnim za cjelokupni srpski narodponajvi{e za srpski narod Krajine, zahtjevamo da se pod hitno sazove Skup{tina Repu

Srpska Krajina radi razmatranja novonastale situacije. Predlaèmo da se sjednica SkupKrajine odrì na prostoru Okruga Banije i Korduna.8. Povodom zadnjih istupanja biv{ih lidera stranke SDS gospodina dr. Jovana Ra{ko

gospodina dr. Du{ana Zelenbabe, i gospodina Jovana Opa~i}a, osudjujemo takove nastsmatramo ih direktnom borbom za vlast, kao i novu opasnost za jedinstvo srpskog narocjelini.67

Na postavljeno pitanje u toku sjednice a vezano za povla~enje pojedinih vojnih obveiz Brigade, odgovor je dao Ilija Bjelajac – predstavnik TO – prostorne strukture.

Po pitanju bezbednosti odredjenog broja ljudi iz sela Prijeke i ostalih mjesnih zajedkoje su nastanjene ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom, nakon provedene rasprave u kou~estvovali sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ilija Bjelajac, predstavnik [prostorne strukture, Ilija Todorovi}, ~lan, predsjednik Skup{tine Republike Srpska KrMile Paspalj, podpredsjednik Skup{tine op{tine Svetozar Bogdani}, pomo}nik za movaspitanje Vlado Jegli} i na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina Du{an Mom~ilovi},predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je donijelo slijede}i

Z a k l j u ~ a k o imperativnoj obavezi Stanice javne bezbednosti Glina i [taba TO – prostorne strukt

da organiziraju patrole i straè 24 ~asa, s tim da se obaveù organi Crvenog krsta i oCivilne za{tite u funkciji pomaganja preìvljavanja Hrvata u 5 mjesnih zajednica, kzaklju~ak o jednakoj primjeni zakona na podru~ju Op{tine Glina bez obzira na nacionavjersku pripadnost jer je to jedini uslov da se stvori pravna dràva. U tom cilju bilo bi dda se izvr{i zamjena milicijskih jedinica na podru~ju Krajine.

Na prijedlog Rade Miljevi}a i na~elnika Stanice javne bezbednosti Glina Mom~iDu{ana, jednoglasno je doneseno slijede}e

R J E [ E N J EIzdavanje propusnica za slobodno kretanje na teritoriji Op{tine Glina izuzima s

nadle`nosti Skup{tine op{tine Glina i prenosi se u nadle`nost Stanice javne bezbednGlina.II

Postoje}e propusnice povla~e se iz opticaja po~ev{i od 10. II. 1992. godine i predStanici javne bezbednosti koja ima obavezu da u skladu sa vaè}im propisima RepuSrpske Krajine oblikuje izgled nove propusnice.

75

Krajini...”, vidi: Hronologija 1990.-1995., Dokumentacioni centar Republike Srpske, dostupno http://www.dcrs.org, str. 62.67 Dr. Jovan Ra{kovi} najavio je povratak i obnovu rada SDS-a u Zagrebu, Splitu, [ibeniku i drugim hrvatgradovima, tvrde}i da je ta stranka sa~uvala mostove prema hrvatskom narodu i da mu pruà ruku, vidi : h www.hic.hr/ZZ-spomenar04.htm.



IIIOvo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom gla

Republike Srpska Krajina.Na postavljeno pitanje od strane ~lana Ratnog predsjedni{tva Petra Roksandi}a a ve

za snabdjevanje ogrijevnim drvetom ranjenih boraca i porodica poginulih boraca, odgovdao predsjednik Izvr{nog vije}a Milan Kora} na samoj sjednici.Povodom zahtjeva Ratnom predsjedni{tvu upu}enog od strane [taba TO Op{tine Glin

radi utvrdjivanja statusa svakog poginulog borca Op{tine Glina, i provedene rasprave usu u~estvovali, Rade Miljevi} ~lan Komisije, Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skuop{tine, \uro Turopoljac i Vlado Jagli}, Milan Todorovi}, pomo}nici k-danta za moravaspitanje i sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ratno predsjedni{tvo Skupop{tine Glina zauzelo je stav da se spisak poginulih boraca vrati Komisiji na doradu s tse Komisija popuni sa odgovaraju}im profilom stru~njaka – pravnika radi pravituma~enja zakonskih propisa.

Po{to se vi{e niko nije javio za rije~, rad ove sjednice zaklju~en je u 15,10 sati.Broj: 01-311/92.Glina, 5. II. 1992. godine –

RATNO PREDSJEDNI[TVOSKUP[TINE OP[TINE G L I N A

Z a p i s n i ~ a r: P r e d s j e d n i k:Ivkovi} Milka, s.r. Jovi} dr. Du{an

Preslika, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 7.

241992., velja~a 5.

Petrinja Zapisnik sastanka Ratnog predsjedni{tva SO Petrinja na kojemu je razmatrana politi~ka situacija na okupiranom podru~ju RH nakon prihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea

SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA RATNO PREDSJEDNI[TVOBroj: 1-46/92Petrinja, 05. 02. 1992.

76



Z A P I S N I K sastavljen dana 05. 02. 1992. godine, na sjednici Ratnog predsjedni{tva Skup{tine Op

Petrinja u pro{irenom sastavu, odrànoj u zgradi Op{tine Petrinja, sa po~etkom u 10,00

Prisutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva1. dr Radovan Maljkovi}, predsjednik 2. Ranko Dodo{, ~lan3. Nikola Bandur, ~lan4. Miroslav Srbljanin, ~lan5. Vojislav ]ori}, ~lan6. Boò Bajlovi}, ~lan7. Milan Karapandà, ~lan8. Nikola Vujanovi}, ~lan9. puk. Slobodan Tarbuk, ~lanOdsutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva1. ppuk. êdo Trajkovi}2. Ranko Bursa}3. Milo{ Lon~arevi}4. Du{an ]orkovi}5. puk. Rumenko Di{ovi}Ostali prisutni1. Milan Oblakovi}

2. Drago Pro{i}3. Ana Ercegovac4. Jovan @ivkovi}5. Milan [orak 6. Veljko Jasi}7. Simeon Ljubojevi}8. \uro Dedi}9. Milo{ Cvetkovi}10. Du{anka Pre~anica

U drugom dijelu sjednice su prisustvovali i Marko Bukva, iz vije}a Sindikata SrbMilinko Sandi} iz vije}a Saveza Sindikata Krajine.Za sjednicu je predloèn slijede}i

D N E V N I R E D1. Aktuelna politi~ka situacija;2. Ostala pitanja.

Koji je jednoglasno usvojen. Ad 1.

Radovan dr. Maljkovi}, predsjednik Ratnog predsjedni{tva u uvodnom izlaganju po je kra}i izvje{taj sa sjednice predsjedni{tva SFRJ, odràne u Beogradu koja je trajala via po~ela je 31. 01. 1992. godine.

77



Pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, sjednici su prisustvovali predstavnici BosHercegovine, Crne Gore, Krajine i Vlade Srbije. Tema sjednice je bila prihva}anje planS. Vensa za mirno razrje{enje krize u Jugoslaviji. S jedne strane bio je taj plan, a s drugenastojanje predsjednika RSK g. Babi}a68 da se plan moè prihvatiti uz odgovaraju}e dopunei izmjene. Dr. Maljkovi} dalje navodi da je traìo da konzultira borce i narod, ali je odlutome da li se plan prihvata ili ne trebala biti donesena u toku sjednice. Nakon {to je iglavne crte plana: da }e snage UN garantirati sigurnost narodima na prostoru Krajine; vojska povla~i; da oru`je TO ide u skladi{te; da su jedine oruàne snage na podru~ju Ksnage UN i civilne milicije, nastavio je da su traène dodatne garancije nakon ~ega suuvjeravanja da UN snose potpunu odgovornost, te da }e u slu~aju potrebe JNA i srpski nza{titi srpski narod Krajine, odnosno da }e u slu~aju neprihvatanja plana Krajina ratsama. Predsjednik RSK Mile Paspalj69 potpisao je odnosno dao suglasnost na ovaj plan u~emu su ga podràli dio predsjednika op{tina Banije i Korduna.

Puk. Slobodan Tarbuk u svojoj diskusiji je naglasio da nije mudro gurati ovaj narod u i krvoproli}e, te da u tom smislu podràva plan g. S. Vensa. Isti~e da je to {ansa da strateprednost pre|e na Jugoslaviju, a realizacijom mira narod }e se mo}i posvetiti svakodneposlovima.

Dr. Maljkovi} je dodao da UN nije na liniji razgrani~enja zato {to ne èli sudjelovpoliti~kom razrje{enju za koje }e se stvoriti uvjeti njihovim dolaskom, pa neka se narona demokratski na~in izjasni kakvo rje{enje èli.

Puk. Begovi}70 je podr̀ ao izlaganje puk. Tarbuka te dao i svoj glas podr{ke planu. Dod je da treba razmi{ljati o spremnosti naroda da ako to ne bude trebalo bude sposoban dbrani.

Mr. \uro Dedi} je istakao da se primjenom plana g. S. Vensa pronalazi razrje{en jugoslavenske krize koje bi obuhvatilo i srpsko pitanje. Plan g. S. Vensa je realnost nijedan strate{ki cilj srpskog naroda nije poreme}en, i sada se otvara mogu}nost dpostignuto o~uva i sankcioni{e me|unarodnim dokumentima.

Ranko Dodo{ je naglasio da je prihvatanje plana g. S. Vensa ipak bolje nego daljeOsnovni cilj je postignut i sada je osnovno da se u ovim uvjetima narodu osigura sigurn

Simo Ljubojevi} je pored traènja rje{enja na politi~kom planu naglasio potrebu stavu prvi plan razrje{enje i problema u privredi, za{to je potrebno povezati se sa Vladom Privrednom komorom i strukovnim udruènjima.

Jovo @ivkovi} smatra da se malo kasni sa tuma~enjem plana g. S. Vensa, te da s njimupoznati narod, koji se sve vi{e vra}a u Petrinju.

Milan Karapandà u tom smislu je istakao odre|ene poslove koje provodi Stanica Jabezbednosti, izme|u ostalog je i najavio novu regulaciju prometa.

Nikola Vujanovi} se u svojoj diskusiji suglasio sa planom g. S. Vensa. Smatra prioriti potrebnim rje{iti sva de{avanja oko op{tinske vlasti u Petrinji, jer se u ovakvim uvjetimoè raditi. Kao primjer navodi kra|e, za koje se krivi op{tinska vlast, a vojska ~uvvitalne objekte. Tako|er isti~e potrebnim rje{iti pitanje i nastale probleme u [tabu TO, jeon kao ~lan tog {taba podnio ostavku, èli podnijeti izvje{taj i na osnovu toga da se docjene o njegovom radu. Stvari treba ra{~i{}avati i razrje{avati stavljaju}i u prvi planaroda.

78

68 Milan.69 Predsjednik Skup{tine RSK.70 Milan.



Dr. Maljkovi} je nakon toga istakao da se bojao nejedinstva i nesloge jer u svakodnetrenucima nismo zreli kolektivni interes stavili ispred li~nog, a za{to na primjer kra|e, pli ubistva od kojih se op{tinska vlast ogra|uje. Ne smije se dozvoliti lopovluk pod firmnacionalne mr`nje.

Drago Pro{i} je podrào plan g. S. Vensa te kao naredne zadatke isti~e povratak lpro~i{}avanje i ja~anje vlasti u Krajini te ja~anje i razvijanje privrede. Apelira na prevanesloge, poziva na me|usobno uvaàvanje i po{tovanje.

Nakon toga Ratno predsjedni{tvo Skup{tine Op{tine Petrinja u pro{irenom sastdonijelo je slijede}e zaklju~ke:

1. Prihva}a se koncept mirovnog plana UN o rje{enju krize u Jugoslaviji.2. Dajemo podr{ku predsjedniku Skup{tine Republike Srpska Krajina Mili Paspalj k

u ime Skup{tine potpisao suglasnost predsjedni{tvu SFRJ o primjeni plana g. S. Venteritoriji Republike Srpska Krajina.

3. Smatraju}i ovaj plan me|unarodnom pomo}i srpskom narodu da u miru izrazi sv

istorijsku volju na demokratski na~in za o~ekivati je podr{ku i anga`man svih graOp{tine Petrinja u sprovo|enju ove mirovine operacije, jer je u interesu svih njih samih.Drugu mogu}u alternativu poznatu kao rat ovo Ratno predsjedni{tvo ne moè prihva

jer bi narod bio doveden u propast i tu istorijsku odgovornost ne moè preuzeti.4. Predlaè se Skup{tini Op{tine Petrinja da prihvati ove zaklju~ke.– j e d n o g l a s n o –Na prijedlog Nikole Bandura, a radi razrje{avanja teku}ih i spornih pitanja donesen

slijede}i zaklju~ci:1. Zaduùju se dr. Maljkovi} i M. Karapandà da u {to skorije vrijeme kontaktiraju

pukovnikom Tarbukom radi realizacije nekih danas navedenih pitanja.2. Da se organizira i odrì zajedni~ka sjednica Ratnog predsjedni{tva i {taba TO. Ad 2.

Marko Bukva i Vije}e Saveza sindikata Srbije i Milinko Sandi} iz Vije}a Saveza SinKrajine govorili su o sindikalnom organiziranju u Krajini i zadatku da se formira sindikpovjereni{tvo u Petrinji. Do izbora i stvaranja uvjeta za njih povjereni{tvo bi trebalo bpet ~lanova i njihov zadatak je organiziranje sindikalnih povjerenika u preduze}ima i drustanovama. Zajedno sa op{tinskim organima povjereni{tvu se treba priklju~iti saradpreduze}ima i odgovaraju}im institucijama u op{tinama Srbije zaduènim za Petrinju.

Nakon kra}e diskusije donesena je Odluka da se u Op{tini Petrinja formira sindikapovjereni{tvo u koje se imenuju: Milan [tekovi}, Dragan Gravorac, Ranko Kova~evi}, Resanovi} i \uro Dedi}.ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK RATNOGDu{anka Pre~anica, dipl. prav. PREDSJENDI[TVA:

Radovan dr. Maljkovi}, Šv.r.šM.P.71

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 2.

79

71 Okrugli pe~at: RSK, SO Petrinja.



251992., velja~a 6. Knin

Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Z A P I S N I K sa 23. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne dana 6. 02. 1991. godine, u zgop{tine, soba broj 51.Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr. Milan Babi}, Du{an Vje{tica, Vaso LMilan Bauk, Branko [impraga, Lazar Macura, Vuka{in Babi} i Du{an Badà.Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik V

predloìo je slijede}iD n e v n i r e d

1. Dono{enje Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajin2. Dono{enje Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacijanjihovog sjedi{ta.3. Razmatranje zahtjeva za sazivanje sjednice skup{tine Republike Srpske Krajine.4. Dono{enje Odluke o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata za puRepublike Srpska Krajina.

Rasprava po dnevnom redu Ad.1.

Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi}, te je istakao dgospodin Golding nakon obavljenih razgovora zatraìo kartu sa ucrtanim op{tinama KraOn je po staroj karti svrstao op{tine koje bi bile pod za{titom Ujedinjenih Nacija. PredsjBabi} mu je iznio primjedbu da se Krajini pripojila jo{ jedna tre}ina op{tina koje suukinute, a sad su nanovo formirane, te je nabrojio Vrliku, Drni{-Petrovo Polje, Brati{kMedak, Vrhovine, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-Caprag i Oku~ani. Dr. Milan Babi} jeistakao da nije formirana op{tina Vrhovine, a u toku je formiranje op{tina Vrlika, DBrati{kovci i Skradin. Formirane op{tine su: Medak, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-COku~ani.Te op{tine su izabrale svoje poslanike u Skup{tinu Republike Srpska Krajina i saneophodno dono{enje ovog Zakona. Zatim je dr. Milan Babi} pro~itao predlog Zakonprivremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.Du{an Badà je istakao primjedbu da se uvrsti op{tina Zemunik Gornji-Smokovi}.Dr. Milan Babi} kaè da treba uvrstiti Teslingrad i Perjasicu koja je bila u op{tini Duga Du{an Vje{tica predlaè naziv za op{tinu Medak da bude Isto~ni Gospi}-Medak.

Dr. Milan Babi} jo{ predlaè za op{tinu Brati{kovci naziv, po ranijoj op{tini Brati{kSkradin.Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.

80



Jednoglasno je donesen Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike SrKrajina.Isti se prilaè zapisniku pod jedan i ~ini njegov sastavni dio. Ad.2.

Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi} te je pro~itao tpredloga Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstava i posebnih organizacija van njisjedi{ta. Istakao je predloge na ~lan 6. iste Uredbe da sjedi{te sjeverno-dalmatinskog obude u Kninu, Li~kog u Gra~acu, Kordunskog u Vojni}u i Banijskog u Dvoru.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Uredba o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organvan njihovog sjedi{ta.Ista se prilaè zapisniku pod dva i ~ini njegov sastavni dio. Ad.3.

Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade, dr. Milan Babi},istakao da je Vlada Republike Srpska Krajina du`na donijeti izvje{taj Skup{tini povorazgovora sa ~lanovima predsjedni{tva Jugoslavije o mirovnoj inicijativi organiUjedinjenih nacija, zbog promjenjenih okolnosti i stavova predsjedni{tva SFRJ i rukovoSrbije prema Republici Srpska Krajina.Na osnovu Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatraì sazivanje sjednice SkupPredsjednik Skup{tine je duàn da zakaè sjednicu Skup{tine na zahtjev Vlade sa tutvr|enim dnevnim redom.Dr. Milan Babi} predlaè da se uputi zahtjev Predsjedniku Skup{tine da zakaè sjedniponedjeljak 10. 02. 1992. godine u 12 ~asova u Kninu, sa slede}im dnevnim redom:1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajinosnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine.3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenjao mirovnoj inicijativi Ujedinjenih Nacija.U slu~aju da predsjednik Skup{tine na sazove sjednicu predlaè da se poslanici ponavedenog datuma, da saslu{aju izvje{taj i mi{ljenja Vlade te da odlu~e dali }e sainformaciju ili }e se odràti sjednica Skup{tine.Vuka{in Babi} kaè da Banijska grupa zahtjeva odràvanje sjednice Skup{tine van KninVaso Leàji} kaè da se sjednica Skup{tine saziva u Kninu kao administrativnom ceRepublike Srpska Krajina.Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je usvojen zahtjev za sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska KrajTa~ka tri se prilaè zapisniku i ~ini njegov sastavni dio. Ad.4.

Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da u na{em sisfinanciranja funkcioni{u zakoni od pro{le godine, {to se ti~e naplate poreza od prodprometa proizvoda i usluga. U Srbiji se radi po novom Zakonu i sve da`bine preformulisane na ime poreza. Milan Bauk predlaè da se preduze}u za puteve procentuodredi koliko i koja vrsta benzina mu pripada i predlaè 20% poreza. Jo{ dodaje da je

81



preduze}e po~elo sa radom, ali bez direktora. Dogovoreno je da se za sutra pripreme pri imenuju direktori.Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih deriva

puteve Republike Srpska Krajina.Ista se prilaè zapisniku pod ~etri i ~ini njegov sastavni dio.Time je dnevni red iscrpljen.Dr. Vaso Leàji} je obavjestio predsjednika i ~lanove Vlade da su u Kninu boravili predsVisokog komesarijata za izbjeglice, Unicef-a SIV-a i predsjednik Crvenog krsta Jugos Apeluju na predstavnike vlasti da im omogu}i rad po humanitarnim principima na niKrajine, da bi izdvojili nov~ana sredstva za izbjeglice na podru~ju Republike Srpska KSjednica je zavr{ila sa radom.ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK VLADE

Borka Lali} Dr. Milan Babi}

Preslika, strojopis, }irilicaHR-DAZD, Vlada RSK

261992., velja~a 6. Knin Priop}enje sa sjednice Vlade RSK o novoj teritorijalnoj organizaciji na okupiranom podru~ju RH

Saop{tenje sa sjednice vlade RSK odràne dana 06. 02. 1992. u KNINU.Na dana{njoj sjednici vlada je razmatrala i usvojila na osnovu ~lana 87 pravilnika Skuzakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji RSK. Ovim Zakonom utvr|eno je da terito

RSK ~ine teritorije slijede}ih op{tina:Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Slunj, Vojni}, Vrginmost, GDvor, Kostajnica, Petrinja, Gospi} Istok, Medak, Teslingrad, Vrhovine, Pla{ki, KarlovKrnjak, Sisak – Caprag, Oku~ani, Vrlika, Brati{kovci – Skradin, Zemunik GornjSmokovi}, Petrovo Polje-Drni{, Perjasica.Zakonom je tako|er utvr|eno da grupe naselja koja su po ranijoj teritorijalnoj organiza~inila podru~ja op{tine kao {to su: Kistanje, Srb, Udbina, Plitvice, Topusko, Dubica, ildruga mogu pokrenuti postupak za dopunu ovog Zakona u smislu da se i ta podruorganizuju kao op{tine.Vlada je na dana{njoj sjednici donijela i Uredbu o na~inu vr{enja poslova ministarposebnih organizacija van njihovog sjedi{ta odnosno Uredbu o okruzima.Ovom Uredbom utvr|ena su 4 okruga:1. Sjevernodalmatinski sa sjedi{tem u Kninu

82



2. Li~ki sa sjedi{tem u Gra~acu3. Kordunski sa sjedi{tem u Vojni}u4. Banijski sa sjedi{tem u Dvoru.U Sjevernodalmatinskom okrugu su op{tine:

Knin, Obrovac, Benkovac, Zemunik, Brati{kovci, Petrovo polje i Vrlika,U Li~kom okrugu su op{tine:Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Medak, Teslingrad i Vrhovine.U Kordunskom okrugu su op{tine:Vojni}, Vrginmost, Slunj, Pla{ki, Perjasica, Karlovac i Krnjak.U Banijskom okrugu su op{tine:Dvor, Glina, Petrinja, Kostajnica, Sisak Caprag i Oku~ani.Vlada je na dana{njoj sjednici na osnovu poslovnika Skup{tine zatraìla sazivanje SkuRSK u ponedjeljak 10. 02. 1992. g. u 12 sati u Kninu ~ija je glavna to~ka dnevnog

Izvje{taj vlade o razgovorima vo|enim u predsjedni{tvu i izno{enje mi{ljenja Vlamirovnoj inicijativi UN.Slu`ba za informisanje

M.P.72

U Vrginmostu, 7. 2. 92. sekretar Borka Lali}


271992., velja~a 6. KninObavijest predsjednika RSK Milana Babi}a poslanicima Skup{tine RSK da je Vlada RSK sazvala sjednicu Skup{tine u Glini 10. velja~e, na kojoj }e se raspravljati o odlukama Predsjedni{tva SFRJ o mirovnom planu Cyrusa Vancea

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA REPUBLIKE

Broj: 02-1/1-1/92.Knin, 6. 2. 1992. godine

POSLANICIMA SKUP[TINEREPUBLIKE SRPSKA KRAJINA

– S V I M A –

83

72 Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost.



Obavje{tavaju se poslanici Skup{tine Republike Srpska Krajina, da je Vlada RepuSrpska Krajina na sjednici odrànoj 6. 2. 1992. godine kojom je predsjedavao predsjeRepublike Srpska Krajina dr. Milan Babi}, na osnovu ~lana 74. Ustava Republike SKrajina zatraìla sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina za ponedjelj

februara 1992. godine u 12 ~asova u op{tinskoj vije}nici u Kninu.Ukoliko bi predsjednik Skup{tine bio sprije~en da sazove sjednicu Skup{tine napnavedenog dana, Vlada poziva sve poslanike da prisustvuju sjednici Skup{tine 10. feb1992. godine u 12 ~asova u Kninu i da saslu{aju izvje{taj Vlade.

Za sjednicu se predlaè slijede}iD n e v n i r e d

1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajinosnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine i to

– Zakon o prekr{ajima,– Krivi~ni zakon,– Zakon o radnim odnosima,– Zakon o li~nom radu,– Zakon o javnim slu`bama,– Zakon o javnim preduze}ima,– Zakon o kolektivnim ugovorima,– Zakon o inspekciji rada,– Zakon o odlu~ivanju skup{tine op{tine u uslovima kada je Skup{tinu napustio odre

broj odbornika,– Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja

o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.PREDSJEDNIK REPUBLIKE

dr Milan Babi}, s.r.M.P.73

Preslika, strojopis, }irilica

HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.

281992., velja~a 7. Knin Priop}enje za javnost zaklju~aka Vlade RSK s 24. sjednice na kojoj je razmatran mirovni plan Cyrusa Vancea i stavovi pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ

84

73 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.



SAOP[TENJE ZA JAVNOSTVlada Republike Srpska Krajina na sjednici odrànoj 07. 02. 1992. god. u Kninu kojopredsjedavao Predsjednik Republike dr Milan Babi} razmatrala je sadràj i ishod Pro{sjednice Predsjedni{tva SFRJ74 koja je odràna 31. 01. 1992. godine u Beogradu koja je kao jedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa i tim povozauzela slijede}e zaklju~ke:1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posljedica koje mogu nastupiti na osnovu ishosjednice treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zza njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ.2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadràj plana Sajrusa Vte da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plana. U~esnradu sjednice stavljeni su u poziciju da odlu~uju o ne~emu s ~ijim sadràjem nisu upo{to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije.

Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je ne u pravcu analiziranja valjanosti stavplana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenuobzira na njegovu sadrìnsku neprihvatljivost.3. Posebnu pa`nju zasluùju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakteribeskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vre|anja i omalovaàonih koji nisu prihvatili politiku svr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bi oni trda budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti pod koj je trebalo donijesti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~kog pona{ne pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu.

Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov saprimjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina premaplanu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi diskriminaciji srpskog naroda – okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu– kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne moèmo prihvatiti. Navedene optpo na{oj ocjeni sra~unata je na to da u javnom mijenju izazove otpor prema rukovodssrpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno èljni rata i nasilja, `rtava i s

Vlada Republike Srpska Krajina onima koji izri~u te optu`be, u koje ako ih ponoveputa postoje opasnost da i mi poverujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski nu to da smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radprotiv njegovog jedinstva i da navodno ho}emo da izazovemo gra|anski rat, iako su se optu`bi sjedinili do neprepoznavanja.

Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno la javnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i je Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjedizri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e vaìti hrvatski zakoni i instiTo je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e vaìti hrvatski zakoni na teritoriji RepubSrpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj prkoji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji – teritoriji srpskog naroda

85

74 Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva vidi: Dok. br. 20.



primjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatnarodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svazna~ajna.

Ta izmjena vaàn je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu angaòvanja miro

snaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding75

ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekihizmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po nmi{ljenju pravednost plana je presudan faktor za trajnost razultata, koji }e proiste}i iz njrealizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na osnovu kojeg }e se angaòvati msnage UN, jeste i u tome {to je taj plan, uz njegov politi~ki sadràj koji ~ini cjelinu – posadràj koji nama nikada nije prezentiran, – a na toliko smo valjda imali pravo, prestosnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formalno pravni akt kojim }eokon~an ovaj rat.

Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka ta~ka u njemu koja ide na u{trb pravednlegitimnog interesa srpskog naroda, u mirovnom ugovoru izrazila bi se kao norma kojamorala po{tovati.Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna ukazuje da bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju, usmjereda se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene snas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. Paspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozorana to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa “njegovim” opredjeljenjto navodno prihvati.

Oni koji su ga zloupotrebili rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednika Repub

u njegovom odsustvu. Me|utim, u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nte je neosnovana svaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike.Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{t

obavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}komedije, istu obesnaìo svojim demantijem koji je uvaèn od Ujedinjenih nacija.

Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpiskapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela.

Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silomilom, s nama ili bez nas da }e uvaàvati bilo {ta, bilo kakav argument – pravni, politi~mo`da ljudski.

Najzad, spada u prvorazredno licimjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ u~inili iako su pozvani da u~ine), Republiku Srpsku Krajinu – priznaju njen Ustav u kada im je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koji su u~inili za to da svoju la` ubjedljivom. Njihova nevaè}a i neovla{tena odluka o narodnoj prihvatljivosti plana SaVensa za Republiku Srpska Krajina, opasna je.

Posljedice koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenumanifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Kpo svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upozn javnost, doma}u i svjetsku, da ne moèmo na sebe preuzeti odgovornost za sve ono

proistekne iz neovla{}enog i neodgovornog pona{anja drugih.

86

75 Marrack Goulding, stru~njak za mirovne operacije i podtajnik za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika



Ne bismo èljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila sutjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi preìvio srpski narod Republike Srpska Krai srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim.4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~enomda plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara interesrpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 91. godine izraènu vda ìvi u zajedni~koj dràvi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to èle. Svnaknadno mjenjanje na{eg stava u odnosu na isti – ni u ~emu izmjenjen plan Sajrusa Vnakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{ta smo dobili i potppodr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno.

Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uvaìle na{e legitimne, javnpoznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje, od nas razmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izraènom voljom srpskog naroda Republike SrKrajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene.

Od prava na samoopredjeljenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nami ne moèmo i nemamo pravo da odustanemo. Od tog svog prava moè odustati jedsrpski narod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku.5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko angaòvmirovnih snaga UN-a, odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajizja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina tna ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja opredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedinapripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina.

Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom RepubSrpska Krajina da zakaè referendum najkasnije u roku od mjesec dana o angaòvmirovnih snaga UN i politi~koj i dràvnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina i srpnaroda koji u njoj ìvi.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA

M.P.76 Dr Milan Babi}, Šv.r.š


291992., velja~a 7. Beograd Zapisnik sjednice Vlade Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija

87

76 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.



Zapisnik Sa sjednice Vlade SAO Zap. Slavonija odrànoj dana 07. 02. 1992. g. u Birou, BeogradPrisutni: Dàkula Veljko, Vukeli} Veljko, Mileti} Milenko, Sa{i} Ilija, Dopu|a Nikola, Bu

Mirko, [ipraga Vladimir, Vuki} Veljko.Dnevni red:1. Analiza aktivnosti i daljni zadaci Vlade2. Ostalo

Dàkula Veljko upoznaje prisutne sa obavljenim razgovorima u Staroj Gradi{ci u komBanjalu~kog korpusa. Razgovori su vo|eni na temu organiziranja i uspostavljanja civilneza podru~je zapadne Slavonije. [to se ti~e tehni~kih detalja iznosi da je za smje{taj osigurana tzv. vila u Oku~anima. Predlaè da se krene u akciju povratka naroda ZSlavonije, i to svaki ~lan Vlade za podru~je op{tine sa koje poti~e. Iznosi detalorganiziranja i uspostavljanja policije za ~ega su zaduèni Martinovi} Milanko i [panov77 iZrini} Milenko.

[to se ti~e organiziranja i uspostavljanja op{tinskih {tabova TO predlaè da se zaduì VVeljko. [to se ti~e plana OUN i njegove provedbe zaduùje se Sa{i} Ilija, a za organizpolicije Ga}e{a Drenko.Vukeli} V.: nagla{ava da je krajnje vrijeme da se donese operativni plan daljnjih aktivIznosi da je trenutno najbitnije pri}i organizaciji policije i TO i prihvatam prijedlog da TO zaduì Vuki} Veljko. [to se ti~e ostalih predloènih ne èli se izja{njavati jer ih dovopoznaje. Iznosi da je u dogovoru sa Goranom Hadì}em osigurano 10 automobila za potVlade.Dàkula V.: {to se ti~e osiguranja povratka vozila od MUP-a i Pokrajinskog SUP-a zadse Sa{i} Ilija. Postavlja pitanje da li funkcioni{e Savjet Vlade Zap. Slavonije.Sa{i} Ilija upoznaje prisutne sa nekim mogu}im rje{enjima, zapo{ljavanja na{ih ljudi u da mirovne snage do|u na na{e podru~je (uslu`ne djelatnosti) jer prakti~no postmogu}nost zapo{ljavanja na jednog vojnika jedan radnik, pa i vi{e.[impraga Vladimir isti~e da je slijedom aktivnosti koje nam predstoje premalo, tj. dmoramo hitno kadrovski oja~ati, ne kao Vlada i ~lanovi Vlade, ali {to se ti~e aktivnosti angaòvati pojedine ljude. Mislim da }e najve}i teret ako do|e do ostvarenja mirovnog pimati policija i bojim se da Ga}e{a Drenko ne}e mo}i udovoljiti {to se ti~e stru~nosti,tako i u odnosu na tenzije koje postoje prema njemu zbog toga {to nije bio na podru~ju Slavonije u vrijeme ratnih dejstava.Dàkula V.: Krajnje dobronamjerno sam shvatio izlaganje [imprage, a imenovanje Ganisam mislio da bude ministar ve} da bude spona izme|u Vlade i stru~nog tima koji radorganiziranju policije. Ukoliko svi tako smatraju, slaèm se da ga ne postavljamo, a odioznosti posla da ja radim na tim poslovima.Sa{i} Ilija: Kad je rije~ o tenzijama veliko je pitanje prema kome sve one ne postoje, sveukupne situacije, a pogotovo u Oku~anima mislim da bi ba{ Drenko mogao taj pobavljati.

88

77 Rade.



Vukeli} Veljko: Isti~e problem nepokrivenosti resora informisanja {to nismo smjeli zapopa predlaè da se to pokrije sa Milun Karadì}em, po{to E}imovi} Du{an ne}e to da raZaklju~ak je da se obavi razgovor sa Karadì}em i da se vidi da li moè udovoljitposlovima zbog zdravstvenih razloga.

Dàkula V.: Predlaè da Sa{i} uputi protest OUN, ambasadi SRNJ, {tampi, u vezi ru{ilaaktivnosti usta{a na podru~ju Zap. Slavonije, {to se i prihva}a. Daje na razmi{ljanje prda se fuzioni{u SAO Isto~na i Zapadna Slavonija.[impraga V.: Predlaèm da se formira kordinaciono tijelo, a ne da se ide na fuzioniraNagla{ava problem uspostavljanje socijalnog staranja tj. tijela koje }e to voditi.Sa{i} Ilija predlaè da svi preuzmemo obavezu obilaènja zbjegova.Bukva Mirko upoznaje prisutne da je Savjet Vlade, koje bi trebalo imenovati danas, uzsebi u zadatak da pripremi prijedlog teritorije koja bi sa~injavala Zap. Slavoniju, tako ve}inu ~inilo srpsko stanovni{tvo. Radom Savjeta koordinira Marko Priji}.78

Nagla{ava problem povratka koji je neizostavan uz MUP.U daljem radu dogovoreno je da Savjet pripremi kartu Zap. Slavonije i da se na slijedsjednici dogovori o istom i iza|e u javnost.[impraga Vladimir upoznaje prisutne sa zahtjevom Vlada Srbije za dostavljanje podataljudskim `rtvama i {tetama na podru~ju Zap. Slavonije, {to je dostavljeno SANU.Zaklju~eno je da se slijede}a sjednica odrì u Oku~anima u slijede}u srijedu.Zavr{eno u 18,30 h.

Zapisni~ar:Vukeli} Veljko

Izvornik, rukopis, latinicaHR-DASB, OV SOZS, kut. 1.

301992., velja~a 9.

Vojni} Poziv predsjednika Kluba poslanika Skup{tine za Baniju i Kordun predsjedniku SOVrginmost da hitno po{alje poslanike u Glinu na Skup{tinu RSK

Poslano u Vojni} u 10,30 sati79

Predsjedniku op{tine _____________– h i t n o –

89

78 O elaboratu kako posti}i srpsku ve}inu na podru~ju zapadne Slavonije vidi: Dok. br. 51.79 Dopisano rukom.



Molimo Vas da hitno obavijestite Va{e poslanike u Skup{tini Srpska Republika Kraji}e se sastanak Kluba poslanika za Baniju i Kordun odràti u nedjelju 9. 2. 92. u 12,00 sprostorijama SUP-a Glina.

Predsjednik Kluba poslanika

za Baniju i Kordunprim. dr. Spiro Kosti}, Šv.r.š


311992., velja~a 9.Glina Zapisnik Skup{tine RSK koju je sazvao predsjednik Skup{tine Mile Paspalj

Glina, 9. 2. 92. 12 hKlub zastupnikaMile Paspalj

Mile Marti}: Posljednjih mjeseci Babi}80 je do{ao u koaliciju sa dr. Mi}unovi}em,81 Jovi}em,82

koji nastoje da ru{e srpsko rukovodstvo.– nisam pozvan na sjednicu predsjedni{tva– vr{i se manipulacija sa srpskim narodom– nije ta~no da su Kninjani protiv Vensovog plana, onaj protestni miting je skupljen od i dijela Babi}evih pristalica– pozivam zastupnike da izglasaju nepovjerenje Vladi Krajine, kao i meni.Bosni} Mile Ja sam isto da se plan prihvati ali mislim da smo skup{tinu trebali imati u Kninu kojtrebao prisustvovati Babi} pa da mu kaèmo u lice. Mi nemamo vremena provo

referendum iako bi to bilo najmjerodavnije. Ja apelujem na sve vas da ovaj plan prihvatimo i da o~uvamo jedinstvo.Dragi~evi}83 – prihvata plan, s tim da se u daljnjim pregovorima ugrade oni nedostaci kojiizostavljeni kao Sisak-Predgra|e, Caprag i drugi za razmje{taj mirovnih snaga.Moli zastupnike da se danas na sjednici prihvati plan, a pitanja vladi da se raspravredovnoj sjednici.

90

80 Milan, predsjednik RSK.81 Dragoljub, predsjednik Demokratske stranke.82 Mirko, osniva~ i predsjednik Srpske narodne obnove i paravojne skupine “Du{an silni” koja je na rati{tHrvatskoj djelovala pod zapovjedni{tvom OS SFRJ i Slu`be dràvne sigurnosti Republike Srbije.83 Lazar.



Vu~kovi}84 – zamjera predsjednicima SO-u za{to bar nisu sazvali SO da se odrede preVensovom planu.– zahtjeva da se Skup{tina ne opredjeljuje ukoliko ne prisustvuju li~ko-dalmatinske opa ako ne da se Skup{tina odrì u Kninu.

Paspalj replicira da na ovoj sjednici imaju ve} 3 delegata iz SO Knin a mislim dprisustvovati i ostali predstavnici kao i Babi} jer sam ga li~no pozvao. A}imovi}85 delegat iz Oku~ana daje punu podr{ku Paspalju u ime naroda SO.e.Dmitrovi}86 – Kostajnica zahtjeva da se sjednica SO-e obavezno odrì u Kninu gdje jsjedi{te Skup{tine i Vlade i da na sjednici prisustvuje i Vlada Krajine i da se stvari dov~isto.Bjelivuk 87 – Vojni} – u potpunosti se slaè sa Dmitrovi}em.Dobrovoljac zamjera nama svima zbog prepucavanja i nejedinstva gdje se vodi borba zmi smo mnogo puta prevareni a uglavnom zbog nejedinstva. Ne dozvolimo povla~oru`ja.Komandant bataljona iz Siska Predgra|a iznosi stav svojih boraca koji ne}e dozvoliti proru`ja. Sisak nije zauzet, ali da je zauzet ne bi se mogao odràti.


321992., velja~a 10. Knin Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Z A P I S N I K sa 25. sjednice Vlade Republike srpska Krajina, odràne dana 10. 2. 1992. godine, u zop{tine, soba br. 51

Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi} i ~lanovi Vlade DVje{tica, Petar [tikovac, Vaso Leàji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Vuka{in Babi}, DBadà, Lazar Macura, a bili su prisutni i Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda i BoRa{uo savjetnik u Birou Vlade u Beogradu.

Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, dr Milan Babpredloìo slijede}i

91

84

Nikola.85 Gre{ka, rije~ je o Du{anu E}imovi}u, kasnijem ~lanu Vlade RSK.86 Branko.87 Dragan.



D n e v n i r e d1. Utvr|ivanje dnevnog reda za sjednicu Skup{tine Republika Srpska Krajina.2. Rasprava o mirovnom planu Sajrusa Vensa.

RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad 1.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} te istakao da na osn

Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatraì sazivanje sjednice Skup{tine, a predsSkup{tine je duàn da zakaè sjednicu na zahtjev Vlade sa ta~no utvr|enim dnevnim red

Dr Milan Babi} predlaè da Vlada kao predlaga~ skine drugu ta~ku dnevnog reda glasi:“Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajinosnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine.” Predlaè da se za dana{nju sjednicu Skup{tine

ta~ka 1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika; i ta~ke 3. kbiti ta~ka 2. Izvje{taj Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.Drugih predloga nije bilo, te se ovaj predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je usvojen predloèni dnevni red za slede}u sjednicu Skup{tine. Ad. 2.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i pro~itao tekst p

Sajrusa Vensa. Zatim je dao primjedbe na ovaj plan i istakao da se iz plana treba brisatiHrvatska, jer iz plana proizlazi da je Krajina u Republici Hrvatskoj. Usput je pomenuo ovaj plan bio za nas prihvatljiv kad bi Krajina bila stavljena pod protektorat Ujedinj

nacija.Funduk Uro{ kaè da je Krajina Republika i ima svoju vlast. Kaè da pojedine grpoku{avaju razbiti sve {to je do sada u~injeno. Nama odgovara status da smo zasrepublika i da nismo u okviru Hrvatske.

Borivoje smatra da bi se trebalo pozvati na me|unarodnu konvenciju Ujedinjenih nachelsin{ke dokumente iz 1975. godine u kome se izri~ito kaè da ni jedan narod bez njeizri~ite izjave volje ne moè biti sveden na niì status, u konkretnom slu~aju nacionmanjinu. Kaè da je Vensov plan tehni~ko sredstvo Evropske zajednice koje nas svonacionalnu manjinu u Hrvatskoj i time rje{avaju taj dio jugoslovenskog problema. Istitrebamo traìti pravo na samoopredjeljenje, kao i pravo da u~estvujemo u svim pregovokoji se vode na bilo kom nivou u vezi Krajine.

Jednoglasno je data saglasnost da se Vensov plan usvoji uz primjedbe Vlade RepuSrpska Krajina, koje je i do sada isticala.

Mirovni plan Sajrusa Vensa se prilaè zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio.Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom.

ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK REPUBLIKEBorka Lali} dr Milan Babi}


92



331992., velja~a 10. Knin

Zapisnik izvanredne sjednice Skup{tine RSK koju je sazvao Milan Babi}, na kojoj jerazmatran plan dolaska mirovnih snaga na okupirano podru~je RH

Z A P I S N I K sa 1. sjednice vanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpska Krajina, odràne u Knop{tinskoj vije}nici, dana 10. 02. 1992. godine

Sjednicu Skup{tine Republike Srpska Krajina otvorila je Borka Lali}, sekretar Skupte istakla da je sjednica zakazana na zahtjev Vlade Republika Srpska Krajina, na osnovu74. Ustava Republike Srpska Krajina.Sjednici prisustvuju: predsjednik Republike Srpska Krajina dr Milan Babi}, Prvi minu Vladi, ~lanovi Vlade i predsjednik Vrhovnog suda Funduk Uro{.

Istakla je da sjednici ne prisustvuju predsjednik i potpredsjednik Skup{tine i da na osPoslovnika Skup{tine sjednicu moè voditi jedan od poslanika, te predlaè da Lazar Mvodi ovu sjednicu.

Nakon izvr{ene prozivke poslanika, utvr|eno je da je sjednici Sku{tine prisutno poslanika, te da Skup{tina ima potrebnu ve}inu i moè donositi pravovaljane odluke.

Borka Lali} je zatim obavijestila prisutne da je Vlada na dana{njoj sjednici, kao preddnevnog reda, sa ove sjednice Skup{tine skinula 2. ta~ku dnevnog reda koji su posSkup{tine dobili u pismenom obliku.

Drugih izmjena dnevnog reda nije bilo, pa je predsjedavaju}i dao dnevni red na usvaj Jednoglasno je usvojen slijede}i:

D n e v n i r e d:1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{

Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.Prije po~etka rasprave predsjedavaju}i Skup{tine Lazar Macura je pro~itao tele

podr{ke od dr Bogdana Magli~a, predsjednika Tesline fondacije i potpredsjednika srpameri~kog komiteta iz Los An|elesa.

RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/1 Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanikaSekretar Skup{tine Borka Lali}, obavje{tava prisutne da sjednici Skup{tine prv

prisustvuje poslanik iz novoformiranih op{tina, te je potrebno verifikovati njihove manPredsjedavaju}i Skup{tine moli verikacionu komisiju u sastavu: Bosni} Mile, Drag

Lazar i Ivani{ Ratomir da izvr{i pregled dokumenata predloènih poslanika. Verifikakomisija je pregledala dostavljene dokumente, te je predsjednik verifikacione komisijeBosni} istakao da je izbor proveden u skladu s Ustavom Republike Srpske Krajine i podizvje{taj o verifikaciji predloènih poslanika predlaè Skup{tini Republike Srpske Kraj

93



verifikuje mandate poslanika iz Op{tine Vrlika: Stojanovi} Milan, Zagorac RaStojisavljevi} Du{an, Vin~i} Slobodan, Trivi} Nikola, Arnaut Mirko, Kalini} @eljko; OTeslingrad: Toma{ Mirko, Dàkula Ilija, Boì~kovi} Rade, ûbilo Janko, Novkovi} MStani} Luka, Sitvuk Radojka; Op{tina Medak – Isto~ni Gospi}: Krajinovi} Milan, \akDu{an, Zagorac \ur|a, ûbrilo Rade, Kri~kovi} \or|e, Rogovi} Mile, Krnjak êdomir;Op{tina Petrovo Polje – Drni{: Beader De~an, Vuka{in Nedjeljko, Popac Bo{ko, LuMom~ilo, Beader Bo{ko, Obradovi} Mirko, Jankovi} Nikola; Op{tina Smokovi} – ZemGornji: Erceg \or|e, Berber Ilija, Prostran Jovan, Graovac Milan, Mari~i} \uro, ParentRade, Pucar Sa{a i Op{tina Brati{kovci – Skradin: Kresovi} [piro, [trbac Milan, PavaMilan, Svitlica @ivko, Baljak Milorad, Lali} Vitomir, Damjani} Slobodan.

Predsjedavaju}i Skup{tine Republike Srpske Krajina stavlja predlog verifikacionoj kona usvajanje.

Jednoglasno je izvr{ena verifikacija mandata poslanika iz navedenih op{tina.Odluka o verifikaciji mandata poslanika se prilaè zapisniku pod 1. i ~ini njegov sas

dio.Predsjedavaju}i Skup{tine zatim obavje{tava novoizabrane poslanike da prispotpisivanju sve~ane izjave.

Sve~ana izjava poslanika Skup{tine Republike Srpska Krajina iz op{tina: Vrlika, TeslMedak – Isto~ni Gospi}, Petrovo Polje – Drni{, Smokovi}, Zemunik Gornji i Brati{koSkradin potpisana je pred predsjedavaju}im Skup{tine dana 10. 2. 1992. godine. Istprilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{Vlade o mirovnoj inicijativi UN

Obrazloènje po ovoj ta~ci dnevnog reda dao je podpredsjednik Vlade Jovan Kati} istakao da je Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odrànoj 7. 02. 1992. godiKninu kojoj je predsjedavao Predsjednik Republike dr. Milan Babi} razmatrala sadràj i Pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ koja je odràna 31. 01. 1992. godine u Beograd je kao jedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa povodom zauzela slijede}e zaklju~ke:

1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posledica koje mogu nastupiti na osnovu ishosjednica treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zza njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ.

2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadràj plana SajVensa, te da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plaU~esnici u radu sadràjem nisu upoznati {to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije

Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je u pravcu analiziranja valjanosti stavoplana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenuobzira na njegovu sadrìnsku neprihvatljivost.

3. Posebnu pa`nju zasluùju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakteribeskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vo|enje i omalovaàonih koji nisu prihvatili politiku savr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bitrebalo da budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti kojima je trebalo donijeti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~pona{anja a ne pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu.

Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov saprimjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina prema

94



planu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi diskriminaciji srpskog naroda – okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu– kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne moèmo prihvatiti. Navedene optpo na{oj ocjeni sra~unate su na to da u javnom mijenju izazovu otpor prema rukovods

srpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno èljni rata i nasilja, `rtava i sVlada Republike Srpske Krajine onim koji izri~u te optu`be, i koje ako ih ponove stopostoji opasnost da i mi povjerujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski narodda smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radimo pnjegovog jedinstva i da izazovemo gra|anski rat kako su se u toj optu`bi sjedinili neprepoznavanja.

Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno la javnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i je Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjedizri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e vaìti hrvatski zakoni i insti

To je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e vaìti hrvatski zakoni na teritoriji RepubSrpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj prkoji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji – teritoriji srpskog naroda primjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatnarodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svazna~ajna.

Ta izmjena vaàn je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu angaòvanja mirosnaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding88 ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekihizmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po nmi{ljenju pravednost ~lana je presudan faktor za trajnost rezultata, koji }e proiste}i iz nrealizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na {to je taj plan, uz njegov politi~ki koji ~ini cjelinu – politi~ki sadràj koji nama nikada nije prezentiran, a na toliko smo vimali pravo, predstavlja osnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formpravni akt kojim }e biti okon~an ovaj rat.

Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka to~ka u njemu koja ide na u{trb pravednlegitimnog interesa sprskog naroda, u mirovnom ugovoru, izrazila bi se kao norma kojamorala po{tovati.

Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna, ukazujeda bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju usmjereda se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene snas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. Paspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozorana to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa “Njegovim” opredjeljenjto navodno prihvati.

Oni koji su ga zloupotrebljavali rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednRepublike u njegovom odsustvu. Me|utim, predsjednik Republike dr Milan Babi} nije odsutan i on je u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nost, te je neosnosvaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike.

Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{t

obavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}komedije, istu obesnaìo svojim demantijem koji je uvaèn od Ujedinjenih nacija.

95

88 Marrack Goulding.



Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpisivkapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela.

Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silomilom, s nama ili bez nas da }e uvaàvati bilo {ta, bilo kakav argument – pravni, politi~

mo`da ljudski.Najzad, spada u prvorazredno licemjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ u~inili kako su pozvani da u~ine) Republiku Srpska Krajina – priznaju njen Ustav u ~asuim je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koje su u~inili za to da svoju la` uubjedljivom. Njihova nevaè}a i neovla{}ena odluka o navodnoj prihvatljivosti plana SVensa iz Republike Srpska Krajina, opasna je.

Poslednje koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenumanifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Kpo svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upozn javnost, doma}u i svjetsku, da ne moèmo na sebe preuzeti odgovornost za sve onoproistekne iz neovla{}enog i neodgovornost pona{anja drugih.Ne bismo èljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila sutjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi preìvio srpski narod Republike Srpska Krai srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim.

4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~estavu da plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara intersrpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 1991. godine izravolju, da ìvi u zajedni~koj dràvi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to èle. Svnaknadno mijenjanje na{eg stava u odnosu na isti – ni u ~emu izmjenjeni plan Sajrusa V

nakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{to smo dobili i potppodr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno.Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uvaìle na{e legitimne, javn

poznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoodredjenje, od nas }razmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izraènom voljom srpskog naroda Republike SrKrajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene.

Od prava na samoodredjenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nacijanemoèmo i nemamo pravo da odustanemo. Od toga svog prava moè odustati jedino srnarod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku.

5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko angaòvmirovnih snaga UN-a odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajizja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina tna ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja opredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedinapripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina.

Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom RepubSrpska Krajina da zakaè referendum najkasnije u roku od mjesec dana o angaòvmirovnih snaga UN i politi~koj i dràvnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina srpnaroda koji u njoj ìvi.

Predsjedavaju}i Skup{tine zatim otvara raspravu po ovoj ta~ki dnevnog reda.Funduk Uro{ se u svojoj diskusiji ukratko osvrnuo na prava srpskog naroda na ovprostoru, te je istakao da ni u “ùtoj monarhiji” nije bio nacionalna manjina. Imao je sv}irili~no pismo od 1630. godine, osnovno sudovanje od 1691. godine i mati~ne knjige s

96



Paveli}eve89 vlasti kad su ta prava ukinuta i do danas nisu vra}ena. Srbi su stvorili 19godine zajedno sa Hrvatima i Slovencima prvu Jugoslaviju kao konstitutivni narod {kasnije potvr|eno u svim ustavima. Nova fa{isti~ka vlast u Hrvatskoj svojim Ustavoproglasila Srbe nacionalnom manjinom i provodi ponovni genocid nad na{im narodom

cilju zaustavljanja rata ponu|en je Vensov sporazum u ~ijem sklapanju nismo u~estvovasubjekt. Helsin{kom i drugim me|unarodnim konvencijama se predvi|a da se ni jedan nane moè dovesti u niì status nego ga je uìvao, a nama se to nudi ovim sporazumima.tretira se na{ teritorij, ve} teritorij Hrvatske, i mi se tretiramo kao strana koja je zapo~eSa ovim konceptom se razoruàva ne samo na{a strana i predvi|a se da se oru`je preda i ZNG, pod nadzorom UN-a. To je jedan od razloga za{to taj sporazum nije prihvatljiv. Zna~ina razmje{taja mirovnih snaga, na~ina razoruànja kao i statusa kojim se tretirasporazumu, kao takav nije u cjelosti prihvatljiv. Zbog toga smo u razgovorima sa gospodGoldingom traìli modifikaciju tog sporazuma i to da se izme|u zara}enih strana naprdemilitarizovana zona, zatim da se tretiramo kao strana u sukobu, da JNA ostankasarnama, te da umjesto posmatra~a Evropske zajednice koji nisu objektivni dposmatra~i UN-a.

Predsjedni{tvo Jugoslavije nam podme}e da potpi{emo krnji sporazum u kome se pomsamo lokalni organi vlasti, te Funduk pita {ta je sa na{om Skup{tinom i kaè da mi imsvoj Ustav, zakone i republiku, jo{ dodaje da mi nismo za rat, ve} za mir, ali ne mir s kgubimo sva prava.

Stojanovi} Milan poslanik iz Vrlike za koju isti~e da postoji kao srpska op{tina od godine, te je sad ponovo formirana. Isti~e da je Vensov sporazum neprihvatljiv za ovaj a nije ga potpisao ni predsjednik Republike. Pita ko tvrdi da djeluje SDS u [ibeniku i Za

Kaè da se od strane vojnih struktura, a mnogi pripadnici JNA ne mogu da se oslobkomunisti~ke dogme, kao ideologije la`ne svjesti. Kaè da pojedini ministri opstruirajuVlade, a ne sprovode red i zakonitost i da je sjednica u Glini burleska, a Paspalj pipoliti~koj igri. Dodaje da nama treba mir, ali ne takav koji bi garantovao biolo{ki nesta

Slobodanka Vujatovi} kaè da su savezna vlada, Predsjedni{tvo i vojni vrh polidiletanti, jer ne vide svoj kraj, te pita ~iji je vazal gospodin Milo{evi}.90

Petar Cvetanovi} kaè da je Vensov plan jasan svakom ko ima politi~ki instinkt, te d~lanovi predsjedni{tva Jugoslavije vrhunski stru~njaci u manipulaciji jer provode ne{prakti~nog potkrepljenja. Isti~e da je Mile Paspalj odgovoran za razjedinjenje srpskog ni da je dio poslanika izmanipulisan u vezi odràvanja skup{tine.

Rajko Leàji} isti~e da je srpskom narodu rat nametnut te kaè da nas Vensov plan trkao pobunjeni etnos koga treba urazumiti.Dodaje da je 7. 02. o. g. u Benkovcu odràvana pro{irena sjednica SDS-a, s preko

u~esnika, donijela zaklju~ke da Vensov plan treba usvojiti uz modifikacije koje traì Vda Republiku Srpsku Krajinu mogu predstavljati njeni legitimni predstavnici, te kaè dapodràva te predloge. Dodaje da smo, zbog neprihvatanja Vensovog plana ucjenjeniRepublike Srbije, koja sprovodi ekonomski embargo i ne isporu~uje naftne derivate i robe.

Mile Rogovi} kaè da srpski narod ne}e predati oru`je, te da on podràva stavove Vla

97

89 Ante, poglavnik NDH.90 Slobodan, predsjednik Republike Srbije.



Milan Ivani} kaè da srbijansko rukovodstvo radi na razjedinjenju srpskog narodaumjesto da sazove svoju skup{tinu, saziva na{u. Isti~e da je Vensov plan sredstvo za reakoncepta usvojenog od evropske zajednice u Hagu, po kome se Srbi i Republika SrKrajina svode na nacionalnu manjinu, bez kolektivnih prava. Prihvatanjem Vensovog p

bi omogu}ili realizaciju usta{ko-prava{ke ideje o ukidanju Srba kao politi~kog naroda.Petar [tikovac – isti~e da se u Vensovom planu Hrvatska pominje kao geografski pojadalje u tekstu kao Republika – {to je dràvno-pravni pojam.

Rade ûbrilo – kaè da se velika ve}ina boraca iz njegove op{tine pod utjecajem vostarje{ina, u jednoj anketi, izjasnila za Vensov plan bez primjedbi. Isti~e da je on za Vplan, ali uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina.

\uro Mari~i} apeluje da predstavnici vlasti po|u na poloàje da podignu moral borcimrazloè im Vensov plan i eventualne posljedice koje bi prihva}anjem izazvali.

Mile Daki} – tako|er kaè da ljude treba vi{e upoznavati sa Vensovim planom. Isti~kroz Vensov plan provejavaju negativne politi~ke ideje, jer prejudicira politi~ko rje{srpski narod svodi na nacionalnu manjinu. Vensov plan sadrì ideju politi~ke i oru`neravnopravnosti, jer se jedna strana razoruàva, a skrivena je ideja o kapitulaciji RepuSrpska Krajina, koja po tom planu mora predati oru`je drugoj strani. Zatim pita {ta jeljudskim pravima Srba u hrvatskim gradovima. Dalje kaè da je predsjednik Srpotpisuju}i Vensov plan preuzeo na sebe odgovornost za moralne posljedice i time prizn je Srbija ratuju}a strana.91

\or|e Kri~kovi} je govorio o te{koj situaciji u ratom pogo|enoj op{tini Isto~ni GospiMedak.

Du{an \akovi} – predlaè da se Vensovom planu dodaju garancije:

1. Za{ti}eno podru~je ne}e biti podrvrgnuto zakonima i institucijama HrvatskePriznaje se pravo Srbima unutar Hrvatske na predlo{ku Vensovom sporazumu; 3. Spre~svih sukoba na linijama razgrani~enja i unutar za{ti}ene zone; 4. Referendum.

Milan [trbac – je istakao da narod Bukovice i Kosara ne}e dati JNA da se povu~e, zauzeti borbena sredstva i staviti se pod komandu onog kadra koji èli da se bori za intsvog naroda.

Vuka{in Babi} – isti~e da se u zadnje vreme vodi medijska kampanja da je za rat svanije za Vensov plan, me|utim Vlada ima jasan stav da je protiv rata, ali za doradu Vensoplana. Zatim je govorio o atmosferi na pro{irenoj sjednici predsjedni{tva u Beogradu i ~Vlade su stekli utisak da moraju prihvatiti Vensov plan, jer je potpisan mnogo prije sazisjednice. Istakao je da na pitanja gdje su zapadne granice Jugoslavije i kako su po Vensplanu JNA ilegalne, a ZNG legalne oruàne snage, ~lanovi Predsjedni{tva Jugoslavijznali odgovoriti. Jedini argument koji su imali jeste da imaju pouzdanu informaciju dTu|man92 odbiti plan, te }emo mi prihva}anjem plana dobiti me|unarodnu naklonost.

Slobodanka Vujatovi} – predlaè da se smjeni ministar Marti},93 jer kad se jedan ministarne slaè sa programom Vlade po{teno je da podnese ostavku. Zatim je rekla da je Mile Pizmanipulisao narod Banije i Korduna.

98

91 [ire o stavovima Mile Daki}a vidi: Dok. br. 16.92 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.93 Milan.



Mirko Arnaut – kaè da bi trebalo da se po principu “mastiljavih mrlja” mirovne snrasporede u Gorski kotar, Istru, Zadar, Split, te isti~e da je Vensov plan ra|en po diktatu okoji su razdjelili Jugoslaviju.

Po{to se niko vi{e nije javio za diskusiju rije~ je uzeo predsjedavaju}i Skup{tine,

Macura, te je istakao da moramo ostati ~vrsti i vi{e se vezati s bosanskom krajinom inada Šdaš niko ne}e dozvoliti tre}i svjetski rat, jer }e dalji sukob eskalirati.Zatim je pozvao poslanike da se izjasne: ko je za to da se prihvati Vensov plan uz prim

Vlade Republike Srpska Krajina.Poslanici su se jednoglasno izjasnili za ovaj predlog.Na pitanje, ko je za bezuslovno prihva}anje plana, svi poslanici su bili protiv.Predsjedavaju}i zatim konstatuje da su se poslanici Skup{tine jednoglasno izjasnili

Vensov plan prihvati uz primjedbe Vlade Republika Srpska Krajina.Zatim se poslanicima obratio predsjednik Republike dr Milan Babi}, i istakao da je d

informaciju sa skupa poslanika u Glini, te sa àljenjem mora da zaklju~i da me|u poslanipostoji podjeljeno mi{ljenje o su{tinskom pitanju, koje se ti~e svakog gra|anina i svpripadnika srpskog naroda u Republici Srpska Krajina.

Zatim kaè da u novonastaloj situaciji podjeljenog mi{ljenja u institucijama RepubSrpska Krajina jedino mogu}e rje{enje jeste ispitivanje stava svih gra|ana Republike SKrajina, provo|enjem referenduma.

Na osnovu svojih ovla{}enja iz ~lana 78. stava 1. ta~ke 4. i 7. Ustava Republike SKrajina, predsjednik Republike je donio odluku o raspisivanju republi~kog referendumi 23. februara 1992. godine od 7 do 19 ~asova, sa slijede}im pitanjem: Da li ste za to mirovni plan Sajrusa Vensa prihvati:

A) uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina i B) u potpunosti i bezuslovno.Za provo|enje referenduma IMENOVANA JE Centralna komisija u sastavu: FunduUro{, predsjednik Vrhovnog suda, za predsjednika komisije i ~lanove: 1. Kresovi} \predsjednik Okru`nog suda Knin, 2. Risto Matkovi}, ministar za upravu i pravosu|e,Borka Lali}, sekretar Skup{tine i 4. Milan Ivani} poslanik Skup{tine Republike SKrajina.

Predsjednik dr Milan Babi} predlaè ovom sastavu Skup{tine da se sloì s ovom odlubez obzira {to je ona kona~na na osnovu Ustava.

Predsjedavaju}i Skup{tine poziva poslanika da glasaju o ovoj odluci. Jednoglasno je donesena odluka o raspisivanju Republi~kog referenduma.Ista se prilaè zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio.Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.

Preslika, strojopis, }irilicaHrvatski informativni centar, A 178-101.

99



341992., velja~a 10. Li~ka Kaldrma

Pismo Du{ana Bursa~a Milanu Babi}u, predsjedniku RSK, u kojem ga upozorava na gre{kenjegove politike koja je donijela veliku {tetu srpskom narodu

Po{tovani gospodine Babi},94

U razgovoru koji smo imali sredinom februara pro{le godine, kao {to znate bilo je izmedju ostalog, i o potrebi osnivanja Srpske narodne stranke, za ~ije osnivanje Vi nistSe}am se da ste mi rekli: “ako vam treba stranka osnujte je na Hvaru.” Naravno, ja satada shvatio kao {alu, pa sam Vam u pismu od 15. februara 1991. op{irno izloìo smi{ljenje o potrebi osnivanja SNS, a i srpske selja~ke stranke. Mislio sam to zato {tsmatrao da treba osnovati ove stranke, ne za to da bi se udovoljilo politi~koj modi, veda bi se osnivanjem ovih stranaka pokrio nepokriveni politi~ki prostor u Hrvatskoj.Pripreme za osnivanje SNS su bile pri kraju, izmedju ostalog bile su ot{tampane i pristu/jedan primerak sam i Vama poslao uz pismo/. Vi mi na pismo niste odgovorili.Kao {to Vam je poznato, SNS je znatno kasnije osnovana u Zagrebu, a iz nastupa ~elnistranke Milana Djuki}a, bilo je jasno da je ta tz. SNS bila osnovana i uz pomo} hrvstrane. Tim povodom poslao sam Vam ~estitku da bi Vas potsetio da u politici postoje i gkoje smo mogli i da izbegnemo.SNS koja je trebala da bude ovde osnovana, prevashodno je imala u vidu celovitost srinteresa na administrativnom prostoru Hrvatske. Polaze}i od ~injenice da Hrvati i Srbi vekovima ìve zajedno, ili jedni pokraj drugih, osniva~i stranke su mislili da treba po jednakog statusa Hrvata i Srba, kao ravnopravnih naroda, {to je i istoriska ~injenicasankcioni{e i medjunarodno pravo. Naime, stranka bi polazila od stanovi{ta da oba nabudu i u nazivu dràve. Dakle, da se dràva zove Hrvatsko-Srpska Republika, da to bdràva gradjana koji u njoj ìve, da se u Saboru uvede ve}e naroda, da se jezik zove hrvsrpski, da oba pisma budu ravnopravna, da nacionalni simboli budu zajedni~ki, ili odvi dr. Ovi zahtevi bi se ostvarivali uz zajedni~ke napore oba naroda i zajedni~ke interesezna~ilo da Srbi ovde svoje probleme treba da re{avaju u dogovoru sa Hrvatima.Put, dakle, ka tome cilju nije trebalo, a niti je smeo da vodi preko valjanja kamenja po cei miniranja pruga, ve} razumnim i strpljivim pregovorima, pa ako to ne bi dalo èljrezultate, onda pristupiti suptilnijim metodama borbe, gde bi druga strana bila daleranjivija.Ovako rezultati politike “ho ruk” su o~iti. Ta politika je nanela ogromne {tete na{em naovde i opet nas vratila na po~etnu poziciju, ali sada sa neusporedivo manjim {ansammaksimalni uspeh.Politika krajina u Hrvatskoj jeste nerazumna politika i takva politika ne vodi ni~em dobpo srpski narod ovde. Evo za{to: Ako bi se i ustrojila Republika Krajina i ako bi ona p~ak i medjunarodni subjekt, ona bi obuhvatila samo jednu ~etvrtinu srpskog narodHrvatskoj, {to zna~i da bi tri ~etvrtine srpskog naroda ostalo van granica Krajina

100

94 Milan.



ustavnog prava kao naroda, Srbi bi bili izloèni nepo{tednoj asimilaciji. Krajina se sasdva razdvojena geografska dela /kninskog i glinskog regiona/. Izmedju ovih delova nahrvatska op{tina Slunj. Ova ~etvrtina Srba koja ìvi u Krajini /oko 150 hiljada/ ìvekonomsko nerazvijenom prostoru, bez prirodnih resursa i odvojena je od matice, {to

da ni ekonomski ne moè samostalno da opstane. Bosna, sa kojom bi Krajina imala prirogranicu u sli~nom je ekonomskom stanju. Pored malog broja stanovni{tva koje bi ìvKrajini uz zabrinjavaju}i nizak nivo nataliteta i uz krajnje nepovoljnu sada{nju starstrukturu stanovni{tva, Krajina bi imala i nizak obrazovni nivo stanovni{tva uz nedoskadrova svih profila.Druge dvije Krajine po brojnosti srpskog stanovni{tva u njima i nacionalne strukture, ju nepovoljnijem poloàju. Naime, na njihovom prostoru je ve}insko stanovni{tvo hrvaa prostor srpskog dela Zapadne Slavonije je potpuno izdvojena enklava. Jasno je {ta to Za{to Vam pi{em? Vi se protivite i u ovakvoj konstelaciji odnosa dolasku tz. “plavih {leTu se i ja potpuno sa Vama slaèm. I ja sam protiv svake strane vojske u na{oj zemlji, pogsam protiv te vojske na dugi rok, jer takva vojska pa makar bila i prijateljska, sigurnodonosi vi{e {tete nego koristi. Brojni su razlozi za ovakvo shvatanje. Ali, gospodine Babi}u, Vi ste, ako sebe smatrate politi~arem i na to mnogo ranije mormislite. Dakle, prije po~etka valjanja kamenja po cestama i otpo~injanja oruànih sukotada je jasno bilo da druga strana ima duù palicu. Pa sada ako izmedju dva zla treba bonda }e razuman ~ovek odabrati ono manje.O, da, da Vam kaèm za{to ovde nije osnovana SNS? Zato {to je to spre~eno grubom sZapravo Va{ sada{nji ministar vera Petar [tikovac o kojem sam Vam pisao 15. februara se za to izda{no zaloìo. Najpre se po~elo sa pretnjama, pa onda stavljanjem dinamita u

pa pucanjem iz vatrenog oru`ja i da Vam ne pi{em {ta sve jo{, jer mislim da ste u to upu Ali i bez obzira na sve Djuki}eve mane i mane njegove “srpske” stranke, ipak mislimnjemu nije trebalo zapaliti ku}u, jer se tu verovatno mislilo ko }e, ako svoj svome ne}eI najzad, da Vam kaèm gospodine da je, nadajmo se, i vreme “plavih ljubi~ica” pro{lo, je pro{lo i vreme dugih vladanja, bar {to se vlasti u republikama ti~e.Zato mislim da bi {to prije trebalo uprili~iti skup misle}ih Srba ovde i sa ovih prostpoku{ati prona}i re{enje za sve Srbe ovde. Ovako izdeljeno po “pa{alucima” ima}emomalo {anse da ostanemo za trajnije.Na kraju gospodine, èleo bih da Vas podsetim i na onu narodnu poslovicu: “bolje se vri sa tri ~etvrtine puta ako je pogre{an, nego sa celog”.P.S.@ivim u nadi da Va{ ministar vera ne}eObjaviti i rat Srbiji. Ne daj Boè!

S po{tovanjem,Va{Du{an Bursa}, Šv.r.š

Li~ka Kaldrma,10. februar 1992.


101





indignacijom, uz napomenu da je ovakav permanentan vid istupanja ~elnika Srpdemokratske stranke za Hrvatsku sra~unat na negiranje legitimiteta Srpske demokrstranke Krajine i Republike Srpske Krajine.

Vezano za ovu problematiku name}e se i pitanje bezuslovnog podràvanja Vensovog p

ove stranke. Srpska demokratska stranka Krajine podràva stavove iznesene na SkupRepublike Srpske Krajine od 10. februara u Kninu i referendumska pitanja predloènastrane predsjednika Republike Srpske Krajine Dr. Milana Babi}a, smatraju}i da je jesrpski narod u Republici Srpskoj Krajini meritoran i legitiman da odlu~i o sudbinspitanjima svoga postojanja i daljnjeg opstanka.

P R E D S J E D N I [ T V OSDS Republike Srpske Krajine

M.P.95 P R E D S J E D N I K:Dr. Ljubica [olaja, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 6046.

361992., velja~a 14.Glina Poziv na sastanak Skup{tine RSK, na kojemu }e se raspravljati o radu i postupcima predsjednika RSK Milana Babi}a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Skup{tina Republike Srpska KrajinaGlina, 14. 02. 1992. godine –

Na osnovu ~lana 74. stav 3. Ustava Republike Srpska Krajina,

S a z i v a mSkup{tinu Republike Srpska Krajina koja }e se odràti u Glini (Spomen-dom) dana,

02. 1992. godine (nedjelja) s po~etkom rada u 12,00 sati.96

Za ovu sjednicu predlaè se slijede}iD n e v n i r e d

1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivposlije Odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. 02. 1992. godine u Glini.

2. Razno.

103

95 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.96 Vidi: Dok. br. 37.







– ovakove podvale srpski narod je samo dobijao od Tita108, Bakari}a109, Kardelja110 i ...– ovaj Parlament mora na}i izlaz, moramo re}i da vizavi svih `rtava da takav ekzibicione prihvatimo.D. M.111 Babi} mora prihvatiti Odluku ove Skup{tine.

– ovo je zaista historijski trenutak za srpski narod, mislim da u dijelu odnosa se mora vra~una.– ukoliko imamo na vrhu li~nost koja se sukobljava sa Predsjedni{tvom moè izazivati probleme.Bogdani} Svetozar : – ho}u da vjerujem da ovdje sjede ljudi koji ho}e da artikulirane ènaroda dovedu do cilja. Nalazimo se na toj raskrsnici, situacija nije bezizlazna, na djsukob izme|u parlamenta i prvog ~ovjeka Republike. Jugoslavija je napadnuta od stnekih evropskih dràva. Neki ljudi iz Vlade su prodale svoju cjenjenu struku, moramopametni da to ne dozvolimo, jer Jugoslavija je jedina na{a dràva. Prihvatili smo Vensoi obavezali Vladu i Predsj. da to isto u~ine, poslije toga se saziva Skup{. u Kninu s ciljse taj plan ne prihvati, da bi do{lo do nekog udara pa bi mi onda ostvarili svoj neki ciljmi nije jasan.– Re~eno nam je da nikakve primjedbe ne dolaze u obzir na Vensov plan.Ovaj listi} je laàn i tendenciozan, Plan daje {ansu na{em narodu da se u miru opredjepravo }emo dobiti, ali ovakvom Vladom }emo to te{ko ostvariti. Uporno se radi na razbovog naroda, da se ru{i legalna vlast u Srbiji koja nam je mnogo pomogla. Ovaj dio poova Skup{tina trebala ve} uraditi, a danas razgovarati o tome kako }emo {to spredo~ekati mirovne snage, jer one su ovdje me|u nama.– ja predlaèm da ova Vlada se raspusti, da se odredi mandatar koji }e sastaviti novu V

koja }e zastupati interese Krajine. Ovaj sukob je zbog toga {to netko mora da padnena{em Ustavu predsjednika bira narod, a ovoga je izabrala Skup{tina.– radi se o tome da }e to iskoristiti protivni~ka strana.Sergej Veselinovi}(Obrovac) – nekoliko puta smo upozoravali na razbija~ku politiku MBabi}a.– dr. Babi} je sa svojom kninskom frakcijom razbio i SDS.112

– nastojao je da izazove i ratni vihor u BiH. Srbiji je potreban predah, i Babi} ne gleda insrpskog naroda.– Nekoliko puta smo upozoravali M. Babi}a da je rat vodila JNA i masu mobilisanih ljuSrbije i C. Gore.– privreda u Krajini je slaba i u takvom stanju je potreban jedan predah. Babi} ponovo rasrpski narod u BiH. Predlaèm da ova Skup{tina razrije{i du`nosti M. Babi}a.Mladini}:113 – u na{oj bliòj istoriji smo vidjeli nekoliko montiranih procesa. Mi trebamsagledati su{tinu potrebe ovog parlamenta. Ovaj parlament je pametan da odlu~i o sudovog naroda.

106

108 Josip Broz.109Vladimir.110

Edvard.111 Prire|iva~i nisu utvrdili o kome je rije~.112 Srpska demokratska stranka.113 Vjerojatno je rije~ o Mandini} Neboj{i, poslaniku u Skup{tini RSK.



– velikim silama ne odgovara vru} Balkan, ni ovaj Parlament nemoè promjeniti tok vesila. Mi smo ovim Planom uzeli predah, donosimo Odluku o sudbini na{eg naroda. MBabi} ima svoje zasluge, me|utim od pobune u Kninu, udruèna opozicija se javlja kao jsnaga da ru{i vlast u Srbiji. Srbi su ~udan narod i velike sile su uloìle u to da u Srbiji

gra|anski rat. Takav odnos }e izazvati nemire koji mogu imati velike posljedice za nas.\uro Dedi}: èlim re}i da je na{em narodu prili~no te{ko, trenutak je u kom politika imalo {ansi. Vensov plan je povod da se zabavimo o sebi, sve {to razum moè obuhvatitida je Vensov plan realnost. Takvi politi~ki potezi vode u stvaranje me|uljudskih sukoba– Ova Skup{tina treba da ovo razmatra. Tko je ugroèn, a tko ugroàva, kome svijepomogne, tu nam je svijet pomogao, to je realnost. Za opstanak treba izabrati moguUjedinjen srpski narod je klju~no pitanje. Moramo umjeti ukrotiti u sebi prkos. Saugroène {tite UN-e, samo jedno moramo izabrati. Posrnut }e svako nastojanje koje seza vlast. Narodi odlu~uju, u ime cjeline ìvot vapi za artikulacijom misli.– ubrzati vlast na cjeloj teritoriji. Vensov plan nije mogu}e staviti kao predlog rasprave,planom nije ugroèna na{a Krajina. Oruàni otpor srpskog naroda osigurao je osnopretpostavke koje na{ narod èli. Dalje bi trebali tragati za priznavanje u Jugoslaviji i EDa bi se oslobodili oklijevanja, ovog ~asa netreba traìti vi{e, za{to je protivni~ka stranda, svima je jasno, cjelini srpskog naroda je potrebno vrijeme za preispitivanje. Nametnu je imao jednu iskustvenu poruku i kod nas i dalje. Nije dobro zatvoriti o~i i nesmijemo szbuniti. Postoji mogu}nost da svijet svati da {avovi ne}e pucati po Republikama. Srbo~ito stala na vlastite noge. Razbiti jedinstvo srpskog naroda jest mogu}e, ali je i opasnodio mora voditi ra~una o jedinstvu.– Ako umijemo prevazi}i tu borbu, nema bojazni da }e nam srpski narod i UN-e okre

le|a.– Referendum nema nikakvog smisla. Parlament i Vlada.– Ima trenutaka kada i ~asni ljudi po~nu tumarati.î~a:114 – donjeli smo Odluku o potpunom prihva}anju mirovnog plana, o~ekivao sam dapredsjednik RSK prihvatiti ili podnjeti ostavku, ali od tog ni{ta, pa se trebamo pitati za on radi.– da srpski narod bude jedinstven.@uni} –zamoljavam da se drìmo dnevnog reda, osnovni zadatak je da utvrdimo dali je gBabi} kr{io Ustav ili ne, a na{e me|usobne ~arke idu od nerada Vlade, da se izgnepovjerenje Vladi.Boàni} B:115 – drago mu je {to se shvatila ozbiljnost rada, dobro je {to ima razli~imi{ljenja, mislim da mi netrebamo da strahujemo da je to razdor, to bi trebao biti po~novog jedinstva.Knin je historijski simbol srpskog naroda, ali nemora se tamo stalno sastajati.Da glasamo o razre{enju predsj. SRK i Vlade. Vojnovi}:116 – sada smo na deobama, ako ne postignemo jedinstvo bi}e nam i seoba, mmjesto da se bavimo privrednim stvarima, mi se bavimo drugim problemima. Mislim dapostigli dosta, dosta je izne{eno o Vladi i to negativnih, da nam nije Armije ni Srbije kgdje bi sada bili.

107

114 Milo{.115 Bo{ko.116 Marko.





Marti} Milan: – sve {to kaèm su ~injenice, u poslednje vrijeme je na{ predsjednmanipulisao sa ovim narodom. Povezao se sa opozicijom uz obe}anje koje mu je dato biti predsjednik ako sru{i srpsko rukovodstvo. Da Skup{tina razmotri. Plan Sajrusa Ve jedini koji garantira mir. Gospodin Funduk 121 iskrivljeno prikazuje ~injenice i oda od mjestado mjesta i manipuli{e sa narodom. Javno je Butros Gali rekao da se primjenjuje zaKrajine. To je jedna veoma opasna manipulacija.Bjelivuk Dragan: – nebi trebali i}i u {iroku raspravu, ako je ovo stupilo na snagu, onda }epo njemu raditi, a u njemu sve jasno stoji.Vlade i svaki njen...122

– glasanje o nepovjerenju Vladi – nakon tri dana.Martinovi} Boris: – u Ustavnom Zakonu – ~l. 3 – alineja 5 – Ustavotv. Skup{. RK nasts radom dok se predsj. ne izabere, – na isti na~in na koji se predsjednik bira on se i razrjto isto vrijedi i za Vladu.Radmanovi} M.:123 – do{lo je do nesporazuma tuma~enja ~lanova. 9. 02. je bilo predloga

3 dana je pro{lo.Pla{}anska dolina svima je poznata, mi smo bez struje, narod Pla{kog je zvao Babi}a dda vidi gdje mi ìvimo i nije htio do}i.Umjesto da je danas do{ao ovdje, on je oti{ao u Petrovac.Potpredsjednik Skup.: – nemogu da gosp. Boàni}a samo upozorim da nije u pravu i mbiti strpljiv, historija }e ocjeniti dali smo u pravu.– Nemoèmo se ni oteti utisku da raskola i nejedinstva ima, treba}e nam puno truda da srije{i.Slaèm se sa svima {to upozoravaju da ova na{a Skup{tina mora biti formalno pravno Paspalj Mile: – prvi put sam zadovoljan jer imam dojam da svi razmi{ljate svojim mozgNa Skup{tini u Kninu koja je imala nadpolovi~nu ve}inu, birala je predsjednika RSK, Ustava. Mi ovdje imamo 81 poslanika, ja sam molio sve predsjednike da se sastanemTopuskom, do{lo je par ljudi.Ustava se moramo dràti.Kakvu god Odluku donjeli imaju samo 2 mogu}nosti – ili u Jugoslaviju ili ne.– Re~eno je u Predsjed. SFRJ dali mi prihvatamo Predsj. i Jugoslaviju, mi smo se dvaizjasnili da smo za Jugoslaviju.– u Baranji i Slavoniji su ljudi prevareni i oni su na to dali primjedbe.– mi moramo po~eti razmi{ljati kao ostatak Jugoslavije, treba promijeniti predsjednikai Vladu koja nepostoji.– ~ita ~lanove Vlade, ustvari mi Vlade nemamo. Svi raskoli u Krajini su od Knina.– ili }emo raspustiti Skup{tinu ili }emo smijeniti M. Babi}a i Vladu.Mi moramo raditi sa vladama Srbije i C. Gore – i treba se izabrati sa cijele teritorije RepuSK.Rep. SK nije pa{aluk od 16 op{tina.@ivkovi}:124 – ju~e sam bio na jednoj ishitrenoj sjednici traìo sam jedinstvo, odre|eni lju– Babi} ne}e promjeniti svoje mi{ljenje.– mi smo na Skup{tini donjeli Odluku da sara|ujemo sa Republikom Srbijom.

109

121

Uro{.122 Re~enica u izvorniku nedovr{ena.123 Milan.124 Jovan.



– Zapadna Slavonija – Vlada – to je isto samozvana Vlada.Paspalj: – razmatra}e se na sljede}oj zajedni~koj skup{tini.Paspalj: 1. Razrje{enje predsj. RSK 742. Razrje{enje Vlade – 1 protiv Bjelivuk : – nemate petlje da ~ovjeku kaète u o~i. Vrlo uporno se vr{i pritisak, vr{en je pri u Beogradu i Glini, ovo nije po Ustavu.Sergej: – u vreme najve}e euforije prije II. svjet. rata, bili su uba~eni ljudi i na jednu drugu stranu.Pojedini ~lanovi Vlade Babi}eve su bili ~lanovi Matice Hrvatske.– ima jo{ ~lanova koji su odlazili u Zagreb dok smo mi bili u Srbu.– Cjenim sve poslanike, a isto tako cjenim i Uro{a Funduka, nemate pravo.Marti} M.: ja nisam pri~ao bez argumenata. Vitez Du{an: – Milan Babi} je suspendovao ovu Skup{tinu. Ustavna komisija postoji.To~ka 2.Paspalj: – Podr{ka Radovanu Karadì}u u jedinstvenoj politici u Bosni – jednoglasno.Sergej Veselinovi}: – obzirom da se nalazimo u ratu – Ministarstvo obrane i unutra{njiposlova mora raditi. Do formiranja nove vlade, stvara red.Predsj. Skup{tine mjenja predsj. Republike.Paspalj: – suglasnost da se sazove jedinstvena SO srpske krajine – to je do{lo i kao iniciod Zapadne Slavonije i Srijema.– dogovor za izbore i na toj Skup{tini dati prijedlog za novog mandatara Vlade.– Demonstracije za 9. mart da se osude.– bole me neke rije~i izre~ene na ra~un Knina, mislim da vrlo va`ne Odluke, i ova danbilo bolje da se donese u Kninu.– dio sve{tenstva neradi kao ostalo, stalo je na stranu politike.– predlaèm da se srpski narod mora objektivno informirati.– Ukoliko je Lazo Macura imenovan za direktora Srpske teritorije – Knin da se razrije{

Izvornik, rukopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.

381992., velja~a 16.Glina Priop}enje za javnost Skup{tine RSK o smjeni Vlade RSK te opozivu predsjednika RSK

SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Skup{tinaGlina, 16. II. 1992. godine-

110



REDAKCIJI TANJUGA ZA JUGOSLAVIJUREDAKCIJI TANJUGA ZA SRBIJURADIO TELEVIZIJA SRBIJE – TV BEOGRADRADIO TELEVIZIJA SRBIJE – TV NOVI SAD

REDAKCIJA POLITIKE BEOGRADREDAKCIJA BORBE BEOGRADREDAKCIJA EKSPRES POLITIKE BEOGRAD

SAOP[TENJE ZA JAVNOSTSkup{tina Republike Srpske Krajine koja je odràna u Glini dana 16. II. 1992. godin

Ustavom propisani na~in donijela je slijede}e Odluke:– Odluku o opozivu dosada{njeg predsjednika Republike Srpske Krajine dr. Mil

Babi}a, te imenovanje v.d. predsjednika Republike do izbora novog predsjednika,– Odluku o utvr|ivanju podno{enja ostavke Vlade Republike Srpske Krajine,– Odluku o ogla{avanju ni{tavim svih radnji oko provedbe referenduma o izja{njavaPlanu mirovnih operacija UN-a koji je donio skup u Kninu dana 10. II. 1992. godine,

obavezom svim op{tinskim organima o obustavljanju vr{enja bilo kakovih daljnjih radprovedbi nelegalnog referenduma, te o raspu{tanju centralne komisije za provereferenduma.

Na skupu je zaklju~eno da se o svim navedenim odlukama obavjesti i Generalni sekUN-a gospodin Butros Gali, te nadle`ni Savezni organi.

Skup{tina je jednoglasno usvojila zaklju~ak da se u najkra}em roku organizuje zajeskup{tina Republike Srpske Krajine u njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti uz uklju~predstavnika skup{tina Zapadne Slavonije, Isto~ne Slavonije, Zapadnog Srema i Baranjkojoj bi se donijele odluke od ìvotne va`nosti za funkcionisanje cjelokupne Republike SKrajine vezano uz dolazak snaga UN-a, te funkcionisanje organa vlasti na svim nivoimtoj Skup{tini predloìlo bi se raspisivanje op{tih vi{estrana~kih izbora, te izbor mandatsastav nove Vlade Republike Srpske Krajine a u koju bi trebali biti uklju~eni predstavniteritorija koje obuhvata Republika Srpska Krajina. Prijedlog je skup{tine poslanika zajedni~ka Skup{tina odrì u Vukovaru.

Skup{tina je jednoglasno uz aklamaciju prihvatila inicijativu o pruànju podr{ke SDBosne i Hercegovine i njezinom predsjedniku dr. Radovanu Karadì}u u borbi za o~uvkontinuiteta Jugoslavije i slobodnog izraàvanja volje za ìvljenjem u zajedni~koj zemlonih koji to èle.

Skup{tina je aklamacijom osudila poku{aj organiziranja demonstracija u Beogradu z9. mart 1992. godine, a koje se najavljuju od strane nekih opozicionih stranaka, kao poknelegalnog ru{enja demokratski izabranih institucija Republike Srbije, te kao pokuno{enja raskola u jedinstvo Srpskog naroda na podru~jima na kojima oni ìve.

Skup{tina je posljednji put zauzela jedinstven i nedvosmislen stav da svi mogu}i sastanaka pod nazivima Skup{tina Srpske Krajine nemaju nikakovog pravnog legitimitda su njihove odluke u cijelosti ni{tave.

Na kraju Skup{tina je pozvala cjelokupno stanovni{tvo Republike Srpske Krajinpokloni puno povjerenje u rad njihovih legalno izabranih predstavnika u najvi{em orgvlasti Republike Srpske Krajine.

Za Skup{tinu Republike Srpske Krajine: Jovi} dr. Du{an, Šv.r.š

111



Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.

391992., velja~a 17.Glina Zapisnik sjednice Skup{tine RSK na kojoj se raspravljalo o analizi rada i postupaka predsjednika Republike Srpske Krajine poslije odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine 9. velja~e 1992. u Glini

17. II. 1992.Zapisnik

sa sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina koja je odràna dana 17. 02. 1992. godprostorijama Spomen-doma Glina s po~etkom rada u 13,15 sati.

Ovu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajikonstatovao da istoj prisustvuje(uzeti od predsjednika SRSK.)Predsjednik – Skup{tina Republike Srpska Krajina – ju~er sam prisustvovao jednom s

koji je traìo nekakvo pomirenje pod vodstvom predsjednika SOe Slunj Mile Bosni}a kinzistirao da njegovi poslanici svi do|u danas, me|utim, on prvi nije do{ao i nije dozvolido|u i njegovi poslanici da otvoreno govore da bi se dalja akcija pro{irila na Kostajzavr{ni udarac je bio Sisak. Zna~i imamo tri op{tine gdje se niko nije pojavio, to suop{tine kroz koje je ta ekipa pro{la i koje èle da razbiju parlament Republike Srpske KTom razgovoru i sam sam u~estvovao i ubje|ivao da je potrebno jedinstvo i da se Skupmora odràti. Mo`da je problemati~no i to da ova Skup{tina po~inje raditi kao prSkup{tina i da je ona glavna vlast na podru~ju RSK, ali zato je potrebno da svi delegati ozbiljnost trenutka. Pa na{e odluke od 9. II. 1992. prihvatila su i gospoda iz UN-a i pokre

ma{ineriju za dovo|enje mirovnih snaga, jedino te odluke ne mogu da prihvate pojedkojima sputavamo vlast. Zamoljavam vas da shvatite ozbiljnost dana{nje Skup{tine inastavimo u jednom demokratskom tonu koji je prihvatljiv, da razmotrimo sve problemesu se nadvili nad Krajinom, po~ev{i od vlasti, od ekonomskih problema, od referendum je raspisan bez odobrenja Skup{tine, od samostalnih i privatnih izjava koje se dajusaznanja Skup{tine.Za ovu sjednicu Skup{tine predloèn je slijede}i

Dnevni red1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktiv

poslije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini.2. Razno.Dr. Spiro Kosti} – pita dali }e ovom sastanku biti prisutni i novinari.

112



Predsjednik – moje je mi{ljenje da svaki rad treba biti javan, te pita prisutne dali su za budu prisutna sredstva javnog informisanja nakon ~ega je Skup{tina odlu~ila da mprisustvovati, a mogu prisustvovati i gosti koji nemaju pravo odlu~ivanja.Sergej Veselinovi} – predlaè da se u dnevni red uvrsti pod ta~kom a ili b Rad Vlade i

se izvr{i analiza po ministarstvima.Predsjednik SRSK – u prvoj ta~ci dnevnog reda smatram da bi bilo dosta prostora dasvemu raspravlja.@uni}:125– podràvam prijedlog gosp. Veselinovi}a da se raspravi o radu Vlade, jer mi faki nemamo Vladu, RSK nema Vladu. Vladu je imala SAO Krajina.Predsjednik – po{to se vi{e niko nije javio za diskusiju daje prijedlog dnevnog redusvajanje i po obavljenom glasanju konstatuje da je Skup{tina Republike Srpska Kr jednoglasno usvojila slijede}i

Dnevni red

1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivposlije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini.2. Razno.

To~ka 1.Predsjednik ~ita potsjetnik. (Tekst se prilaè uz ovaj zapisnik i ~ini njegov sastavni dio)126

Ako poslanici zauzmu stav, u skladu sa Ustavom poslanici mogu da opozovu i predsjeRepublike i Vladu RSK, (~lan 83 stav 1). Poslije Odluke od 9. II. 1992. godine u Gliprihvatanju Vensovog plana sazvana je Skup{tina127 u Kninu koja nije imala ni kvorum nilegalno verifikovane mandate poslanika i donijela Odluku o raspisivanju referendu

Referendum potpisuje Skup{tina, o ratu ili miru odlu~uje Skup{tina. Referendum je rasi rasturen bez odobrenja Skup{tine koji nanosi razdor u Republici Srpska Krajina jer vSOe ili ve}ina op{tina ne èli da provodi referendum jer su se njihovi poslanici na Skupu Glini od 9. II. izjasnili o prihva}anju Vensovog plana. Na ju~era{njim konsultacijdogovorili smo se da referendum ne ide gdje je bio prisutan i predsjednik Republikedana{nju Skup{tinu pozvao sam Predsjednika Republike {to je smatrao neobavezuju}eprisustvo u Petrovcu daleko korisnije, u prisustvu ovdje pojedinih poslanika usaglasili sda referendum ne rade {to je i sam prihvatio. Dana{nja Skup{tina treba da donese Odluodbijanju referenduma te da za svaki daljnji postupak oko istog obustavlja.227. Poslanik iz Vojni}a, Skup{tina je po~ela kako je po~ela, ne sumnjam da nema kvoali ipak napominjem, nemojmo slu~ajno da u toku rasprave kad se radi o nekim pitanjimkr{imo Ustav jer za takve odluke ne}u glasati jer vi znate da nema takvih pritisaka koji to mogu natjerati.

[to se ti~e referenduma, èlim da kaèm nekoliko rije~i. Mislim da u ovom trenuSkup{tina moè da raspravlja i da se donese odluka jer smatram da bi taj referendum bio velika podvala narodu, {to nebi odraàvalo istinsku volju naroda jer svaki referendum biti i pripremljen, a mi ga nismo pripremili, to je manje-vi{e produkt na{eg nejedinstva nemojmo manipulisati s narodom i smatram da Skup{tina ni u kom slu~aju nebi treb

113

125 Milan.126Tekst nije prona|en uz zapisnik.127Vidi: Dok. br. 33.



donijeti odluku o referendumu a znamo da referendum moè da raspi{e samo Skup{Krajine. Ako bi neko htio da napravi nekakvu anketu, to moè i treba re}i da to nreferendum jer referendum je obavezavaju}i, anketa nije.

Predlaèm da se referendum u ovom trenutku ne provodi i kao takvog danas ga tr

odbaciti.Poslanik iz Knina – nema potrebe raspravljati o referendumu, mi diskutujemo o legalSkup{tine i posljedicama takvog rada u Kninu. Zna~i, ako je ova Skup{tina rekla da Skuu Kninu nije legitimna onda je suvi{no raspravljati o referendumu.Predsjednik – ~ita ~lan 68 stav 8 Ustava RSK – Skup{tina RSK raspisuje referenduOdluku o raspisivanju referenduma donijela je Vlada.Martinovi} Boris iznosi da je jedino ovla{teno tijelo za raspisivanje referenduma ovaj orSkup{tina koja je legalna, prema ~lanu 75. Ustava ima i kvorum (nadpolovi~nu ve}inukupnog broja poslanika).

Predlaè da Skup{tina zauzme stav da bilo kakav akt donesen suprotno Ustavnadle`nostima ove Skup{tine smatraju se ni{tavim kao da nisu ni doneseni.Predsjednik – da nebi stvarali zabunu na terenu iako Skup{tina nije donijela Odlukreferendumu mi moramo iza}i sa jasnim saop{tenjem u javnost.[imulija \or|e – poslanik iz Op{tine Karlovac – na ju~era{njem sastanku dogovoreno jese provodi anketa na uzorku u svakoj op{tini na 1000 ljudi. Da si ne maèmo propagandni materijal je na terenu i on ide.

Predlaèm da se donese odluka da se anketa moè provoditi na uzorku u svakoj op{tin1000 komada.

Predsjednik: Vlada je postavila zahtjev da ne sprovodi referendum i zato predlani{tavnim odluke o sprovo|enju referenduma i mi odbacujemo referendum.Poslanik iz Knina – odluke Vlade nemaju nikakav legitimitet jer nije bila legalna a nrazrje{ena Vlada i Vlada je funkcionisala i dalje. Referendum se moè shvatiti kao priVlade, a neustavno je to {to su oni sa njim krenuli prije odobrenja Skup{tine i usvakona~nog referendumskog pitanja. Zna~i, mi tu Vladu nismo razrje{ili, ona je legalna bi formalno-pravno bilo da mi danas donesemo odluku da to osporimo odnosno da prihvatimo prijedlog Vlade o referendumu, ali da formuli{emo da je Skup{tina u Knelegalna i da njene odluke nisu legitimne.

Druga stvar je povjerenje Vladi, dali }emo to povjerenje dati ili ne. Predloìo bih da

pitanje shvatimo kao su{tinsko. Po{to Vlada nije razrje{ena ona je legalna i oni mogu tuda je to bio jedan prijedlog koji ova Skup{tina moè prihvatiti, a ako preko toga prpre}utno moè se tuma~iti da ne prihvata na mora ga odbiti jer je bila inicijativa na Skupu Kninu nelegitimna i mislim da je tu formalno-pravna su{tina.Simo128 – referndum je raspisao Milan Babi} po svojoj odluci, a u ~lanu 78. to~ka 7. UsRepublike Srpska Krajina stoji da on to moè uraditi ali i ovdje stoji da prvom priliksastajanja Skup{tine ona mora tu odluku da razmotri. Zato je sada vrlo bitno ako vi donodluku o poni{tenju referenduma, jer vi smatrate da takav referendum nije potreban pitanje pod B nikad ne bi odgovorio, svi bi zaokruìli A a ono upravo kaè suprotno v

odluci o prihvatanju mirovnih snaga.

114

128 U izvorniku izostavljeno prezime govornika.



_________129da nam se nebi dogodilo da neko sutra kaè da se poslanici ove Skup{tine breferenduma i mislim da ovdje trebamo re}i jasno i glasno za{to odbijamo ovu odluku Va po mom mi{ljenju je da ne postoje uvjeti za provo|enje referenduma.Predsjednik – predlaèm da donesemo odluku o odbacivanju referenduma nakon ~eg

Skup{tina Republike Srpska Krajina donijela odluku da je referendum odba~en od sSkup{tine Republike Srpska Krajina i da se na teritoriji Republike Srpska Krajina provoditi referendum {to je prihva}eno sa jednim uzdrànim glasom i nastavlja, na sastu Beogradu na konvenciji o Novoj Jugoslaviji dobio zahtjev za Rep. Srp. Krajina imenuposlanika u Saveznu Skup{tinu, oko tog kriterija moramo se dogovoriti, da u cjepokrijemo Rep. Srp. Krajinu (Slavonija, Baranja, Zapadni Srijem i Zapadna Slavonija) imomenta moèmo samo da se dogovorimo da svaka op{tina dade po jednog poslanikSaveznu skup{tinu a moèmo se dogovoriti i kako da nadopunimo razliku do broja Mislim da je i to jedno priznanje u vezivanju Rep. Srp. Krajina u Jugoslaviju i ispunjaobaveze koju je narod zahtjevao od Jugoslavije a to je opstanak u Jugoslaviji sa onima kèle. Pravni, ekonomski, monetarni i svaki drugi ̀ ivot vezan nam je za ostatak Jugoslavijda bi se danas trebali dogovoriti o kriteriju izbora ovih 40 delegata u Saveznu Skup{tinDragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina, predlaèm da se odluke Vlade proni{tavim, jer poni{tenje i ni{tavost nije isto. Poni{tenje zna~i da je ne{to pravno saìposlije toga poni{teno a ovdje smo rekli da ne moè pravno da saìvi. U drugom divezanom za kriterije izbora poslanika u Saveznu skup{tinu smatram da je jedan od osnkriterija broj stanovnika op{tina.

Izvornik, rukopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.

401992., velja~a 17. Petrinja Plan operativnog rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za akciju “Povratak”, pra}enjeosoba koje su Hrvati ili onih koji na bilo koji na~in kontaktiraju s osobama na slobodnom podru~ju Hrvatske

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJA Broj: SP-2/92.Petrinja, 17. 02. 1992.

115

129 U izvorniku nije naveden govornik.



Dosada{njim operativnim pokrivanjem podru~ja, uo~eno je da odre|eni broj gra|ahrvatske nacionalnosti koji su ostali na oslobo|enom podru~ju odlaze sa tog podru~jteritorij koji drè snage Hrvatske i vra}aju se nazad. Tako|er i odre|eni broj gra|ana srpsnacionalnosti koji su oti{li sa ovog podru~ja prije, za vrijeme i poslije izbijanja rata vnazad.

Ovakvo slobodno kretanje tih osoba izaziva neraspoloènje kod velikog broja boracase direktno reflektira na obrambenu mo} na{ih jedinica.

Da bi se to sprije~ilo, kao i odliv informacija i radi {to boljeg operativnog rada na podop{tine Petrinja a u vezi akcije “Povratnik” sa~injen je plan akcije.

P L A N A K C I J E“POVRATNIK”

Zaduènja u sprovo|enju akcije:1. U akciju uklju~iti sve radnike SJB Petrinja.2. Za obavljanje informativnih razgovora odre|ujem operativne radnike za krim. obravo|e sektora.3. Nosilac akcije je operativni radnik za krim. obradu Vladi} Du{an.4. Kontrolu izvr{enja akcije vr{i komandir SJB.

Zaduènja pojedinih ovla{tenih slu`benih osoba i radnika:1. Radnici SJB Petrinja vi|enjem osobe koje su se vratile u Petrinju, legitimiranj

nepoznatih osoba, saznanjem od drugih osoba koje su vi|ene, sumnjive, nepoznate ili okoje su se vratile nazad odmah obavjestiti operativne radnike koji su zaduèni za obavrazgovora ili privesti takve osobe u SJB Petrinja.

Rok izvr{enja: trajan.2. Ovla{tene slu`bene osobe za obavljanje razgovora– obavljanju razgovora sa povratnicima– sa~injavaju slu`benu zabilje{ku o obavljenom razgovoru i takvu uz radni nalog pr

komandiru SJB.U razgovorima utvrditi podatke vojnog, obavje{tajnog i kontraobavje{tajnog zna~aj

motiv odlaska i dolaska, ostale rodbinske veze u Hrvatskoj, odnos hrvatskih vlasti pnjima, odnos vlasti prema Srbima, radnom mjestu ili drugdje, vrste naoruànja, javno mu odnosu na rat i Srbe, imena i prezimena zatvorenih ili zarobljenih Srba, dali znadu slu~

genocida ili terora nad Srbima, imena vode}ih ekstremista u gradu ili njihovim jedinicitd.Rok izvr{enja: trajan.3. Nosilac akcije.– sa~injava plan akcije “Povratnik”– ~ita slu`bene zabilje{ke sa~injene od strane ovl. sl. osoba te iz njih vadi podatke zn

za slu`bu– podatke od vojnog zna~aja dostavlja organima vojne bezbednosti– vodi evidenciju svih povratnika koji su bili na informativnom razgovoru i os

evidencije koje su sastavni dio ovog plana.Rok izvr{enja: trajan.

EVIDENCIJA POVRATNIKA – prezime i ime povratnika

116



– godi{te– nacionalnost– kada je napustio Petrinju– kada je do{ao u Petrinju– kod koga je bio– napomenaEVIDENCIJA VI\ENIH LICA U UNIFORMI ZNG-a ILI MUP-a RH– prezime i ime lica– period vi|enja– mjesto vi|enja– aktivnosti koje su poznateEVIDENCIJA HRVATA KOJI SE NALAZE NA PODRU^JU OP[TINE PETRINJA – prezime i ime– adresa

– godi{te– napomena Akcija je tajnog i trajnog karaktera.Plan akcije po potrebi moè se pro{iriti i dopuniti.Prilog:– evidencije

N A ^ E L N I K:Milan Karapandà, Šv.r.š


411992., velja~a 18. Knin Pismo predsjednika Skup{tine RSK generalnom sekretaru UN-a i Savjetu sigurnosti UN-a u kojem ih moli da ne donose odluku o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je Republike Hrvatske dok Srbi ne provedu referendum o mirovnom planu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA REPUBLIKEKnin, 18. 02. 1992. godine

UJEDINJENE NACIJEGENERALNI SEKRETAR DR BUTROS BUTROS GALI

– SAVJETU BEZBJEDNOSTI –NJUJORK

117



Skup{tina Republike Srpske Krajine na stalnom zasjedanju u Kninu donijela je slijeodluke koje se proslje|uju Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija dr Butros-Butros Gi Savjetu bezbjednosti.

1. Skup{tina Republike Srpska Krajina moli Savjet bezbjednosti i gospodina Butrosa G

da ne donese odluku o angaòvanju trupa mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Krajini se ne provede referendum koji je raspisan za 22. i 23. 02. 1992. godine.2. Skup{tina Republike Srpske Krajine moli Ujedinjene nacije da obezbjede srps

narodu Republike Srpske Krajine pravo na samoopredjeljenje na osnovu ta~ke 2. ~laPovelje Ujedinjenih nacija u kome se kaè: Da su ciljevi Ujedinjenih nacija “razvijanje nacijama prijateljskih odnosa zasnovanih na po{tovanju na~ela ravnopravnossamoopredjeljenje naroda i preduzimanje drugih odgovaraju}ih mjera radi u~vr{}enja mira”.

3. Skup{tina Republike Srpska Krajina zalaè se za mirno rje{enje jugoslavenske kskladu s Helsin{kim aktom i moli Ujedinjene nacije da na osnovu prava srpskog narodsamoopredjeljenje – izloènog u ta~ki 2. na{e molbe – obezbjedi da Republika Srpska Kdobije punopravni status u pregovorima oko politi~kog razrje{enja jugoslavenske dràpoliti~ke krize, bilo u okviru Ujedinjenih nacija {to je prihvatljivije rje{enje bilo u oEvropske zajednice, {to je zadovoljavaju}a forma.

4. Skup{tina Republike Srpska Krajina odlu~ila je da se ne vr{i razoruàvanje teritorodbrane koja ostaje u funkciji odbrane Republike Srpska Krajina pod njenom komando

5. Skup{tina Republike Srpska Krajina odu~ila je da nema potrebe za organizovsuprostavljanje silom odluci Savjeta bezbjednosti.

M.P.130 PREDSJEDNIK SKUP[TINE131


421992., velja~a 19.

Knin Informacija SUP-a Knin o zlo~inima Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK na podru~ju Vrhovina tijekom 1991. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SEKRETARIJAT ZA UP-eBroj:Knin, 19. 02. 1992.

118

130 Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina RSK, Knin.131 Predsjednik Skup{tine Mile Paspalj nije predsjedao sjednicom Skup{tine, ve} ju je vodio Lazar Macura





– Porodici Brankovi} iz Brloga odnjeta pu{ka 2 pi{tolja i 5.000 DM, neutvr|ena kolinovca te dve krave i teretno vozilo marke “Zastava” 5 t, crvene boje, osobni automobil m“Golf” 1600 dizel, kojeg trenuta~no upotrebljava i vozi Brakus Nenad iz Vrhovina.

– Pilja Ilija inspektor iz Oto~ca, srpske nacionalnosti koji je izbjegao iz Oto~ca 9. i

mj. 1991. g. navedena grupa mu je oduzela osobni automobil marke “Lada 150automatsku pu{ku proizv. “C. Zastava”, koju je Pilja Ilija prilikom odlaènja iz Oto~ca odnjeti od SUP-a Oto~ac te lova~ku pu{ku neutvr|ene marke i pi{tolj marke “Win~ester44, te neutvr|enu koli~inu novca, raspolaè sa podacima da mu je vozilo marke “Launi{teno.

– Neutvr|enog dana osobi srpske nacionalnosti lugaru iz Petri} Polja, koji stanujDabru, a sad se trenuta~no nalazi u Vrhovinama, navedena grupa mu je oduzela 2 pu{lova~ku pu{ku i karabin, 1 pi{tolj i 1500 DM. Navedene stvari se nalaze kod Brakus Ned

– Neutvr|enog dana i vremena tokom 8., 9. i 10. mj. 1991. u mjestu zv. Drenov Klannavedena grupa otu|ila vi{e goveda i sitne stoke, koju je prevezla u Beograd preko GRade i prodala.Tako|er su u tom mjestu ubili dvije starije ène od kojih je jedna srpske nacionalnostiakcijama u Drenovu Klancu poginuo je jedan gardist tj. srpski dobrovoljac za kojepretpostavlja da ga je ubila navedena grupa.

– Neutvr|enog dana i vremena tokom 6. i 7. mj. 1991. g. je uhapsila penzionisaninstruktora zv. “Gene” iz Korenice kojega je dràla zatvorenog u lova~kom domVrhovinama a od tada mu se gubi svaki trag te se pretpostavlja da je isti likvidiran.

– Tako|er navedena grupa dràla je zatvorenog vi{e dana Marijan Du{ana, inspektorSJB Korenice u Lova~kom domu u Vrhovinama tokom 8. mj. 1991. g. Š...š133

– Tako|er Ivan~evi} Du{ana, sudca iz Oto~ca, je dràla zatvorenog u Lova~kom domVrhovinama gdje su istog pretukli i otu|ili njegovu imovinu.Po{to je grupa raspu{tena od MUP-a RSK od prije mjesec i pol dana ista nema st

sjedi{te i uglavnom se sastaju po gostionicama u Vrhovinama a pojedinci iz te grupesamostalne akcije i likvidacije pojedinih osoba kako srpske tako i hrvatske nacionalnnjihovu imovinu plja~ka i prodaje u mjestu Korenica i Vrhovine, a skoro svake nedeljeod ~lanova iz grupe odlazi u Beograd radi prodaje oplja~kanih stvari.

Komandir grupe Baklaji} Predrag obmanjuje grupu pri~om da ne primaju osobne dohiz razloga toga {to je trenuta~no raskol izme|u Ministarstva UP-a i Vlade Republike SK

}e se ta situacija ubrzo srediti te da }e osobne dohotke kao i do sada primati.Planer i organizator svih akcija su Bruji} Rade i Baklaji} Predrag a najve}i dio oplja~dobiva Bruji} Rade.

Informaciju podniopripadnik Jedinice zaspec. namjene Vrhovine


120

133 Kraj re~enice u izvorniku ne~itak.



431992., velja~a 21. Beograd

Poziv Predsjedni{tva SFRJ Milanu Marti}u za sudjelovanje na sjednici “pro{irenog Predsjedni{tva”, na kojoj }e se raspravljati o dolasku mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske, Zakonu o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenjete ure|enju Jugoslavije kao zajedni~ke dràve

PREDSEDNI[TVO SFRJBr. sp 20.

21. 02. 1992. god. Milan Marti},Beograd ministar unutra{njih poslova

Srpske Krajine, KninObave{tavamo Vas da je potpredsednik Predsedni{tva SFRJ dr Branko Kosti}, na os

~lana 328. stav 5. Ustava SFRJ i ~lana 3. stav 2. Poslovnika o radu Predsedni{tva SFRJ,sednicu Predsedni{tva SFRJ za ~etvrtak, 27. februara 1992. godine.

Za sednicu se predlaè slede}iD N E V N I R E D:1. Informacija o toku i realizaciji plana prihvatanja i angaòvanja mirovnih snaga U

Jugoslaviji,2. Informacija o razmatranju Predloga za dono{enje Zakona o ostvarivanju prava nana samoopredeljenje,

3. Razmatranje osnove ure|enja i funkcionisanja Jugoslavije kao zajedni~ke dràveNa sednicu u pro{irenom sastavu, pored ~lanova Predsedni{tva SFRJ pozvani su i:– dr Slobodan Gligorijevi}, Bogdana Glumac Levakov, Dragomir Raki}, Aleksa

Mitrovi}, Petar Gra~anin, general pukovnik Blagoje Adì} i Milivoje Maksi},– Slobodan Milo{evi}, Aleksandar Bako~evi} i Radoman Boòvi},– dr Nikola Koljevi}, dr Biljana Plav{i}, mr Mom~ilo Kraji{nik i dr Radovan Karad– Mile Paspalj, Milan Marti}, Veljko Vukeli}, Veljko Dàkula, Ilija Kon~arevi} i G

Hadì}.Za prvu ta~ku dnevnog reda dostavljamo Vam izve{taj generalnog sekretara UN od

februara o.g. sa aneksima i Nacrt rezolucije Saveta bezbednosti od 19. februara 1godine.134Uvodne napomene povodom ove ta~ke dnevnog reda da}e ~lan Predsedni{tva Si predsednik Dràvnog komiteta za saradnju sa predstavnicima UN dr Borisav Jovi}.

Za drugu ta~ku dnevnog reda dostavljamo “Mi{ljenje i sugestije potpisnika Konven Jugoslaviji povodom Nacrta zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljePredvi|eno je da se podnese i kra}e uvodno izlaganje.

121

134 Navedeni prilozi nisu na|eni uz izvornik.



Za tre}u ta~ku dnevnog reda dostavljamo materijal “Osnovi ure|enja i funkcionisa Jugoslavije kao zajedni~ke dràve.

Sednica }e se odràti u Palati federacije, sala “Beograd”, sa po~etkom u 11 ~asova.GENERALNI SEKRETAR

M.P.135 An|elko Masli}, Šv.r.š

KONVENCIJA O JUGOSLAVIJIMI[LJENJA I SUGESTIJE POVODOM NACRTA ZAKONA O OSTVARIVANJUPRAVA NARODA NA SAMOOPREDJELJENJE

Potpisnici Konvencije o Jugoslaviji, na sastanku odrànom 13. februara 1992. godinBeogradu, razmotrili su Predlog dono{enja zakona o ostvarivanju prava narodasamoopredjeljnje, sa Nacrtom zakona i predlogom da se donese po hitnom postupkutvrdili slede}a mi{ljenja i sugestije:

I – NAÊLNO MI[LJENJEPotpisnici Konvencije o Jugoslaviji ocenili su da su u potpunosti prihvatljive inten

predloènog Zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenje i smatraju da zakonski projekat pruà neophodnu zakonsku osnovu za po~etak procesa mirndemokratskog i legalnog re{enja dràvno-politi~ke krize u Jugoslaviji. Zato su podràli zakona, sa preporukom da se donese po hitnom postupku.1 Š1Samo se jedan u~esnik uraspravi zaloìo da se Zakon donese u redovnoj proceduriš136

Potpisnici Konvencije posebno ocenjuju zna~ajnom nameru zakonodavca da se obezkontinuitet Jugoslavije kao dràve i me|unarodno-pravnog subjekta.

Pri utvr|ivanju afirmativnog stava prema predloènom zakonu, imalo se u vidu da se nprincipijelno i sasvim prihvatljivo reguli{u slede}a zna~ajna otvorena pitanja:

1. Postupak za obezbje|ivanje kontinuiteta jugoslovenske dràvne zajednice za sve republike i narode koji èle da nastave ìvot u zajedni~koj dràvi. U vezi s tim posebnprihvatljiv predlog, utvr|en i u Konvenciji o Jugoslaviji, koji polazi od toga da jekonstituisanje nove Jugoslavije neophodno formirati ustavotvornu skup{tinu, pri ~em

predlaù razli~iti modaliteti njenog formiranja – koja bi, pored ustava, donela neophoakta za demokratsku transformaciju Jugoslavije.2. Uslovi i postupak pod kojima se moè priznati punova`no izraèna volja narod

ostvarenju nezavisne, samostalne i suverene dràve, pri ~emu se posebno podràva zakintencija da je bitan uslov za ostvarivanje ovog segmenta prava naroda na samoopredeljobavezno izja{njavanje na referendumu.

3. Osnovna pitanja u vezi sa imovinskim i teritorijalnim razgrani~enjem izme|u orepublika koje }e nastaviti ìvot kao samostalne i suverene dràve i onih koji nastavkontinuitet jugoslovenske dràve.

122

135 Okrugli pe~at: Predsjedni{tvo SFRJ.136 Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.



4. Utvr|ivanje prelaznog reìma koji omogu}uje nesmetano funkcionisanje dràvnidru{tvenih (infrastrukturnih) sistema, ~iji je rad neophodan za normalno odvijanje ìvdemokratsku transformaciju dràvne zajednice.

5. Utvr|ivanje zakonske mogu}nosti da novonastale dràvne zajednice mogu u punoj m

ostvariti svoje pravo na ujedinjenje, stvaranje razli~itih oblika integracija, povezivsaradnje, na osnovu autenti~nih zajedni~kih interesa.Potpisnici Konvencije podràvaju ovaj zakonski projekat posebno zato {to stvara uslo

celovito re{enje aktuelne jugoslovenske dràvno-politi~ke krize.II – KONKRETNE SUGESTIJE1. U raspravi je izneto pojedina~no zalaganje da se u ~lanu 1. Zakona pojasni po

“narod”, s obzirom da se u daljem tekstu pominju i “gra|ani”.2. Vi{e u~esnika u raspravi zaloìlo se da se u ~lanu 2. Zakona i, konsekventno, u

drugim ~lanovima gde se pominje re~ “narodi”, dodaju re~i “i gra|ani nacionalno opredjkao Jugoslaveni”.Izneto je pojedina~no mi{ljenje da treba omogu}iti da i Romi na|u mesto u Usta

Jugoslavije, sa svim pravima kao i drugi narodi i narodnosti.3. Jedan u~esnik u raspravi zaloìo se da se u ~lanu 3. kao i u celom tekstu Zakona

re~i “nezavisne, suverene”, a kao kvalifikativ ostavi jedino re~ “samostalne” dràve.4. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 5. Zakona, iza poslednje re~i “dr

trebalo dodati re~i “ako Republika Srbija sama ili sa drugim republikama èli da nastakontinuitet” ~ime bi joj se dalo pravo da, s obzirom da je ona 1918. unela u Jugoslavijume|unarodno-pravni subjektivitet, nastavi kontinuitet Jugoslavije sama, ili sa drugim koèle.

5. U vezi sa ~lanom 6. Zakona izneto je vi{e sugestija:– da se pravo izja{njavanja na referendumu utvrdi i za gra|ane na privremenom rad

boravku u inostranstvu;– da se u ovom ~lanu, iza poslednje re~i “referendumu”, dodaju re~i: “pod kvalifikov

kontrolom odgovaraju}ih organa dràve i me|unarodnom kontrolom”;– da referendume koji su odràni ne treba priznati, jer su falsifikovani (nisu bili izraz

naroda) i da treba i}i na jugoslovenski referendum.6. Vi{e u~esnika u raspravi istaklo je da ~lan 7. Zakona, kao i ~lanovi 10. i 11. u koji

reguli{e pitanje granica, nisu dore~eni, jer se u njima ne utvr|uje na~in izja{njavanja nu krajinama (npr. naroda u Slavoniji: Hrvata, Ma|ara, onih iz me{ovitih brakova i dr.). Zsu zahtevali da se u ~lanu 7. decidirano naglasi da pravo na samopredeljenje imaju i narkrajinama i oblastima sa srpskim ìvljem koje su oslobo|ene.

U raspravi je izneto i vi{e predloga za preciziranje mehanizma referenduma, reguli~lanom 7. Zakona, pre svega, kako bi se izbegla mogu}nost da svaka republika formreferendumska pitanja i druge uslove na na~in koji odgovara garnituri koja je trenutnvlasti.

U tom smislu, predlaè se da se ~lanu 7. dodaju novi stavovi, ili da se u Zakonu formnovi ~lanovi:

– “Izja{njavanje putem referenduma vr{i se o pitanju: “Da li ste za ostanak u Jugosili za otcepljenje od Jugoslavije? Odgovor moè da glasi: za ostanak u Jugoslaviji, otcepljenje od Jugoslavije”;

123



– “Ako referendum o pitanju da li odre|eni narod èli da se ujedini sa drugim narodoili dràvom” onda pitanje sadrì ime naroda ili dràve sa kojom treba da do|e do ujedinjea odgovor moè da bude: za ujedinjenje ili protiv ujedinjenja”;

– “Referendum sprovode komisije sastavljene od podjednakog broja predstavnika po

i politi~kih organizacija koji su za ostanak u Jugoslaviji i onih koji su za otcepljenj Jugoslavije”.Izneti su i pojedina~ni predlozi da se u ~lanu 7. stav 2. re~ “kada” zameni re~ju “ako

i da se iza poslednje re~i “Jugoslaviji” dodaju re~i: “ili drugoj republici”. Time bi se omgra|anima srpskih krajina i Bosne i Hercegovine da se, ukoliko ne bude Jugoslavije, priknekoj drugoj republici, ili, pak, da sami osnuju republiku.

7. Predloèno je da se u ~lanu 8. Zakona predvidi 2/3 ve}ina kao uslov za otcepljenj Jugoslavije. U vezi s tim, predloèno je da se ovaj ~lan dopuni slede}im re~ima: “Reizbora su pravosna`ni, ukoliko u vi{enacionalnoj republici, svaki od konstitutivnih nadobije dvotre}insku ve}inu ili ukupno dvotre}insku ve}inu”.

8. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da geopoliti~ki i strate{ki kriterijum prilikteritorijalnog razgrani~enja, a koji su utvr|eni u ~lanu 8. Zakona, ne spadaju u ovu mates obzirom da me|unarodno pravo, kao faktore relevantne za utvr|ivanje granica, poznsamo etni~ki, istorijski, nacionalno-pravni i me|unarodni.

9. U pogledu na~ina imovinskog razgrani~enja (deobnog bilansa), predloènog u ~lanZakona, iznete su dve sugestije:

– da ovaj ~lan ne bi trebalo prihvatiti u predloènoj formulaciji, s obzirom da onaj koneki ugovor mora da snosi posledice; shodno tome, republike koje su jednostrano prek jugoslovenski ugovor (Ustav), moraju u bilansu imovinskog razgrani~enja da snose odr

posledice;– da se u ~lanu 12. unese nov stav, kojim bi se, radi pravilnog imovinskog razgrani~naloìlo evidentiranje onoga {to je svaka republika doprinela Jugoslaviji, od 1918, odn1945. godine, do danas. Pri tome mora se uzeti u obzir pomo} koju su u ovom periodobijale nerazvijene republike, pogodnosti koje su imale druge republike usled dogovekonomije i sl.

10. Predloèno je da se u ~lanu 14. Zakona bri{e izraz “materijalna prava” i zameni izr“imovinska prava”, s obzirom da je to jedino pravno validno.

11. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 16. Zakona trebalo zadràti dosadaustavno iskazivanje dràvljanstva (dvojno: jugoslovensko i republi~ko).

12. Iznet je pojedina~ni predlog da se u Zakon ugradi stav da }e se svi sporovi u vteritorijalnim i imovinskim razgrani~enjem, a koji su regulisani u ~lanovima 11, 12, 1315. i 27. Zakona, re{avati pre sticanja nezavisnosti onih jugoslovenskih republika kojeotcepile. Tako|e, to pitanje ne bi trebalo da re{ava nikakva arbitra`na komisija.

13. U vezi sa uslovima za priznavanje, od strane Jugoslavije republika koje su se otckao nezavisnih, suverenih i samostalnih dràva – koji su regulisani u ~lanu 17. Zakoiznete su ~etiri sugestije:

– s obzirom da je re~ o secesiji, koja sama po sebi nije pravna kategorija ve} fakti~te je treba nazvati pravim imenom – pobuna protiv legalnih organa dràve, ne moè biti

ni o kakvom reciprocitetu, jer delovi ne mogu diktirati uslove celini (Jugoslaviji). U kontekstu treba preformulisati ovaj ~lan, ali i ceo Zakon;– u ovom ~lanu, posle 2. ta~ke, treba dodati nov tekst, koji glasi: “na principu potpu

reciprociteta”;

124



– ta~ku 4. ovog ~lana dopuniti slede}im re~ima: “kao i garanciju da ne}e na svojoj tedozvoliti deponovanje nuklearnog otpada”;

– ~lan jo{ dopuniti slede}im re~ima: “Garancije iz ta~aka 1, 2, 3. i 4. su u pismenoj fa ti potpisi se deponuju kod Komisije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama”.

14. Potpisnici Konvencije su posebno razmotrili argumente za predloèna re{enjustavotvornoj skup{tini, utvr|ena u ~lanovima 19, 20. i 23. Nacrta zakona i alternativamnjih.

Ve}ina u~esnika u raspravi smatra da za re{enja predloèna u alternativama na ~lano20. i 23. ima mnogo vi{e argumenata nego za predloèna osnovna re{enja, pre svega, rad{to bi se, polaze}i od postoje}ih dràvnih struktura, bolje sa~uvao kontinuiteme|unarodno-pravni subjektivitet Jugoslavije i {to bi se postiglo brè konstituisanje n jugoslovenske dràvne zajednice.

Me|utim, skoro svi u~esnici u raspravi zaloìli su se da se u pogledu sastava ustavotvskup{tine izvr{i dopuna predloènog alternativnog re{enja. U vezi s tim predlagano je:

– da se ustavotvorna skup{tina konstitui{e na taj na~in {to bi se postoje}a Skup{tinadopunila – predstavnicima politi~kih stranaka i pokreta;– da za ustavotvornu skup{tinu treba ravnopravno da glasaju i svoje predstavnike u

upute i gra|ani srpskih krajina, radi ~ega u Zakon treba uneti odgovaraju}u formulaciju.ukoliko oni ne u|u u ustavotvornu skup{tinu, bar kao posmatra~i, bi}e uzaludan refereno formiranju Republike Srpska Krajina i o njenom ostanku u Jugoslaviji;

– da se omogu}i svim narodima koji to èle da u|u u ustavotvornu skup{tinu; da u nu|u gra|ani koji su se nacionalno izjasnili kao Jugosloveni; da se ustavotvorna skup{tinasa podru~ja koja su navedena u priloènoj mapi; da opozicione partije u Bosni i Hercegpredloè 50 Muslimana u ustavotvornu skup{tinu i sl.;

– da se u Zakonu doda nov ~lan kojim bi se predvidela formalno-pravna savetodauloga Konvencije o Jugoslaviji u ustavotvornoj skup{tini, tj. da u nju u|u predstavstranaka – potpisnika Konvencije;

– da se prihvati alternativa na ~lanove 19-20., tako da glasi: “Radi preure|iva jugoslovenske dràve na demokratskim osnovama, Skup{tina SFRJ reogranizova}eustavotvornu skup{tinu Jugoslavije, koju }e sa~injavati delegati Saveznog ve}a i Ve}a onih republika i pokrajina ~iji se narodi nisu izjasnili za stvaranje nezavisne, suversamostalne dràve u smislu ~lana 6. ovog zakona, kao i po 40 predstavnika naroda kojiu smislu ~lana 7. ovog zakona izjasnili da èle da ìve u Jugoslaviji”;

– da se u poslednjem redu, iza re~i “Jugoslavije” dodaju slede}e re~i: “U broju opredstavnika naroda moraju biti zastupljene politi~ke stranke koje imaju poslanikskup{tini republike i organizacije koje predstavljaju gra|ane nacionalno opredeljenje Jugosloveni”.

Iznet je predlog da ~lanove 19. i 20. treba preurediti tako da je jasno da se oni narodiostaju u Jugoslaviji ne moraju izja{njavati na referendumu.

Predloèno je, tako|e, da sada{nja Skup{tina SFRJ, pre nego {to se pretvoriustavotvornu, posebnom odlukom “skine sa spiska” sve delegate secesioniste i petokolo

Posebnu pa`nju i podr{ku potpisnika Konvencije izazvao je predlog da se u Predzakona, pre nego {to bude usvojen, doda Alternativa 2. u kojoj bi se predvidelo da skup

pojedinih republika sa~ine nacrt novog ustava i dostave ga Skup{tini SFRJ, koja bi ga ui na osnovu njega raspisala vi{estrana~ke izbore. Ovakvo re{enje je posebno zna~obzirom na aktuelni dogovor republika Srbije i Crne Gore da se pristupi obrazovazajedni~ke dràve, a i ina~e, to pravo imaju republi~ke skup{tine po ~lanu 399. Ustava

125



Nekoliko u~esnika u raspravi zaloìlo se da se zadrì osnovno re{enje ~lanova 19, 20Nacrta zakona.

15. Vi{e u~esnika u raspravi zaloìlo se da se, u vezi sa materijom regulisanom ~lanou Zakon ugradi stav da se “narodi koji su odràli kontinuitet Jugoslavije plebiscita

izja{njavaju o prijemu novih naroda u Jugoslaviju”. Predloèno je, tako|e, da se novi{estrana~koj skup{tini prepusti da propi{e stroge kriterijume o tome ko moè ponovu|e u Jugoslaviju.

Iznet je i predlog da se ~lan 22. bri{e.Nasuprot ovim mi{ljenjima, jedan broj u~esnika u raspravi zaloìo se za sada

formulaciju ~lana 22. tj. da Jugoslavija ostane otvorena za one narode koji su “prevaren16. Predloèno je da ~lan 23. glasi: “Ustavotvorna skup{tina nastavlja sa radom

konstituisanja Skup{tine Jugoslavije na vi{estrana~kim osnovama”.17. Iznet je pojedina~ni predlog da se ~lan 24. Nacrta zameni slede}im tekstom:

dono{enja novog ustava, ustavotvorna skup{tina imenuje privremenu vladu i privrempredsedni{tvo Jugoslavije, koji rade do vi{estrana~kih izbora i uspostavljanja vi{estrskup{tine Jugoslavije”.

18. Izneti su i predlozi da se ~lan 26. Nacrta zakona dopuni zahtevom da se Jugoslovnarodna armija transformi{e u “saveznu armiju”, kao i da se u JNA zakonom zabrstrana~ko organizovanje.

19. Predloèno je, da se u ~lanu 27 Nacrta zakona izostavi re{enje prema kome spooko privatne svojine, slu~aju otcepljenja pojedinih republika, re{ava arbitraà, ve} pitanje treba re{iti deobnim bilansom. Preporu~eno je da se pri formulisanju ovog ~konsultuju stru~njaci za me|unarodno privatno pravo.

20. predloèno je da se u Zakon unese za{titna odredba koja bi glasila: Ukoliko primovog zakona proizvede nacionalne sukobe, obustavlja se (odlaè se) za {est meseci (gdana)”.

** *

Potpisnici Konvencije odlu~ili su, na predlog Koordinacionog tela Konvencije, dSkup{tine SFRJ zatraè da Zakon o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje usvhitnom postupku do kraja februara 1992. godine, a da se ustavotvorna skup{tina konstiu roku od 30 dana.

Potpisnici Konvencije ocenili su da je neophodno, pored izri~ite podr{ke predloènzakonu, da u~esnici – potpisnici Konvencije o Jugoslaviji nastave svoju politi~ku aktivsaradnju, kako u procesu obrazovanja ustavotvorne skup{tine i njegog rada, tako i u postkonstituisanja jugoslovenske dràvne zajednice koja }e se transformisati na demokraosnovama.Beograd, 17. II. 1992. god.

OSNOVE URE\ENJA I FUNKCIONISANJA JUGOSLAVIJE

KAO ZAJEDNI^KE DR@AVEZajedni~ka dràva obezbe|uje kontinuitet Jugoslavije i ima svoje simbole (zastav

jugoslovensku trobojku, himnu – “Hej Sloveni”, grb – koji bi se utvrdio ustavnim zakon

126



Zajedni~ka dràva i njene ~lanice su republike.Glavni grad zajedni~ke dràve je Beograd.

I NAÊLA ZAJEDNI^KE DR@AVE

1. Ravnopravnost republika i ravnopravnost gra|ana.2. Dobrovoljnost statusa ~lanice zajedni~ke dràve, zasnovane na pravu samoopredjeljenje.

3. Otvorenost za pristupanje drugih republika i uklju~ivanje u {ire asocijacije i zajed4. Teritorijalni integritet zajedni~ke dràve i republika.5. Garancije univerzalnih prava i sloboda, usvojenih me|unarodnim konvencijama

ljudskim pravima i slobodama.6. Vladavina prava, podela vlasti i vi{estrana~ka parlamentarna demokratija.7. Jedinstveno trì{te (samostalnost privrednih subjekata, slobodno kretanje roba, r

ljudi, informacija, usluga i kapitala).8. Samostalnost organizacije vlasti u republikama.

II NADLE@NOST ZAJEDNI^KE DR@AVE1. Ljudske slobode i prava koja se ti~u ravnopravnosti gra|ana u zajedni~koj dràvi (z

prava nacionalnih i etni~kih grupa je u nadle`nosti republika).2. Monetarni, bankarski, devizni, spoljnotrgovinski i carinski sistem; sistem ekonom

odnosa sa inostranstvom; osnove poreskog sistema; funkcionisanje i razvoj tehnitehnolo{kih sistema; osnove socijalnog i radnog zakonodavstva i osnova ekolo{ke za{t

3. Spoljna politika, me|unarodni odnosi, me|unarodno predstavljanje u okvirunadle`nosti zajedni~ke dràve. (Republika ~lanica ima prava u spoljnoj politme|unarodnim odnosima, me|unarodnom predstavljanju u granicama svojih nadle`nosti

4. Odbrana zemlje i sistem bezbednosti.III ORGANI ZAJEDNI^KE DR@AVE

1. Skup{tinaZakonodavno telo ~ine dva doma:– Ve}e republika sastavljeno od jednakog broja poslanika izabranih u svakoj repu

odlukom skup{tine republike.– Ve}e gra|ana sastavljeno od poslanika izabranih na neposrednim izborima republikama po principu jedan poslanik na 65 hiljada bira~a, s tim {to iz jedne republik

moè biti manje od 30 poslanika.Zakonodavno telo odlu~uje ve}inom glasova u svakom domu. Nadle`nosti ve}a odre

se u skladu sa ostvarivanjem na~ela ravnopravnosti republika i ravnopravnosti gra|ana.Ve}e republika odlu~uje o pitanjima koja se odnose na ravnopravnost republika. O

moè raspravljati o svakom pitanju koje oceni zna~ajnim sa stanovi{ta ravnopravrepublika.

Ve}e gra|ana odlu~uje o pitanjima koja se odnose na jedinstvene interese zajedni

dràve.O dono{enju novog Ustava i promjeni Ustava, Skup{tina odlu~uje dvodomno saglasnost skup{tina republika.

127



2. Predsednik republikePredsednik republike predstavlja zajedni~ku dràvu. Predsednika bira Skup{tina na pr

republike, po utvr|enom redosledu republika.3. VladaIzvr{na vlast i vo|enje politike pripadaju vladi.Mandatara predlaè predsednik republike, a ~lanove Vlade mandatar (predsed

republike i predsednik vlade ne mogu biti iz iste republike).Mandatara i ~lanove vlade bira i razre{ava Skup{tina.4. Ustavni sudUstavni sud {titi ustavnosti i zakonitost zajedni~ke dràve.5. Savezni sudSudsku vlast, kao drugostepenu, u pitanjima koja se odre|uju zakonima, propisim

drugim aktima zajedni~ke dràve vr{i Savezni sud.Predsednik Skup{tine Republike Crne Gore i predsednik Narodne skup{tine Repub

Srbije dostavi}e ove Osnove ustavnim komisijama Skup{tine Republike Crne Gore i Naskup{tine Republike Srbije koje }e, imaju}i u vidu da su Skup{tina Republike Crne GNarodna skup{tina Republike Srbije usvojile Beogradsku inicijativu i Osnove za ureodnosa u Jugoslaviji, pristupiti izradi nacrta Ustava zajedni~ke dràve, koji }e biti podnusvajanje Skup{tini Republike Crne Gore i narodnoj skup{tini Republike Srbije, i upu}dalju proceduru.

U tim aktivnostima bi}e nastavljene politi~ke konsultacije dveju delegacija.


441992., velja~a 21.Udbina Izvje{}e Stanice milicija Udbina Stanici javne bezbjednosti Korenica o plja~kanju preostalih Hrvata u Podlapa~i

Republika Srpska KrajinaMinistarstvo unutra{njih poslova KrajineStanica javne bezbednosti KorenicaOdelenje stanice milicije UdbinaUdbina 21. 02. 1992. godine

I Z V J E [ T A JDana 21. 02. 1992. g. u 15,00 sati prijavljeno je od strane Vojne Policije ovoj stanici miza prisilno oduzimanje 600 DM od strane nepoznatih osoba.

128



Dolaskom na lice mjesta ustanovljeno je da je predmetnom Paun Josi sin Grge ro|. 16. 1938. u Podlapa~i gdje i stanuje Podlapa~a br. 18, prisilno od strane 3 nepoznate osoduzeto 600 DM.Prema izjavi navedenog Paun Jose oduzimanje su izvr{ile 3 nepoznate osobe (dana 1

1992. oko 16,00 sati).Prema opisu dvije osobe su mla|ih godina dok je jedna osoba starija negdje oko 50godina.Isti su bili drski, a prethodno su od predmetnog oduzeli traktor koji su vratili nakon {to jdao 600 DM.Izvje{taj se dostavlja radi znanja i daljnjeg kori{tenja.

Izvje{taj podnio:MilicionarSedlan Nenad, Šv.r.š


451992., velja~a 24. Knin Zapisnik 27. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Z A P I S N I K sa 27. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 24. 2. 1992. godine u zgradi opsoba br. 51

Sjednici su prisustvovali Prvi ministar Vlade Risto Matkovi} i ~lanovi Vlade Vaso LDrago Jaramaz, Lazar Macura, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Petar [tikovac, Slavko Oèi na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an Vje{tica i Rajko Leàji}.

Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, Prvi ministapredloìo dopunu dnevnog reda koji su ~lanovi Vlade dobili u pismenom obliku, te predkao prvu ta~ku Informaciju o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspenovih ~injenica.

Jednoglasno je usvojen slijede}iD n e v n i r e d

1. Informacija o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspekta novih ~injen2. Razmatranje predloga Zakona o radnim odnosima u dràvnim organima.3. Razmatranje predloga Zakona o pe~atu dràvnih i drugih organa.4. Razmatranje predloga Zakona o socijalnoj za{titi i obezbe|ivanju socijalne sigurn

gra|ana.

129



5. Razmatranje predloga Zakona o prevozu u putnom saobra}aju.6. Razmatranje predloga Zakona o dràvljanstvu.7. Razmatranje predloga Zakona o li~noj karti.8. Razmatranje predloga Zakona o politi~kim organizacijama.

9. Razmatranje predloga Zakona o lokalnoj samoupravi.10. Razmatranje predloga Zakona o izboru poslanika u Skup{tini Republike SrpKrajina.

11. Razmatranje predloga Zakona o izbornim jedinicama.12. Razmatranje predloga Zakona o elektroprivredi.13. Razmatranje predloga Zakona o osnivanju Javnog preduze}a “Krajina – petrol”.14. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a “Krajinapetrol15. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposred

poreza i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1godini.

16. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezim17. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda penzionog i invalidskosiguranja.

18. Dono{enje Odluke o naknadama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkc19. Dono{enje Odluke o naknadama i nagradama sudija porotnika.20. Dono{enje Uredbe o kancelarijskom poslovanju.21. Dono{enje Uredbe o stalnim sudskim tuma~ima.22. Dono{enje Uredbe o radnom vremenu u privrednim i vanprivrednim subjektima

teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim uslovima.

23. Zaklju~ivanje op{teg kolektivnog ugovora.24. Dono{enje rje{enja o imenovanju Upravnog odbora fonda zdravstvene za{tzdravstvenog osiguranja Republike Srpska Krajina.

25. Dono{enje rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Jaèljezni~kog transportnog preduze}a.

26. Davanje ovla{}enja za potpisivanje ugovora za adaptaciju potkrovlja zgrade Op{tsuda u Kninu.

27. Dono{enje Odluke o naknadi za rad pomo}nika ministra 50% u vrijednosti naknade za ministre.

Risto Matkovi} ukratko je informisao Vladu o sastanku sa ministrom financija gdkonstatovano da su neke op{tine obustavile upla}ivanje u Budèt Krajine i koji se sada na Budèt op{tine Knin i Dvor na Uni, a traè novac za potrebe pravosu|a, {kolstva, zdravitd. Predlaè da se ovlasti ministar financija da obavijesti op{tine o tome da je Vlada zastav, te da }e obustaviti isplate za dru{tvene djelatnosti, koje se financiraju iz Budèta Konim op{tinama koje ne upla}uju sredstva u budèt.RASPRAVA PO DNEVNOM REDU:

Ad. 1.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je do

kopiju pisma koje je Vlada Republike Hrvatske 21. 2. 1992. godine uputila Ujedinjenacijama. Tekst tog pisma sadrì konkretizaciju provo|enja mirovnog plana i VlaRepublike Hrvatske, prihva}aju}i u cjelini plan mirovne operacije, konstatuje da

130



me|unarodnim priznanjem Republike Hrvatske bitno izmijenjene okolnosti, u kojimapriprema slanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Republiku Hrvatsku. Iz pismevidentno da Vlada Republike Hrvatske traì zaklju~enje specijalnog sporazuma izmpredstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske koji }e precizno odrediti o

snaga izme|u jedinica mirovnih snaga i vlasti Republike Hrvatske. Radi koordiniranpra}enja aktivnosti vezanih za mirovnu operaciju Vlada Republike Hrvatske osnovame|uresorsku grupu Vlade i ured Vlade za mirovne operacije.

Risto Matkovi} isti~e da je ovo pismo razmatrano u sastavu primjene Vensovog pladodaje da su usvojeni zahtjevi na{e Vlade, jer se prema zadnjoj rezoluciji Ujedinjenih za{ti}ena podru~ja spominju kao dijelovi Jugoslavije. Zatim se vi{e ne spominju misnage ve} snage za{tite, to zna~i da se sada Republika Srpska Krajina vi{e ne tretira kaove} se tretira Republika Hrvatska, jer su snage za{tite na tim podru~jima.

Dalje, kaè da o eventualnom produènju boravka mirovnih snaga ne}e odlu~ivati stna ~ijem su teritoriju te jedinice raspore|ene, ve} }e odlu~iti Savjet bezbjednosti.

Zatim je Risto Matkovi} predloìo da se komentar na ovo pismo pro~ita na radiju, kglasi: “Vensov plan Hrvatska usvaja bez rezerve kao i polazne osnove o primjeni tog plase vidi u postupku razmje{taja mirovnih snaga, te Hrvatska vlada planira slijede}e:

1. Hrvatska je me|unarodno priznata u avnojevskim granicama. Akcija mirovnih snshvata se kao prelazni period do uspostavljanja pravnog poretka Republike Hrvatske.

2. Republika Hrvatska se poziva na avnojevske granice i mi{ljenje arbitra`ne komEvropske zajednice prema kome se te granice smatraju dràvnim po me|unarodnom praa srpski narod ostaje trajno nacionalna manjina. Denominacija Jugoslavije i razgranime|unarodnih prava i obaveza, a provodi se zaklju~enje specijalnog ugovora izm

predstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske kojim }e se urediti njme|usobni odnos. U tom cilju osnovana je resorska grupa Vlade Hrvatske.Razmje{taje snaga Ujedinjenih nacija, policijskih i vojnih, u skladu je sa na~elom jed

teritorije i vlasti. Upravna, sudska, policijska i monetarna vlast uspostavljaju se u sklpropisima Hrvatske. Potpunu demilitarizaciju i povratak raseljenih lica kao i graza{ti}enih podru~ja, zajedno sa mirovnim snagama, utvr|uje Republika Hrvatska.

Zatim je Risto Matkovi} istakao da stavovi Hrvatske Vlade mogu na}i upori{tVensovom planu, po onoj verziji koja nam je nametana da je bezuslovno prihvatimNedostatak ove verzije Vensovog plana jeste {to sadrì niz uop{tenih i vi{ezna~nih konskoje se mogu tuma~iti kako kome odgovara, a prevlada}e tuma~enje onoga ko bude imapolazne pozicije. Stoga je za~u|uju}e za{to se od Vlade Krajine zahtijevalo da ne konkretizaciju spornih odredbi i garancije vitalnih interesa naroda Krajine.

Sad je svakome jasno da nije bilo nikakvih alternativa za mir ili rat i da je forsiranalternative bitno utjecalo da Hrvatska ja~a pozicije, u razradi svoje strategije, {to je i u A Vlada Republike Srpske Krajine napada se svim sredstvima samo zato {to je traìla dgarancije koje bi omogu}ile da srpski narod ne izgubi ono {to je pravednom borbom stEnergi~no i uporno smo isticali da spominjanje Krajine kao dijela Hrvatske u Vensoplanu otvara {irom vrata uspostavljanju hrvatskog pravnog poretka na podru~ju Krajintom smo, naàlost, imali vi{e razumijevanja u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija

od strane nekih jugoslovenskih ili srpskih politi~ara. To {to smo isklju~ivo napoRepublike Srpska Krajina uspjeli da dobijemo dodatne garancije dokaz je ispravnosti stava. To je dokaz da nismo bili za podjele, niti smo se borili za vlast, nego smo ispunjobaveze prema srpskom narodu u Krajini. Zatim dalje navodi da }e o duìni traja

131



angaòvanja mirovnih snaga odlu~iti isklju~ivo Savjet bezbjednosti ~ime je iskljHrvatska kao mogu}i faktor ograni~avanja njihovog angaòvanja, te je zna~ajna garan}emo uspjeti da ostvarimo na{e legalne i legitimne interese, legalno i legitimno pravsamoopredjeljenje srpskog naroda. Vlada Republike Srpska Krajina }e se u tom cilju

maksimalo angaòvati na razradi prakti~nih poteza kojima }e se to ostvariti sa krajnjim cda se rukovodstvo, organi i institucije Krajine na|u u ulozi punopravnih pregovara~a mkom se okviru rje{avala politi~ka kriza Jugoslavije. A oni koji su toliko energije utronapade na Vladu Krajine i na rukovodstvo, tu energiju mogli su bolje iskoristiti u ksrpskog naroda. Vlada Republike Srpske Krajine }e i dalje istrajati u borbi za Krajin jedinstvu srpskog naroda, na prevazilaènju nesuglasica i sukoba koji nam sada mogu na{koditi, uz napomenu, da se ba{ u ovom politi~kom trenutku potvrdilo staro pravilo sve istine mogu jasno opaziti, ali ih ne mogu opaziti svi, zbog predrasuda.

Slavko Oègovi} predlaè da se konkretno i jasno istakne {ta je dobiveno ne prihva}a

Vensovog plana.Risto Matkovi} kaè da bi to trebalo objasniti u razgovoru na radiju. Jednoglasno je dogovoreno da se komentar na ovo pismo pro~ita u sredstvima jav

informisanja.Ta~ka 1. prilaè se zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.137

Ad. 2.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Z

ima nekih specifi~nosti, a cilj je da se izbjegnu neke gre{ke iz sistema samoupravljanjaplatne razrede sa koeficijentima od 1 do 15.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o radnim odnosima u dràvnim organima.Isti se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 3.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj z

predvi|a sadràj pe~ata dràvnih i drugih organa.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o pe~atu dràvnih i drugih organa.Isti se prilaè zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 4.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Bo{ko Popac, pomo}nik ministra zdr

i socijalne za{tite i istakao da je ovaj zakon adekvatan zakonu Republike Srbije. Jedin~lanu 11. ovog zakona izmjenjen u odnosu na zakon Republike Srbije, a odnosi se na vostvarivanja materijalne pomo}i korisnicima socijalne za{tite.

Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o socijalnoj za{titi i obezbje|ivanju socijalne sigur

gra|ana.Isti se prilaè zapisniku pod 4 / i ~ini njegov sastavni dio.

132

137 Prilozi nisu prona|eni uz izvornik.



Ad. 5.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovaj z

ra|en po uzoru na zakon Republike Srbije, a prihva}a sistem prijave i omogu}ava slobkonkurenciju za privatnike.

Za diskusiju se nije niko javio te se predlog zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o prevozu u putnom saobra}aju.Isti se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/6.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da po ov

zakonu gra|ani Republike Srpska Krajina zadràvaju dràvljanstvo Jugoslavije.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o dràvljanstvu.Isti se prilaè zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/7.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istako da }e se u p

pojaviti brojni tehni~ki problemi, jer predstoji realizacija izrade novih li~nih karata.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o li~noj karti.Isti se prilaè zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 8.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Z

reguli{e osnivanje, registraciju i rad politi~kih stranaka.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o politi~kim organizacijama.Isti se prilaè zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/9.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} istakao da je o

Zakonom centralizovan rad organa uprave, a predvi|a se i na~in izbora odbornika u skupop{tina.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o lokalnoj samoupravi.Isti se prilaè zapisniku pod 9/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/10.Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovim Zakonom prihv

predsjedni~ki sistem, gdje se odlu~uje o svakom ~ovjeku pojedina~no.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o izboru poslanika u Skup{tinu Republike Srpska KraIsti se prilaè zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/11.Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovim Zakonom odre

naselja koja obuhvataju pojedine izborne jedinice.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.

133



Jednoglasno je donesen Zakon o izbornim jedinicama.Isti se prilaè zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 12.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da je ovaj Z

ra|en po uzoru na Zakon o elektroprivredi Republike Srbije. Predlaè da se izbri{e u ~68. stav 2., jer se ne uklapa u na{u djelatnost, te je to jedina izmjena koju predlaè.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o elektroprivredi.Isti se prilaè zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/13.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}, te kaè da z

postoje}ih benzinskih stanica na prostoru Republike Srpska Krajina, koje su poslovsastavu biv{e IN-e ima uslova za osnivanje ovog javnog preduze}a. Zatim predlaè iz

~lana 6. ovog Zakona, u tom smislu da Vlada imenuje pet ~lanova, i izmjenu ~lana Upravni odbor bira i razrje{ava svog predsjednika.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona u tekstu kako je predloèn stavlj

glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a “Krajina-petrol”.Isti se prilaè zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/14.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè dono{

rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduzeà “Krajina-petrol”.Predlaè dva kandidata Slobodana Ron~evi}a direktora P.Z. “\evrske” i Veljka Popov

podpredsjednika Izvr{nog vije}a SO Knin.Vuka{in Babi} predlaè imenovanje Veljka Popovi}a.Drugih predloga nije bilo te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Veljka Popovi}a za v.d. direktora J

preduze}a “Krajina-petrol”.Isto se prilaè zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 15.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Za diskusiju se nije

javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposrednih poi pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1991. godIsti se prilaè zapisniku pod 15/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad// 16.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima.Isti se prilaè zapisniku pod 16/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/17.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je predvi

da Republi~ki fond ima dvije podru~ne slu`be. Jednu u Dvoru i jednu u Kninu, a svop{tina bi imala ispostave.

134








461992., velja~a 26. Borovo Selo Izlaganje Mile Paspalja na sjednici Skup{tine RSK u Borovu Selu

B O R O V O S E L O26. februara 1992.

I Z L A G A N J E138na sednici Skup{tine Republike Srpske Krajine139

Po{tovani poslanici,Skup{tina Republike Srpska Krajina koju sa~injavaju poslanici tri skup{tine n

autonomnih oblasti zapo~inje svoj dana{nji radnajzna~ajnijimzadatkom koji u ovomtrenutku stoji pred njom i narodom koji nas je birao za svoje predstavnike – utvr|ivanjobaveza svih organa i institucija u Republici na realizaciji Plana Mirovne operUjedinjenih nacija u Jugoslaviji. Samo pre nekoliko dana u skup{tinama na{ih ob

raspravljali smo o prihvatanju mirovnog plana, davali mu podr{ku, uz odre|ene sumnje da li }e ga Savet bezbednosti usvojiti. Dilema vi{e nema. Mirovna operacija u Jugoprakti~no je otpo~ela.

Savet bezbednosti UN, 21. februara ove godine jednoglasno je doneo Odluku da se u zemlju uputi vojni kontigent od oko 14.000 ljudi radi o~uvanja primirja i za{tite srpsnaroda na podru~jima na kojima se do ju~e vodio rat. Gra|ani Republike primili su oodluku s velikim odobravanjem, sa uverenjem da }e se na ovim prostorima obustavitnove ljudske `rtve i materijalna razaranja. To je u ovim danima najve}i doprinos sveorganizacije u~vr{}enju mira u Jugoslaviji i stvaranju uslova da se u miru politi

sredstvima iznadje izlaz iz jugoslovenske krize.Verujem da izraàvam uverenje i ose}anja svih prisutnih ako sa ovog mesta izrazim dzahvalnost zemljama ~lanicama Saveta bezbednosti, Generalnom sekretaru OUN, gospButrosu Galiju i njegovom prethodniku, gospodinu Peresu de Kueljaru, li~nom izaslaGeneralnog sekretara gospodinu Sajrusu Vensu, podsekretaru UN gospodinu MaGuldingu, i svim drugim funkcionerima svetske organizacije na razumevanju na{e situdoprinosu koji su dali da se ovakva odluka donese.

137

138 Izlaganje je odrào M. Paspalj, predsjednik Skup{tine RSK, vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, in835.139 Op{irnijeo radu Skup{tini vidi: Ilija Petrovi}, Slavonija Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike,IP“Cvetnik”, Novi Sad, 1996., (prvo izdanje), str. 290 – 299.



Ova Skup{tina izraàva dobrodo{licu pripadnicima mirovnih snaga UN. Skupa sa ngra|anima u~ini}emo {to je u na{oj mo}i da ova misija mira u svim na{im krajevima na topao prijem i saradnju. Skup{tina pruà garancije da }e svi organi i institucije u RepSrpska Krajina u~initi sve da ova – kako u Ujedinjenim nacijama kaù, jedna od najte

najkomplikovanijih mirovnih operacija u istoriji svetske organizacije – u potpunosti uspPri dono{enju najnovije rezolucije, Savet bezbednosti sa razlogom je po{ao od togasituacija u Jugoslaviji vrlo delikatna, da se primirje odràva uz ogromne te{ko}e i odlaganje sa dono{enjem odluke o upu}ivanju mirovnih snaga imalo vrlo te{ke posledisamo po mir u Jugoslaviji nego i po me|unarodni mir i bezbednost. Upravo imaju}i tvidu, mi smo pre vi{e meseci iskazivali neophodnost da mirovne snage do|u {to pr Jugoslaviju.

Dono{enjem rezolucije, Savet bezbednosti uvaìo je zahtev Predsedni{tva SFRJ novembra pro{le godine, da se u pojas izme|u zara}enih strana upute snage UN, kazalaganje rukovodstva Republike Srbije i cele svetske progresivne javnosti da se na mirna~in re{i jugoslovenska kriza.Poznato je da se Jugoslavija, kao jedna od osniva~a UN i najaktivnijih boraca za msvetu, uvek zalagala za dobrobit svih zemalja i da je sa svojim snagama direktno u~estvmirovnim operacijma UN. Zbog svega toga, bili smo uvereni da }e Ujedinjene nacije i bezbednosti pruìti pomo} Jugoslaviji i svojim angaòvanjem obezbediti da se preoruàni sukobi i odrì mir na kriznim podru~jima.

IIstorijski koreni borbe srpskog naroda za ìvot i slobodu su veoma daleki. Oni seù i

1941. godine. Ove generacije su, me|utim, doìvele da se u epohi savremene civilizarazvijene demokratije i ja~anja sloboda i prava ~oveka, na prostoru avnojske Hrvatske snage a potom i reìm koji se obru{io na slobode i prava srpskog naroda. Mora se dati okako je do ovoga do{lo i ko sve stoji iza ovakvog reìma, i u zemlji i u svetu.

Ve} u izbornoj kampanji, a posebno na op}em Saboru HDZ, februara 1990. godine,kojem su bili i usta{ki zlo~inci kojima je zbog po~injenih zlo~ina u pro{lom ratu bio zabpovratak u zemlju. Pod firmom “Mlade demokracije” po~ela je javna rehabilitacrestauracija usta{tva i biv{e NDH, sa svim onim {to su zna~ili, uklju~uju}i i ponavgenocida nad srpskim narodom. Od tada se Srbi ponovo ne smatraju narodom nego se zakoristi termin “srpsko pu~anstvo, ~etnici, odmetnici” i sli~no. Dolaskom na vlast, maja godine, HDZ je po~ela dosledno realizovati predizborni program o progonu Srba. Utv je i ustavni osnov za to. Naime, u novim odredbama Ustava Republike Hrvatske Srbi prvna ovim prostorima nisu narod. U obrazloènjima je, pred licem Jugoslavije i Evrope, cintvr|eno da nova vlast garantuje “sva nacionalna, kulturna i sva druga gra|anska prava smanjinama koje ìve u Hrvatskoj: Srbima, Jevrejima, Ma|arima, Italijanima i svim drugi

Sa novim Ustavom do{li su novi hrvatski zakoni i dràvni simboli pod kojima je u pronad srpskim narodom vr{en genocid.

Uporedo sa novim normativnim potezima, nova vlast je pokrenula mehanizme eliminaciju Srba iz javnog ìvota Hrvatske, a kasnije i za fizi~ku likvidaciju. Po~elo

prete}im porukama, paljevinom dobara, pucnjavama, odbijanjem bilo kakvog dijalpoliti~kom i drugom diskriminacijom Srba, otpu{tanjem sa posla itd. Srbe je strpljenje pda izdaje kada je mehanizam policijske dràve po~eo tako enormno da raste i sistemdeluje, bez ikakvog neposrednog povoda, kada je po~elo stvaranje odmetni~kih i parav

138



vojnih sastava, uklju~uju}i i tipi~no usta{ke. Istovremeno je teklo ilegalno naoruàvformiranje ove tipi~no strana~ke, HDZ vojske.

Uzaludni su bili poku{aji i saveznih organa, konkretno Predsedni{tva SFRJ, da se seskalacija genocida. Uz doslednu strana~ku politiku HDZ, ~iji je direktni produkt bgenocid nad srpskim narodom, do rata je moralo do}i. Sada je svima jasno, mada su paanaliti~ari do takvog zaklju~ka do{li mnogo ranije, da je progon Srba bio u stvari deo scza oruànu pobunu protiv Ustavom SFRJ utvr|enog poretka.

Oruànim napadima na Srbe u martu i aprilu 1991. u Pakracu, na Plitvicama i Korenmaja 1991. godine u Borovu Selu, zatim i na druga srpska naselja, neobjavljeni rat je i stpo~eo. Srbi su morali da se brane od ponovnog progona. Oni su nato bili prisiljeni, jerpostoji neko ljudsko prvo pravo, to je pravo na ìvot, a Srbima je to pravo Hrvatska pouskra}ivati.

Napadi na Srbe i sve ono {to je srpsko dobili su na intenzitetu sa eskalacijom neobjavlrata u Sloveniji, kao i neobjavljenog rata Jugoslovenskoj narodnoj armiji na koju se kid

odazivanjem otvorenim pozivima hrvatskog vrhovnika Tu|mana i HDZ-ovskih vo|a gradovima, selima i zaseocima.Srbi u Republici Srpska Krajina i Srbi na prostorima Jugoslavije u celini imaju p

razloga da staloèno i mirno analiziraju sve ono {to im se dogodilo i {to se doga|a pdolaska Franje Tu|mana i njegove klape na vlast. Oni }e, bez obzira na svoje pomagmorati da poloè ra~une pred slobodoljubivim svetom u koje, to smo do sada bezbroj pokazivali, spada i srpski narod.

Dràvna kriza u Jugoslaviji je u prvoj polovini 1991. godine izazvala opravdzabrinutost me|unarodnih faktora, posebno u Evropi. Naj~e{}e dobronamerna, zabrinutost je prerastala u ponude za pomo} da se na|e mirno re{enje krize. Tako je nu|e~esto i napadno nametana, ponuda Evropske zajednice da se na principima konsenzudobrovoljnog prihvatanja, njeni organi i instrumenti uklju~e u re{avanje problema. Nosnovi izabran je i predsednik Predsedni{tva SFRJ. Ta ponuda je prihva}ena od odgovarpoliti~kih subjekata u Jugoslaviji.

Kada je ocenjeno da je Evropska zajednica iza{la iz mandata pruànja “dobrih uslupoku{ala da preuzme ulogu arbitra u odnosima izme|u jugoslovenskih republika, jednostranim i pristrasnim pristupom pojedinim opcijama pod uticajem nekih njenih ~lanPredsedni{tvo SFRJ se obratilo Savetu bezbednosti UN za angaòvanje mirovnih snakriznim podru~jima.

Poslednjeg dana pro{le godine Predsedni{tvo SFRJ donelo je odluku o prihvatanjuPlana Sajrusa Vensa i dalo garancije da }e se on realizovati na teritorijama pod kontrolom orusnaga SFRJ. Su{tina toga plana je u tome da se srpski narod stavlja pod za{titu mirovnihUN od fizi~kog uni{tenja od hrvatskih vlasti i njihovih oruànih formacija, da se teritorikojima je srpski narod u ve}ini ili u znatnoj manjini stavljaju pod posebnu za{titu Udemilitarizuju (to se odnosi i na delove teritorije u Hrvatskoj koje nisu pod kontrolOruànih snaga Jugoslavije u kojima prete`no ìve Srbi), da u Krajinama ostaje status qpogledu vlasti, {to zna~i da se u njima ne mogu primenjivati propisi niti protezati Republike Hrvatske.Planpredvi|a i osiguravanje uslova da se u svoje domove vrati srpskìvalj koji je izbegao u toku ratnih sukoba.

Na ovom sudbinskom pitanju za Srbe u Republici Srpska Krajina podele, naàlost, jo{potpuno prevladane, a Krajina i dr Milan Babi}, u krugovima Ujedinjenih nacija i u svprakti~no su do 9. februara ozna~avani kao jedna od glavnih prepreka dolasku “p{lemova”.

139



Poznato je da je na pro{irenoj trodnevnoj sednici Predsedni{tva SFRJ gospodin dr MBabi} uporno odbijao mirovniPlanUjedinjenih nacija, ne uvaàvaju}i jasne argumente iuveravanja o angaòvanju mirovnih snaga. On i ~lanovi Vlade koje je doveo na ovu senisu prihvatali ni garancije date od strane Predsedni{tva SFRJ kao Vrhovne komande k

odnose na za{titu srpskog naroda.Mirovne snage UN su pozvane oddràve Jugoslavije da zapo~nu mirovnu operaciju. Sviorgani te dràve, a pre svega Predsedni{tvo SFRJ, ~inili su krajnje napore da ta opeotpo~ne {to pre, kako ne bi do{lo do ponovne eskalacije hrvatskih napada. Dràva Jugose time opredelila za mir, {to zna~i da se i Krajina, opredeljena za Jugoslaviju, taopredelila za mir. Hrvatska nije imala takvu opciju, mada je na kraju i ona bila na primorana.

U sklopu takvih okolnosti, pojedini predstavnici na{eg naroda odlu~uju da suprotstavljaju dogovorenim aran`manima, ~ime su objektivno pomogli na{em protivninama svima naneli {tetu.

U te{koj politi~ko-bezbednosnoj situaciji, a imaju}i u vidu da jedino Skup{tina odlu~ratu i miru, na traènje jedne tre}ine poslanika – {to je u skladu sa Ustavom Republike SKrajine – odràna je vanredna sednica Skup{tine Krajine9. februara u Glini. Za mestoodràvanja sednice Skup{tine odabrali smo Glinu, mesto blizu linije fronta i Spomen-sagra|en na mestu gde je nekad bila, po stravi~noj tragediji poznata glinska crkva u kojusta{ki zlikovci zaklali nekoliko hiljada ljudi, èna i dece.

Svojom punova`nom odlukom Skup{tina je, kao najvi{i organ vlasti, bezuslovndefinitivno prihvatila koncept mirovne operacije Ujedinjenih nacija i obavezala sve loorgane vlasti da pruè punu podr{ku mirovnim snagama u realizaciji njihove misije. O

tako|e izrazila punu podr{ku i poverenje Predsedni{tvu SFRJ i Dràvnom komitetusaradnju sa predstavnicima Ujedinjenih nacija.To smo morali ras~istiti i to smo legitimno uradili odlukama uGlini.Danas se definitivno

mora staviti ta~ka na raskole u rukovodstvu Krajine po tom pitanju.U osnovi svih na{ih primedbi na koncept Sajrusa Vensa bio je opravdan strah srps

naroda da }e se nad njim ponoviti genocid. Zato smo traìli dodatna poja{njenja i garanza obezbe|enje mira i sigurnosti Srba u Krajinama i u Hrvatskoj. Na{e primedbe, kao {poznato, odnosile su se na predvi|eni razme{taj mirovnih snaga, demilitarizaciju Krajinizvesnu neodre|enost mandata ovih snaga, a naro~ito na povla~enje JNA sa prostora kojpod svojom kontrolom. Jer, ogromno je nepoverenje srpskog naroda u hrvatske vlasusta{ki reìm, a u poslednje vreme naraslo je i nepoverenje u Evropsku zajednicu kojdobroj meri bila pristrasna u odnosu na separatisti~ke vlasti i orijentaciju u na{oj zemlj

Najnovijomrezolucijom Saveta bezbednosti dat je za nas prihvatljiv odgovor na ~eponavljano pitanje – {ta }e biti ako posle {est meseci ne bude produèna mirovna misiju Jugoslaviji. Utvr|eno je, kona~no i definitivno, da je po~etni mandat mirovne misije12mesecisa mogu}no{}u njegovog obnavljanja, te da je jedino Savet bezbednosti ovla{}odlu~uje o duìni njihovog ostanka i o eventualnom povla~enju kada cilj mirovne misijeostvaren. Dakle, u tom pogledu obezbe|eni smo od eventualnih samovoljnih potehrvatskog vrhovni{tva.

Me|utim, iz na{eg iskustva s Tu|manovim ~elnicima i bojovnicima, kao i iz iskustavnekih drugih mirovnih operacija, znamo da dolazak “plavih {lemova” ne}e sam pootkloniti opasnost od sukoba, toliko pre {to i u ovim uslovima, raznim provokacijaoruànim napadima, ubacivanjem diverzantskih grupa, kao i raznim vidovima specija

140





Obim informacija o zverstvima nad civilnim srpskim stanovni{tvom u svetu je sve Svet je obave{ten o skrnavljenju Jasenovca, o masakru u Gospi}u, o pokolju na mosKorani, o Vukovaru, o spaljenim selima iz Zapadne Slavonije, o zlo~inima na KriùZadra, u Dalmaciji, Baniji, na Papuku i Bilogori, u Grubi{nom Polju, da pomenem

najsveìje i najtragi~nije primere, mada nam svaka na{a `rtva ~ak i o imenima zlikovacpada. Svet se osloba|a naslaga laì hrvatske propagandne ma{inerije i obave{tava sve poti izvornije o ru{enju spomenika kulture, biblioteka, crkava i drugih trajnih vrednosti srpnaroda i uvi|a ko ~ini ta nedela. Isto tako sve je vidljivija ogromna materijalna {tetpodru~ju Krajine, gde se palilo, plja~kalo, kralo, uzurpiralo ili uni{tavalo na bilo koji U tom smislu, savezni dràvni organi, preduzeli su postupak za utvr|ivanje ratnih zlouklju~uju}i i zlo~in genocida nad srpskim narodom, kao i pitanje procene i naknade {tete.

Politi~ka situacija je kod nas manje vi{e poznata, mada nije na svim prostorima ista. onoga {to sledi i zbog onoga zbog ~ega smo ovde, èlim da istaknem jednu okolnost kojnije nepoznata. Tokom na{eg otpora usta{tvu, od Plitvica i Borova Sela, ili ~ak od oSabora HDZ februara ’90, na{i politi~ki ~inioci ~esto su delovali nesinhronizovano, ~ai me|usobno suprostavljali. Poku{aji da svako vodi “svoj” oslobodila~ki rat ili “svrevoluciju, imali su ne samo politi~ke nego i direktne vojne posledice. Na{a neslonejedinstvo koristili su samo na{im protivnicima.

Me|utim, svi smo shvatili, ko pre ko kasnije, da samo zajedno moèmo uspeti, a ~injeda drìmo ovakvu skup{tinu, sa ovakvim dnevnim redom, ve} je zna~ajan dokaz politi~ke zrelosti i na{e spremnosti da se stabilizuje politi~ka situacija.

Nas dosta ko{ta na{a neorganizovanost, brojne su slabosti organa vlasti tamo gde po

a naro~ito se ose}a {teta tamo gde oni jo{ nisu do kraja preuzeli svoju funkciju. Naravsu vojno-politi~ke i materijalne mogu}nosti razli~ite, ali moraju se u~initi napori da se oforme oni organi koji moraju egzistirati, a oni koji postoje da profunkcioni{u.

Bezbednosno stanje u Republici Srpska Krajina prakti~no je jo{ ratno, posebnZapadnoj Slavoniji. Na ovom prostoru danas nema ni JNA niti pripadnika TO i dobrovolda ~uvaju na{e teritorije,141 a {to je najteè, srpsko stanovni{tvo je prore|eno.

Na delu Banije, Korduna i Zapadne Slavonije, a od hrvatske strane brojni su primkr{enja Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 2. januara o.g. u Sarajevu, a u poslednje vi ubacivanja hrvatskih diverzantsko-teroristi~kih grupa u Baranju. Stalne provokacijeozbiljni napadi, upozoravaju nas da usta{ke formacije nisu odustale od rata i da se ne msa mirovnim konceptom Ujedinjenih nacija. Neko ih stalno hu{ka da se sporne teritonjihove i da tamo treba da se vrate. To traì da se jo{ bolje organizujemo, jer njima ne tverovati, njima se ne moè verovati.

Od septembra meseca pro{le godine do danas, brojni su primeri terora od strane hrvaoru`nika, na{ih doju~era{njih kom{ija, prijatelja, a ~esto i od stranih pla}enika. Naoru`zuba, klali su Srbe, palili i plja~kali, sistematski, sve {to im se na{lo na putu osvajanja. Nsamo neke primere:

– Na podru~ju sela Trojanci, u Baranji, 30. novembra 1991. godine uba~ena je vdiverzantsko-teroristi~ka grupa, koja je masakrirala devet me{tana.

142

141 O jedinicama JNA i TO iz BiH koje su se nalazile na tom prostoru vidi: Slobodan Praljak, Agresija Bosne i Hercegovine na Republiku Hrvatsku, Zagreb, 2007., str. 40-47, 50, 57, 58, 60, 63.











Po{tovani poslanici,Pred nama stoje neodlo`ni krupni zadaci u pripremama za prihvat mirovnih sna

Ujedinjenih nacija. Danas moramo usvojiti jedinstvenu politi~ku platformu zajedni~delovanja svih organa vlasti i institucija u Republici Srpska Krajina u vezi s dolaskangaòvanjem “plavih {lemova”. Mnoga pitanja }emo morati hitno re{avati – na pravekonomskom, institucionalnom i organizacionom planu, da bismo stvorili uslove za uove misije do koje je stalo svakom na{em slobodoljubivom ~ovjeku.

Mirovne snage }e garantovati primenu vaè}ih propisa u Krajini, {to nas dodaobavezuje da u potpunosti jedinstveno uredimo stanje na podru~ju regulative u svim noblastima. Na na{im podru~jima vaè Ustav Jugoslavije i savezni zakoni. Traìmo da toiskaù i nadle`ni savezni organi – Skup{tina SFRJ i Predsedni{tvo SFRJ. Jugoslavija jdràva i traìmo da nas za{titi i pruì svekoliku pomo} postradaloj Krajini, a ova }e uvespremna da Jugoslaviju brani.

Veliki su na{i zadaci u organizaciji i osposobljavanju institucija vlasti. Ne moèmo sprdo~ekati mirovne snage i sara|ivati s njima ukoliko ne funkcioni{u organi vlasti, ukolina svakom mestu ne ose}a delovanje pravne dràve. Nije dovoljno {to postoje op{ukoliko one nemaju bar minimalni institucionalni, upravni i kadrovski mehanizam. Op{ne mogu postojati samo na papiru, one moraju re{avati ìvotna pitanja ljudi.

Re{avanje ovih problema povezano je sa obezbe|ivanjem neophodnih financijssredstava za rad Kraji{kih organa vlasti – sudstva, tuìla{tva, slu`be bezbednosti i ostalihse obezbediti minimum sredstava iz budèta federacije, po sistemu dotacija, pri ~emu nas zahteva maksimalna racionalnost u postavljanju organizacije i maksimalno oslanjansopstvene mogu}nosti.

Posebno je aktuelan problem funkcionisanja organa unutra{njih poslova u krajinauklju~uju}i izbor i obuku kadrova. Ovi organi se moraju osposobiti za za{titu javnog mira, suzbijanja svih vidova kriminala, za izvr{avanje brojnih klasi~nih funkcija unutrposlova, izdavanje paso{a, li~nih karata, saobra}ajnih dozvola itd. Nu`no je da {tosagledamo i uspostavimo racionalnu organizacionu {emu unutra{njih poslova, kojomogu}iti njihovo efikasno delovanje.

Slu`bu bezbednosti moramo bitno oja~ati i adekvatno opremiti kako bi bila sposobnaza{titi mir i imovinu gra|ana, uklju~uju}i maksimalnu bezbednost pripadnicima mirovsnaga UN, kao i da spre~i eventualne iznenadne napade hrvatskih oru`nika i upade njih

diverzantskih i teroristi~kih grupa na prostore koji }e biti pod neposrednom za{titom “p{lemova”. Svaki takav napad na stanovni{tvo Krajine i svaki poku{aj naru{avanja mirse kvalifikovati i kao napad na snage UN.

Visokim funkcionerima svetske organizacije ukazivano je na na{a iskustva sa fa{isgrupama, te ne isklju~ujemo mogu}nost da one i u novim uslovima po~ine neko zlo ngra|anima, kao i dràvljanima zemalja koji }e biti u sastavu mirovnih snaga. Upozoravalda je bilo neophodno razoruàti razne paravojne formacije spremne na terorizam svake po{to su u njih regrutovani i pripadnici najekstremnije usta{ke emigracije, oprobdiverzanti i najgore ubice.

Plan mirovne operacije sadrì i odredbu po kojoj sastav postoje}ih policijskih snaga da odraàva nacionalni sastav stanovni{tva koje je ìvelo na ovim podru~jima pre izboruànih sukoba. Me|utim, sasvim je razumljivo da ne}emo i ne moèmo dozvoliti da sredovima policije na|u oni koji su izvr{ili zlo~ine ili su pomagali u tome. Ne mogu

147



redovima policije na}i ni pripadnici srpskog naroda koji su iz osvete ili drugih pobuda izte{ka krivi~na dela. Ni jedno ni drugo ne moè sebi dozvoliti iole civilizovana zemlja.

Razumljivo je da na na{oj Skup{tini ne moèmo o ovim pitanjima {ire raspravljati, zadatak Ministarstva unutra{njih poslova da izvr{i detaljnu procenu bezbednosnog stanj

je prezentira Vladi, koja }e svoje ocene i predloge mera dostaviti i nadle`nim saveorganima. Jugoslovenska narodna armija ostaje na{a vojska bez obzira na to {to }e se privremen

mirovna operacija UN traje, povu}i iz Krajine. Rezervni sastav na{e Armije, a to je njogromna ve}ina, ostaje na na{oj teritoriji, vra}a se mirnodopskim poslovima i obavezamsmo sigurni da je on spreman, ako zatreba, da uvek brani srpski narod i teritoriju RepubSrpske Krajine. ^vrstu povezanost sa na{om JNA nastavi}emo i dalje. To }emo najbpokazati i dokazati slanjem na{ih mladi}a na odsluènje vojnog roka u jedinice JNAobzira {to su one izvan ovog podru~ja. U toj {koli oni }e se kaliti i u~iti kako se branikraj i bi}e nam dobro do{li na mirnodopskim zadacima, a ako ustreba i na ratnim.

Na ovoj Skup{tini, s po~etkom mira, moraju se dati smernice za {to brù obnoprivrednih i dru{tvenih delatnosti i za otklanjanje posledica ratnih razaranja i pusto{O~ekujemo da }e mirovna operacija UN doprineti oìvljavanju nekih grana privreuslu`nih delatnosti, kao i normalizaciju svih vrsta saobra}aja. O~ekujemo tako|e da Jugoslavija, iako u veoma te{kim ekonomskim prilikama, na}i na~ina i mogu}nospomogne obnovu i razvoj Republike Srpska Krajina i ublaìti nevi|ena razaranja oprostora prema kojima se tako postupalo samo zato {to su srpski. Svijet }e se u to, sigsam, uvjeriti. Istina o nama i na{oj tragediji kr~i}e put.

Najve}u pa`nju ova Skup{tina i drugi organi Republike Srpska Krajina posveti}e planvra}anju lica izbeglih iz svojih domova i sa vekovnih ognji{ta. I mirovni plan UN preodre|ene mere na ovom planu. To je, me|utim, veoma te{ko kada se zna da se oko 40 odizbeglica prakti~no nema gde ni na {ta vratiti.

Pri svemu ovome, moramo polaziti od toga da izgra|ujemo demokratsko dru{tvo i dademokratskoj osnovi moramo obezbediti da se svi koji èle, vrate u svoje domove, bez na nacionalnu pripadnost. Ne}e, naravno, biti amnestirani oni koji su okrvavili ruke, àpalili na podru~jima zahva}enim ratnim sukobima. Preduzima}emo energi~ne mere psvima onima koji bi se svetili nedu`nim gra|anima – jednako prema Srbima i Hrvatimpripadnicima drugih nacionalnosti.

Uz ovo bih dodao i jednu, naoko manje va`nu ~injenicu. Izbeglice }e se brè vra}sredine koje su napustili, ukoliko se i svi ~lanovi rukovodstva, svi mi, sa svojim porodtamo {to pre vratimo i delimo dobro i zlo sa onima koje u ovom Domu predstavljamo.

Nedavno je Savezno ve}e Skup{tine SFRJ formiralo Dràvnu komisiju za utvr|ivratnih zlo~ina i zlo~ina genocida koji su po~injeni nad stanovni{tvom srpske i drnacionalnosti. I u Republici Srpska Krajina obrazovana je sli~na komisija. Smatramo dna{im op{tinama treba da postoje odgovaraju}a tela koja bi se bavila identifikovandokumentovanjem ratnih zlo~ina i zlo~ina genocida. To }e biti konkretan dopriutvr|ivanju istine. Ne moèmo dozvoliti da nam nestaju dokazi, da zlikovci ostaneka`njeni, da na{i prijatelji i najdraì ostaju u masovnim grobnicama u koje ih je trusta{ka vlast.

Skup{tina i Vlada treba da razrade odgovaraju}i mehanizam za utvr|ivanje i procmaterijalnih {teta u toku oruànih sukoba na na{em podru~ju i za otklanjanje nast

148







AMANDMAN II1. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava predsjednika Republike i o

kontrolu nad njegovim radom.2. Skup{tina Republike Srpske Krajine ima dvadeset poslanika.

3. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira predsjednika Skup{tine i dva potpredsjedSkup{tine iz redova poslanika na ~etiri godine.Predsjednik i potpredsjednik Skup{tine ne mogu biti iz iste autonomne oblasti.4. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 68. Ustava Republike Srpske Kra

ta~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 69, a ta~kom 3. ovog Amandzamjenjuje se stav 1. ~lana 73. Ustava Republike Srpske Krajine.

AMANDMAN III1. Predsjednik Republike Srpske Krajine predlaè Skup{tini Republike kandidata za p

ministra Vlade Republike Srpske Krajine, po{to saslu{a mi{ljenje ve}ine u Skup{tini.

2. Predsjednika Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava Skup{tina Republike SKrajine, na prijedlog najmanje trideset poslanika Skup{tine.Predsjednik Republike Srpske Krajine smatra se izabranim ako je za njega glasalo naj

dve tre}ine od ukupnog broja poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine.3. Ta~kom 1. ovog Amandmana zamjenjuje se ta~ka 1. ~lan 78. Ustava Republike S

Krajine, a ta~kom 2. ovog Amandmana, zamjenjuje se stav i ~lan 81. Ustava Republike Krajine.

U ~lanu 82. Ustava Republike Srpske Krajine re~ “opoziv” zamjenjuje se re~ju “razrju odgovaraju}em padeù.

Ukidaju se ~l. 79. i 83. Ustava Republike Srpske Krajine. AMANDMAN IV

1. Prvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine bira Skup{tina Republike na prijepredsjednika Republike Srpske Krajine. ^lanove Vlade Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike na prijedlog kandidata za prvog ministra.

2. Vlada Republike Srpske Krajine i svaki njen ~lan za svoj rad odgovaraju SkupRepublike Srpske Krajine.

3. Predsjednik Republike Srpske Krajine moè predloìti Skup{tini Republike razrjeprvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine. Ostavka ili razrje{enje prvog ministra prazrje{enje cijele Vlade.

Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku, ili iz drugih razprestane da vr{i svoju funkciju, ostaje na du`nosti, do izbora nove Vlade.

4. Ministarstva izvr{avaju savezne zakone i druge propise i op{te akte, zakone i propise i op{te akte Republike Srpske Krajine, rje{avaju u upravnim stvarima, vr{e unadzor u obavljaju druge upravne poslove utvr|ene zakonom.

5. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 86. Ustava Republike Srpske KraTa~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 87. Ustava Republike Sr

Krajine.Ta~kom 3. ovog Amandmana zamjenjuju se st. 6., 9. i 10. ~lana 87. Ustava Repub

Srpske Krajine.Ta~kom 4. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 2. ~lana 88. Ustava Republike SrKrajine.

151



AMANDMAN V 1. Ustav Republike Srpske Krajine ne moè biti u suprotnosti sa Ustavom SFRJ, a za

i drugi op{ti akti Republike Srpske Krajine moraju biti u saglasnosti sa Ustavom SFRmogu biti u suprotnosti sa saveznim zakonom.

2. Ovim Amandmanom dopunjuje se ~lan 107. Ustava Republike Srpske Krajine. AMANDMAN VI1. Skup{tina Republike Srpske Krajine usvaja akt o promjeni Ustava dvotre}ins

ve}inom od ukupnog broja poslanika.2. Ovim Amandmanom zamjenjuju se st. 1. i 2. ~lana 121. Ustava Republike Srp

Krajine. AMANDMAN VII

Za sprovo|enje Amandmana I do VI na Ustav Republike Srpske Krajine done}e se Ustzakon.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 2., 27. velja~e 1992., Knin, str. 13,14.

481992., velja~a 26. Borovo Selo

Odluka Skup{tine RSK o izboru predsjednika Republike Srpske Krajine

Na osnovu ta~ke 1. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glaRepublike Srpske Krajine”, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine na Prvoj sePrvog redovnog zasedanja, odrànoj 26. februara 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE

KRAJINE

IZa predsednika Republike Srpske Krajine bira se Goran Hadì}.

IIOvu odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”.

Broj: 01-2-4/1-92 Predsednik,Borovo Selo, Mile Paspalj, s. r.26. februara 1992. godine

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.

152



491992., velja~a 26. Borovo Selo

Odluka Skup{tine o izboru predsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine

Na osnovu ta~ke 3. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glRepublike Srpske Krajine, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sePrvog redovnog zasedanja odrànoj 26. februara 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU PREDSEDNIKA SKUP[TINE REPUBLIKE

SRPSKE KRAJINE

IZa predsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine bira se poslanik Mile Paspalj.


Broj: 01-2-2/1-92 Predsedavaju}i,Borovo Selo, Ilija Kon~arevi},s.r.26. februara 1992. godine

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.

501992., velja~a 26. Borovo SeloOdluka Skup{tine o izboru potpredsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine

Na osnovu ta~ke 3. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glaRepublike Srpske Krajine”, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sePrvog redovnog zasedanja odrànoj 26. februara 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU POTPREDSEDNIKA SKUP[TINE

REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEI

Za potpredsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine biraju se poslanici Ilija Kon~i Veljko Vukeli}.

153





Iz Op{tine Novska u Op{tinu Pakrac priklju~uju se sela Novi Grabovac, Lovska, BPopovac, Brezovac i Kri~ke.

Na podru~ju Op{tine Pakrac ima ukupno 32.752 stanovnika, od ~ega je 14.06142,93% Srba, 9.217 ili 28,14% Hrvata, 2.868 ili 8,76% ostalog stanovni{tva i 6.606 ili 2 Jugoslovena.

Op{tina Oku~aniOp{tina Oku~ani je novostvorena op{tina od sela koja su do sada ulazila u sastav op

Novska i Nova Gradi{ka.U sastav Op{tine Oku~ani sa podru~ja Op{tine Nova Gradi{ka priklju~uje se m

Oku~ani, zatim sela: Ma{i}, Medari, Trnava, Smrti}, Poljane, Dragali}, Gorice, DBogi}evci, Gornji Bogi}evci, Nova Varo{, Dubovac, Ratkovac, Cage, Benkovac, M[agovina, [irinci, ̂ aprginci, Bobare, Rogolji, Bijela Stena, Trnakovac, Stara Gradi{ka, DVaro{, Gre|ani, ôvac, Vrbovljani, Klenik, Kosovac, Pivare, Uskoci, La|evac i Bodegraj

Sa podru~ja Op{tine Novska u novostvorenu Op{tinu Oku~ani, priklju~uju se sela: MKo{utarica, U{tica, Jasenovac, Ro`danik, Paklenica i Stari Grabovac.Na podru~ju Op{tine Oku~ani ima ukupno 21.063 stanovnika, od ~ega je 10.80951,32% Srba, 6.802 ili 32,29% Hrvata, 478 ili 2,27% ostalog stanovni{tva i 2.97414,12% Jugoslovena.

Op{tina DaruvarU sastav Op{tine Daruvar spadaju slede}a mesta: Grad Daruvar, zatim sela: Ba

Batinjani, Bijela, Blagorodovac, Bori{, Borova Kosa, Br|ani Bastajski, Brestovac DaruvBrestova~ka Brda, Deànovac, Dio{, Dobra Ku}a, Doljani, Donja Vrijeska, Donje CepidDonji Borci, Donji Daruvar, Donji Sre|ani, Drle`, Duhovi, Golubinja, Gornja VrijeskGornje Cepidlake, Gornji Borci, Gornji Daruvar, Gornji Sre|ani, Gornji Uljanik, GovePolje, Imsovac, Ivanovo Polje, Ka{tel Deànova~ki, Katinac, Kip, Kon~anica, KorenKravljak Kli{ki, Kre{telovac, Krivaja Naseobina, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Mala Gora, Mala Klisa, Mala Maslenja~a, Mali Bastaji, Mali Miletinac, Markovac, MiljanMiokovi}evo, Nova Krivaja, Otkopi, Pakrani, Poto~ani, Puklica, Removac, Rijeka BatiSira~, Sokolovac, Srednji Borci, Stara Krivaja, [ibovac, [kodinovac, [uplja Lipa, TrojegUljani~ki Breg, Uljanik, Velika Babina Gora, Velika Maslenja~a, Veliki Bastaji, VMiletinac, Vrbovac, Vukovje, Zaile i Velika Klisa.

Op{tini Daruvar priklju~uje se odre|eni broj sela sa podru~ja op{tina Virovitice i Pak

Sa podru~ja Op{tine Virovitica Op{tini Daruvar priklju~uju se sela: Pivnica, P~Grozdanska, Borova i Pepelane.Sa podru~ja Op{tine Pakrac, Op{tini Daruvar priklju~uju se sela Grahovljani i DerezNa podru~ju Op{tine Daruvar ima ukupno 34.311 stanovnika, od ~ega je 10.987

32,02% Srba, 9.885 ili 28,8% Hrvata, ostalog stanovni{tva 7.283 ili 21,23% i 6,15617,94% Jugoslovena.

Op{tina Grubi{no PoljeU sastav Op{tine Grubi{no Polje pripadaju slede}a mesta: Grad Grubi{no Polje, Br

Dap~evski, ^remu{ina, \akovac, Donja Ra{enica, Draìca, Gornja Ra{enica, Grbav

Ivanovo Selo, Lon~arica, Mala Barna, Mala Dap~evica, Mala Jasenova~a, Mala PeraMala Dalmacija, Mali Gr|evac, Mali Zdenci, Munije, Orlovac Zdena~ki, Poljani, RastoSibenik, Topolovica, Treglava, Tur~evi} Polje, Velika Pisanica, Velika Barna, Velika DapVelika Jasenova~a, Velika Peratovica, Veliki Gr|evac, Veliki Zdenci i Zrinjska.

155






521992., velja~a 27.VrhovineSlu`bena zabilje{ka Odjeljenja milicije Vrhovine o uhi}enju petorice Hrvata iz sela ôrciod strane Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNINSTANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI KORENICA – Odjeljenje milicije VRHOVINE –Vrhovine, 27. februara 1992. godine

S L U @ B E N A B I L J E [ K A SASTAVLJENA DANA 27. 02. 1992. G. A U VEZI DOGA\AJA ZA DAN 4. i 5. 11992.155 GOD.

Dana 04. 10. 1991. godine u 19,20 ~asova u ovu SM,156 odnosno Odjeljenje milicijeSPECIJALNI VOD ZA SPECIJALNE NAMJENE sa njihovim komandirom BAKLAPREDRAGOM priveo je u ove prostorije pet Hrvata iz sela ôrci u Vrhovinama, nakprivo|enja isti su izjavili da nema nikakvih problema, da su dobili nare|enje da ih sutra vu Knin na obradu, te da li mogu kod nas da budu do sutra jer nemaju ih gdje zadràti, nasmo mi pristali.Privedeni su bili sljede}i Hrvati: ̂ orak Vlade (Brico), ̂ orak Kata, ̂ orak Marko, ̂ orak St

i ôrak Mate.Isti su preno}ili u Odjeljenju milicije u pritvoru.Dana 05. 10. 1991. godine u 08,30 ~asova lova~ku pu{ku odnio je BRUJI] PREDRAGlova~ki karabin odnio je PRICA PREDRAG iz Korenice, radnik DB-a.Dana 05. 10. 1991. godine u 13,15 ~asova BAKLAJI] PREDRAG zajedno sa nekim svljudima je do{ao po zatvorenike te izjavio da ih vozi za Knin na obradu, te su ih stavmaricu i odvezli u pravcu Korenice.157

157

155 Pogre{no, rije~ je o 1991. godini.156 Stanica milicije.157 ôrci (Vrhovine). Dne 4. listopada 1991. spaljen je hrvatski zaselak od 19 ku}a s tridesetak ìtelja, ~iji ìtelji nosili prezime ôrak, a bili su uglavnom starice i starci. Krajem rujna i po~etkom listopada 1991. u je, spaljeno u vlastitoj ku}i ili odvedeno 9 ôraka. U svibnju 2002. radnici NP Plitvi~ka jezera prona





ZA BANIJU I KORDUN........158, Šv.r.š

M.P.159

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SUP Glina, kut. 2.

541992., oùjak 6. Knin Dnevni red 2. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

SFRJ JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Vlada Republike Srpska KrajinaBroj: 01-01/6-92Knin, 06. marta 1992. god.

Sazivam drugu sjednicu Vlade Republike Srpske Krajina koja }e se odràti dana07. marta 1992. godine u 11,00 sati u Golubi}u.160

Za sjednicu predlaèm ovajD N E V N I R E D

1. Dono{enje odluke o nazivu i nadle`nosti (funkciji) SRTV Krajina.2. Dono{enje odluke o uvo|enju privremenih mjera u Radio televiziji Republike Srp

Krajina Knin.3. Dono{enju odluke o imenovanju Upravnog odbora RTV RSK Knin.4. Zahtev za ustupanje radio relejnih centara MUP RSK (Promina, ]elavac, Plje{ev

Petrova Gora i Papuk).5. Zahtjev Vlade RSK II Armijskoj oblasti za ustupanje nezavr{enog stambenog obje

Kninu za potrebe RSK i MUP.6. Odluka o Zabrani povratka svih lica koja su se u toku rata na bilo koji na~in ogre{i

pitanju suvereniteta i integriteta RSK.7. Dono{enje odluke o otvaranju Biroa RSK u Beogradu i imenovanje rukovodioca Bir8. Dono{enje odluke o uspostavljanju Carinarnice i grani~nih prelaza na teritorij RSK.

159

158 Potpis ne~itak.159 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Glina.160 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.



9. Prijedlog mjera za oìvljavanje privrede, a posebno u velikim sistemima (GavrilPlitvice, TVIK i dr.)

10. Problem isplate osobnih dohodaka i penzija.11. Stav Vlade RSK povodom mitinga opozicije u Beogradu zakazanog za dan 09. m

saop{tenje Vlade povodom tog doga|aja.12. Protest Vlade RSK Vladi Republike Hrvatske i oficirima za vezu OUN zbog krugovora o primirju i zlostavljanju srpskog stanovni{tva.

13. Problematika snabdjevanja trì{ta deficitarnim artiklima.PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko s.r.

M.P.161

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., 01-01/6-92.


SFR JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Vlada Republike Srpska KrajinaBroj: 01-01/7-92.Knin, 07. marta 1992.

Sazivam tre}u sjednicu Vlade Republika Srpka Krajina koja }e se odràti dana09. marta 1992. godine u 11,00 sati u Domu armije Knin.162


1. Problematika snabdjevenosti trì{ta deficitarnim artiklima, te poduzimanje potrebmjera za njihovo eliminisanje.

2. Razmatranje teritorijalne organizacije RSK s mogu}im prijedlogom promjena.3. Zahtjev Vlade RSK predsjedni{tvu SFRJ radi ustupanja jednog broja automobil

potrebe RSK.

160

161 Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.162 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.



4. Problem isplate li~nih dohodaka radnika u dru{tvenim djelatnostima i penzija te prijerje{enja za izjedna~avanje kriterija za isplate istih.

5. Dono{enje odluke o li~nim dohocima funkcionara i ~lanova Vlade RSK.6. Utvr|ivanje krajnjeg roka do kojeg se Vlada treba konstituisati (imenovati minis

pomo}nike ministra, radna tjela, sudove, privrednu komoru i dr.)7. Imenovanje sekretara VladeM.P.163 PREDSJEDNIK VLADE

Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r.


561992., oùjak 11.Glina Zahtjev SO Glina vlastima Srbije i Jugoslavije da im po{alju zapovjedni vojni kadar koji sedo tada iskazao u okupaciji dijela teritorija Republike Hrvatske

SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA POVJERLJIVO JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUP[TINA OP[TINE GLINA Ratno predsjedni{tvoBroj: 01-8/1.Glina, 11. III. 1992. godine

– POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA SFRJn.r. dr. Branku Kosti}u– GENERAL[TAB ORU@ANIH SNAGA SFRJn.r. komandantu Blagoju Adì}u– SSNO, MINISTARSTVO NO REPUBLIKE SRBIJEn.r. gen. majoru Negovanovi} Marku– VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA – MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA n.r. ministru Milanu Marti}u

PREDMET: Popuna sa rukovode}im komandnim kadrom– z a h t j e v –

161

163 Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.



Neslu`beno smo saznali da se pripremaju odredjene kadrovske promjene u komandnkadru, i kadru neophodnom u sistemu bezbednosti na podru~ju Banije. U vezi sa konstatujemo da je tokom ovog prljavog rata veliki broj oficira pro{ao kroz svojevrstasposobnosti komandovanja, pouzdanosti, privrènosti stvaranju Republike Srpske KraNosioci vlasti Op{tine Glina imali su priliku da neposredno saradjuju sa svima njima kadobru tako i u zlu, pa i u najteìm trenutcima. Svi su oni ostavili odredjeni pe~at u bsrpskog naroda protiv usta{a, ali odredjena grupa patriota i oficira svojim komandovanhrabro{}u, znanjem i mudro{}u, pa ako ho}ete i profesionalno{}u odska~e od ostalih. njima ovaj srpski narod i Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina ima poseban opovjerenja koje je nastalo dugotrajnim druènjem.

U cilju sprovodjenja Vensovog plana, {to spremnijeg do~eka snaga UN-a, zastanovni{tva a u cilju {to boljeg funkcionisanja sistema vlasti, bezbednosti, traìmo ustupe i po{alju na ovo podru~je slijede}i oficiri:

1. pukovnik Dòmbi} Bo{ko

2. pukovnik Leti} Mile3. pukovnik Begovi} Milan4. pukovnik Bori} Gruica5. p. pukovnik Bogdani} Milan6. p. pukovnik Marti} ZdravkoPukovnik Dòmbi} Bo{ko, pukovnik Leti} Mile, pukovnik Begovi} Milan i pukov

Bori} Gruica su svojim znanjem, profesionalno{}u, hrabro{}u ostavili kod nas neizbrisi njihovim dolaskom u [tab zone za Baniju dobilo bi se na sigurnosti i bezbednosti konajvi{e potrebna u ovom trenutku neizvjesnosti.

Po pitanju bezbednosti i sigurnosti naroda i postoje}e legitimne vlasti najvi{e bi mog

pruè p. pukovnik Bogdani} Milan kao provjereni kadar koji je usko saradjivao sa ostrukturama vlasti i srpskim narodom ove op{tine. Uz njega bi p. pukovnik Marti} Zdrmogao pruìti najvi{e u poslovima bezbednosti.

O~ekujemo pozitivno rje{enje ovog zahtjeva.P r e d s j e d n i k:Dr. Du{an Jovi}, Šv.r.š

M.P.164


571992., oùjak 12. Knin Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine165

162

164 Okrugli pe~at: RSK, SO Glina.165 Vlada RSK s predsjednikom Milanom Babi}em smjenjena je na Skup{tini RSK u Glini, 16. velja~e 19na Skup{tini RSK u Borovu Selu, 26. velja~e 1992. izabrana je nova Vlada na ~elu sa Zdravkom Ze~ev





Jednoglasno je prihva}en predlog Vlade da se uputi pismo Ujedinjenim nacijamEvropskoj zajednici.

Pismo se prilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio166. Ad/2.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je nudono{enje ovog zakona da bi sudovi mogli raditi. Zakon Vlada donosi na osnovu ~lan

Poslovnika Skup{tine i podnije}e se na verifikaciju na slijede}oj sjednici Skup{tine.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen zakon o sudskim taksama.Isti se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/3.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da pre

Poslovniku Vlade i Skup{tine Vlada daje saglasnost na Statut javnih preduze}a. Smi{ljenje o tome daje i ministar uprave i pravosu|a, te isti kaè da je statut u skladuzakonom o javnim preduze}ima. Risto Matkovi} predlaè dono{enje ovog statuta.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine.Isti se prilaè zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/4.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Risto Matkovi}Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a “Elektroprivreda” Krajine.Isti se prilaè zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/5.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se za

Biroa Vlade u Beogradu imenuje dr âslav Oci}.Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju {efa Biroa Vlade u Beogradu.Ista se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/6., 7., 8., 9.

Obrazloènja za ove ta~ke dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se ovi zusvoje i verifikuju na slijede}oj sjednici Skup{tine.Za Zakon o kinematografiji kaè da ga je potrebno donijeti, {to prije, zbog vel

mogu}nosti {verca i zloupotrebe u video klubovima.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlozi zakona stavljaju na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o izdavanju publikacija, Zakon o trì{noj inspekciji, Z

o javnom informisanju i Zakon o kinematografiji.Isti se prilaù zapisniku pod 6., 7., 8., 9./ i ~ine njegov sastavni dio. Ad/ 10.

Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}, te predlaè da se izmstopa u odluci koja je pogre{no prora~unata na 20%. Predlaè dono{enje ove odluke.

164

166 Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.



Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o visini sredstava iz prometa prodaje naftnih der

Javnog preduze}a za puteve Krajine.Ista se prilaè zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/11.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Vaso Leàji}, i predlaè dono{enjerje{enja.

Za predsjednika Upravnog odbora je predloèn dr Vaso Leàji}, a za ~lanove dr VuVeselin, dr Emilija Vojvodi}, Dr Du{anka Paji} i dr Milan Kneèvi}.

Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Upravnog odbora Zavoda za za

zdravlja Republike Srpska Krajina.Rje{enje se prilaè zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio.

Ad/12.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda je Risto Matkovi}, te predlaè dono{enje

odluke i da osnovnoj {koli “Narodni heroji” isplati 400.000 dinara.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o isplati nov~ane naknade za radove izvo|ene

rekonstrukciji centralnog grijanja u zgradi Op{tinskog suda u Kninu.Ista se prilaè zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 13.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}. Istakao je da su se do

primjenjivali op{ti akti Republike Hrvatske, te predlaè dono{enje Op{tih uslova ispoelektri~ne energije.

Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno su doneseni Op{ti uslovi isporuke elektri~ne energije.Isti se prilaè zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 14.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Tarifni sistem za prodaju elektri~ne energije.Isti se prilaè zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio.

Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom.Zapisni~arBorka Lali} Prvi ministar Vlade

Risto Matkovi}


165





a ne rata. U tom opredjeljenju Vlada Republike Srpska Krajina istrajavat }e i dalje i odosljedna tom principu. Vlada Republike Srpska Krajina ne pronalazi i ne vidi ni jedan rkoji bi trebalo da bude povod sukobima pogotovo ne ratnim, naprotiv, smatramo da svnovi sukob odga|a i komplikuje politi~ko rje{enje do kojeg, u krajnjem, moramo do}i. V

Republike Srpska Krajina kao osnovu, za svoj rad uzima dva osnovna principa da ssporna pitanja rje{avaju mirnim putem i kroz politi~ke pregovore, i drugo, zastuplegitimnog interesa srpskog naroda Republike Srpska Krajina koji joj je ukazao povjerdao mandat taj interes iskazuje i brani do njegovog punog ostvarenja. Za djelovanje po pprincipu odgovornost snosimo i pred svijetom i pred sopstvenim narodom, dok za djelovpo drugom principu, isklju~ivo smo odgovorni srpskom narodu Republika Srpska Krajostalim gra|anima Republika Srpska Krajina. Interes srpskog naroda, u najkra}em, izrkao slobodno opredjeljenje srpskog naroda u koju i kakvu dràvu }e ugraditi svoj suverepo~iva na demokratskom pravu srpskog naroda na samoopredjeljenje. Od tog prava snarod ne moè, a vjerujemo da svjetska zajednica od toga istog plana, u na{em i druslu~ajevima, ne smije odustati.

3. Vlada Republike Srpska Krajina ima razumjevanja za nastojanja Evropske zajednici Sjedinjenih Ameri~kih Dràva da uti~u na to da se svijet ure|uje po mjeri gra|anskog prpo modelu gra|anskog, a ne nacionalnog suvereniteta. Me|utim, u konkretnom slu~arje{avanje jugoslovenske dràvne krize taj model se, naàlost, ne primjenjuje univerzdosljedno. Po na{oj ocjeni radi se o dva kriterijuma, koji se namjerno mjenjaju u rje{a jugoslovenske dràvne krize. Jednom se primjenjuje kriterijum nacionalnog, a drugigra|anskog suvereniteta. Razli~ito primjenjivanje ta dva kriterijuma, u odnosu na razlaktere jugoslovenske dràvne krize od srpskog naroda doìvljava se kao pristrasnost. Taodluke koje se donose, na takvom principu i praksa koja iz nje proishodi, idu direktno{tetu srpskog naroda Republika Srpska Krajina, kao i na {tetu srpskog naroda u cjelini. te prakse, kojom se poni{tava na{e legitimno pravo prinu|ava nas da onima, koji inaugtakvu praksu, skrenemo pa`nju na svoju nesaglasnost s takvom praksom.

Ovim svojim obra}anjem svjetskoj javnosti prije svih, a potom i svima koji su na nemogu}ih na~ina uklju~eni u rje{avanje jugoslovenske dràvne krize, to i ~inimo.

4. Na~ela gra|anskog suvereniteta za nas }e biti prihvatljiva u konkretnoj politi~koj prje{avanja jugoslovenske dràvne krize, na~elo prihvatljivosti tog principa za nas nije skoju bude odlikovala principjelno vaènje i univerzalno primjenjivanje, a ne mogu prihvatljiva u situaciji kada ona, za jedne, predstavlja mogu}nost stvaranja novih dràkoncu dvadesetog vijeka, na prostorima Balkana, dok se drugima takva mogu}nost ospoSvijet valjda ne}e dozvoliti da jednim akterima jugoslovenske dràvne krize omogu}i stvnacionalnih dràva, po modelu osamnaestog vijeka, dok istovremeno druge narode ikakvog osnova – i protiv me|unarodnog prava, svodi na nacionalne manjine, navodravnopravne gra|ane, a u osnovi gra|ane drugog reda. Evropska zajednica, pa i Sjedin Ameri~ke Dràve taj “previd” mogu napraviti, mi me|utim, s obzirom na na{u istorijsprakti~nu politi~ku ulogu i odgovornost, tako ne{to ne smijemo u~initi.Onima koji odlu~uju o nama, bez davanja na{eg mandata za to, mo`da je i dopu{teno nekih razloga naprave gre{ku, mi ovim na{im upozorenjem pomaèmo im da ne u~ine presedan, presedan koji ukoliko postane pravilo nosi sa sobom velike rizike.

167





dobrovoljac, MI]O KEKI], radio u TO Gospi}, sad radi u TO Gra~ac. Stan ima uTeslingradu, i tu ostavljaju stvari.

Prema istoj informciji u jednom danu da su gore imenovani odvezli 8 televizora, traod ALARA i dva namje{taja, vjerovatno sobe. Mnogo detaljnija informacija vezana z

navedene osobe moè se dobiti od ène po imenu Milica, a koja stanuje u Li~kim krovou Gra~acu, a ista je iselila iz Gospi}a.Prednjim Vas izvje{tavamo znanja radi.

N A ^ E L N I K Veselinovi} Drago, Šv.r.š

M.P.169



SFR JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Vlada Republike Srpska KrajinaBroj: 01-01/11-92Knin, 17. marta 1992. god.

Sazivam ~etvrtu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odràti dana17. marta 1992. godine u 11,00 sati u Domu armije Knin.170


1. Predlog i imenovanje sekretara Vlade;2. Predlog nacrta Zakona;3. Predlog i usvajanje Odluke o li~nim dohocima izabranih i imenovanih lica u dràvorganima i lica zaposlenih u dràvnim organima;4. Informacija sa sastanka u Vladi Republike Srbije;5. Informacija o zatvaranju biroa Vlade RSK u Beogradu;6. Problematika oko preuzimanja Srpskog radio Knina;

169

169 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Knin, SJB Korenica.170 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.



7. Informacija sa sastanka u Donjem Lapcu;8. Predlog za izbor i imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija;9. Odluka o podmirenju tro{kova vazduhoplovne jedinice MUP na Aerodromu Udbina10. Odluka o podmirenju tro{kova za smje{taj i obezbe|enje Predsjednika Republike Go

Hadì}a;11. Ustupanje prostorija Doma 6. Li~ke na Plitvicama MUP-u Krajine.PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko, s.r.


611992., oùjak 18. MirkovciObavijest Op}inskog {taba TO Mirkovci mjesnim {tabovima TO o osnivanju posebne jedinimilicije koja }e kontrolirati grani~ni pojas prema Hrvatskoj

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAOBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREMO.[.T.O. MirkovciBroj: 8/92.Mirkovci, 18. 03. 1992.

– Svim mesnim {tabovima T.O. Op{tine MirkovciNa osnovu Odluke Vlade Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, komanda Oblas

{taba Teritorijalne odbrane donela je Naredbu da se formiraju posebne jedinice miliciosnovnim i glavnim zadatkom obezbe|enja grani~nog pojasa sa Republikom Hrvatskom

Jedinice koje se formiraju na teritoriji Op{tine Mirkovci obezbe|uju grani~ni poMirkovci-Ceri}-Jankovci-Sr.Laze. Te jedinice formiraju se u bataljon milicije posnamene. Bataljon ima tri ~ete i samostalne vodove, od kojih je jedna ~eta na du`nosti, ju rezervi i jedna je slobodna.

U ove jedinice mogu se dobrovoljno prijaviti sposoboni vojni obveznici do 37. goìvota. Svaki vojni obveznik-pripadnik milicije, zasniva radni odnos i ostvaruje sva prradnog odnosa, {to podrazumeva zagarantovana mese~na primanja, zdravstvenu za{tsebe i ~lanove porodice, socijalno osiguranje, benificirani radni sta`, obezbe|enje besp

uniforme. Stvaranjem uslova za zasnivanje radnog odnosa u privredi, pripadnik milicijèli da pre|e u radni odnos u privredi, duàn je da na vreme obavesti svoga stare{inu, {biti regulisano u ta~kama dogovora.

170



Na osnovu dosada{njeg u~e{}a u borbi, kao i funkcije koje je obavljao u jedinicama u posebnim jedinicama milicije bit }e unapre|eni u odgovaraju}a zvanja u rangu ~inova

Prioritet imaju borci i ostala lica koja su se dokazala u dosada{njim borbama i akciodbrane na{e Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.

Komanda O.[.T.O.:



SFR JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Vlada Republike Srpska KrajinaBroj: 01-01/12-92.

Knin, 19. marta 1992.Sazivam petu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odràti dana20. marta 1992. godine u 09,00 sati u Domu armije Knin.Za sjednicu predlaèm ovaj

D N E V N I R E D1. Pripreme za odràvanje Skup{tine RSK;2. Predlog nacrta Zakona;3. Razno.171

PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko, s.r.


171

171 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.



631992., oùjak 19. Dalj

Obavijest Oblasnog javnog tuìla{tva Vukovar Vladi Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem o pokretanju krivi~nih prijava protiv osoba koje su uzurpirale vi{e stanova ive}e povr{ine obradivog zemlji{ta

SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,BARANJA I ZAPADNI SREMOBLASNO JAVNO TU@ILA[TVO

V U K O V A R S privremenim sjedi{tem u

D a l j uBroj: KTR-33/92.Dalj, 19. marta 1992.PREDMET: Dostava kriv. prijava za kriv. delo protiv javnog reda i pravnog saobra}asamovla{}a iz ~l. 225 KZ RS

Vladi Srpske Oblasti Slavonija,Baranja i Zapadni Srem

Izvr{nim savetima Skup{tina:VukovarBeli ManastirDaljTenjaMirkovci

Ve}a grupa gra|ana obavestila je ovo tuìla{tvo da su pojedina lica uzurpirala dva-tri stanova i ve}e povr{ine obradive zemlje.

Stoga zahtevamo da ukoliko do|ete do takovih saznanja da HITNO podnesete kri

prijave protiv po~inilaca.Tako|er zahtevamo, a za na{e potrebe da nam HITNO dostavite spiskove lica kojaizvr{ila uzurpaciju stanova i zemlji{ta, ukoliko sa takovim spiskovima raspolaète.

OBLASNI JAVNI TU@ILACMilorad Tro{i} s.r.


172



641992., oùjak 21. Knin

Ukaz predsjednika RSK o dono{enju Zakona o progla{enju junaka

Na osnovu ~lana 78. ta~ka 3. Ustava Republike Srpske Krajine, donosimU K A Z

O PROGLA[ENJU ZAKONA O PROGLA[ENJU JUNAKA

Progla{ava se Zakon o progla{enju junaka, koji je donela Skup{tina Republike Srpske K

na sednici od 21. marta 1992. godine.PR broj 45 Predsednik Republike,u Kninu, Goran Hadì}, s. r.21. marta 1992. godine

Z A K O NO PROGLA[ENJU JUNAKA

^lan 1.Skup{tina Republike Srpske Krajine dodeljuje zvanje Junaka, kao najve}e priznan

borce Republike Srpske Krajine koji se svojim juna{tvom, hrabro{}u i neustra{ivo{}u borbi srpskog naroda za oslobo|enje i ostvarivanje svojih istorijskih i nacionalnih pravaZvanje Junaka dodeljuje se i drugim pojedincima koji u izuzetno opasnim situacija

spa{avaju}i ljudske ìvote ili materijalna dobra, ispolje izvanrednu li~nu hrabropo`rtvovanje.

^lan 2.Zvanje Junaka moè dodeliti i posmrtno.

^lan 3.Progla{enje Junaka vr{i Skup{tina Republike Srpske Krajine na predlog Republi~ke V

^lan 4.Licima progla{enim za Junake dodeljuje se medalja za juna{tvo.

^lan 5.Oblik i izgled medalje, na~in predlaganja, pobliè kriterijume za dodelu, kao i druga piutvr|uje svojom Uredbom Republi~ka Vlada.

^lan 6.Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Slu`benom glasn

Republike Srpske Krajine”.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 4., 23. oùjak 1992., Knin, str. 166.

173





661992., oùjak 24. Knin

Priop}enje za javnost Milana Babi}a povodom poku{aja atentata na njega te priop}enja Informativne slu`be kninskog korpusa

IZJAVA POVODOM POKU[AJA ATENTATA I REAGOVANJE NA SAOP[TENJE OTOME OD STRANE INFORMATIVNE SLU@BE KNINSKOG KORPUSA

23. 03. 1992. godine oko 21,00 sati u moj stan u{ao je starje{ina JNA u uniformi pu{kom u ruci. Poznavao sam ga pod nadimkom “@vajo” koji je i ranije u dva navratanekim poznanicima navra}ao kod mene, ali mi je bilo ~udno da je do{ao u to vrijemnaoruàn. Na moje pitanje: “[ta }e mu pu{ka” i kako je obezbje|enje dozvolilo da je unodgovorio je da je to “Vin~ester” sa 10 metaka i da }e pobiti obezbje|enje na ulazu u zgkao {to im je i zaprijetio pri ulazu. Pokazao je “dum-dum” metak i stavio ga u cijev okru mene. Pored mene su sjedili gosti: Ljubica [olaja, njen suprug Milan i Branko Mirkovdrugom dijelu prostorije nalazila se moja supruga sa sinom. Na moje upozorenje da skpu{ku od mene, neznatno ju je pomjerio, povukao okida~ i metak se zario u plafon. Natoga iz stana je iza{ao bez rije~i. îtavo njegovo pona{anje nije mi li~ilo na slu~ajnost.

Po{to mi je poznato da pripada jedinici koja je bila pod komandom potpukovni[panovi}a,174 a sada pukovnika \uki}a,175 o ~itavom doga|aju obavijestio sam na~elnikaslu`be bezbjednosti Kninskog korpusa, majora ]osi}a,176 koji mi je obe}ao da }e provestiistragu.

Me|utim, 24. 03. 1992. godine u 20,30 sati slijedi saop{tenje Informativne slu`bkninskog korpusa u kome se daje potpuna politi~ka kvalifikacija doga|aja o nedostatkukakvog krivi~nog djela. Kvalifikacija nedostatka krivi~nog djela ne daje se na osnovu nistra`ne radnje. Umjesto da postupak nastave, pravosudni organi pa da oni ocijene dogaInformativna slu`ba Korpusa apsolutno prejudicira ishod istrage.

Sada se sa pravnog aspekta name}u pitanja:– za{to se saop{tenjem Informativne slu`be korpusa isklju~uje svaka daljnja istraga,– ko osim pravosudnog organa ima pravo da isklju~i svaku mogu}nost postoj

krivi~nog djela,

– i na kraju, ~emu tolika pristrasnost Korpusa u korist osumlji~enog i izvo|enje zakljuna osnovu vlastitog mi{ljenja, a ne na osnovu ~injenica koje u ovom slu~aju mogu da usamo istra`ni pravosudni organi.

Sve ukazuje na to da je saop{tenje Korpusa imalo za cilj da unese zabunu u cijeli slonemogu}i istragu a ne da utvrdi istinu.U Kninu, 24. 03. 1992. godine PREDSJEDNIK

M.P.177 dr Milan Babi}, Šv.r.š

175

174

Stojan.175 Ilija.176 Marko, pomo}nik komandanta 4. mtb, 180 mtbr. za obavje{tajno-bezbjednosne poslove.177 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.




671992., oùjak 25. Knin Priop}enje za javnost SUP-a Knin povodom poku{aja atentata na predsjednika SO Knin Milana Babi}a

SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNINKnin, 25. marta 1992. g.S A O P [ T E N J E

Ovaj Sekretarijat je iz sredstava javnog informisanja 24. marta 1992. godine do{asaznanja za navodni poku{aj atentata na dr. Milana Babi}a – predsjednika SO Knin.

Iako na{oj slu`bi ni{ta nije prijavljeno poduzeli smo operativne radnje i utvrdili da radi ni o kakvom poku{aju ubojstva, ve} o slu~ajnom opaljenju metka iz pu{ke m“Win~ester 357 – Magnum”, rezervnog potporu~nika JNA Zdravka Vranje{a, inpoznanika i ku}nog prijatelja dr. Babi}a, koji se dogodio u njegovom stanu 23. marta 1godine oko 21,00 ~as.

Provedenim operativnim radnjama do{lo se do vi{e saznanja koja potvr|uju da se zaisradi ni o kakvom poku{aju atentata na predsjednika Skup{tine op}ine Knin dr. MilBabi}a, ve} o slu~ajnom opalenju metka Babi}evog ku}nog prijatelja.

ZA SEKRETARIJATŠ..........š,178 Šv.r.š


681992., oùjak 31.Oku~ani Molba Bogdana Ostoji}a Oblasnom centru bezbjednosti u Oku~anima za prijem u radniodnos, u kojoj opisuje sudjelovanje u sukobu u Pakracu 2. oùjka 1991.

176

178 Potpis ne~itak.



Ostoji} BogdanNaselje Stara Gradi{ka 1stan 1 Radulovi} Vlado

Oblasni centar BezbednostiOku~ani

Predmet: Molba za prijem u radni odnosMolim naslov da me primi u sastav rezervne policije. Ro|en 4. III. 1953. zavr{io za R

mehani~ara. Radnog staà do sada 20 god na radnom mjestu automati~ara u tvornicpreradu plasti~ni masa Brezine voza~ki ispit B kategorije poloèn 1974. do sada nisam ka`njavan.

Molim naslov da me primi u radni odnosunapred se zahvaljujem

Ostoji} Bogdan31. III. 1992. Stara Gradi{kaBiografijaRo|en sam 4. III. 1953. u Bujavici sa stalnim boravkom u Bujavici 35 43543 P. Poljana.Zavr{io sam osnovnu {kolu u Lipiku poslije toga srednju {kolu u Daruvaru za radiomehani~ara. Vojne obaveze oslobo|en u mirnodobsko vrijeme. Zaposlio se 13. III. 197Brezinama. Tvornici za preradu plasti~ni masa.Pri samom formiranju HDZ uklju~io sam se u SDS gdje sam bio i predsjednik SDS.

27. II. 1991. u 18 h do{ao je kurir po mene na radno mjesto da do|em u Pakrac sa svomomcima u Pakrac. Tu smo obavje{teni da do|emo sutra 28. II. 1991. u [eovicu u 8 h.[eovici nam je obja{njeno da }emo dobiti oru`je gdje smo ga i dobili i poslije toga rasporpo Prakcu dok su drugi oti{li u stanicu milicije. To u stvari bilo je da nedamo skinuti poanblem sa {apki zvijezdu da im postave {ahovnicu za anblem. Pred samu no} dobilseljani iz Bujavice da idemo u svoje selo da postavimo barikade {to smo i uradili.Poslije te sve gu`ve oko 15. III. 1991. u Poduze}u obavjestio me direktor da vi{e ne dona posao da me ne}e odjaviti jer ~uo je pri~u od Hrvata za mene. Poslije nekog izvjvremena dolazio je isti ~ovjek koji je djelio oru`je u [eovici da ga moramo vratiti u PakMUP {to sam odbio i zadrào.

Krajem 7. mjeseca pozvan sam u Kukunjevac u lova~ku ku}u gdje sam dobio oru`je zaselo i podjelio ga i predao svim ljudima u ~emu je stvar da }e do}i do oruànog sukoTu|manovom vlasti.11. 4. 1991. dobio sam propusnicu da idem obi}i porodicu ènu, }erku i roditelje.Preko {tampe i Tv informacija pada kompletnog trokutskog kraja i dolaskom ostdobrovoljaca nisam se imao gdje vratiti.23. 1. 1992. dolazim sa Popom Draganom Jeremi} u Vrboljane u centar za dobrovoljskra}enu obuku rukovanja eksplozivni i artiljerijski oru|a.Odlazim na Ivanovac, 18 km ispod psunjskog repetitora gdje uzimam propusnicuteritoriju rati{ta da idem praviti ovu molbu.


177



691992., oùjakOku~ani

Elaborat Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvorenim pitanjima utvr|ivanja granica zona pod za{titom UN-a i ostvarivanja mirovnog plana u zapadnoj Slavoniji

R E P U B L I K A S R P S K A K R A J I N A V L A D E S R P S K E O B L A S T I

Z A P A D N E S L A V O N I J EOTVORENA PITANJA UTVR\IVANJA GRANICA ZONE POD ZA[TITOM

UJEDINJENIH NACIJA I OSTVARIVANJA MIROVNIH PLANA U ZAPADNOJ SLAVONIJIOku~ani, mart 1992. godine

Utvr|ivanje zona u Zapadnoj Slavoniji koje treba da budu pod za{titom Ujedinjennacija jedno je od najsloènijih pitanja. Ovo pitanje je bilo predmet delikatnih i opse`rasprava jo{ u vreme priprema za izradu i prihvatanje koncepcije mirovne operacije U Jugoslaviji, poznate pod nazivom “Plan Sajrusa Vensa” (u daljem tekstu: Plan). Dolaprethodnice mirovnih snaga i zapo~injanjem njenog rada na terenu otvorena su brojna pii nesporazumi u vezi sa utvr|ivanjem granica zona na ovom podru~ju koje }e biti za{titom Ujedinjenih nacija. Nagla{ava se da to moè izazvati dalekose`ne posledicsudbinu srpskog naroda na ovim prostorima i ozbiljno dovesti u pitanje ostvarivanje miroperacije Ujedinjenih nacija.

Su{tina problema je u tome {to se fakti~no stanje, odnosno granice oslobo|enih podrsa ve}inskim srpskim stanovni{tvom bitno razlikuju od granica za{ti}enih zona predviPlanom. Formalno prihvatanje Plana u vezi s tim zna~ilo bi negaciju njegove su{tine, odosnovnog smisla angaòvanja mirovnih snaga – za{tite srpskog naroda od agresije.

U ta~ki 8. Plana navodi se da }e za{ti}ena podru~ja biti one “oblasti u kojima predstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva i gde su etni~ke zategnutosti neddovele do oruànog sukoba. S tim u vezi, u ta~ki 9. Plana nabrajaju se op{tine ili d

op{tina u kojima bi bile razme{tene mirovne snage, a zatim konstatuje: “Pre po~raspore|ivanja snaga Ujedinjenih nacija, prethodnica snaga Ujedinjenih nacija, u konsultsa mesnim vlastima, utvrdila bi ta~ne granice zona pod za{titom Ujedinjenih nacija.”

U Izve{taju Generalnog sekretara UN od 15. februara 1992. navodi se “da }e ta~ne grpodru~ja pod za{titom Ujedinjenih nacija utvrditi jedna prethodnica snaga Ujedinjenacija posle konsultacija sa lokalnim liderima”.

U zahtevu Generalnog sekretara UN od 6. marta 1992. godine, da se u dnevni red zasedanja Generalne skup{tine UN uklju~i dodatna ta~ka, kaè se da }e “Odluku o takoordinatama na kojima }e vojni posmatra~i operisati doneti prethodnica UNPROFORpo{to obavi konsultacije sa lokalnim organima”.

Iz navedenih stavova, nagla{enih u dokumentu Ujedinjenih nacija, moè se zaklju~isu ispunjeni osnovni uslovi da se, osim op{tina Grubi{no Polje, Daruvar i Pakrac i dop{tina Novska i Nova Gradi{ka, u zonu pokri}a mirovnih snaga uklju~e op{tina Podr

178





Slavonija kao geopoliti~ki i dràvnopravni pojam postoji vekovima. U vre Austrougarske Monarhije geopoliti~ki pojam ove teritorije sasvim je samostalno odprema Hrvatskoj i Dalmaciji. Ova teritorija je imala odre|enu samostalnost i u dràvnompoliti~kom smislu, a kao deo Vojne krajine sluìla je i kao za{tita Be~a i Pe{te od nadOtomanskog carstva prema centralnoj Evropi.

Zavr{etkom prvog svetskog rata i stvaranjem Jugoslavije Slavonija po~inje da gubidràvnopravnu samostalnost. Pojam Slavonija od tada se sve vi{e svodi na geografski pkoji je sa severa ome|en rekom Dravom, sa juga rekom Savom, sa istoka linijom OsijVinkovci – @upanja i sa zapada rekom Ilovom.

Tendencija zatiranja dràvnopravne specifi~nosti Slavonije, a naro~ito nacionalidentiteta, posebno je intenzivna u novijoj dràvnopravnoj teoriji i praksi RepublHrvatske.

Slavonija se, iako u politi~kom smislu jedinstvena, u geografskom smislu deli na dv– Isto~nu Slavoniju i Zapadnu Slavoniju. Na ovakvu podelu usticala je i uti~e i koncent

srpskog stanovni{tva na celom podru~ju teritorije Slavonije, s tim {to je srpsko stanovprete`no koncentrisano u krajnjem isto~nom i krajnjem zapadnom delu Slavonije. Ovadela povezana su tzv. srpskom grudom, tako|e nastanjenom prete`no srpskim stanovni{tv

Zapadna Slavonija obuhvata prostore op{tina Podravska Slatina, Orahovica, DoMiholjac, Slavonska Poèga, Nova Gradi{ka, Novska, Pakrac, Daruvar i Grubi{no Pmanje delove susednih op{tina. Srpsko stanovni{tvo u Zapadnoj Slavoniji prete`nkoncentrisano u navedenim op{tinama.

Zapadna Slavonija predstavlja homogenu srpsku celinu, zbog ~ega se nekad i nazivalaVla{ka. Ovaj prostor predstavlja jedinstvenu celinu u geografskom, nacionalnom, kultui verskom smislu.

Me|utim, u procesu zatiranja nacionalnog identiteta srpsko stanovni{tvo u ZapadnSlavoniji je administrativno ve{to deljeno po op{tinama, tako da je bilo u manjini u op{tinama izuzev u op{tini Pakrac. Jedan broj srpskih sela op{tine Grubi{no polje pripoop{tini Bjelovar. Srpska sela na podru~ju Podravske Slatine pripojena su op{tinama ViroDonji Miholjac i Orahovica, a deo srpskih sela op{tine Pakrac – op{tini Slavonska PoTako su srpski etni~ki prostori postali manjinski u op{tinama kojima su pripojeni. Oproces dovr{en je 1968. godine ukidanjem izrazito srpske op{tine Oku~ani, koja je podizme|u op{tina Novska i Nova Gradi{ka. Na taj na~in su Srbi iz op{tine Oku~ani ostmanjini u op{tinama kojima su pripojeni.

Cilj ovih i drugih manipulacija srpskim stanovni{tvom je postepeno i potpuno razbijnacionalnog identiteta srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji.

[ta ~ini podru~je Zapadne Slavonije danas?Prema izraènoj volji ve}inskog srpskog stanovni{tva u Srpskoj Oblasti Zapadne Slav

koja je u sastavu Republike Srpske Krajine, teritoriju Srpske Oblasti Zapadne Slavobuhvataju op{tina Pakrac, kojoj su pripojena i ranije odvojena srpska sela sa podru~ja oSlavonska Poèga i Nova Gradi{ka, zatim op{tina Daruvar, op{tina Grubi{no poljpripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tine Bjelovar, op{tina Podravska Slatinpripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tina Orahovica, Donji Miholjac i Virovit

op{tina Oku~ani, koju ~ine srpski etni~ki prostori zapadnog dela sada{nje op{tine Gradi{ka i isto~ni deo op{tine Novska. U sastavu ove op{tine je i naseljeno mesto Jasegde je podignut monumentalni spomenik ̀ rtvama masovnog genocida nad Srbima, Jevrei drugim narodima, koji su po~inile usta{e u periodu od 1941. do 1945. godine.

180





Pored fizi~ke likvidacije srpskog stanovni{tva za vreme drugog svetskog rata, sistemuni{tavana i njihova imovina – plja~kom i paljenjem ~itavih srpskih naselja.

Izuzetan doprinos srpskog naroda Zapadne Slavonije borbi protiv fa{izma. Upru~e{}em u drugom svetskom ratu i borbom protiv fa{izma, srpski narod u Hrvatskoj iz

je punu ravnopravnost kao konstitutivni narod hrvatske dràve.PONOVLJENI GENOCIDDolaskom na vlast stranke Hrvatske demokratske zajednice, a naro~ito dono{enjem U

Republike Hrvatske krajem 1990. godine, srpski narod u Hrvatskoj sveden je na polnacionalne manjine, {to je stvorilo pretpostavku za njegovu politi~ku, nacionaekonomsku, kulturnu i versku diskriminaciju u svim delovima Hrvatske, pa i tamo gdpredstavljali etni~ku ve}inu.

U prvoj fazi, nova hrvatska vlast naturala je srpskom stanovni{tvu dràvne i nacionsimbole iz vremena fa{isti~ke Nezavisne Dràve Hrvatske, stvorene za vreme drugog svrata. Time su vre|ani najdublji ose}aji srpskog naroda, jer ponovo prihva}eni fa{issimboli za srpski narod nisu predstavljali politi~ko pitanje, ve} pitanje bi}a srpskog narobzirom na njegovo masovno uni{tavanje pod tim istim simbolima.

U slede}oj fazi do{lo je do masovnog naoruàvanja pripadnika vladaju}e stranke etni~kog ~i{}enja dràvnih organa, posebno policije. Gra|ani srpske nacionalnosti,ikakvog povoda, masovno su pozivani u policiju na saslu{avanje, otpu{tani su sa radnih(vidi prilog 12) itd. Posebno uvredljivo i demokratskim dru{tvima strano i neprihvatljivo je zahtevanje da Srbi potpisuju takozvane izjave lojalnosti novim hrvatskim vlastima.

Hrvatski reìm posebno se okomio na Pakrac, kao centar duhovnosti srpskog narod

Zapadnoj Slavoniji. Pre svega, nasilno je promenjen nacionalni i personalni sastav politom mestu, {to je 2. marta 1991. godine izazvalo direktan sukob gra|ana srpske nacionali policijskih snaga Hrvatske.182 Nakon ovog doga|aja po~eli su masovni fizi~ki i politi~kiprogoni srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji, a posebno istaknutijih pojedinaca.

OTPOR SRPSKOG NARODA Zbog nepristajanja srpskog naroda Zapadne Slavonije na dràvni teror Hrvatske i z

otpora uni{tenju nacionalnog i svakog drugog identiteta srpskog naroda, do{lo jemasovnog oruànog napada hrvatskih paravojnih oruànih sastava na Oku~ane 15. avg1991. godine. S obzirom da su nai{le na neo~ekivan otpor, hrvatske oruàne snage zapsu oruàne napade na srpska naselja i na podru~ju Pakraca, Daruvara, Grubi{nog PPodravske Slatine, Orahovice i Slavonske Poège.183

182

182 Sukob je uzrokovala politika SDS-a koja je op}inu Pakrac htjela pripojiti Kninu, kao sredi{tu oruàne poSrba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti, a povod sukobu bilo je razoruàvanje polinesrpske narodnosti 1. oùjka u policijskoj postaji Pakrac, odnosno preuzimanje te policijske postaje od srpskih ekstremista. Vidi:Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Dokumenti, knjiga 1., Oruàn pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oruànih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku HrvatsDok.br. 38-40;Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990-1995., Dokumenti, knjiga 2, Dokumenti institu pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj,Dok. br. 57, 59, 60, 63, 65.183 Uz pomo} JNA, pobunjeni Srbi napali su spomenute hrvatske gradove, ~ime je zapo~eo otvoreni rat npodru~ju. Npr., napad na policijsku postaju u Slatini desio se 4. kolovoza 1991. godine oko 23 sata, kada jeiz vojarne 50 metara udaljene od postaje, iz te{kog naoruànja, iz dva oklopna BOV vozila, otvorila va



Ovakav razvoj doga|aja izazvao je spontan otpor srpskog naroda Zapadne Slavonijekratko vreme, po~etkom septembra 1991. godine, stvorena je Teritorijalna odbrana kojasvom sastavu imala 7.800 boraca.

Od kraja avgusta 1991. do kraja decembra 1991. godine vo|ene su èstoke borbe

podru~jima Oku~ana, Pakraca, Daruvara, Grubi{nog Polja, Podravske Slatine, OrahovSlavonske Poège. Za vreme trajanja borbi, jedinice JNA bile su angaòvane do Pakracacelom preostalom podru~ju rati{ta protiv hrvatskih paravojnih oruànih sastava borile isklju~ivo jedinice Teritorijalne odbrane.

Teritorijalna odbrana na podru~ju Zapadne Slavonije formirala je svoje op{tinske {tau Oku~anima, Pakracu, Daruvaru, Grubi{nom Polju, Podravskoj Slatini, OrahoviSlavonskoj Poègi i Glavni {tab TO za Zapadnu Slavoniju sa sedi{tem u Zve~evu.

U prvoj fazi borbe, zbog nepripremljenosti srpskog naroda i brutalnosti hrvatskih vlnjihovih vojnih formacija, do{lo je do stvaranja velikih zbegova srpskog naroda po {uPapuka i Psunja, koji su se na tim prostorima zadràli sve do osloba|anja puta Oku~anBosanska Gradi{ka, kada su zbegovi preba~eni u Bosnu, a najve}im delom u Srbiju.Za vreme trajanja oruànih borbi na ovim prostorima poginulo je 276 pripadniTeritorijalne odbrane. Do{lo je do velikog uni{tavanja imovine na podru~jima gde su vborbe, kao i do stradanja civilnog stanovni{tva u srpskim naseljima koja su bila izvan ko jedinica Teritorijalne odbrane.

Karakteristi~no je da su hrvatski paravojni oruàni sastavi svoje oruàne aktivnosti popoja~avali nakon potpisanih primirja.

Zbog kr{enja sklopljenog primirja na podru~ju Grubi{nog Polja od strane hrvatparavojnih oruànih sastava, koji su imali neuporedivo ja~e snage, po~etkom novembra

godine do{lo je do povla~enja stanovni{tva i pripadnika Teritorijalne odbrane sa podGrubi{nog Polja. Stradanje srpskog naroda Grubi{nog Polja pruàlo je dramati~nu i tragsliku. Nikada do sada srpski narod sa tog podru~ja nije bio prinu|en da napusti svoja ognj

Nakon primirja potpisanog u @enevi 23. novembra 1991. godine, do{lo je do vrlo sni {iroke ofanzive hrvatskih paravojnih oruànih sastava na prostorima pod kontroTeritorijalne odbrane Zapadne Slavonije. Hrvatski oruàni paravojni sastavi preduzelofanzivu na svim linijama fronta, koriste}i neuporedivo nadmo}nije snage i tehniku. izbegavanja velikih ̀ rtava i masovnog uni{tenja civilnog stanovni{tva, kao i zbog spletaokolnosti, do{lo je do povla~enja jedinica Teritorijalne odbrane i civilnog stanovni{tpodru~ja op{tina Podravska Slatina, Orahovica, Daruvar, Pakrac i Slavonska Poèga. Selinija fronta odbrane postavljena je kod Pakraca. Sa ovog podru~ja izbeglo je ukupno70.000 gra|ana srpske nacionalnosti.

Zbegovi srpskog naroda kretali su se {umskim putevima Papuka i Psunja pod izuzte{kim vremenskim uslovima. Zbog velike hladno}e i veoma te{kih uslova, sreddecembra, u zbegu je umrlo vi{e starijih lica. Hrvatski paravojni oruàni sastavi bombar

183

policijsku postaju, i to na prostorije u kojima je vr{ena primopredaja du`nosti. Me|utim, te ve~eri je primoprizvr{ena ne{to ranije i tako je izbjegnuta katastrofa, jer bi bilo vi{e desetaka mrtvih policajaca da se primoobavljala u to vrijeme. Policijsku postaju u Vo}inu pobunjeni Srbi zauzeli su 19. kolovoza. Pripadnici specvoda “Papu~kog odreda” pobunjenih Srba 4. rujna 1991. izvr{ili su masakr u tri slatinska sela: ôjlugu, êtei Balincima. Tom prilikom ubijena su 22 civila i 2 policajca. U selima nije bilo nikakvih vojnih postrojbi RHIskaz svjedoka \ure Matovine na su|enju Slobodanu Milo{evi}u 7. listopada 2002., HR-HMDCDR, Zbirdigitalnih dokumenata, inv. br. 66.





konfiguracije terena bilo bi nemogu}e kontrolisati i spre~avati srpsko stanovni{tvo iz rnaselja, tj. naselja sa granice tzv. za{ti}ene zone da dolaze do svojih naselja, {to bi sizazvalo brojne incidente, pa i oruàne sukobe {irih razmera.

U prilog zahtevu da u zonu koja }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija u|u i op{t

Podravska Slatina i delovi op{tina Virovitica, Donji Miholjac, Orahovica i Slavonska Psvakako ide i ~injenica da je srpskom stanovni{tvu nemogu}e obezbediti povratelementarnu bezbednost ako i ovo podru~je nije za{ti}eno mirovnim snagama. Nije potrposebno nagla{avati koje bi tragi~ne posledice ekonomske, porodi~ne, socijalne, polidruge prirode izazvala nemogu}nost povratka izbeglog srpskog naroda svojim ku}ama

Nagla{avamo da su se, upravo, na ovom prostoru nalazili {tabovi Teritorijalne odbrato: Glavni {tab za Zapadnu Slavoniju (u Zve~evu), Op{tinski {tab Podravska SlatinVo}inu), Op{tinski {tab Orahovica (u Slatinskom Drenovcu) i Op{tinski {tab SlavoPoèga (u Kamenskoj).

U istoriji je Podravska Slatina bila severni bastion odbrane srpstva u Zapadnoj SlavOdre|eni zna~aj svakako ima i ~injenica da se upravo na ovom podru~ju nalaze rodna mpatrijarha SPC gospodina Pavla (Ku}anci) i mitropolita zagreba~ko-ljubljanskog gosp Jovana (Medinci).

Ako ovo podru~je ne u|e u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenacija, bi}e to po~etak nestajanja srpskog etni~kog prostora u Zapadnoj Slavoniji.

Analiza svih doga|aja na podru~ju Zapadne Slavonije u poslednjih nekoliko godinposebno od po~etka oruànih borbi, kao i svih ~injenica u vezi sa poloàjem srpskog ni njegovom sudbinom, name}u nekoliko potpuno izvesnih zaklju~aka:

1. Ako ceo srpski etni~ki prostor Zapadne Slavonije ne u|e u zonu koja }e biti pza{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, bi}e to po~etak nestajanja Zapadne Slavkao srpskog etni~kog prostora, {to bi, ne samo na ovom prostoru, izazvalo tragi~ne posza taj narod, i to dugoro~nog karaktera.

2. Pod tom pretpostavkom, gotovo je nemogu}e realizovati programe o povratku izbesrpskog stanovni{tva svojim ku}ama, {to bi stvorilo nepremostive te{ko}e u re{anjegovog statusa.

3. Poptuno je izvesno da na celom prostoru Zapadne Slavonije ne bi bilo moguuspostaviti mir i dràti ga pod kontrolom.

4. Ako mirovne snage ne bi {titile ovo podru~je, potpuno je izvesno da bi srp

stanovni{tvo koje je ostalo na podru~ju Zapadne Slavonije bilo izloèno nevi|enom progi prisiljeno da napusti svoja ognji{ta.*

* *Kao jedinstven, name}e se i zaklju~ak: ako mirovne snage ne za{tite predloèno pod

minimalne su mogu}nosti da se ostvari osnovni, odnosno kona~ni cilj – iznalaènje politre{enja krize mirnim putem.

P O P I S P R I L O G A 1. Kartografski pregled popaljenih sela na podru~ju op{tina Grubi{no Polje, Pakrac i dop{tine Novska2. Kartografski pregled prisilno raseljenih sela na podru~ju op{tine Slavonska Poègasvih popaljenih sela Kamenskog kraja

185



3. Popis lica sa podru~ja op{tine Slavonska Poèga osumnji~enih da su stala pod ~ebarjak 4. Fotokopija ~lanka objavljenog u “Politici” 28. 11. 1991.5. Spisak miniranih i sru{enih srpskih ku}a i privrednih objekata u Daruvaru

6. Spisak napu{tenih srpskih sela sa podru~ja op{tine Daruvar7. Spisak miniranih i razru{enih srpskih ku}a u Slavonskoj Poègi8. Spisak popaljenih srpskih sela na podru~ju Oku~ana9. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Orahovica10. Spisak razru{enih i spaljenih srpskih sela na podru~ju op{tine Podravska Slatina11. Spisak lica izbeglih iz Slavonske Poège ~ije su stanove oduzeli hrvatski organi12. Spisak lica sa podru~ja Slavonske Poège koja su dobila bezrazlo`ni otkaz13. Spisak lica ~ije su ku}e popaljene u selu Slobo{tina14. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selu Poè{ki Markovac15. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selima Oljasi, Klisa, Njeì} i Milivojevci16. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Slavonska Poèga184


701992., travanj 3. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac o paljenju i plja~kanju stambenih i gospodarskihobjekata protjeranih Hrvata u Jasenovcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA OBLASNI CENTAR BEZBJEDNOSTI PAKRACSTANICA MILICIJE JASENOVACBroj: 14/92. Jasenovac, 03. 04. 1992.

DNEVNI IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA DAN 02/03. 04. 1992.GODINE U VREMENU OD 07 DO 07 SATI.

1. U 13,30 sati u S-M – su do{li vojni policajci Popovi} Dragoljub i Balaban Milo{ iz6797 te prijavili da su uhvatili civila Vlaisavljevi} Lazar iz U{tice br. 109 gdjimproviziranim kolicima preko èljeznog mosta vozi zaklanu svinju te{ku oko 120 pravca Jasenovca i oti{ao je ku}i.

O tome podne{ena slu`bena zabilje{ka.

186

184 Prilozi su izostavljeni.



2. U 13,50 sati do{ao je u ovu stanicu milicioner S.M. Oku~ani Dedi} Nedeljko sa {uminìnjerom De{i} Miloradom te izjavili da su do{li do saznanja da se iz sela Bistrica oblovina drvo te ~amcima prevozi preko rijeke Save na Bosansku stranu. Podne{ena sluzabilje{ka.

3. U ovu stanicu u 17,20 sati do{ao je sam Milo{evi} Stevan iz Jasenovca Preradovi}ete prijavio da u Preradovi}evoj ulici gore 2 ku}e.Po patrolama milicije utvrdito da su izgorele ku}e i to:1. Ku}a od Janju{i} @eljka, Preradovi}eva br. 22.2. ku}a od Juri} Antun, [trosmajerova br. 12.3. ku}a od \ilas Luke, Ul. `rtava fa{izma br. 7.4. ku}a od Segonji} Ljeposave, Ul. `rtava fa{izma br. 9.5. ku}a od Kotur Dragana, Savska br. 5. koju smo uspjeli ugasiti. Jo{ je izgorila ku}a u Preradovi}evoj ulici br. 37 gdje nismo mogli utvrditi vlasnika, kaou ulici Vladimira Nazora bb.Tako|e je izgorila jedna {tala u ulici 22. travnja br. 45, gdje isto nije utvr|en vlasnik.Navedeni poàri su nastupili nakon povla~enja 6. Partizanske Brigade.Kontaktiranjem sa tamo{njim stanarima do{li smo do saznanja da su isti bili svjedoci priodno{enja raznih stvari iz ku}a ali zbog straha da nebi bili spaljeni nisu reagirali.4. Oko 13,00 sati na punktu skela na Savi prilikom vr{enja kontrole u putni~kom vozilubroj KO 851. oznaka crvenog krsta, a koji je vozio voza~ ]urguz Dragan iz V.P. 679prona|en je jedan televizor narke EI NI[ i poni biciklo. Voza~ ]urguz izjavio da stvari vkapetanu [ipra i da stvari njemu pripadaju. Od voza~a ]urguz Dragana uz odgovarajupotvrdu o privremenom oduzimanju stvari oduzete a voza~ ]urguz odbio da primi potvrPodne{ena slu`bena zabilje{ka.Drugih novosti tokom slu`be nije bilo. Jasenovac, 03. 04. 1992. godine.

M.P.185 DE@URNI OPERATIVNIStojani} Dragomir, Šv.r.š

Nadopuna:

U 17,20 sati putem telefona obavje{tena komanda 11. Partizanske Brigade da je do{lo poàra gdje gori vi{e ku}a te da po{alju cisternu sa vodom. Obavijest primio zastavnik BU 19,50 i 21,50 sati ponovo kontaktirano sa zastavnikom Banjcem u vezi traènepomo}i, a koja nije stigla ni 03. 04. do 07,00 sati. Poàr poku{ali gasiti radnici SM uz ponekoliko pripadnika TO B. Dubica.O svemu }e biti obavje{ten Oblasni Centar Bezbjednosti Pakrac.

M.P.186 DE@URNI OPERATIVNIStojani} Dragomir, Šv.r.š

187

185 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odeljenje milicije Jasenovac.186 Isto.




711992., travanj 4.Odluka Velike narodne skup{tine o progla{enju Statuta Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem

Na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokupravi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine” br. 3/92.) Velika Narodna SkupSrpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, na sednici od 4. aprila 1992. godonela je

O D L U K UO PROGLA[ENJU STATUTA SRPSKE OBLASTISLAVONIJE, BARANJE I ZAPADNOG SREMA

Progla{ava se Statut Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji je dVelika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema 4. a1992. godine.

Velika Narodna Skup{tina Srpske OblastiSlavonije, Baranje i Zapadnog Srema 4. aprila 1992. godine Predsednik

Velike Narodne Skup{tineIlija Kon~arevi}, s. r.

Polaze}i od istorijskih, kulturnih, privrednih i drugih svojstava podru~ja srpskih obposebno njihove teritorijalne nepovezanosti u okviru Republike Srpske Krajine, a u intzajedni~kog ìvota srpskog naroda i drugih gra|ana, i u tom cilju lak{eg funkcionisrepubli~kih organa kao oblika teritorijalne organizacije, Velika Narodna Skup{tina SOblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijaorganizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (“Slu`beni glasnik Republike SKrajine”, broj 3/92), donosi

S T A T U TSRPSKE OBLASTI SLAVONIJE, BARANJE I

ZAPADNOG SREMA 1. OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem je teritorijalna jedinica u Repu

Srpskoj Krajini (u daljem tekstu: Srpska Oblast).

188



Gra|ani u Srpskoj Oblasti ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvr|ene Ustavomzakonom.

^lan 2.Gra|ani u Srpskoj Oblasti odlu~uju o poslovima iz nadle`nosti Srpske Oblas

referendumom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika.^lan 3.

U vr{enju poslova u nadle`nosti Srpske Oblasti svi gra|ani u Srpskoj Oblasti jednaki pravima i du`nostima bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnoveroispovest, politi~ko ili drugo uverenje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stakoje li~no svojstvo.

^lan 4.Organi Srpske Oblasti su: Velika Narodna Skup{tina, Oblasno ve}e i organi uprave.

^lan 5.Teritoriju Srpske Oblasti ~ine teritorije op{tine utvr|ene zakonom.

^lan 6.Rad organa Srpske Oblasti je dostupan javnosti.

^lan 7.Sedi{te organa Srpske Oblasti je u Vukovaru.

II NADLE@NOST SRPSKE OBLASTI^lan 8.

Srpska Oblast preko svojih organa:1. donosi statut Srpske Oblasti:2. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalno

socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike Krajine i utvr|uje mere za njegovo sprovo|enje;

3.donosi odluke i op{te akte, u skladu sa Ustavom i zakonom, kojima ure|uje pojedpitanja od interesa za gra|ane u Srpskoj Oblasti: kulture, obrazovanja, javnog obave{tavzdravstvene za{tite i socijalne za{tite, dru{tvene brige o deci, za{tite i unapre|ivanja `sredine, urbanizama i u drugim oblastima utvr|enim zakonom;

4. donosi budèt i zavr{ni ra~un;5. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom;6. izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije je izvr

povereno organima Srpske Oblasti i donosi propise za njihovo izvr{avanje kada je to zakpredvi|eno, obezbe|uje izvr{avanje odluka i op{tih akata Srpske Oblasti;

7. obrazuje organe, organizacije i slu`be Srpske Oblasti i ure|uje njihovu organizaciju uz saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;

8. ostvaruje saradnju i koordinaciju sa organima op{tine, u skladu sa zakonom;9. obezbe|uje saglasnost op{tih akata Srpske Oblasti sa Statutom Srpske Oblasti;10. stara se o preduzimanju mera za kori{}enje i za{titu zemlji{ta, {uma i voda, u skl

zakonom;

189



11. preduzima mere za organizovanje i funkcionisanje delatnosti od op{teg interesskladu sa zakonom;

12. obavlja druge poslove utvr|ene Ustavom, zakonom, kao i Statutom Srpske Oblast^lan 9.

Poslovi Srpske Oblasti finansiraju se iz prihoda utvr|enih zakonom i na osnovu zakon^lan 10.

Srpska Oblast preko svojih organa vr{i poslove koje joj poveri Republika Srpska KraIII. ORGANI SRPSKE OBLASTI

Velika Narodna Skup{tina ^lan 11.

Velika Narodna Skup{tina;1. donosi Statut Srpske Oblasti;2. donosi odluke i druge op{te akte, u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom;3. donosi propise za izvr{avanje zakona, propisa i drugih op{tih akata Republike S

Krajine, ~ije je izvr{avanje povereno Velikoj Narodnoj Skup{tini;4. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalno

socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike Krajine i utvr|uje mere za njihovo sprovo|enje;

5. donosi budèt i zavr{ni ra~un Srpske Oblasti;6. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom;7. obrazuje oblasne organe uprave, oblasne organizacije i slu`be i ure|uje njiho

organizaciju i rad uz saglasnost Republike Srpske Krajine;8. odlu~uje o saglasnosti odluka i drugih op{tih akata sa Statutom;9. bira i razre{ava predsednika i potpredsednika Velike Narodne Skup{tine, predsed

~lanove radnih tela i sekretara Velike Narodne Skup{tine;10. bira i rezre{ava predsednika, potpredsednika i ~lanove Oblasnog ve}a uz preth

saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;11. bira i razre{ava funkcionere koji rukovode oblasnim organima uprave i oblas

organizacijma i slu`bama uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;12. raspisuje oblasni referendum;13. obavlja druge poslove utvr|ene zakonom, Statutom i Poslovnikom Velike NarodSkup{tine.

^lan 12.Velika Narodna Skup{tina ima 60 poslanika.Poslanici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.

^lan 13.Poslanici se biraju na ~etiri godine.Izbori za poslanike moraju se odràti najkasnije 30 dana pre isteka mandata poslan

kojima mandat isti~e.Danom konstituisanja Velike Narodne Skup{tine prestaje funkcija poslanika ~iji maisti~e.

190





2. izvr{ava odluke i druge op{te akte Velike Narodne Skup{tine i donosi akte za njiizvr{avanje;

3. donosi akte iz svoje nadle`nosti;4. predlaè program razvoja, budèt i zavr{ni ra~un Srpske oblasti i preduzima me

njihovo sprovo|enje;5. predlaè odluke i druge op{te akte;6. daje mi{ljenje na predlog odluke ili drugog op{teg akta koji je Velikoj Narod

Skup{tini podneo drugi predlaga~;7. obrazuje stru~ne i druge slu`be za obavljanje poslova u svom delokrugu;8. obavlja druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i odlukom.

^lan 24.Oblasno ve}e sa~injavaju: predsednik, potpredsednik, ~lanovi i funkcioneri koji ruko

oblasnim organima uprave i oblasnim organizacijama i slu`bama (u daljem tekstu: ~la

Oblasnog ve}a). Ako su ~lanovi Oblasnog ve}a izabrani iz reda poslanika, zadràvaju mandat poslani^lan 25.

^lanovi Oblasnog ve}a uìvaju isti imunitet kao poslanici.^lan 26.

Predsednika Oblasnog ve}a bira Velika Narodna Skup{tina na predlog predsednika VNarodne Skup{tine.

Predsednik Oblasnog ve}a predlaè ostale ~lanove Oblasnog ve}a.

^lan 27.Posle konstituisanja novoizabrane Velike Narodne Skup{tine bira se Oblasno ve}e.^lan 28.

Oblasno ve}e i svaki njegov ~lan odgovorni su Velikoj Narodnoj Skup{tini za svoj raPredsednik Oblasnog ve}a moè predloìti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{e

pojedinog ~lana Oblasnog ve}a.Vlada Republike Srpske Krajine moè predloìti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{

predsednika, potpredsednika i ~lanova Oblasnog ve}a.O predlogu za razre{enje otvara se rasprava.Odluka o razre{enju Oblasnog ve}a, predsednika, potpredsednika i ~lana Oblasnogsmatra se usvojenom ako je za nju glasala ve}ina od ukupnog broja poslanika.Oblasno ve}e i svaki ~lan Oblasnog ve}a mogu podneti ostavku.Oblasno ve}e koje je razre{eno ili podnelo ostavku nastavlja rad do izbora novog Obl

ve}a.^lan 29.

Organizacija i na~in rada Oblasnog ve}a ure|uju se Odlukom Velike Narodne Skup{i Poslovnikom Oblasnog ve}a.

Oblasni organi uprave^lan 30.Poslove oblasne uprave obavljaju oblasni sekretarijati i drugi organi uprave.

192



^lan 31.Oblasni sekretarijati i drugi organi uprave izvr{avaju zakone, druge propise i druge

akte Republike Srpske Krajine za koje su ovla{}eni; primenjuju odluke i op{te akte VNarodne Skup{tine i akte Oblasnog ve}a i obavljaju druge poslove utvr|ene Odlukom V

Narodne Skup{tine. ^lan 32.Odlukom Velike Narodne Skup{tine ure{uju se organizacija, delokrug i ovla{}

oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi uz saglasnost Vlade Republike SKrajine.

IV. ODLUKE I OP[TI AKTI^lan 33.

Odluke i drugi op{ti akti Velike Narodne Skup{tine moraju biti u saglasnosti sa statu

Akti Oblasnog ve}a moraju biti saglasni sa Statutom, Odlukom i drugim op{tim akVelike Narodne Skup{tine. Akti oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi moraju biti saglasn

Statutom, Odlukom i drugim op{tim aktom Velike Narodne Skup{tine i aktima Oblasnve}a.

^lan 34.Odluka i drugi op{ti akt stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljiva

osim ako iz naro~ito opravdanih razloga nije predvi|eno da ranije stupe na snagu.^lan 35.

Statut, Odluka i drugi op{ti akt Velike Narodne Skup{tine objavljuju se u “Slu`benglasniku Republike Srpske Krajine”.

V. PROMENA STATUTA ^lan 36.

Predlog za promenu Statuta mogu doneti Vlada, Oblasno ve}e i jedna tre}ina od ukupbroja poslanika.

O predlogu za promenu Statuta odlu~uje Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupbroja poslanika.

VI. ZAVR[NE ODREDBE^lan 37.

Za sprovo|enje Statuta done}e se odluka.Odluku o sprovo|enju statuta donosi Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupno

broja poslanika.U Kninu Predsednik 4. aprila 1992. godine Velike Narodne Skup{tine,

Ilija Kon~arevi},s. r.

Slu`beni glasnik RSK, broj 10., 20. svibanj 1992., str. 561-563.

193



721992., travanj 6. Petrinja

Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Petrinja Stanici javne bezbjednosti Petrinja i Komandi garnizona JNA Petrinja da sprije~e paljenje ku}a i gospodarskih objekata izbjeglih Hrvata

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA

IZVR[NO VIJE]EBroj: 2-187/92.Petrinja, 06. 04. 1992. godine

1. – STANICA JAVNE BEZBEDNOSTIP E T R I N J A 2. – KOMANDI GARNIZONA JNA

P E T R I N J A PREDMET: Zahtjev za poduzimanje mjera za spre~avanje paljevina, dostavlja se.-

Svjedoci smo pojave, koja sve vi{e ima maha, da svakodnevno na podru~ju opPetrinja, gore ku}e ili drugi objekti.

Ovu problematiku razmatralo je Izvr{no vije}e Skup{tine Op{tine Petrinja, na sjed

odrànoj 06. 04. 1992. godine, te zauzelo stav da se paljenje ku}a i drugih objekata mspre~iti.Molimo Vas da u tom smislu, poduzmete sve potrebne mjere koje su mogu}e u posto

situaciji kako bi se ovoj pojavi stalo na kraj, a kada za to postoji osnovana sumnja, da sesve da se po~inioci otkriju i protiv njih poduzmu odgovaraju}e mjere i postupci.

S po{tovanjem.DOSTAVITI:1. Stanica jav. bez. Petrinja2. Kom. garnizona Petrinja3. Arhiva.- PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A

Nikola Bandur, dipl. ing., Šv.r.šM.P.187

Preslika, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 6.

194

187 Okrugli pe~at: RSK, Izvr{no vije}e SO Petrinja.





11. Informacija o statutu oblasnih vije}a.12. Imenovanje pomo}nika Ministra za financije.13. Informacija ministara:

a) unutra{njih poslova,

b) narodne odbrane ic) vanjskih poslova.14. Ostale informacije:

a) direktora RTV Krajine,b) rukovodioca predstavni{tva Vlade u Beogradu,c) predsjednika Izvr{nog savjeta Beli Manastir,d) informacija ministra financija,e) dogovor u vezi rada Vlade.

Prije prelaska na rad po dnevnom redu, na prijedlog Ministra za financije donesen

slijede}aO D L U K A

1. ̂ lanovima Vlade i funkcionerima RSK-a na ime naknade za materijalne tro{kove odose nov~ani iznos od 60.000,00 dinara.2. Zaposlenim u organima RSK-a izvr{it }e se obra~un li~nih dohodaka. Isplata ldohodaka izvr{it }e se odmah po osiguranju nov~anih sredstava. Ad-1)U uvodnom dijelu po ovoj ta~ki dnevnog reda, konstatirana je potreba da se pri Vladi Ra osnuje savjet za strate{ka pitanja ~iji bi ~lanovi bili poznati nau~ni i javni radnici, a po potrebi zasjedao i kao politi~ko tijelo, davao savjete Vladi i tijelima Vlade. Unavedenog, a nakon provedene diskusije, donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Osniva se stru~no-konsultativni savjet Vlade RSK-a u sastavu:

1. Dr. Du{an Kanazir, akademik,2. Dr. Ljubo Tadi}, akademik,3. Dr. Smilja Avramov,4. Dr. Gavro Perazi},5. Dr. Slobodan Komozec,6. Dr. Vujo Vukmirica,7. Dr. ûbra Nikola, gener.8. Dr. Bulaji} Milan,9. Dr. \or|e Jovi},10. Dr. Petar Opa~i},11. Mitropolit Jovan Pavlovi},12. Mr. Draga{ Branko, financijer,13. Marjanovi} Ilija, financijer,14. Brane Crn~evi}, knji`. public.15. Krste Crn~evi}, privrednik,16. Dragan Tomi}, privrednik,17. Dr. Stanko Kora}, knjièvnik,

196



18. Helen Bentli-Deli},19. Lukijan Vladika Slavonski,20. Nikolaj Vladika Dalmatinski,21. Dr. Lenko Mandi},

22. Hadì} Goran,23. Paspalj Mile,24. Ze~evi} Zdravko.

2. Lista ~lanova stru~no-konsultativnog Savjeta dostavi}e se svim ~lanovima s pozivdadu svoj pristanak na ~lanstvo u ovom Savjetu. Ad-2)a) Aerodromi Udbina i Zemunik, koji su sada u nadle`nosti JNA nakon njenog preselenRSK-a trebali bi pre}i u nadle`nost civilnim vlastima.U vezi s tim donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Aerodrom Udbina i Aerodrom Zemunik progla{avaju se jedinstvenim Javnim preduze2. Naziv preduze}a je jedinstveno Javno preduze}e “Aerodrom Udbina”.3. Sredstva, prava, obaveze i radnike – gra|anska lica dosada{njeg aerodroma preunovoosnovano preduze}e “Aerodrom Udbina”.4. Vlada RSK-a preuzima obavezu o zakupu hotela za smje{taj leta~kog osoblja.5. Imenuje se Komisija u sastavu:

1. Dòdan Milan,2. Grambundìja Savan,

3. Dopu|a Ratko,4. Vojvodi} Ljubo,5. Todorovi} Du{an,6. Kalember Milan i7. Tankosi} Milan,da izvr{i popis i primopredaju aerodroma od vojnih vlasti.

6. Do izbora direktora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” potrebno je imenovati vrdu`nosti. Na prijedlog dr. Boàni}a, doneseno je slijede}e

R J E [ E N J E

1. Za v.d. direktora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” imenuje seDòdan Milan, dipl. ing.2. Za zamjenika direktora imenuje se

Vojvodi} Ljubo, dipl. oecc.3. Za tehni~kog direktora imenuje se

Dopu|a Ratko,4. Prvi let aviona iz Udbine za Beograd u funkciji javnog preduze}a kre}e u srije15. 04. 1992. godine. ^lanovi Vlade RSK-a po mogu}nosti bi}e prisutni na promotog prvog civilnog leta.

Ad-3)Nacrte Zakona iz oblasti trgovine i ugostiteljstva prezentirali su Vladi Ministar Vin~i} i npomo}nik Devetak.

197



Nakon provedene rasprave donesena je slijede}aO D L U K A

1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o trgovini.2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o ugostiteljstvu i turizmu.3. Utvr|uje se prijedlog Zakona o robnim rezervama.4. Utvr|uje se prijedlog Zakona o trì{noj inspekciji.Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skupna usvajanje. Ad-4)Iz oblasti gazdovanja sa {umama potrebno je donijeti zakone iz podru~ja {uma i lovstvU vezi s tim, a na prijedlog potpredsjednika Dàkule koji je dao obrazloènje uz prijeddonesena je slijede}a

O D L U K A 1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o {umama.2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o lovstvu.Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skupna usvajanje. Ad-5)Nacrt Zakona o elektroprivredi obrazloìo je Ministar Bjegovi}.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A

Utvr|uje se prijedlog Zakona o elektroprivredi.Prijedlog navedenog Zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tusvajanje. Ad-6)Nacrt Zakona iz podru~ja zdravstva i zdravstvenog osiguranja obrazloìo je Ministar nakon ~ega je donesena slijede}a

O D L U K A 1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvu.2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvenom osiguranju.Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tusvajanje. Ad-7)Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja obrazloìo je Mi Jovi}.Nakon obrazloènja Ministra provedena je rasprava, a zatim je donesena slijede}a

O D L U K A Usvaja se Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja.

Ad-8)Uvodno izlaganje i obrazloènje Uredbe o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja, kao i Uredslu~ajevima, uslovima i na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sreprinude, podnio je Ministar Marti}.

198





Ad-13)Informaciju o aktuelnoj situaciji podnijeli su resorni ministri i to: Unutra{njih posloVanjskih poslova i Narodne odbrane.Nakon podnesenih informacija i provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A Prihva}a se informacija koju su podnijeli ministri unutra{njih poslova, Vanjskih poslNarodne odbrane. Ad-14)a) Informaciju o problematici informiranja, a posebno Radio-televizije, podnio je direktor Marjanovi} Branko.Posebno je ukazano na problematiku oko izvje{tavanja i informiranja koje se emituje pRadio Knina koji je jo{ u nadle`nosti ljudi iz biv{e Vlade. Problem se javlja i kod nasradova na zavr{etku TV Centra Krajine, koji se radi u Kninu.^lanovi Vlade su upoznati da postoje dva komada antenskih TV ure|aja koji su demontira mogli bi se korisno upotrebiti.Nakon podnesene informacije donesena je

O D L U K A 1. Prihva}a se podnesena informacija.2. Za narednu sjednicu Vlade v.d. direktor RTV-a sa svojim saradnicima primi}e i podninformaciju o stanju u informiranju, kao i prijedlog mjera da se pote{ko}e prevazi|u.b) Rukovodioc predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Slavko Prlji} informirao je Vlaaktivnostima koje se provode putem predstavni{tva, kao i na te{ko}e na koje nailazi prisvog rada. Tako na primjer mnogi privrednici javljaju se u predstavni{tvo, nude svoju potraè saradnju, pitaju kome da se obrate za pojedina pitanja i sli~no.S obzirom da Vlada nema svoje prostorije te{ko ih je uputiti gdje da se obrate.Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Prihva}a se podnesena informacija.2. Zaduùje se rukovodilac predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Prlji} da organizira sasu Beogradu s predstavnicima organizacija koje nude pomo} i èle da se privredno angana ovom podru~ju.Na navedenom sastanku potrebno je da bude prisutan predsjednik Vlade ili njegov zamjte resorni ministri.c) Predsjednik Izvr{nog savjeta Op{tine Beli Manastir Boro @ivanovi} informirao je Vsituaciji u Baranji i rekao izme|u ostalog:– da na terenu nemaju informacija o radu i aktivnostima Vlade, pa se stvara kriva slika lo{ dojam o tome kako i {ta Vlada radi,– sa predstavnicima JNA imaju odre|enih problema, a saradnja im je lo{a. Sa snagama Otako|er kontakti nisu na visini, jer to uzurpiraju predstavnici JNA.Predloìo je da se ukinu komande mjesta jer, kako re~e @ivanovi}, JNA sebe smatra ksu zakonodavna i izvr{na vlast,– @ivanovi} je informirao i o pote{ko}ama oko financiranja TO, koja je na budètu Op– o problemima izbjeglica navodi da ih ima oko 10.000 na podru~ju Baranje,

200



– zatim da je oko 5.500 penzionera, a to sve usloàva situaciju u kojoj se nalazi Op{tinaManastir,– nedavni napadi neprijateljskih snaga na Baranju, navodi @ivanovi}, izvedeni su iz Mai Hrvatske, te traì da se ma|arskim vlastima uputi protest, {to je prihva}eno,

– predloìo je da se za ~lana Izvr{nog saveta imenuje Stojan Petrovi}. Prijedlog je prihv– Mitra Brnovi}a predlaè ispred Baranje za Ministra poljoprivrede.Predsjednik Vlade razmotri}e prijedlog.– i na kraju predsjednik @ivanovi} zahtijeva da se lokalnoj TV Baranji omogu}i ulazakBeograd.d) Ministar financija podnio je informaciju iz podru~ja financijske politike. Govorio pote{ko}ama oko sastavljanja budèta i kontakata sa predstavnicima SIV-a kod kojihnai{ao na potrebna razumijevanja u pogledu namirivanja budètskih potreba.U nastavku diskusije predloìo je da bi bilo potrebno organizirati zajedni~ki sastan

predstavnicima Srbije, Crne Gore i JNA, vezano za stavku u budètu – za financiranje Milicije. Radi pote{ko}a i nerazumijevanja budèt nije bilo mogu}e uskladiti, a {tpotrebno u~initi u {to kra}em roku. Poseban problem predstavljaju penzije penzioneraRepublike, koji su te penzije stekli rade}i u Hrvatskoj. U vezi s navedenim donesenslijede}a

O D L U K A 1. Prihva}a se podnesena informacija.2. Zaduùje se Ministar Peura~a da uputi zahtjev Vladi Republike Hrvatske u vezi ispenzija radnicima koji su te penzije zaradili u Hrvatskoj.

3. Zaduùje se predsjednik Vlade da organizira sastanak s predstavnicima Srbije, Crne i JNA. Na navedenom sastanku s na{e strane potrebno je da budu prisutni predsjednRepublike, Skup{tine i Vlade, te ministri Marti}, Peura~a, [panovi} i Su{a.e) U vezi dosada{njeg rada Vlade i njenim aktivnostima rekao je predsjednik Paspamoèmo biti zadovoljni. Zbog pomanjkanja prostora ~lanovi Vlade nisu na okupu. Kakproblemi koje treba rje{avati nagomilavaju, neophodno je da budemo stalno na jednmjestu.Nakon izlaganja predsjednika Paspalja i rasprave, donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K 1. Ispitati mogu}nost smje{taja Vlade u Plitvi~kim Jezerima, neophodno je da se osigprostorije za rad i spavanje. Zaduùje se dr. Boàni} da ispita mogu}nost osposobljavhotela za rad i smje{taj Vlade, a Bjegovi} za osiguranje elektri~ne energije.2. Zaduùje se [panovi} da ispita mogu}nost ustupanja prostora u Domu JNA od stravojnih vlasti.3. Zaduùje se Kablar da ispita mogu}nost smje{taja Vlade u druge prostore u Knra~unaju}i i objekat stare Bolnice.4. Zaduùje se Paspalj i Veizovi} da zatraè prostore u Palati Federacije od SIVPredsjedni{tva za potrebe Vlade.5. O realizaciji zaduènja pod ovim zaklju~kom informirati ~lanove Vlade na naresjednici.

201



Sjednica je zavr{ila s radom u 18,00 sati.PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko, s.r.


741992., travanj 10. Knin Zapisnik i priop}enje s 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Z A P I S N I K sa 29. sjednice Vlade Republika Srpska Krajina, odràne 10. 4. 1992. godine, u zgOp{tine, soba br. 51.

Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, Prvi ministar Vlade Matkovi}, te ~lanovi Vlade: Vuka{in Babi}, Lazar Macura, Petar [tikovac, Jovan Kati}Leàji} i Du{an Badà, te na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an VjRajko Leàji}.

Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Repu je predloìo dnevni red. Jednoglasno je usvojen slijede}i

d n e v n i r e d1. Dono{enje Uredbe o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica Ministar

unutra{njih poslova.2. Dono{enje Uredbe o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa Unutra{njih po

i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.

3. Dono{enje Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarunutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.4. Razmatranje zahtjeva Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i distribuciju elekt

energije “Elektrokrajine” za pove}anje cijene elektri~ne energije za 182% od 1. 4. 1godine.

5. Dono{enje Odluke o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost.6. Razmatranje zahtjeva Savjeta Skup{tine op{tine Pakrac za dodjelu nov~anih sreds

svrhu funkcionisanja Savjeta.7. Dono{enje Zaklju~ka povodom zahtjeva Javnog preduze}a “[ume-Krajine” za p

vozila i ostalih poslovnih sredstava, te mogu}nost nabave goriva za potrebe proizvodn

preduze}a.8. Razmatranje informacije Ministarstva za zdravlje, rad i socijalnu politiku.9. Razmatranje zahtjeva Sekretarijata za dru{tvenu djelatnost Skup{tine op{tine Kn

vezi prevoza u~enika.

202



10. Razmatranje zahtjeva SIV-a za pripremu podataka o direktnim i indirektnim {tetanastalim usljed ratnih sukoba, na vodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima.

11. Razmatranje zahtjeva porodice pok. Mi{ina Nikole za dodjelu nov~anih sredstavidu socijalne pomo}i.

12. Razmatranje inicijative Inicijativnog odbora Op{tine Kistanje za dopunu Zakonprivremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.13. Dono{enje Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Ja

preduze}a “PTT Krajina”.14. Dono{enje Odluke o razrje{enju ministra unutra{njih poslova.15. Dono{enje Zakona o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sreds

Crvenog krsta Srpska Krajina.RASPRAVA PO DNEVNOM REDU

Ad.1.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da je Zako

o unutra{njim poslovima predvi|eno da Vlada donosi Uredbu o organizaciji i djelokrorganizacionih jedinica MUP-a. Ovaj predlog Uredbe se razlikuje od predloga Uredbe Ma, a su{tina Uredbe je da se postavljaju tri resora: resor nacionalne bezbjednosti, resor bezbjednosti i resor jedinica za posebne namjene. Ovom Uredbom su{tina organizacijtome da se organizuje MUP i poslovi iz djelokruga unutra{njih poslova u okviru Ministi op{tinskih sekretarijata za unutra{nje poslove. Dr Milan Babi} predlaè da resor jedinposebne namjene nosi naziv Srpska nacionalna garda, kao resor u okviru MUP-a. Predv je da organizaciju tog resora propisuje predsjednik Republike, a isti rukovodi tim jedinic

Po odredbama Vensovog plana postoji lokalna i regionalna policija. Za lokalnu su nadskup{tine op{tina, a za regionalnu, po ovoj Uredbi, nadleàn je ovaj resor.Risto Matkovi} dodaje da }e se o radu ovih jedinica donijeti poseban akt.Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedi

Ministarstva unutra{njih poslova.Isti se prilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 2.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su ovim a

propisana zvanja kao i u Republici Srbiji za radnike milicije i posebni uslovi za sticanznanja.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Uredba o zvanjima i ovla{}enjima slu`benih lica or

unutra{njih poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike SKrajina.

Ista se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 3.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovo kla

pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti, kao i u Zakonu o radnim odnosimZa diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Pravilnik o disciplinskoj materijalnoj odgovornosti rad

Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.

203



Isti se prilaè zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/4.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da se ne m

poslovati s postoje}im cijenama elektri~ne energije. Kaè da je osnova za pove}anje eleenergije usporedba sa cijenama u Republici Srbiji, te dodaje da zahtjev djeluje velik, jeredovno podnosili zahtjev za pove}anje elektri~ne energije.

Predlaè pove}anje cijena elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine, i tako|ese automatski pove}a cijena kako se bude pove}avala u Republici Srbiji.

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je usvojen zahtjev Javnog preduze}a “Elektro-Krajina” za pove}anje

elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine.Isti se prilaè zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/5.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da Skup

op{tine Vrginmost predlaè Vladi da se imenuje ponovo za sudiju za prekr{aje Nada [opo{to joj je istakao mandat.

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost.Ista se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/6.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se S

op{tine Pakrac obratio Vladi sa zahtjevom za dodjelu nov~anih sredstava, u sfunkcionisanja

Isti~e da je zahtjev neargumentovan, te predlaè odbijanje istog, jer je trenutno nesrestanje u Budètu Krajine. Dalje predlaè da se taj zahtjev razmatra kad se ta situacija srenekoj od narednih sjednica.

Za diskusiju se nije niko javio, te se zahtjev stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se isti odbije i razmotri na nekoj narednoj sjednici. Ad/7.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè dono{

zaklju~ka kojim se zahtjeva u ime Vlade od nadle`nih da se vozila vrate a da se benzistanicama da preporuka da se Javnom preduze}u “[ume Krajine” da gorivo romogu}avanja normalnih poslova.

Du{an Vje{tica je istakao primjedbu na rad direktora tog preduze}a.Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen zaklju~ak o vra}anju vozila Javnom preduze}u “[ume KrajinIsti se prilaè zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/8.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovdje

o sredstvima korisnika bora~ko-invalidske za{tite, a to je jedna od najugroènijih katestanovni{tva.

Predlaè da se iz budètskih sredstava interveni{e jednokratnom pomo}i u visini najmprimanja za mjesec dana. Me|utim, isti~e da je SDK-a Republike Srbije protivzako

204



onemogu}ila Vladi Republike Srpska Krajina, te predlaè da se Slu`bi dru{tveknjigovodstva Republike Srbije, na osnovu toga, uputi o{tar protest.

Za diskusije se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je odlu~eno da se SDK-a Republike Srbije uputi protest zbog nezakon

onemogu}avanja raspolaganja sredstvima budèta Republike Srpska Krajina. Ad/9.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te je istakao da s

dugovi prema preduze}u “Jadrantrans” nagomilali, te odbijaju prevoz u~enika i tramiliona dinara kao interventnu sumu da bi nastavili sa radom. Zatim isti~e da se ovo pine moè rje{iti dok se na rje{i pitanje raspolaganja budètom Krajine.

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se o ovom pitanju raspravi na nekoj od slijede}ih sjed

zbog navedenih razloga.

Ad/10.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da SIV traVlade podatke o direktinim i indirektnim {tetama, nastalim uslijed ratnih sukoba, vodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima.

Predlaè da se zaduì Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komunalne poslove u Knda zajedno sa Fondom za stambeno-komunalne poslove prikupi podatke za cijelu Kraji

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se zaduì Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komun

poslove u Kninu da pripremi podatke, o direktnim i indirektnim {tetama nastalim uslratnih sukoba na vodosnabdijeva~kim i kanalizacionim objektima.

Ad/11.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Okr

zatvor iz Knina obratio Ministarstvu za pravosu|e i upravu sa zahtjevom da se dod jednokratna nov~ana pomo} roditeljima njihovog radnika Mi{ina Nikole, koji je izgubio7. 01. 92. godine.

Zatim predlaè da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu s preporukomse roditeljima pok. Mi{ina Nikole dodijeli jednokratna nov~ana pomo}.

Primjedbi nije bilo, pa se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu. Ad/ 12.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je

inicijativa pokrenuta za osnivanje op{tine Kistanje. S obzirom na ratne okolnosti predlase Ministarstvo za pravosu|e i upravu zadrì da prou~i ovu inicijativu i na jednoj od naresjednica predloì rje{enje.

Dr Milan Babi} isti~e da je ova inicijativa u skladu sa ~lanom 7. Zakona o privremteritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina, koji navodi da grupe naselja koje nekoj ranijoj teritorijalnoj organizaciji ~inile podru~je op{tine, kao {to su: KistanjeUdbina, Plitvice, Topusko, Dubice i Smilj~i} mogu pokrenuti postupak za dopunu o

zakona u smislu da se i ta podru~ja organizuju u op{tine. Zatim kaè da je nerje{epoliti~ko stanje unutar Krajine, kao da je i neodre|ena zona teritorije Krajine, te smatraovu inicijativu treba prihvatiti, a realizovati se kad se uspostavi jasna teritorijalna cjelovstatus Krajine.

205



Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se ova inicijativa razmotri na jednoj od narednih sjedn Ad/ 13.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je potre

imenovati predsjednika i ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a PTT saobra}aj KrZa predsjednika je predloèn Lazar Macura, a za ~lanove Mu`dalo Milica, Milink\uro, Dobrivojevi} Mirko, Leàji} Rajko, Vitas Bo{ko i Popac Bo{ko, jer Upravni odborpredsjednika i 6 ~lanova.

Primjedbe nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog o

Javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine.Isto se prilaè zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 14.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da, koris

ustavno ovla{}enje, predlaè da se Slavko Oègovi} razrje{i funkcije ministra unutrposlova, a da taj resor popunjava prvi ministar Vlade do izbora novog ministra.

Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o razrje{enju ministra unutra{njih poslova.Ista se prilaè zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 15.Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}.Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sred

Crvenog krsta Srpska Krajina.Isti se prilaè zapisniku pod 15/ i ~ini njegov sastavni dio.Na sjednici ja tako|er doneseno saop{tenje za javnost, koje se prilaè zapisniku i

njegov sastavni dio.Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.

Zapisni~arBranka @eèlj PREDSJEDNIK REPUBLIKE

dr Milan Babi}

SAOP[TENJE SA 29. SJEDNICEVLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Na sjednici Vlade Republike Srpske Krajine odrànoj dana 10. 04. 1992. godine, u Knpod predsjedavanjem Predsjednika Republike Dr. Milana Babi}a usvojeno je podzakonskih akata i razmatrana teku}a problematika iz djelovanja resornih ministara i Vu cjelini.

Izme|u ostalog usvojena je Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinMinistarstva unutra{njih poslova, a u skladu ~lana 6. stav 2. Zakona o unutra{njim posloRepublike Srpske Krajine.

206



Usvojena je tako|er Uredba o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa unutra{poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske Krajini Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstva unutra{poslova Republike Srpske Krajine.

Odlukom Vlade usvojen je zahtjev Javnog preduze}a za proizvodnju, prijenos i distribelektri~ne energije “Elektrokrajina” Knin za pove}anje cijena elektri~ne energije. Od 0cijene elektri~ne energije na podru~ju Republike Srpske Krajine, pove}avaju se za 182

Na svojoj sjednici Vlada je konstatovala da je Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva RepuSrbije protivzakonito onemogu}ila Vladi Republike Srpske Krajine raspolaganje sredsbudèta Republike Srpske Krajine, pa }e se pomenutoj slu`bi uputiti energi~an protest.

Vlada je tako|er zauzela energi~an stav da niko osim legalno i legitimno izabrane VRepublike Srpske Krajine, predsjednika Republike Srpske Krajine dr. Milana Babi}a i lSkup{tine Republike Srpske Krajine, ne moè pregovarati niti imenovati predstavnikpregovore ni u jednom pitanju koje je od zna~aja za Republiku Srpsku Krajinu i njen na

Sve izjave nepozvanih i neovla{tenih lica u vezi nekakve rezmjene teritorija i pregovRepublikom Hrvatskom, koje su se mogle pro~itati i ~uti u sredstvima informisodnedavno samo su izjave neovla{tenih pojedinaca i usmjerene su protiv interesa RepuSrpske Krajine i njenog naroda.

PRVI MINISTAR VLADERisto Matkovi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-DAZD, Vlada RSK

751992., travanj 12. Beograd Otvoreno pismo zahvale Udruènja Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji Ratku Mladi}u, zapovjedniku 9. korpusa JNA zbog sudjelovanja njegovih jedinica u borbama na Kupresu

UDRU@ENJE SRBA IZ BOSNE I HERCEGOVINEU SRBIJI

1000 BEOGRADTerazije 3

Tel: 325-192323-389

Telefaks: 323-192Otvoreno pismo broj: 121/92generalu – majoru Ratku Mladi}u Datum, 12. 04. 1992. g.K n i n

207



Dragi generale!U ime svih ~lanova Udruènja i dru{tva “Ju`na Krajina” izraàvamo Vam najdubzahvalnost za spas srpskog naroda u Kupresu. Vi, stare{ine i vojnici Kninskog korpusa sste nastavak genocida nad na{im narodom, koji je zapo~eo 1941. godine, a koji je danazamislima usta{a, trebalo da bude potpuno zavr{en. Sjajnim dejstvima Va{ih vojnikKupre{koj visoravni Vi ste onemogu}ili stradanje srpskog naroda u Bugojnu i Livnu. ste po{tedeli od uni{tavanja i hrvatski i muslimanski narod u Ju`noj Krajini.Dragi generale, primite izraze na{e neizmerne zahvalnosti i po{tovanja.Za Udruènje Za dru{tvodr Nikola B. Popovi}, Šv.r.š “Ju`na Krajina”

dr Stanislav Niki}, Šv.r.šM.P.188

Pro~itano na radio Knin12. 04. 1992. g. u 14.10 ~asova189

Preslika, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 4048.

761992., travanj 14. Knin Zapisnik 9. sjednice Vlade RSK

Z A P I S N I K od 14. 04. 1992. g.

sa IX. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u Sali za konferencije JNA.

PRISUTNI: Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile,Grabundìja Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} dr.Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobrosav.

ODSTUNI: Ze~evi} Zdravko, Dàkula Veljko, [panovi} Stojan.NA POZIV PRISUTNI: Hadì} Goran, Paspalj Mile, Dr. Biokovi}190, Milanovi}191,

Devetak Vitomir, Ivanovi} Ljubi{a, Bukarica Petar i MarjanoviBranko.

208

188

Okrugli pe~at: Udruènje Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji, Krajina.189 Dopisano rukom.190 Nikola.191 Ile, pomo}nik komandanta G[ SVK za pozadinu.



GOSTI SJEDNICE: Koviljko Lovre, potpredsjednik Izvr{nog vije}a Skup{tineVojvodine.

Sjednica je po~ela s radom u 9 ~asova.Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Kablar Jovo.Za sjednicu je utvr|en slijede}i:

D n e v n i r e d:1. Verifikacija zapisnika s prethodne sjednice Vlade.2. Usvajanje Odluke o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivnajamnina za puteve.3. Usvajanje Odluke o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumvozila.4. Problematika snabdjevenosti trì{ta strate{kim artiklima.5. Razmatranje zahtjeva predstavnika Evropske zajednice za prisutnost u Krajini.6. Usvajanje Odluke o progla{enju ratnih zlo~inaca.7. Usvajanje Uredbe o mjerama za{tite od poàra pri izvo|enju radova zavarivanja, rezalemljenja.8. Davanje suglasnosti na:

a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a,b) Pravilnik o unutra{noj organizaciji MUP-a

9. Razmatranje Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma.10. Imenovanje Upravnog odbora:

a) Zavoda za za{titu zdravlja,b) za zdravstvo i zdravstveno osiguranje.11. Imenovanje Upravnog odbora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina”.12. Imenovanje Upravnog odbora Elektroprivrede.13. Problematika informisanja.14. Dogovor u vezi rada Vlade RSK-a.15. Razmatranje mogu}nosti odràvanja zajedni~ke sjednice Vlade RSK sa

General{tabom, Vladom Republike Srbije i Crne Gore.16. Informacija:

a) o aktivnostima ~lanova Vlade izme|u prethodne i ove sjednice,b) o formiranju Srpske vojske u Kninskom Kosovu,c) o problematici raseljavanja lica i stvaranja uslova za njihov povratak,d) razmatranje Ekolo{kog dru{tva Srbije za u~e{}e u radu okruglog stola o izbjeglice) o stanju u op{tini Sisak Caprag,f) o inicijativi da se Topusko proglasi Republi~kim centrom,g) o prioritetu ulaganja u Elektroprivredu.

Prije po~etka rada po dnevnom redu za rije~ se javio Ministar za prosvjetu, koji je ppozdrave Vladi RSK-a predsjednika Odbora za Srbe pri Skup{tini Srbije gospodina RaBogdanovi}a. Vlada je sa zadovoljstvom primila pozdrave i preko ministra Kneèvi}a upoziv uz molbu gospodinu Bogdanovi}u da prisustvuje sjednici Vlade RSK-a u utorak 21992. godine. Ukoliko bude sprije~en da navedenog dana do|e u Knin, poziv ostaje otvoza jednu od narednih sjednica.

209



Ad-1)Zapisnik s prethodne sjednice, odràne dana 07. 04. 1992. godine, komentirao potpredsjednik Vlade Jovo Kablar.Nakon {to je podpredsjednik prokomentirao zapisnik, na isti su utvr|ene slijede}e:

P R I M J E D B E1. U svim donesenim odlukama umjesto: “Utvr|uje se prijedlog Zakona” treba da st“Utvr|uje se prijedlog nacrta Zakona”, a rije~i “Nakon provedene potrebne procedupotrebno je brisati.2. Pod Ad-12), ta~ka 1. Rje{enja, treba da glasi: Za pomo}nika ministra za financije zaporezne politike za podru~je Kordun, Banije, Lika i Dalmacija imenuje se Mandi} \uro, doecc.3. Navedene primjedbe unijet }e se u zapisnik od 07. 04. o.g., kao ispravke i ~ine njsastavni dio.

Ad-2)Odluku o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata i najamninputeve obrazloìo je Ministar Grabundìja.Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a

O D L U K A Usvaja se predloèna Odluka o visini sredstava prometa i prodaje naftnih derivata u RSOdluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika. Ad-3)

Odluku o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumskih voprokomentirao je i obrazloìo Ministar saobra}aja i veza g. Grabundìja, nakon ~egusvojena.Odluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika.

O D L U K A o visini godi{nje naknade za drumska motorna vozila, traktore i priklju~na vozila. Ad-4)O snabdjevenosti trì{ta strate{kim artiklima i problematici u vezi s tim obrazloì

pomo}nik ministra za trgovinu i turizam Petar Bukarica.Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, usvojena je ovaO D L U K A

Stavlja se embargo na izvoz strate{ke robe iz RSK-a. Embargo se ne odnosi na Srbiju,Goru i Srpsku Bosnu i Hercegovinu.Pored navedene odluke donesen je i slijede}i

Z A K L J U ^ A K 1. Za nosioca snabdjevanja pojedinih podru~ja Republike, Ministarstvo }e odrediti trgova~ke ku}e na podru~ju RSK-a.2. Neophodno je osnovati odre|ene republi~ke institucije koje prate ovu problemati(Republi~ka direkcija materijalnih rezervi i Privredna komora RSK-a).3. Vlada }e, u najskorije vrijeme, osnovati komisiju za transformaciju vlasni{tva.

210



4. U slu~aju daljnjeg poreme}aja saobra}ajnih tokova organizirat }e se prevoz rokonvojima koje treba da prate i snage OUN. Ad-5)Evropska zajednica, preko svojih predstavnika iz Splita i Zagreba, uputila je zahtjevKninu ima svoje posmatra~ke timove. Njihove zahtjeve obrazloìo je Ministar Veizovi} je prenio dio razgovora s njihovim predstavnicima koji je vo|en 13. 04. u Kninu u prisutnpodpredsjednika Kablara.Nakon provedene rasprave donesena je ova

O D L U K A 1. Odbija se zahtjev predstavnika Evropske zajednice zbog njihovog pona{anja na podSlavonije, Baranje i Zapadnog Srema, koji je i{ao na {tetu srpskog naroda.2. Odre|uju se punktovi Knin, Glina i Erdut u kojima mogu boraviti i obavljati razgovpredstavnici Evropske zajednice.3. Kretanje predstavnika Evropske zajednice do navedenih punktova mogu}e je sampratnju organa RSK-a.4. Gospodinu Butrosu Galiju, Generalnom sekretaru OUN-a, uputiti protestno pismo zbtoga {to je RSK-a stavio u nadle`nost Evropske zajednice.U prilogu ovog zapisnika dostavlja se obavijest Ministra inostranih poslova. Ad-6)U pogledu progla{enja ratnih zlo~inaca i usvajanja odluke u vezi s tim, obrazloìo je MMarti}.Nakon provedene rasprave i uvodnog obrazloènja, donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K Za jednu od narednih sjednica pripremiti odluku o progla{enju ratnih zlo~inaca. Ad-7)Ministar Marti} dao je uvodno obrazloènje Uredbe o mjerama za{tite od poàra izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i lemljenja.Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a

O D L U K A

Usvaja se Uredba o mjerama za{tite od poàra pri izvo|enju radova zavarivanja, rezalemljenja. Ad-8)a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a obrazloìo je Ministar Marti}, nakon je donesena ova

O D L U K ADaje se saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a.b) Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a obrazloìo je ministar Marti}, a potomdonesena ova

O D L U K A Daje se saglasnost na Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a.

211



Ad-9)Nacrte Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma obrazloìo je Ministar Su{a.Nakon {to je provedena rasprava, donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma i to:a) Zakon o gra|evinskom zemlji{tu,

b) Zakon o planiranju i ure|enju prostora,c) Zakon o komunalnim poslovima,d) Zakon o izgradnji objekata.

2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje. Ad-10)Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja i ~lanova Upravnog odbzdravstveno osiguranje, predloìo je Ministar za zdravstvo i zdravstveno osiguranje dr. Nakon provedene rasprave, donesena je ova

O D L U K A 1. Za ~lanove Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja imenuju se:

1. Dr. Branka Paji} Glina2. Dr. Sanja ̂ oko-]elebi}anin Knin3. Dr. Mladen Jovi} Vukovar4. Dr. Du{anka Milo{ Knin5. Dipl.oecc Ankica Kati} Knin

2. Za ~lanove Upravnog odbora Zavod za zdravstveno osiguranje imenuju se:1. Dr. Du{an Babi} Knin2. Dr. [piro Mili} Knin3. Dipl.oecc Nade`da Gali} Glina4. Dipl.prav. Vera Barbir Vrginmost5. Dipl.prav. Velimir Marjanovi} Knin6. Mr. Rada Obradovi} Glina7. Dr. Spasoje Toma{evi} Vukovar

Ad-11)Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” podnipodpredsjednik Boàni}.Nakon provedene rasprave usvojena je slijede}a

O D L U K A Za ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” imenuju se:1. Bogi} Stevo2. Grabundìja Savan3. Boàni} Bo{ko

4. Studen Uro{5. Kupre{anin Radomir6. Vranjevac Desimir7. Tepavac Jasminka

212



8. Mihovilovi} \or|e9. Kalember Milan. Ad-12)Ministar Bjegovi} podsjetio je ~lanove Vlade na dogovorene kriterije za izbor ~lUpravnog odbora Elektroprivrede po kojem Vlada daje ~etiri ~lana, a preduze}e tri.Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K 1. Za ~lanove Upravnog odbora imenuje se, ispred Vlade:

1. Bjegovi} \or|e2. Golubovi} Petar3. Mrkalj Mitar.

2. Ostali ~lanovi imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica, kada se pripremi prijed

Ad-13)O stanju o informisanju govorio je generalni direktor RTV Krajina Branko Marjanovi}se ti~e stanja i perspektive RTV Srpska Krajina Marjanovi} je rekao da je sada{nje stobzirom na kadrovske, tehni~ke, materijalne, prostorne i ostale uslove, vrlo nepovoljnose ti~e Srpskog radio Knina stanje ne zadovoljava, jer su i tamo potrebne kadrovske proi materijalna sredstva. [to se televizije Krajine ti~e i tamo je potrebno izna}i mogu}ntehni~ko rje{enje za pokrivanje kompletnog podru~ja signalima za prijem.Marjanovi} je, nadalje, govorio o saradnji sa RTV Beograd i zadacima koje je potrpoduzeti da se stanje sanira.

Nakon provedene rasprave donesen je slijede}iZ A K L J U ^ A K

1. Prihva}a se podnesena informacija o stanju i perspektivi Radio-televizije Srpska Kra2. Imenuje se Komisija u sastavu:

1. Bogi} Stevo,2. E}imovi} Du{an,3. Peura~a Vojin,

sa zadatkom da odmah izvr{e uvi|aj u Radio Knin, te izvr{e popis sredstava i inventasvrhu primopredaje i preuzimanja Srpskog Radio Knina u nadle`nost Republike SrpKrajina. Ad-14)S obzirom na oteàne uslove rada Vlada posebno s aspekta nedostatka prostora informirKablar i predloìo privremeno rje{enje dok se ne na|e adekvatno rje{enje.Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a

O D L U K A Zaduùje se podpredsjednik Boàni} da za narednu sjednicu Vlade pripremi informacimogu}nosti privremenog smje{taja Vlade u prostorije Hotela Plitvi~ka jezera.

Ad-15)Osje}a se potreba za odràvanjem zajedni~kih sjednica Vlade Republike Srpska KrajVladom Srbije i Crne Gore, te General{tabom i SIV-om.

213



U vezi s tim donesena je slijede}aO D L U K A

1. Zaduùje se predsjednik Vlade da organizira navedene sastanke u {to kra}em roku.2. O postignutom sporazumu u jednoj od narednih sjednica Predsjednik }e informirVladu. Ad-16)a) Ministar Kneèvi} informirao je Vladu o dijelu svoje aktivnosti izme|u dvije sjednUpoznao je prisutne o nekim problemima u prosvjeti i rekao da je bio na sastankudirektorima {kole sa Kninskog, Benkova~kog, Obrova~kog i Gra~a~kog podru~ja. Nsastanku ~ulo se puno problema. Pored najve}e pote{ko}e – pitanja financiranja, ~uli problemi oko ud`benika, upisa studenata, nepodesnih profesora i nastavnika koji nisuna{oj strani, zatim otvaranje odjeljenja vi{ih i visokih {kola na kninskom podruSpominjao se i “Ristin” fond.192Tko je uz Ristu dobi}e i pla}u, ina~e pla}e nema.Nakon izlaganja ministra Kneèvi}a, donesen je ovaj

Z A K L J U ^ A K Prihva}a se podnesena informacija.b) Informaciju o osnivanju Puka Srpske garde u Kosovu podnio je ministar Marti}. Govo skupu u Kosovu Marti} isti~e da je na njemu bilo nekoliko stotina gra|ana – posmatrda je u stroju bilo nekoliko desetina {aroliko obu~enih i naoruànih lica, {to zna~i da ni govora o nekakvom puku, da su pred crkvenim sve{tenim licima poloìli zakletvu.Nakon podnesene informacije i provedene rasprave, donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Usvaja se podnesena informacija o formiranju Srpskog dobrovolja~kog puka PMrkonji}.2. Vlada }e izdati saop{tenje za javnost, kojim se ogra|uje od navedenog skupa i osu|uje postupak.3. Vlada nalaè MUP-u da pokrene postupak protiv svih vinovnika i povede istragu, te unjihovu odgovornost.4. Da se patrijarhu Pavlu uputi protest zbog mije{anja crkve u politiku.Za upu}ivanje pisma njegovom preosve{tenstvu gosp. Pavlu zaduùje se Mr. Vojin [u{a

c) Odbor za ljudska prava i slobode organizira skup u Skup{tini SFRJ dana 16. 04. o.g. u~asova.Na skupu }e, u ime Vlade, biti prisutan Pu{kar Sini{a, pomo}nik ministra za pravosuupravu. Informaciju je podnio ministar Su{a, a ista je prihva}ena.d) Etnolo{ko dru{tvo Srbije organizira okrugli stol na temu izbjeglica i problemima u tim. Organizatori su uputili zahtjev Vladi RSK da po{alje svoje predstavnike koji }prisutni na navedenom skupu.

214

192 Risto Matkovi}, prvi ministar u Vladi RSK koju je vodio Milan Babi}.



Z A K L J U ^ A K Na skupu Okruglog stola o izbjeglicama kojeg organizira Etnolo{ko dru{tvo Srbije dan04. 1992. godine, ispred Vlade RSK prisustvova}e ministar Veizovi} i sekretar C193

Opa~i}.194

e) General Dr. Biokovi} informirao je o stanju u Op{tini Sisak – Caprag.Nakon provedene rasprave, donesen je ovaj

Z A K L J U ^ A K 1. Op{tina Sisak Caprag u budu}e }e se zvati Caprag.2. Iz Op{tine Kostajnica vrati}e se 13 srpskih sela u Op{tinu Caprag.

1. Crkveni Bok 8. Papi}i2. ̂apljani 9. Pobr|ani3. Donji Hrastovac 10. Slovinci4. Ivanjski Bok 11. Strmen5. Jasenov~ani 12. [a{6. Kostre{i [a{ki 13. Timarci7. Novoselci

3. Potrebnu proceduru provesti u Op{tini Caprag.f) General dr. Biokovi} je predloìo da mjesto Topusko u budu}nosti bude kulturni, privri politi~ki centar Republike Srpska Krajina. Ako se prijedlog prihvati, dr. Biokovi} pomo} oko narud`be projektne dokumentacije.Nakon provedene rasprave, doneseni su slijede}i

Z A K L J U ^ C I1. Prihva}a se inicijativa Dr. Biokovi}a da Topusko u perspektivi konkurira za Centar Robzirom da je to geografsko sredi{te, kao i zbog toga {to ima prirodne uvjete.2. U budu}nosti, kad se stvore uslovi za to, provesti potrebnu proceduru za realizaciju jedan ovog zaklju~ka.g) Informaciju o prioritetu ulaganja u elektroprivredne objekte podnio je ministar BjegoNakon podnesene informacije donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Zapo~eti izgradnju DV 110 kV Donji Lapac – Udbina na osnovu dobivenih sredstava S2. Zapo~eti pripremne radove (istra`ne i projektantne) na DV 110 kV Sombor – BManastir.3. Sa~initi listu prioriteta elektroenergetskih objekata za period 4.-12. 1992. god.Radi operativnosti, a i radi sufinanciranja od strane Elektro-istoka Beograd, sklopiti Ugsa SIV-om i sredstva ustupiti Elektroprivredi Srbije.Preostala potrebna sredstva iskazati kroz investicioni program i ista osigurati zajedElektroprivredom Srbije.4. Za realizaciju ove Odluke zaduùje se ministarstvo za energetiku i rudarstvo s rokom

t n o, a najdalje do 25. 04. 1992. godine.

215

193 Crvenog krià.194 Jovan.



Sjednica je zavr{ila u 17 ~asova.PODPREDSJEDNIK VLADE:(Jovo Kablar)


771992., travanj 18. Petrinja Zapisnik sjednice Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Z A P I S N I Ksa sjednice Narodne Skup{tine Zapadne Slavonije odràne dana 18. 04. 1992.

po~etkom u 10 sati u Dvorani bioskopa u Oku~anima.Prisutni: spisak u prilogu

Dnevni red:

1. Utvr|ivanje liste poslanika Narodne Skup{tine2. Izmjene i dopune Poslovnika o radu Narodne Skup{tine3. Usvajanje pravnih akata Srpske oblasti Zapadna Slavonija:

a) – Statut Srpske oblasti Zapadna Slavonija,b) – Odluka o sprovo|enju Statuta,c) – Odluke o organizaciji oblasnih organa uprave Zapadne Slavonije,d) – Odluka o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Zapadne Slavonije,

4. i 5. to~. dn. reda treba jo{ pripremiti pa se izbacuje4. Dono{enje Odluke o teritorijalnoj organizaciji,5. Poslani~ka pitanja i prijedlozi.Damjanovi}:195predlaè da se Ad 4 dopuni razmatranjem teritorija org. i definiranja podru~Zap. Slavonije.

Dnevni red usvojen. Ad 1) Vukeli}:196 informira o problemima dosada{njeg rada Skup{tine zbog egzodusa

pojedinim podru~jima (problem kvoruma i kvalitete rada). Zbog toga dana inicijativa dizvr{i reorg. Skup{tine kako bi se moglo normalno raditi. Komande mjesta i izvr{ni savjsu prijedlog novih poslanika za Skup{tinu (5 op{tina x 12 poslanika = 60 poslanika).

216

195 \or|e.196Veljko.



Na ovaj na~in nadamo se da }e biti omogu}en normalan rad Skup{tine i da se njenosjeti u ìvotu na terenu.

Predsjednik ~ita prijedlog liste poslanika i predlaè da nakon toga se ide na utvr|ivsame liste (u prilogu).

Rasprava –Baji}:197primjedba vezano za broj delegata sa podru~ja Novske kao i zastupljenost delegprostora Trokuta (Novska-Raji}), a koji su prisutni na prvoj liniji. Novska kao grad nem jednog delegata, a ima oko 50% Srba.Vukeli}: Smatram da je bitno da je ova regija pokrivena globalno, a ne regionalno.Radakovi}:198 Obrazlaè na~in prijedloga za Pakra~ke poslanike i smatra da se to moèkasnijim raspravama nadopuniti.Rado{evi}:199 Ovo su ujedno i delegati za Skup{tinu Republike Srpska Krajina.

Pojavljuju se ljudi na listi za poslanike koji se nisu ni prije rata, ni u ratu ni sada doki smatram da o tome treba voditi ra~una.Vukeli}: predlaèm da se, ukoliko predstavnici Novske smatraju da prijedlozi nisu u redse to kasnije dogovori.Baji}: da se Radulovi} Stevo izostavi i da nam se ostavi prostor da naknadno dostavimdelegata da moèmo izvr{iti konsultacije, da bude predstavnik iz Centra – Novska.

Lista poslanika jednoglasno usvojena sa otvorenim 1 mjestom na osnovu primjedbe B Ad 2) Poslovnik o radu donesen ranije, a promjene se odnose na dijelove koji se odno

dio Autonomije jer su ujedinjene autonomne oblasti u jedinstvenu Republiku (promjsamo vezane sa uskla|enjem sa ja~im op{tim aktima).

Jednoglasno usvojene izmjene i dopune Poslovnika o radu. Ad 3) a) Statut Srpske oblasti Zap. Slavonije uskla|en je sa Statutima ostalih oblasti d

imali jednoobrazne dokumente.– ~lan 11 ta~. 9 glasanje nadpolovi~nom ve}inom– ~l. 26 – pred. Oblasnog vije}a predlaè pred. Skup{t. – predsjednik predlaè Skup

~lanove Oblasnog vije}a, a Skup{tina usvaja nadpolovi~nom ve}inom glasova._______ predlaè da se razmotri mogu}nost uskla|ivanja Statuta i Odluke o org. oblas

organa uprave vezano za ~l. 3. Jednoglasno usvojen amandman na Statut i Statut oblasti Zap. Slavonija.b) Jednoglasno prihva}ena Odluka o sprovo|enju Statuta.c) Jednoglasno prihva}ena Odluka o org. oblasnih organa uprave.d) Rado{evi}: Odbornici Pod. Slatine imaju prijedlog da se ~l. 3 pro{iri – da predsjedn

Savjeta Op{tina po funkciji budu ~lanovi Oblasnog vije}a.E}imovi}:200 smatram da je nelogi~no da predsjed. budu ~lanovi Oblasnog vije}

predlaèm da po funkciji budu prisutni sjednicama Oblasnog vije}a.Rado{evi}: ostajem kod prijedloga ({ire obrazlaè svoj prijedlog).

217

197

Mi{o.198 Milan.199 Savo.200 Du{an.



Vlada Rep. Srpske Krajine imenuje Oblasno vije}e.Stevo:201prijedlog je vezan za vertikalnu povezanost Vlade i Oblasnog vije}a – smatram

je protok informacija obezbje|en poslanicima koji su u Komandi mjesta i u izvr{nsavjetima i smatram da bi se do{lo do centralizacije vlasti ukoliko bi i{li po funkciji u

Oblasnog vije}a.Bosanac:202smatram da je nespojivo i kontra svih propisa da pred. IS idu u Oblasno vije Amandman nije usvojen.Uz 3 glasa protiv i 1 uzdràni Odluka je prihva}ena. Ad 4) Dàkula:203 Analiza {to je to Zapadna Slavonija i {to nam je zadatak i cilj. (kratko

historijatu sada{nje situacije od dolaska HDZ na vlast i u~e{}a Srba u toj vlasti kao i plprema Pakracu kao teritorijalnoj organiziranosti)– u posjeti UN u New Yorku namjerno se nije govorilo o granicama zbog poloàja Srzna~ajnoj manjini –– sloìli smo se u osnovnom da snage UN moraju najzad za mjesec dana zaposjesti terii da rat prestane. Sada je veliki pritisak na Srbiju da utje~e da se na ovim prostorima prii hrvatski zakoni, a ne samo zakoni Federacije i SRK. Predvi|a se rasplet doga|aja u BoSrbiji za 10-tak dana. Osnovno je da Vensov 204plan predvi|a povratak izbjeglica, miran ìvoti financ. pomo} za izgradnju poru{enog. Jo{ uvijek prisutna tendencija raseljavstanovni{tva Zap. Slavonije na druga podru~ja. Tome smo se èstoko suprotstavilSkup{tini SRK. Smatram da i Vi kao poslanici trebate utjecati na na{e zemljake da se vrsvoja ognji{ta i da zadrìmo prostor Zap. Slavonije. I Jovi}205 je shvatio zna~aj Zap. Slavonijei strahovito smo se kod UN zalagali za istu. Suprotna strana je isto shvatila zna~aj

Slavonije i sada nastoji svim silama (pritiskom na Srbiju) da povrati iste prostore. Slijnedjelje dolaze predstavnici UN u Beograd da se definiraju granice i linije razgrani~enGrui~i}:206 o~ekivao sam da bi danas taj narod trebao da sazna da se danas ne{to doga|Zap. Slavoniji, a ne ovako incognito; trebalo je pozvati i prijatelje iz Bos. Grad., Korpdrugih koji su zaduèni za rad sa civilnim strukturama. Ja bih volio da ova Vlada radi naprostorima da i narod vidi da ima {ansu i razlog povratka. Smatram da nam je informiraispod dopustivog nivoa, a medijski rat je izuzetno prisutan kod drugih. Koristim prilikzamolim za pomo} oko davanja imena za razmjenu na{ih zarobljenih i ubijenih.Vukeli}: prijatelje iz Bos. Gradi{ke smo trebali i poku{ali zvati, a iz korpusa se nisu odPredlaèm da Odluku o teritorij. org. prihvatimo s tim da }e ostalo biti zakonski regulirDàkula: Va`na ~injenica koju sam zaboravio su ljudi u Bgd. koji su napravili vrlo vpublikaciju o stradanjima na na{im podru~jima koja je vrlo op{irno i detaljno napravljprovedena i dostavljena UN i Evrop. zajednici. Govorim to zbog toga {to smo od Guldin207

traìli da se formira grupa koja }e obi}i sve op}ine i sela da se vidi kolika su stradanja li materijalna.

218

201 Cvjetkovi}.202 Branko.203Veljko.204

Cyrus Vance.205 Borislav, predsjednik Dràvnog komiteta SFRJ za odnose s UN-om.206 Milutin.207 Marrack.







781992., travanj 20.Glina

Izvje{}e Stanice milicije Glina o paljenju i miniranju ku}a u Jo{evici i Prijeku

Izvje{tajObilazak, pregled i obavljanje razgovora sa mje{tanima Jo{evice i Prijeke gdje je 19/

92. u no}nim satima zapaljeno 5 + 5 (10) objekata koji su izgorjeli a dva objekta ku}a i je uga{ena po na{em dolasku. U toku iste no}i minirana je ku}a i potpuno uni{ten“Dogana” u akciji. O svemu upoznat Sekretar i Na~elnik radi planiranja pokrivaodre|enih sela.

S@,219 Šv.r.š


791992., travanj 21.

Knin Zapisnik 10. sjednice Vlade RSK

Z A P I S N I K od 21. 04. 1992. god.

sa X. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u sali za konferencije Doma JNPRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, BO@ANI] Bo{ko, Bogi} Stevo, Dàkula V

Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabundìja Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovDu{an, [u{a Vojin, Jovi} Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, [panovStojan i Veizovi} Dobrosav.

NA POZIV PRISUTNI: Priji} Slavko, Opa~i} Jovo, Ajdukovi} Jovo, Bukarica P@ivkovi} Milo{, Bosni},220 Matijevi},221 Dudakovi},222 Peki},223

Krni}224 i Marjanovi}.225

221

219 @eljko Simi}.220 Mile, predsjednik Ratnog predsjedni{tva SO Slunj.221 Milovan, predsjednik Izvr{nog savjeta Privremene skup{tine op}ine Slunj.222

Milo{, na~elnik bezbjednosti Ra[TO Veljun.223 Predrag, komandant Ra[TO Utinja.224 Simo.225 Branko, direktor Srpske RTV Krajine.



Sjednica je po~ela sa radom u 9 ~asova. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade ZZdravko.Za sjednicu je utvr|en ovaj

D N E V N I R E D:1. Verifikacija zapisnika sa predhodne sjednice Vlade.2. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tina (Drni{, Slunj, VoKrajak, Caprag i dr.)3. Izvje{taj sa sastanka predsjednika Vlade i predsjednika dràvnog komiteta dr. Jovi}226 sapredsjednicima UN.4. Dono{enje Odluke o osnivanju Vlade komisije za transformaciju vlasni{tva.5. Na~ini rada Vlade u Beogradu, te izvje{taj o dosada{njim aktivnostima.6. Dono{enje Odluke za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za oprem

kancelarije Vlade.7. Odobrenje elemenata Ugovora o prenosu prava kori{tenja radnog prostora.8. Davanje saglasnosti na prijedlog za predsjednika i planove Izvr{nog saveta u op{tinamne funkcioni{e Skup{tina op{tine.9. Dono{enje Uredbe o osnovama, merilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i orgodgovaraju}e kategorije ugroènosti od poàra.10. Dono{enje Odluke o postupku povratku izbjeglica.11. Dono{enje Uredbe o prodaji robe za strana sredstva pla}anja u posebnim carinsprodavnicama.12. Dono{enje Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borbe.13. Dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materijalne tro{ko14. Razmatranje prijedloga za imenovanje resornih ministara i njihovih pomo}nika.15. Informacija sa okruglog stola o pitanju izbjeglica.16. Dono{enje Odluke o nadle`nosti Okru`nog suda Knin nad zatvorskom straàrsk jedinicom.17. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o izdavanju publikacije.18. Dono{enje Odluka o upu}ivanju zahtijeva Vladi Srbije za otkup deviza.19. Imenovanje Vladine komisije za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju R20. Problem financiranja rada u vaspitanju i obrazovanju.21. Razno.1.Prije po~etka rada Vlade po dnevnom radu Predsjednik Mr. Ze~evi} Zdravko je predlose ispred Vlade uputi telegram sau~e{}a ~lanu predsjedni{tva gosp. Sejdi Bajrampovodom tragi~ne pogibije njegovog sina. Prijedlog je prihva}en i telegram upu}en.2.Ministar Vojin Peura~a je predloìo da Vlada uputi telegram Vladama Republike Srbije iGore u kojem }e predloìti da se u dnevni red Skup{tine Republika i Pokrajina uvrsti Za

222

226 Borisav.



o obezbe|enju dopunskih sredstava te da se iznos za RSK pove}a u skladu ranijeg dogoPrijedlog je prihva}en i telegram upu}en. Ad-1)Zapisnik sa predhodne sjednice odràne dana 21. 04. komentirao je podpredsjednik V Jovo Kablar i napomenuo da zapisnik nije umnoèn u dovoljnom broju primjeraka zbog{to nije bilo papira za umnoàvanje. Na zapisnik nije data primjedba pa je donesena

O D L U K A Usvaja se zapisnik sa sjednice Vlade odràne dana 21. 04. 1992. godine. Ad-2)[to se teritorijalnog razgrani~enja ti~e dogovoreno je da se na ovoj sjednici obradi Op{tina Slunj jer su na sjednici Vlade prisutni najodgovorniji funkcioneri navedene OpPredsjednik SO Bosni}, daju}i genezu te op{tine rekao je da je prije rata bilo u ovoj o

60% stanovnika srpske narodnosti, da je tokom rata poginulo vi{e od 10.000 stanovnik je izgradnjom vojnog poligona iseljeno oko 4.500 stanovnika ponovo prete`no srpski `da je u predhodnom periodu ra|eno smi{ljeno da se Slunj broj~ano oja~a stanovni{thrvatske narodnosti i da to bude hrvatska op{tina. Dolaskom na vlast HDZ situacijapogor{ava. Oficir bezbednosti u brigadi Krni} isti~e neminovnost i opravdanost opstop{tine Slunj. On je na vojno-geografskoj karti predo~io teritorijalnu rasprostranjeop{tine.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A

1. Op{tina Slunj }e i dalje egzistirati u sada{njim granicama.2. Ako se u me|uvremenu ukaè potreba donijeti }e se definitivna Odluka o budu}organizaciji oblika i veli~ini op{tine.3. U radu op{tinskih organa u budu}e forsirati Izvr{ni savet.4. Za navedenu sjednicu pripremiti problematiku op{tine Krnjak. Ad-3)Predsjednik Vlade, podpredsjednik Dàkula i ministar odbrane podnjeli su izvje{taj sa pNjujorka i razgovora sa Markom Guldingom. Razgovori su se prvenstveno odnosilteritorijalnu razgrani~enost i razmje{taj mirovnih snaga UN. Nakon podnesenog izvje{rasprave usvojen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K 1. Prihvata se podneseni Izvje{taj sa puta u Njujork i razgovora vo|enih sa MarkGuldingom.2. Ubudu}e na sli~ne sastanke pozivati i ministra spoljnih poslova. Ad-4)Na predhodnoj sjednici Vlade istaknuta je potreba da se imenuje Komisija za transformvlasni{tva. U tom smislu izneseno je nekoliko prijedloga, a ministar [u{a isti~e da

Oblasnom vije}u Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema imenovana takva komisija kotome radi, te da bi bilo od koristi da se u Vladinu komisiju uklju~i i ta radna grupa kojtome radi. Nakon provedene rasprave, donesen je slijede}i

223



Z A K L J U ^ A K 1. Imenovanje Vladine komisije za transformaciju vlasni{tva odlaè se za jednu od narsjednica.2. Zaduùje se Predsjednik Vlade

a) da stupi u vezu sa predstavnicima Vlade Srbije radi eventualnog kori{tenja njihoviskustva,b) da predloì komisiju na jednoj od narednih sjednica Vlade.

Ad-5)O na~inu rada Vlade, posebno {to se ti~e njene aktivnosti preko predstavni{tva u Beoinformirao je Priji}. On isti~e da ima mnogo problema koje treba rije{iti da bi ta aktivndjelovanje bilo bezprjekorno. Rad Vlade se uglavnom odvija preko sjednica, a to dovoljno, potrebno je da se ministarstva popune, a ministri vi{e angaìraju u me|upauz– izme|u dvije sjednice.

Nakon provedene rasprave donesen je slijede}iZ A K L J U ^ A K 1. Ministri i ostali ~lanovi Vlade koji putuju za Beograd ili obratno potrebno je da to prnajmanje 24 sata prije polaska na put na telefon 325-602 (Ministarstvo za pravosuupravu).2. Da Priji} za jednu od narednih sjednica pripremi program rada predstavni{tva VlaBeogradu, te da ga prezentuje Vladi na verifikaciju.3. Da se izdaju rje{enja za sva imenovanja koja je Vlada donijela.4. Da se sjednica Vlade ubudu}e odràva ponedjeljkom u 17 ~asova, te nastavi s ra

utorkom i zavr{i do 13 sati kako bi ~lanovi Vlade mogli da putuju utorkom poslije pod5. Vlada odobrava vanredne letove avionom i to:iz Beograda: ponedjeljkom u 10 ~asova

subotom u 10 ~asovasa Udbine: utorak u 17 ~asova

subotom u 11 ~asova6. Naziv predstavni{tva u Beogradu jePREDSTAVNI[TVO VLADE RSK U BEOGRADU Ad-6)

Prijedlog za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za opremanje kancelarija podnio je Kablar.Nakon {to je lista potrebnih nabavki razmotrena, done{ena je slijede}a

O D L U K A 1. Odobrava se nabavka pribora, inventara i materijla za opremanje kancelarija Vlade.2. Spisak se nalazi u prilogu ovog Zapisnika i ~ini njegov sastavni dio. Ad-7)Elemente Ugovora za prenos u vlasni{tvo radnog prostora obrazloìo je Kablar. Narasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K 1. Ugovor o prenosu prava kori{tenja poslovnog prostora potrebno je preraditi i prilagzakonskim odredbama.

224



2. Zaduùje se Ministarstvo pravosu|a i uprave da Ugovor preradi i dostavi Vladi odobrenje za jednu od narednih sjednica. Ad-8)Prijedlog za predsjednika i ~lanove Izvr{nog Savjeta Zapadne Slavonije obrazloìo je DNakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A Daje se saglasnost na predloène kandidate za predsjednika i ~lanove Izvr{nog savjeta I Izvr{ni savjet op{tine Pakrac:

1. Radakovi} Milan, predsjednik Savjeta2. Boj~i} êdo, podpredsjednik Savjeta3. Komasovi} Mihajlo, koordinator4. Goli} Dragan5. Vidi} Vlado6. Milankovi} Predrag7. Cvjetkovi} Stevo8. Ga}e{a Du{an9. Prodanovi} Milenko10. Krneta Pero11. Bosanac Ljuban

II Izvr{ni savet op{tine Oku~ani:1. Vitez Du{an, predsjednik 2. Bosanac Branko3. Gazibari} Du{an4. Kljaji} @eljko5. ânak Dragan6. Lon~ar Ilija7. Savi} Rade8. Bjeli} Ilija9. Brki} Zoran10. Damjanovi} \or|e11. Ra|enovi} Mile

III Izvr{ni savet op{tine Daruvar:1. Lovri} \or|e, predsjednik Savjeta2. Jakovljevi} Sini{a, podpredsjednik Savjeta3. Dèlajlija Branko, koordinator4. Popovi} Milica5. Gatari} Vlado6. Orozovi} Stevan7. Mihajlovi} Stevo8. Lon~ar Milan

9. [ara~evi} Nena10. Amidì} Ljuban11. Vuki} Milosav

225





bio primoran od tada na na{im prostorima djeluju}e usta{oidne vlasti ili zbog kaantisrpske propagande i tako stvorenog straha za svoju i egzistenciju svojih najbliìh, jsa èljom da sprije~i sve mogu}e nesporazume i olak{a takvim povratnicima uklapanormalan ìvot Republike Srpska Krajina, a istovremeno obezbedi neophodan postu

provjere lica povratnika zbog najavljene prijetnje ubacivanjem diverzantskih i teroristgrupa Vlada Republike Srpska Krajina donosiO D L U K U

1. Sva punoljetna lica koja imaju namjeru vratiti se na prostore Republike Srpska Kradu`na su o takvoj namjeri uputili pismeni zahtijev Sekretarijatu unutra{njih poslnadle`nog za mjesto povratka.2. Nakon prijama pismenog zahtijeva lica koja traè dozvolu za povratak Sekretarunutra{njih poslova duàn je u roku od 90 dana izvr{iti provjeru eventualnog sudjelov(direktnog ili indirektnog) u neprijateljskim formacijama ili nacionalisti~ko fa{isti

strankama koje su propagirale i sprovodile radnje i aktivnosti na {tetu srpskog naroda, u krajnjem razultiralo ponovljenim genocidom.3. Podatke nakon zavr{ene provjere, Sekretarijat unutra{njih poslova duàn je dostaviti uod 3 dana Ministarstvu unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina, koje }e putem odre|ene slu`be, izdavati rje{enja kojima se odobrava ulazak odre|enog lica na podruRepublike, ili se takav ulazak zabranjuje uz obrazloènje. Rje{enje iz stava 1 dostavpodnosiocu zahtijeva, pograni~nim milicijskim snagama na svim grani~nim prelazSekretarijatu unutra{njih poslova, podnosiocu izvje{taja i Sekretarijatu za dru{tdjelatnosti op{tine nadle`ne za mjesto povratka.4. Lice kojem je uskra}eno pravo ulaska na prostor Republike Srpska Krajina moè u ro15 dana nakon prijema rje{enja uputiti àlbu Vladinoj Komisiji nadle`noj za rje{avanjàlbi.Cjene}i sve bitne okolnosti navedene u izvje{taju i àlbi Vladina Komisija }e donjeti koOdluku u roku od 30 dana.5. Licu kojem je dozvoljen povratak osigurava se ulazak na podru~je Republike SKrajina, prolazak do mjesta ranijeg prebivali{ta i garantuje se isti tretman kao i svim drgra|anima Republike Srpska Krajina u skladu sa Ustavom Republike.Odluka stupa na snagu 21. 04. 1992.

Ad-12)Prijedlog Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borce obrazloìMinistar Peura~a.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Za borca koji je ranjen u ratu isplatiti }e se nov~ana naknada u vidu jednokratne pomu iznosu od 10.000 dinara.2. Za borca koji pogine u ratu isplatiti }e se jednokratna pomo} porodici poginulog u iznod 60.000 dinara. Ad-13)Potrebu za dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materitro{kove obrazloìo je Ministar Peura~a.

227



Nakon provedene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena je slijede}aO D L U K A

Zaposleni u dràvnim organima i izabrana odnosno postavljena lica imaju pravo na naknmaterijalnih tro{kova i to:1. Dnevnicu za slu`beno putovanje u zemlji – u visini do 8% prosje~ne mjese~ne zararadniku u Republici Srbiji, ispla}ene u posljednja tri mjeseca, na osnovu objavljenih pods tim {to su putni tro{kovi i tro{kovi no}enja, osim no}enja u hotelu “de luks” kategpriznaju u cijelini prema priloènom ra~unu,– dnevnicu za slu`beno putovanje u inostranstvu u visini koja je odre|ena Uredbomizdacima za putne i druge tro{kove koji se organima uprave i saveznim organima priznmaterijalne tro{kove.2. Naknadu tro{kova kori{tenja sopstvenog vozila u slu`bene svrhe – do iznosa od 30prodajne cijene litre benzina 98 oktana, po jednom pre|enom kilometru.

3. Naknadu tro{kova prevoza u javnom saobra}aju do radnog mjesta i obratno – u visiniod cijene prevozne karte.4. Mjese~nu naknadu za prehranu u toku rada u visini od 25% od prosje~ne mjese~ne zpo radniku u Republici ispla}ene u posljednja 3 mjeseca, na osnovu objavljenih podata Ad-14)Pojedina ministarstva nisu popunjena pa to stvara pote{ko}u u radu Vladi, zbog ~epotrebno da se ~im prije sva ministarstva popune i da ministri predloè svoje zamjenikeNakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K Ministar za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu predlaè se– Mr. Mitar Brnovi}, dipl.ing. poljoprivrede iz Belog Manastira, pomo}nik direktora

Belje, a za njegovog pomo}nika Stojisavljevi} Veljko, dipl.ing. {umarstva iz DonjegLapca radi u [umariji. Bio ministar u predhodnoj Vladi.– Ostoji} Stojan.

2. Ministar za ekonomske odnose privredni razvoj i industriju predlaè se [impraga Vladiz Zapadne Slavonije.3. Ministarstvo za kulturu i vere predlaè se Sergej Veselinovi}, Predsjednik SO Obrova4. Ministarstvo fizi~ke kulture i sporta – nema prijedloga

5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i gra|evinarstvo predla`Rade Ga}e{a predsjednik SO Vojni}, a za njegovog pomo}nika Tankosi} Milan, Donji Li Bogdan Vorkapi}.6. Ministarstvo za rad, bora~ka i socijalna pitanja.– Dr. Mladen Hadì}, predsjednik Oblasnog ve}a Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema7. Za pomo}nika ministra za financije imenuje se @igri} Vaso.8. Za pomo}nika Ministra za energetiku i rudarstvo imenuje se ûki} \or|e.9. Za pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze imenuje se Beri} Dane. Ad-15)

Informaciju sa okruglog stola o izbjeglicama koji je organiziran u Beogradu u aran`mEkolo{kog dru{tva Srbije podnjeli su Jovan Opa~i} sekretar Crvenog krsta i Ministar VeNakon podnesene informacije usvojen je ovaj

228



Z A K L J U ^ A K Prihvata se podnesena informacija o izbjeglicama. Ad-16)O problematici ~uvarske jedinice koja posluùje Okru`ni zatvor u Kninu govorio je KaNakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni konstatirano je da je jedinica u nadleÒkru`nog suda koji treba da brine o istoj te da u budu}e sve aktivnosti vezane za jeditreba da idu preko Okru`nog suda koji ima sva ovla{tenja i prava da brine o istoj. Ad-17)Prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacije obrazloìo je Ministar [u{a. Nakon uvodobrazloènja i provedene rasprave donesena je ova

O D L U K A 1. Prihvata se prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacija.2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje. Ad-18)Potrebu otkupa deviza od Vlade Srbije, neophodnih za nabavku ljekova, medicinske opi ure|aja obrazloìo je Ministar Jovi}.Nakon podnesenog obrazloènja, a na prijedlog dr. Jovi}a donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Vladi Republike Srbije uputiti zahtijev za otkup deviza potrebnih za nabavku medicopreme, ure|aja i ljekova.

2. Zaduùje se ministarstvo zdravlja da zahtijev uputi te izvr{i potrebne kontakte sa VlaSrbije.3. Kopija zahtijeva nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio. Ad-19)Imovina koja je tokom rata napu{tena nalazi se po sabirnim centrima. Tu robu, rekaMarti} potrebno je uredno evidentirati i distribuirati odnosno rasporediti.U tom smislu Vlada treba da imenuje Komisiju koja }e raditi na tome. Na prijedlog MinMarti}a doneseno je slijede}e

R J E [ E NJ E1. Imenuje se centralna komisija za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju u sastavu:

1. Priji} Ilija, predsjednik 2. Zrni} Milenko,3. Paji} To{o i4. Koji} Ilija

2. Zadatak Komisije je da rukovodi popisom napu{tene imovine na podru~ju RSK-a. Ad-20)

O problematici financiranja u vaspitanju i obrazovanju govorio je ministar Kneèvi}, ku svom izlaganju, izme|u ostalog, zaloìo za jedinstvenost po svim pitanjima u obrazova

229



vaspitanju. Kao poseban problem istakao je isplatu li~nih dohodaka koji se neravnomispla}uju, a ponegdje enormno kasne.Nakon izlaganja ministra, a na njegov prijedlog usvojena je slijede}a

O D L U K A 1. Do naredne sjednice Vlade sa~initi analizu stanja isplate li~nih dohodaka u obrazovvaspitanju.2. Isplatu LD I-III mjeseca isplatiti (tamo gdje nije isplata izvr{ena) po vrijednostimakoja se bude mogla posti}i s obzirom na koli~inu sredstava.3. Od nekog vremena kojeg treba posti}i ~im prije, isplate LD ujedna~iti za sve {kustanove, te ispla}ivati redovito i ravnomjerno.4. Kada se osiguraju sredstva, najprije osigurati isplati LD za prosvjetu a zatim penzion Ad-21)Ministar Jovi} je informirao Vladu o nezakonitim radnjama koje se rade u Medicinscentru, a ~iji je kreator biv{i ministar dr. Leàji}.227 Tako npr. izdan je nezakoniti akt oosnivanju apoteke, zloupotrebljava se pe~at Vlade i Ministarstva i sl.Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K LJ U ^ A K 1. Zaduùju se Ministar Jovi} i Ministar Kneèvi} da od ministra iz predhodne Vlzahtijevaju da vrate pe~at.2. Ako se pe~ati ne vrate obavijestiti MUP koji }e to u~initi po slu`benoj du`nosti.Sjednica je zavr{ila s radom u 17,30 ~asova.

PREDSJEDNIK:Mr. Ze~evi} Zdravko


801992., travanj 21. KninOdluka Vlade RSK o povratku izbjeglica

Vlada Republike Srpske Krajine, na osnovu ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. i ~lana 26. ZakVladi Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine”, br. 3/92sednici odrànoj 21. aprila 1992. godine, donela je

O D L U K U

O POVRATKU IZBEGLIH LICA

230

227Vaso.



^lan 1.Sva lica koja su izbegla sa podru~ja Republike Srpske Krajine (u daljem tekstu: Repu

a koja imaju nameru da se vrate na njenu teritoriju du`na su da o takvoj nameri uppismeni zahtev nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova, prema mestu njihovog ra

prebivali{ta. ^lan 2.Nadle`ni sekretarijat unutra{njih poslova duàn je u roku od devedeset dana od d

prijema zahteva za povratak da izvr{i proveru podnosioca zahteva, u smislu da li je tu~estvovalo (direktno ili indirektno) u neprijateljskim formacijama ili nacionalistifa{isti~kim strankama.

^lan 3.Nakon zavr{ene provere, nadle`ni Sekretarijat unutra{njih poslova duàn je da do

navedene podatke iz ~lana 2. ove odluke, u roku od tri dana, Ministarstvu unutra{njih poRepublike, koje je du`no u roku od osam dana doneti re{enje kojim se odobrava ili zabrapovratak odre|enog lica na teritoriju Republike.

Re{enje iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se podnosiocu zahteva, pograni~nim stanmilicije na svim grani~nim prelazima i nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova.

^lan 4.Lice kome je zabranjen povratak na teritoriju Republike ima pravo da, u roku od petn

dana od dana prijema re{enja iz ~lana 3. ove odluke, podnese àlbu Vladinoj komnadle`noj za pitanja povratka lica na teritoriju Republike.

Vladina komisija donosi kona~nu odluku u roku od 30 dana od dana podno{enja àlb^lan 5.

Licu kome je odobren povratak na teritoriju Republike obezbe|uje se nesmetan dolado mesta ranijeg prebivali{ta i jednaka prava kao i svim drugim gra|anima Republikskladu sa Ustavom i zakonima Republike.

^lan 6.Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Slu`benom glasn

Republike Srpske Krajine”.

Vlada Republike Srpske KrajinePredsednik Vlade,mr.Zdravko Ze~evi},s. r.

Slu`beni glasnik RSK, br. 12., Knin, 22. svibanj 1992., str. 711.

231



811992., travanj 26. Jasenovac

Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da rezervisti pale ku}e u Jasenovcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA STANICA MILICIJE JASENOVACBroj: VII-03/1-31/92. Jasenovac, 26. 04. 1992. godine.

SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVA PAKRAC(OKUÂNI)

U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj deùrne slu`be SM Jasenovac, a za period o04. do 25. 04. 1992. godine.Prilog:

1. Izvje{taj 1.KOMANDIR:

M.P.228 Kresovi} Stevo, Šv.r.š

IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIODOD 07 SATI 18. 04. DO 07 SATI 25. 04. 1992. GODINE.

I. KRIVI^NA DJELA:– Krivi~nih djela nije bilo.

II. PREKR[AJI:– Prekr{aja nije bilo.

III. SAOBRA]AJNE NEZGODE:– Saobra}ajnih nezgoda nije bilo.IV. OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:

– Dana 18. 04. 1992. godine u 17,55 sati obavje{teni smo da u Preradovi}evoj ubr. 21 gori {tagalj. Na lice mjesta upu}ena patrola koja je zatekla vatrogasce gdje gase Vlasnika {taglja jo{ nismo utvrdili. Poàr najvjerovatnije podmetnut. Podne{ena slu`zabilje{ka.

– Dana 22. 04. 1992. godine u 13.30 sati od strane Kotur Zorana podne{ena prijada mu je neko poku{ao zapaliti ku}u u Savskoj ulici. br. 17 u Jasenovcu.

232

228 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odeljenje milicije Jasenovac.



Na lice mjesta iza{ao operativni radnik Stojni} te konstatirao da su izgorele tri sobe i {upa. Poàr najvjerovatnije je podmetnut od strane NN lica. Podne{ena slu`bena zabilje

– Dana 23. 04. 1992. godine u 21,00 sati od strane vodnika ]ibi} Dragana smobavje{teni da u [trosmajerovoj ulici gore tri ku}e. Odmah upu}ena patrola na lice mje

iza{ao je operativni radnik Stojni}. Utvr|eno da su gorele ku}e vlasni{tvo: Glavi} Kate,Nikole i Brni} Ane. U sva tri slu~aja poàr podmetnut od strane NN osobe. Materijalna velika. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.

– Dana 23. 04. 1992. godine u 17,00 sati patrola zatekla kod skele na rijeci Savi, gvojni rezervista Batar Sini{a prijeti Ante{evi} Mladenu vojnom obvezniku, a koji se naredovnom odsustvu da }e ga zaklati noèm kojeg je drào u ruci.

Patrola intervenirala te vojna policija privela Batara u prostorije 11. komande partizanDalji rad nad istim preuzela vojna policija.

– Dana 24. 04. 1992. godine u 09,00 sati, do{ao je u ovu stranicu milicije PopoLjubomir iz Jasenovca, Preradovi}eva ulica br. 61. te izjavio da su ga napala tri vojna rezi tom prilikom je zadobio lak{u tjelesnu povredu u predjelu lijevog rebra (podlijev krvi) je sa sobom donio i lije~ni~ko uvjerenje. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.

– Drugih novosti tokom navedenog perioda nije bilo. Jasenovac, 26. 04. 1992. god.

OPERATIVNI DE@URNI:Stojani} Dragomir, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica


821992., travanj 28. Knin Zapisnik 11. sjednice Vlade RSK

Z A P I S N I K Od 27. i 28. 04. 1992. godine sa XI. sjedine Vlade Republike Srpska Krajina, odràn

sali za konferencije u Domu JNA.PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, [u{a Vojin, Starevi} Du{an, Kneèvi} MPeura~a Vojin, Dàkula Veljko, Dr. Jovi} Du{an, [panovi} Stojan, Milan Marti}, VinSvetozar, E}imovi} Du{an, Bjegovi} \or|e, Grabundìja Savan, Hadì} Mladen, VeselinoSergej.ODSUTNI: Veizovi} Dobrosav.NA POZIV PRISUTNI: Mile Paspalj, Goran Hadì} i Devetak Mitomir.Sjednica je po~ela sa radom u 17,00 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Mr. ZdZe~evi}.Za sjednicu je utvr|en sljede}i

233



D N E V N I R E D:1. Informacija o aktualnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na teritoriju Republike SrKrajina s obzirom na novonastale okolnosti.2. Imenovanje ~lanova Savjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina.3. Verifikacija zapisnika sa prethodne sjednice Vlade.4. Usvajanje na~elne Odluke o prenosu vojnih objekata civilnim vlastima.5. Dono{enje Pravilnika o unutra{njoj organizaciji ili sistematizaciji iz oblasti osnovsrednjeg obrazovanja na podru~ju RSK.6. Dono{enje Odluke o osnivanju Privredne komore RSK.7. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~ke direkcije materijalnih rezervi.8. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tine Krnjak.9. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda za penzione i invalidsko osiguran10. Dono{enje Rje{enja o imenovanju Upravnog odbora Republi~kog fonda penzioninvalidskog osiguranja.11. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Republi~kog fonda penzionoinvalidskog osiguranja.12. Imenovanje pomo}nika ministra financija.13. Imenovanje sekretarijata zdravstva RSK.14. Informacija Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema.15. Informacija o problemima izbjeglica.16. Davanje ovla{tenja nekoj od advokatskih kancelarija u Beogradu radi zastupimovinsko pravnih interesa RSK u Beogradu.17. Dono{enje Odluke o osnivanju novinske agencije RSK.18. Dono{enje Uredbe o crvenom krstu RSK.19. Dono{enje Odluke o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na podru~ju RSK. Ad-1)Informaciju o aktuelnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Republike a s obzna novonastale okolnosti, izbijanju rata u BiH formiranje SR Jugoslavije te doga|anjaterenu, podnio je u pismenoj formi Ministar unutra{njih poslova Ministar Marti}.Informacija je u cijelosti jednoglasno prihva}ena, te je odlu~eno da kao takva ide u javNakon toga je otvorena {ira rasprava u kojoj su u~estvovali svi prisutni, te je odlu~enopoduzme niz konkretnih mjera u cilju prevazilaènja nastalog stanja.

Ad-2)Predsjednik Skup{tine RSK Mile Paspalj obrazloìo je podneseni prijedlog za osniSavjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina, pa je prijedlog nakon rasprave jednoglasno prihva}en i jednoglasno donesena sljede}a

O D L U K A 1. Osniva se Savjet za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina2. U Savjet za za{titu ustavnog poretka RSK imenuju se:

1. Hadì} Goran, predsjednik 2. Paspalj Mile, ~lan

3. Ze~evi} Zdravko, ~lan4. Marti} Mile, ~lan5. Bogi} Stevo, ~lan6. [panovi} Stojan, ~lan

234



7. Veizovi} Dobrosav, ~lan8. [u{a Vojin, ~lan.

Ad-3)Zapisnik sa prethodne sjednice Vlade komentirao je podpredsjednik Vlade Kablar Jnakon ~ega je isti jednoglasno prihva}en i verifikovan, bez ikakvih primjedbi. Ad-4)Ministar Unutra{njih poslova Milan Marti} i ministar odbrane [panovi} Stojan obrazloìpotrebu da se preuzmu svi vojni objekti na teritoriju Republike i daju na kori{tenje civivlastima te predloìli da Vlada u tom pravcu donese odgovaraju}u Odluku.Nakon rasprave Vlada je zauzela stav da se preuzmu svi vojni objekti i daju na kori{civilnim vlastima, s tim da se prethodno formira radna grupa koja }e izvr{iti popinventarizaciju svih vojnih objekata na teritoriji RSK, a nakon toga na jednoj od sljedsjednica donijeti odgovaraju}u Odluku. Ad-5)Ministar prosvjete Kneèvi} Milan obrazloìo je potrebu za dono{enjem Pravilnikunutra{njoj organizaciji i sistematizaciji iz oblasti prosvjete i predloìo da Vlada uprijedlog pravilnika koji je u pismenoj formi podjeljen svim prisutnim ~lanovima VladNakon kra}e rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u

O D L U K Uprihva}a se prijedlog Ministarstva prosvjete i usvaja Pravilnik o unutra{njoj organizsistematizaciji u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja na podru~ju RSK.

Ad-6)Podpredsjednik Vlade Dàkula Veljko obrazloìo je inicijativu za osnivanje Privredne koRSK, a jednako tako podnio Vladi informaciju o obavljenim razgovorima u Privrekomori Jugoslavije i Privrednoj komori Srbije u Beogradu.Nakon rasprave o ovom pitanju Vlada je jednoglasno donijela sljede}u

O D L U K U1. Osniva se privredna komora Republike Srpska Krajina sa sjedi{tem u Kninu.2. V.d. direktor privremene komore imenovat }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlad Ad-7)Ministar za trgovinu i turizam Vin~i} Svetozar obrazloìo je inicijativu za osnivRepubli~ke direkcije materijalnih rezervi te predloìo Vladi da donese odgovaraju}u OdNakon rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u

O D L U K U1. Osniva se Republi~ka direkcija materijalnih rezervi Krajine sa sjedi{tem u Kninu.2. V.d. direktor Republi~ke direkcije materijalnih rezervi imenovat }e se na jednoj od sljsjednica Vlade. Ad-8)

U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda u~estvovali su predstavnici op{tine Krnjak. Naksu isti detaljno obrazloìli probleme oko teritorijalnog razgrani~enja op}ine Krnjak i opVojni} a s obzirom na provedene referendume Vlada je zauzela stav da se {to hitnije zajedni~ki sastanak predstavnika op}ine Krnjak i predstavnika Vlade RSK u Vojni}u te

235



pravcu ovlastila Ministra obrane [panovi} Stojana, Ministra financija Peura~a Vojina, kako bi se izbjegli nesporazumi na terenu. Ad-9), Ad-10), Ad-11)Ministar Hadì} Dr. Mladen izloìo je Vladi razloge zbog kojih je neophodno pristuosnivanju Republi~kog fonda za penziono i invalidsko osiguranje, te elaborirao prijeOdluke o osnivanju tog fonda.Nakon rasprave o ovim pitanjima Vlada je donijela slijede}u

O D L U K U1. Osniva se Republi~ki fond za penziono i invalidsko osiguranje sa sjedi{tem u Kninu2. Za v.d. direktora fonda za penziono i invalidsko osiguranje imenuje se Marjanovi} V3. ^lanovi Upravnog odbora fonda imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica Vlade Ad-12)Na obrazloèni prijedlog Ministra financija Peura~a Vojina, Vlada je nakon kra}e rasp jednoglasno donijela sljede}e

R J E [ E N J EZa savjetnika Ministra financija RSK imenuje se Vojnovi} Bogdan. Ad-13)Na obrazloèni prijedlog Ministra zdravstva Dr Jovi} Du{ana Vlada je nakon kra}e ras jednoglasno donijela sljede}u

O D L U K UOsniva se Sekretarijat pri Ministarstvu zdravstva RSK u sastavu:1. Bezbradica Radovan dipl. pravnik iz Knina, sekretar2. Gali} Nade`da dipl. ekonomista iz Gline, ~lan3. Babi} dr Du{an iz Knina, ~lan Jednako tako nakon kra}e rasprave prihva}en je prijedlog Ministra Jovi}a i jednogdoneseno sljede}e

R J E [ E N J EZa glavnog inspektora u Ministarstvu zdravstva i zdravstvenog osiguranja RSK imenuje[piro Mili} iz Obrovca. Ad-14)Informaciju Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema podnijeli su Ministar Vojin i podpredsjednik Dàkula Veljko, pa je nakon kra}e rasprave informacija u cjeprihva}ena. Ad-15)Podpredsjednik Vlade Dàkula Veljko podnio je informaciju o problemima izbjeglicateritoriji oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koja je u cijelosti prihva}ena. Ad-16)Ministar pravosu|a [u{a Vojin predloìo je Vladi da dade ovla{tenje nekoj od advokats

kancelarija u Beogradu, u cilju zastupanja imovinsko pravnih interesa RSK u BeogNakon toga Vlada je jednoglasno zauzela stav da se ovlasti jedna od advokatskih kancu Beogradu, a konkretna odluka u tom pravcu da se donese na jednoj od sljede}ih sjedVlade, nakon {to se obave potrebne konsultacije.

236



Ad-17)O potrebi osnivanja novinske agencije Republika Srpska Krajina govorio je Mininformiranja E}imovi} Du{an te predloìo da se donese Odluka o osnivanju novinagencije RSK.Nakon rasprave o ovom prijedlogu Vlada je jednoglasno donijela slijede}u

O D L U K UOsniva se novinska agencija RSK sa sjedi{tem u Kninu.O nazivu novinske agencije odlu~it }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade. Ad-18)Sekretar Crvenog krsta RSK Opa~i} Jovo koji je prisutan na raspravi o ovoj ta~ki dnreda podnio je Vladi prijedlog Uredbe u Crvenom krstu RSK.Nakon kra}e rasprave Vlada je usvojila i donijela uredbu o Crvenom krstu Srpska Kraj Ad-19)Ministar za energetiku i rudarstvo Bjegovi} \or|e podnio je Vladi obrazloèni prijedlogse donese Odluka o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na cijelom teritoriju RS je Vlada nakon kra}e rasprave jednoglasno zauzela stav, da }e se takva Odluka donij jednoj od idu}ih sjednica Vlade, a nakon {to se utvrdi i precizira o kojim osnovsredstvima, kojoj vrsti, lokaciji i sli~no se radi, odnosno nakon {to se izvr{i inventarizacosnovnih sredstava biv{e INE.

PREDSJEDNIK VLADEMr Zdravko Ze~evi}


831992., travanj Beograd

Elaborat prof. dr. Slobodana Komazeca o programu i politici povratka izbjeglica iz Hrvatske i Krajine

Prof. dr Slobodan Komazec229

PROGRAM I POLITIKA POVRATKA I REINTEGRACIJEIZBEGLICA IZ HRVATSKE I KRAJINE

– Sa instrumentima i podsticajnim merama –

BEOGRAD, APRILA 1992.

237

229 ^lan Stru~no-konzultantskog savjeta Vlade RSK, imenovan na sjednici Vlade 7. travnja 1992., vidi: Do73.



S A D R @ A J

I – PROGRAM POVRATKA – GDE, KAKO, SA ÎM SE VRATITIII – IZBEGLICE IZ KRAJINE 3

1. Specfif~nost izbegli{tva 32. Povratak izbeglica i razvoj Krajine 43. Instrumenti i mere za osiguranje povratka 4

A. Monetarno – kreditna politika ipodsticajne mere 4B. Poreska i fiskalna politika 6C. Politika razvoja i privla~enja kapitala 6

III – IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKEIZVAN KRAJINA 8

IV – IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJA HRVATSKE(IZVAN KRAJINE) 9V – JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLA,

INFORMATIKA I ORGANIZACIJA 11VI – RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA

POVRATAK IZBEGLICA 16REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA 19

I – PR OGRAM POVRATKA – GDE, KAKO, SA ÎM SE VRATITIIzbegli{tvo je uvek bila duboka ljudska tragedija i velika nesre}a sa brojnim socija

politi~kim, ljudskim i gotovo civilizacijskim te{kim posledicama. Program osigurapovratka prognanih i izbeglih Srba iz Hrvatske treba obuhvatiti ~etiri kompleksa proble

1) Gde se vratiti,2) Kako se vratiti3) Sa ~im se vratiti,4) [ta ih o~ekuje u mestu povratka (sigurnost, ugroènost,izgubljeno radno mesto, izgubljeni stanovi, ostala imovina).Racionalan program mora unapred imati pripremljen odgovor na sva navedena pitanjOvo se razli~ito, uz navedeno, odnosi na izbeglice iz:

1) Podru~ja Republike Srpska Krajina,2) Podru~ja Hrvatske izvan Krajine i3) Posebno iseljeni i izbegli iz ve}ih gradova i naselja Hrvatske.Da bi se dao odgovor na prethodna pitanja treba prethodno videti i odakle poti~

(domicilno) izbegla lica, njihov raspored po regionima Srbije, sme{taj na novim prostovrsta pomo}i koju uìvaju, gubitke koje su pretrpeli izbegli{tvom i u Hrvatskoj, spremnose vrate na podru~je odakle su izbegli, odnosno na druga podru~ja.

Prema najnovijim podacima prema op{tinama iz kojih poti~u i mestima gde se sada naod ukupnog broja prijavljenih izbeglica (uz dopu{teno variranje stvarnih podataka

statisti~ki utvr|enih, jer se svi sigurno nisu prijavili) imamo slede}u sliku:

238



GLAVNI CENTRI IZBEGLICA I MESTA SME[TAJA

* Bez Vukovara. Podaci se gotovo svakodnevno menjaju. Ovde ih uzimamo prema prikupljenim podacima marta 1992. godine.

IZBEGLA LICA I

MESTO

GDE SU SE PRIVREMENO SMESTILIBeograd Vojvod. Ni{ Kraljevo Podrinje Ostalo

GLAVNI CENTRIIZBEGLICA 70.449 18.290 40.549 1.166 1.601 3.667 5.183Vukovar 30.876 5.856 20.952 253 575 1.421 1.811Osijek 21.668 6.132 11.919 348 569 1.161 1.539Vinkovci 9.530 2.424 5.406 133 107 842 618Zagreb-grad 8.375

VE]I GRADOVI 36.382 17.199 9.830 1.505 1.545 1.716 5.093

Sisak 4.811 2.604 1.169 72 128 248 690Zadar 4.632 2.110 1.271 246 353 204 447Daruvar 4.481 2.245 901 101 168 146 920Nova Gradi{ka 3.821 2.037 1.223 37 133 113 278Karlovac 3.950 2.066 1.078 130 147 180 349Gospi} 2.770 1.700 749 29 53 78 161Split 2.637 1.099 778 160 145 115 340Virovitica 2.617 1.208 928 32 53 123 273S. Poèga 2.412 1.179 875 52 69 119 118[ibenik 1.966 987 572 78 33 81 215Ljubljana-centar 1.836 302 254 435 101 122 649Slav.Brod 1.113 399 432 27 31 98 126

Pula 1.152 352 242 106 69 42 341Bjelovar 1.019 430 325 26 23 20 115Ogulin 950 518 286 9 39 27 71GRADOVIKRAJINE * 24.529 10.950 8.980 524 581 799 3.364

Pakrac 6.436 3.451 1.240 251 231 291 971Beli Manastir 5.970 750 4.799 63 40 87 131Petrinja 3.306 1.896 771 51 100 116 372Grubi{no polje 2.372 983 471 31 56 128 703Benkovac 1.738 1.012 405 47 53 74 147Glina 1.321 905 267 23 32 22 72Kostajnica 1.299 749 324 18 33 46 129Knin 1.149 733 305 14 13 15 31Vrginmost 938 471 398 26 23 20 8GRADOVIKRAJINE 24.529 10.950 8.980 524 581 799 3.364

OSTALA PODRU^JA 38.115 16.484 12.791 1.565 807 1.352 3.785

UKUPNOIZBEGLICE I

PROTERANI

169.475 62.923 72.150 4.760 7.534 7.534 17.325

239



Problem izbeglica, dakle, treba re{avati vrlo disperzirano u zavisnost od podru~ja izpoti~u i stanja na tim podru~jima danas i sutra.Iz podru~ja Krajine, od ukupno izbeglih lica 169.475 na to podru~je odnosi se (uklju~i Vukovar) oko 55.405 lica. Njihov povratak, mere koje treba preduzeti, odgovor na na

navedena ~etiri pitanja (gde se vratiti, kako se vratiti, {ta im ponuditi i {ta ih o~ekuje tamestu povratka) potpuno je razli~it u odnosu na iseljene i izbegle iz gradova Hrvatskdrugih nemirnih podru~ja Hrvatske (pod jurisdikcijom hrvatske vlasti). Po}i }emonavedenih karakteristi~nih podru~ja, jer se prema njima mora voditi i razli~ita polpovratka.II – IZBEGLICE IZ KRAJINE1. Specifi~nost izbegli{tva

Da bi se dao pravi odgovor {ta preduzeti i kako izbeglim omogu}iti dostojanstven povi kvalitetan ìvot u Krajini, treba odmah napraviti strukturu iseljenih (izbeglih) licaslede}im obele`jima:

1) Aktivna lica– poljoprivredni i sl. radnici– industrijski radnici– radnici iz trgovine i usluga– upravni, administrativni i sl. radnici– rukovode}e osoblje– stru~njaci i umetnici1š Š1Treba napraviti vrlo brzo pregled izbeglih stru~njaka po

zanimanjima (dip. ekonomisti, pravnici, profesori, u~itelji, sociolog, inènjer, i sl.)š– ostala zanimanja2) Penzioneri i sa soc. primanjima

3) Privatni preduzetnici, mala privreda, samostalni zanati4) Izdràvana lica

– doma}ice– deca– u~enici– studenti– ostali

Uz navedeni precizan pregled strukture izbeglica sa ovih podru~ja op}inski orgodgovaraju}a ministarstva Krajine treba hitno na teren da sagledaju stvarnu situaciju ipodatke o slede}em:

a) stanovi i objekti (~iji su konkretno), potpuno sru{eni, za popravak neo{te}eni,b) mogu}nosti i potrebe popravka i broj takvih stanova (i mesta),c) potrebe u radnim organizacijama za stru~nim i drugim osobljem, da li im se osigu

odgovaraju}i (ili sli~an posao),d) slobodno zemlji{te za obradu koje se moè dodeliti,e) slobodni prostori za novu stambenu izgradnju koji }e se dodeliti povratnicima,f) {kole koje postoje (do sada), u kakvom su stanju, da li se trebaju obnoviti, popra

novu graditi,g) broj |aka u mestu (i okolini koja mu gravitira),h) potreban broj u~itelja, nastavnika, profesora,

240



i) da li postoji ve} sada nekakav konkretan program investiranja ili izgradnje na podru~ju,

j) da li postoji crkva u ve}em (ili manjem) mestu i u kakvom je stanju2. Povratak izbeglica i razvoj Krajine

Povratak izbeglica iz Krajine direktno }e se vezati za razvoj Republike Srpska KrPretpostavke sigurnosti su uglavnom tu osigurane. U tom pogledu treba odmah pristurazradi slede}ih stimulativnih mera:3. Instrumenti i mere za osiguravanje povratka A. Monetarno-kreditna politika i podsticajnemere

1) Svakom povratniku (u mestu povratka) osigura}e se dugoro~ni kredit iz bankarsredstava (preko lokalnih poslovnih banaka) za slede}e namene2 Š2Uz rigoroznudokumentarnu kontrolu namenskog kori{tenja sredstava svakog pojedinca doma}instva).š:– popravak stana, stambene zgrade,

– nabavka uni{tenog ili oplja~kanog name{taja i drugog poku}stva ({to }e utvr|posebne op{tinske me{ovite komisije),

– nabavka priplodnog stada u doma}instvima poljoprivrednog tipa, uz nabavodgovaraju}eg semena za setvu,

– nabavka uni{tene poljoprivredne opreme i sl.Krediti }e se davati iz primarnog novca datog (usmerenog) preko poslovnih banaka na

podru~ju. Kamatna stopa je godi{nja eskontna stopa od oko 40%, rokovi ne mogu biti kod deset godina, uz zalog imovine radi osiguranja povrata kredita.

2) Poslovnim bankama sniziti obveznu rezervu za visinu plasiranih sredstava na podKrajine (za ove svrhe).

3) Oìviti sistem potro{a~kog kredita za sasvim odre|ene namene,4) Omogu}iti sistem vrlo povoljnog otkupa stanova {to treba da bude vrlo stimulativn

povratnike, uz odre|ivanje roka do koga se ne mogu nakon otkupa prodati drugome, nunajmiti drugome.

5) Omogu}iti (saveznim propisima) da svima koje zaposle radne organizacije, koje ku proces prestrukturiranja i emituju akcije, da na bazi akcija dobiju dugoro~ni kredit banaka uz njegovo obavezno ulaganje u preduze}e u kojem radi (zadr̀ avaju}i pri tome vlasni{tva). To se odnosi i na sve zaposlene u preduze}ima.6) Aktivirati i podstaknuti povoljnim kreditima gra|evinsku operativu Srbije i Krajinizgradnju cesta na tim podru~jima, stambenu izgradnju, izgradnju {kola, crkava i drkulturnih institucija (domovi, biblioteke i sl.).

7) Otvoriti {ire procese obrazovanja i {kole u svakom ve}em mestu (prema broju depovoljno kreditiranje nabavke knjiga, poklone {kolama i u~enicima. Proces mora biti dorganizovan, a vodile bi ga {kole i op{tinski organi

Treba sistematski prikupiti podatke o ostavljenoj i uni{tenoj imovini izbeglica – prnjihovoj izjavi i proceni.

B. Poreska i fiskalna politika1) Poreske olak{ice date u poreskom sistemu Srbije treba pro{iriti na:– nova ulaganja i njihovo osloba|anje od poreskih davanja najmanje pet godina,

241



– za novo zapo{ljavanje omogu}iti preduze}ima da u visini obra~unatih poreza i dopautomatski preko banaka dobiju srednjoro~ne povoljne kredite za kompenzaciju odlivsredstava. To kombinovati sa osloba|anjem od poreza na dohotke tako zaposlenih i porezprofit (do osloba|anja na nekoliko godina).

– podsticati brzu amortizaciju sredstava i koristiti amortizacione iznose kao osnovdobijanje povoljnih kredita za osnovna i trajna obrtna sredstva.

– za neispla}ene ili prekinute penzije, invalidnine i sl. izbeglicama iz Krajine kredpopuniti budètske rupe i ispla}ivati ih u mestima Krajine (uz vo|enje posebne evidencifazu kada se budu radili bilanse razgrani~enja ili me|udràvne kompenzacije3) Š3 Alternativa:Srbija treba da sredi spiskove penzionera i invalida sa tih podru~ja (Hrvatska, SlovMakedonija) i prestane sa isplatama uz upla}ivanje tih sredstava u jedinstven fond namene.šC. Politika razvoja i privla~enja kapitala

Politika razvoja, konkretni razvojni programi, povezivanje s preduze}ima i op{tinSrbije (preduze}a i op{tina Krajine) poseban je program koji }e se konkretno razraditi. posebno odnosi na:

– razvoj poljoprivrede,– zanatstva,– stambene izgradnje (i hotela),– turizma,– saobra}ajnica,– kulturnih institucija,– oìvljavanje proizvodnje ve} postoje}ih kapaciteta.Izradi takvog programa treba pristupiti odmah u okviru Ekonomskog saveta VlKrajine, uz usku saradnju sa svim op{tinama Republike Srpska Krajina.U tom sklopu posebno }e se pa`nja posvetiti OSNIVANJU I POÊTKU RADA

NEKOLIKO FAKULTETA (Odeli Ekonomskog, Poljoprivrednog, Pedago{kogElektrotehni~kog fakulteta). Odmah treba pristupiti od strane Vlade Krajine (i Vlade Srpripremi programa, organizaciji rada i drugim pitanjima, da bi rad ovih institucija po~e1. X. 1992. godine. Centri ovih fakulteta bili bi za sada Knin i Beli Manastir.

Angaòvati se na privla~enju stranog kapitala, posebno na{ih iseljenika spremnih da u Krajinu.

Razmotriti pitanje davanja koncesija na odre|eni period (oko 10-15 godina) za ulagastranog kapitala na Plitvicama, velikog poljoprivrednog kompleksa oko Benkovca (do Zi drugih atraktivnih podru~ja, posebno dela obale i sl. Razmotriti mogu}nosti da se vodstru~njacima (razli~itih oblasti) pod povoljnim uslovima omogu}i dobijanje zemlji{ta naKrajine i njihovo vezivanje za Krajinu.

Kako je oko 93% anketiranih izjavilo da bi se uz odre|ene pogodnosti vratilo i radilKrajini, to je program razvoja Krajine pitanje njene stvarne egzistencije i politi~kog opsTo bi u~inilo (uz izgradnju ku}a) preko 90% anketiranih izbeglica.

III – IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKEIZVAN KRAJINE

Osnovno pitanje koje se mora postaviti jeste: da li ova lica imaju ikakvu {ansu (i voljse vrate “pod okrilje” hrvatske vlasti, pod novi teror i nacisti~ku politiku satiranja srpidentiteta na tim prostorima.

242



Ako se isklju~e ve}i gradovi Hrvatske na koje otpada 75.952 izbegla lica, a zatim Vusa Krajinom od 55.405 lica, zna~i da izvan toga podru~ja ìvi 38.118 izbeglica. To su mnaselja razbacana na {irokim prostorima Hrvatske. Njihov povratak u takve “oaze” okrvrlo nepovoljnim ambijentom (koji ih je i naterao u izbegli{tvo) te{ko je o~ekivati. T

prema konkretnim spiskovima (sa strukturom porodice, {ta su izgubili od imovine, ~imse bavili, zanimanje i dr.) treba upu}ivati na najblià regionalna podru~ja njihovom mizbegli{tva (iz koga su izbegli), odnosno prema njihovoj konkretnoj èlji (kada im se palternative). Bez la`ne demokratije, bez predrasuda, ovakvima treba osigurati sli~nu imiseljenih Hrvata sa takvih podru~ja. Na njih se zatim odnose sve odgovaraju}e podstimere koje su predvi|ene za povratnike u Krajini.

Povratak treba pripremiti, sve potrebne mere i programe konkretno (za pojedincporodice) napraviti, ali za sada sa~ekati izvesno vreme dok se ratna situacija i opedovoljno smire da se osigura siguran boravak na tim podru~jima.

IV – IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJAHRVATSKE (IZVAN KRAJINE)Ovo je zaista najve}i problem ukupnog “izbegli~kog sindroma” kojeg moramo re{av

je i bila najve}a koncentracija Srba u Hrvatskoj i najve}a “meta” hrvatske fa{isti~ke maNa taj deo odnosi se 75.950 izbeglica, {to ~ini 45% ukupnog broja. O ovim izbeglic

se mora imati (kao i kod ostalih) vrlo precizna evidencija, po porodicama.Osnovna pitanja koja se moraju postaviti su:1) Kako se vratiti kada su stanovi ve} useljeni, odnosno oduzeti i definitivno izgublj2. Kada je izgubljen posao.

3. Kada je izolacija i dalje prisutna.4. Kada ste izop{teni iz te sredine.5. Kada vam je ugroèna (svakodnevno) ìvotna egzistencija.6. Kada su gotovo svi izgubili imovinu i sredstva kod poslovnih banaka i dr.Povratak u ove gradove, bez nu`nih pretpostavki za to (vojno-politi~ke i sigurno

ekonomske, etni~ke, kulturne i sl.) veliki je rizik i vra}anje izbeglica u nepoznato i u poìvotnu neizvesnost. To se ne sme dozvoliti.

Program povratka treba da razgrani~i:a) Gradove koji se moraju etni~ki podeliti, posebno svi koji imaju jako srpsko za

(Osijek, Zadar, Karlovac, Novska). Na te gradove otpada 32.300 izbeglica. Kako u raciljevima ni jedan od tih gradova nije do sada u potpunosti pripao Krajini, to ostaje kao jemogu}a solucija, ina~e }e i uz povratak nova reka “dobrovoljnih” iseljenika ubrzo nastih gradova. @ivot u takvim uslovima jednostavno nije mogu}.

b) Jedan od gradova (Zadar ili Karlovac, odnosno Osijek) zameniti za neko od mestasu sada u Krajini, a bila su dominantno naseljena hrvatskim ìvljem, uz mogu}e ustupanekih manjih podru~ja koja etni~ki, razvojno i strate{ki nemaju nekakav ve}i zna~aj zastanovni{tvo. Na taj na~in bi se re{io veliki broj izbeglica iz gradova Hrvatske.

c) Posebno se postavlja i mogu}nost da se pristupi izgradnji novog administrativkulturnog i politi~kog sredi{ta (grada) Krajine. Lokacija vrlo pogodna bila bi u blizini PlSve ukazuje da bi to mogao biti vrlo razvijeni Slunj (naravno sa izmenjenim imenom). se postepeno, ali i planski sme{tali Srbi izbegli iz gradova. To je, naravno, vezanekonomski razvoj tih podru~ja i politiku razvoja Krajine. Takva opcija ne dolazi u ob

243



slu~aju spajanja Bosanske Krajine i Republike Srpska Krajina (kada bi centar trebao pBanja Luka).

Odmah pristupiti detaljnoj statisti~koj evidenciji ove grupe izbeglica. Nakon toga izrplan i mogu}nosti povratka ({ta im se nudi), pozvati na razgovor i izja{njavanje a postepena i smi{ljena, te dobro organizovana, akcija razme{taja na podru~ja za koja se da }e da izaberu za trajan boravak.

U ovoj skupini postoji veliki broj intelektualaca i obrazovanih ljudi razli~itih proTakvih je oko 5.000. Tu se krije velika energija znanja i kapital koji treba uklju~iti (svkonkretno) na odgovaraju}e mesto u razvoju Krajine, kako je to prethodno predloèno.

Njihov trajan ostanak u Beogradu i Srbiji je veliki gubitak za srpski narod u Krajini,za onaj koji }e ostati u Hrvatskoj. Sve ih treba uklju~iti u institucije koje su predvi|ene dgrade (fakulteti, {kole, zavodi za razvoj, preduze}a, ustanove, izvr{nu vlast). MinistarSrbe mora hitno javno pozvati intelektualce – izbeglice na jedan zajedni~ki razgovor i nuklju~ivanje u novoosnovane direkcije. One koje se ne odazovu (a evidenciju treba pre

ustrojiti za svakoga) smatrati posebnim tipom izdajice, isklju~iti ga iz spiska prognanizbeglica, oduzeti mu sva ste~ena prava (stan, rano mesto, pomo} i dr.). Mi bijemo odlbitku i niko ne moè biti izuzet iz nje.

Srbi koji }e ostati u gradovima Hrvatske i drugim delovima te “nove dràve” trebaju bazi reciprociteta potpuno za{tititi. Ovo u pogledu nacionalnih prava, imovine, i slHrvatima koji ìve u Srbiji. Raseljavanje (zamena stanova i njegove imovine) je realnmogu}a opcija. Tada treba imati i potpun uvid u broj, strukturu, imovinu i razme{Hrvatskog stanovni{tva u Srbiji. To treba, prema poslednjim popisnim listama, prekoSrbije, {to pre uraditi i preglede dati Ministarstvu za odnose sa Srbima izvan Srbije.

V – JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLA INFORMATIKA I ORGANIZACIJA Ovako, do sada, razbijeni i osu|eni da se sami snalaze, u jednom o~ito stihijskom pro

beànja da se sa~uva goli ìvot, izbelice su postepeno osu|eni na nestajanje kao homointeresna grupa. Problem izbeglica bez nove organizacije, politike pomo}i i polorganizovanog povrataka, evidencije, kontrole i sl. – vremenski }e se razvu}i i dobiti karakteristike od trenutnih. Da navedemo realno mogu}e:

1. Sve slabiji povratak i èlja za povratkom {to vreme vi{e odmi~e;2. Nesnalaènje mladih i sve teì prihvat u dru{tvene procese (zapo{ljavanje, {kolo

stanovi), ~ime }e se i uticaj droge i alkohola pro{iriti;3. Raspadi porodica;4. Slabo zasnivanje novih porodica i drasti~an pad nataliteta (uz istovremeni

mortaliteta), obnova stanovni{tva }e biti drasti~no ugroèna;5. To je proces postepenog nestajanja i utapanja (uz te{ko prilago|avanje) u nove sredDa se takvi procesi ne bi dogodili, mada su izvesni, treba paralelno sa napred naved

potezima urediti i slede}e:1. Organizovati jedinstven informacioni centar, unutar Ministarstva za odnose sa Srb

izvan Srbije, uz sna`no kadrovsko ja~anje Ministarstva (u koje treba da u|e i nekostru~nih lica iz svakog od podru~ja Krajine);

2. Direkcija za prihvat i sme{taj novih izbeglica je nu`nost. Nalazila bi se u sasnavednog Ministarstva, ali direktno povezana (i podre|ena u tom poslovanju). Ostorganizacije koje se, svaka za sebe, bave ovim poslom povezati sa Ministarstvom za odSrbima i njemu ga podrediti.

244



3. Organizovati sektor “KOBRA” pri Ministarstvu (od vrlo stru~nih ljudi, specijalista}e se baviti specijalnim zadacima i obave{tajnim radom povezanim sa izbeglicapodru~jima na koja ih upu}ujemo, ali i iz kojih su do{li. Ovaj sektor }e se detaljno naknrazraditi.

4. Organizovati posebnu propagandnu slu`bu ili sektor koja bi na visoko profesionana~in, sastavljena od visokih stru~njaka, organizovala ovaj danas vitalan sektor i jednajva`nijih oblika propagandnog rata. Taj sektor, povezan sa informacionim centromkojem bi se slivale, obra|ivale i pripremale sve informacije iz podru~ja izbegli{tva), zaduèn za plasiranje odre|enih informacija javnosti. Najuè bi bio povezan sa sredstv javnog informisanja. Predlaèm da se taj sektor nazove “SIDA” ili “SIPA” š Šš”Sizbegli~ka informativna direkcija” ili “Srpska propagandna agencija”.š

Ovaj sektor bi preuzeo i celokupnu strategiju oko zamene stanovni{tva, te razrcelokupan instrumentarij te politike.

5. Sredstva informisanja moraju svaki dan odrediti odre|eno vreme (TV) za informaciìvota, problema, rada, obave{tenja (pa i propagande). Predlaèm da informacije priprei plasiraju (pa i takve emisije vode poznata imena i intelektualci iz ove mase izbeglica)

To se odnosi i na vode}e listove u Srbiji da bar jednom nedeljno daju jednu strposve}enu izbeglicama i izbegli{tvu. Pozvati javno mogu}e budu}e suradnike. Sve tozahteva ova sve ve}a reka i masa izbeglica (danas je to sve vi{e reka iz BiH).

6. Posebno treba istraìti i mogu}nosti orgnizovanja pomo}i u literaturi |acima u Krajbibliotekama, ~itaonicama (nasuprot kafi}ima koji ni~u u Krajini na sve strane preteopasno pro{ire i ina~e dosta prisutan problem alkoholizma).

Zatraìti javno od odgovaraju}ih stru~njaka i nau~nih radnika da ponude program

napred navedene nove fakultete koji }e se morati otvoriti u Krajini. Ovo treba da uMinistarstvo za Srbe.7. Vlada Krajine mora {to hitnije da izabere niz savetnika predsednika Vlade za niz vi

podru~ja, jer to ona sama i uz najbolju volju ne moè sti}i da najkvalitetnije uradi. To se osigurati i preko uvida u spisak stru~njaka i nau~nih radnika koji je potrebno {to pre napiz onih popisnih lista izbeglica (prijava), odnosno preko javnog poziva preko sredstva jinformisanja (od strane Ministarstva za Srbe izvan Srbije). Na taj na~in dobio bi se dpregled po strukama od kojih treba formirati timove. Poznato je da me|u izbeglicama vveliki interes za takvo organizovanje.

8. Podstaknuti i podràti preko organa Republike Srbije i BiH da se {to pre pristuspajanju srpskih podru~ja u BiH i Republike Srpske Krajine, ~ime bi se i problem izbznatno lak{e i konzistentnije re{avao. O {irim implikacijama ovakvog poteza ovde je tgovoriti. Izuzetno su veliki, gotovo od kapitalnog zna~aja za ukupan srpski narod i u Sizvan nje.

9. [to pre formirati filijalu Narodne banke Jugoslavije na podru~ju takve Krajine,formiranje Banke za razvoj i rekonstrukciju privrede, uz niz ve} formiranih manjih banekspozitura u ve}im gradovima Krajine. Ovaj proces osnivanja Filijale NBJ uklju~iti upripreman proces reorganizacije i reforme na{e Centralne banke (koji je u toku).

10. Pod vidom “demokracije” hrvatska strana brojnim podzemnim metodama tera Srb

Hrvatske, “~isti teren” te stvara etni~ki ~iste dràve. Sve rade u tom pravcu. Pitanje je kstrategija na duì rok efikasnija? Njihova, jer }e podru~ja etni~ki stvarno o~istiti ili na{u stvarnoj demokraciji, slobode i ravnopravnosti (i Hrvata koji ìve na ovim prostorimaostaju potpuno za{ti}eni. Historijsku (i generacijsku) bitku sigurno na toj osnovi gubimo

245



to treba ve} sada ukazati. Srpsko stanovni{tvo se u Hrvatskoj novim zakonima masovnpritiscima prevodi u pokatoli~ko hrvatstvo. Takav proces treba hitno prekinuti i zatraìtistinska civilizacijska prava Srbima u Hrvatskoj (izvan Krajine).

Taj koncept traì novu ulogu dràve Srbije i srpske pravoslavne crkve na tim prostorim

njen normalan rad). Srpska crkva u Hrvatskoj mora da prihvati i druge funkcije – kultudelovanje, literatura, predavanja, karitativno delovanje, povezivanje sa iseljenim Srbimsu nosioci kapitala i èlje za ulaganjem tog kapitala u Krajinu.

U protivnom (ili paralelno) s tim treba i}i na slede}e:1. Primeniti iste metode i pritiske na deo hrvatskog stanovni{tva na podru~ju Srbije;2. Raditi sistematski na zameni stanovni{tva i njegove imovine (izme|u hrvatskog i srp

stanovni{tva).VI – RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA POVRATAK

IZBEGLICA

Da bi se mogla voditi odgovaraju}a politika povratka najve}eg dela izbeglica, priprekoordinirale odgovaraju}e podsticajne mere, o ~emu je napred bilo re~i, treba znati:

1) Da li se neko èli vratiti,2) Koliko se takvih èli vratiti,3) Gde se èle vratiti,4) Kakve im uslove moèmo ponuditi (u pogledu svega navedenog na po~etku ov

materijala)5) Kakva je struktura povratnika (mesto odakle poti~u, obrazovanje, zvanje, struk

porodice, izgubljena imovina i sl.), bez ~ega je proces povratka uglavnom sveden na st

proces, uz prisutan ose}aj da vas se neko èli re{iti jer ste mu objektivno postali teret, unjegove te{ko}e i probleme.Takva politika se ne sme ni po koju cenu poku{ati realizovati, jer bi izazvala v

razo~aranja, otpore i suprostavljanja unutar bi}a srpskog naroda, a to se u osnovi i ̀ eli u stratagiji pritisaka na na{ narod i Srbiju.

Povratak na silu, bez odgovaraju}ih unapred osiguranih pretpostavki, bez poznizvesnosti u pogledu svih napred navedenih pretpostavki, sigurno bi vodio tome.

Odluka za povratak, i gde, je pravo slobodne volje i procene svakog pojedinca. Me|uvreme koje proti~e ne ide u prilog izbeglicama, jer tope se eventualne rezerve, posao se snalazi, stambeni problemi ne re{avaju, a broj izbeglica se svakim danom pove}ava, uz sve teì materijalni poloàj (u ovoj hiperinflaciji) – Moral opada, a op{ta slika izbeglinaglo pogor{ava, posebno uz novi egzodus Srba iz Bosne i Hercegovine.

S druge strane, druga (hrvatska) strana nastoja}e da ta podru~ja drì pod stalnom ratni psiholo{kom tenzijom, nesigurno{}u i brojnim pritiscima, ~ime se vodi poznata straspre~avanja povratka izbeglica u Hrvatsku, a po mogu}nosti i u Krajinu. Mogu}a je i da poku{aju okrenuti Srbe protiv Srba daju}i odre|ene pogodnosti, “garancije”, povratave} izgubljeni posao, povratak stanova, ponuda za osnivanje srpskih institucija, davanjprava (naravno na papiru kao golo obe}anje) i sl. posebno kod Srba izvan Krajine. Tu seo~ekivati i novi poku{aj “prodora” za dobijanje srpskih masa za kvazi srpske stranke k

je Srpska narodna stranka i Demokratski forum, {to, poznato je ravno je izdaji intesrpskog naroda u Hrvatskoj. Rezoluciju o oduzimanju prava \uki}u230da zastupa autenti~ne

246

230 Milan, osniva~ i predsjednik Srpske narodne stranke.



interese srpskog naroda u Hrvatskoj treba javno objaviti (pripremljena je za Sintelektualaca u Sava centru). “Kupovina” je mogu}a opcija, samo se postavlja pitanje kootpora i mr`nje utkane u obe strane, ali i donjoj granici “moralnog praga otpora”, kojprotekom vremena i nere{avanjem problema izbeglica i prognanih sve vi{e (i opasno) sn

Militarizacija izbeglica u tom slu~aju ostaje kao jedina mogu}a opcija i kontra-akcija.Produàvanjem stanja neizvesnosti i nere{avanjem ̀ ivotnih problema kod izbeglica sei ose}aj i pitanje “za{to sam pobegao”, “mo`da bi mi bilo bolje da sam tako ostao”, ili smisao “pa kona~no potpisa}u i taj dokument izjave lojalnosti Hrvatskoj, ne}e me valjdadirati” (mada je to bila i ostala velika zabluda, jer cilj usta{ke vlasti je o~it: o~istiti Hrod bi}a i samih tragova postojanja srpskog naroda na tim prostorima).

Da bi se takvi procesi unapred onemogu}avali treba ta~no videti raspoloènje izbepratiti njihov status i reakcije probleme i pitanja koja se postavljaju i kako se re{avaju.organizovati za njih odgovaraju}e skupove, predavanja, okupljati ih – jer te{ko}e sepodnose zajedni~ki, kada se ne ose}ate napu{teni i usamljeni, odnosno zapostavljeni (pou novoj sredini na koju se najve}i deo te{ko adaptira, a u materijalnom i finansijsbezna|u to je redovan slu~aj). Time treba da se bavi napred navedeni propagandni sekto

Da bi se dobila, bar orijentaciona slika raspoloènja izbeglica izvr{ili smo blic-ankevreme odràvanja velikog Skupa izbeglica u “Sava centru”. Rezultati su vrlo indikativkoncipiranje odgovaraju}e politika povratka izbelica i prognanih.

REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA ukupnog broja anketiranih (dobijenih odgovora) od oko 750 izbeglica sa Skupa na ko

je prisustvovalo oko 1.300 izbeglica, dobili smo slede}e odgovore:

1. Da li ste zaposleni – stalno 9%– privremeno 14%– nezaposleni 77%

2. Kako ste re{ili privremeni sme{taj:– kod ro|aka 70%– privatno na{li stan 19%– preko dru{tvenih org. 11%

3. Sredstva od kojih ìvite:– plata 12%

– penzija 8%– pomo} rodbina 50%– pomo} dru{tva 30%

4. Uz navedeno u dogledno vreme nemaju izgleda i ne vide mogu}nost da ta pitanja uposla i sme{taja re{e.

5. Da li bi radili u Krajini ako se ponudi mesto iz struke kojom su se bavili:– DA 93%, NE 7%

6. Da li èlite povratak u mesto ranijeg stanovanja– DA 68% NE 32%

7. Da li biste uz povoljne uslove i olak{ice bili spremni da obnovite (podiète) stan, kimovinu, stoku:– preko 90% se izjasnilo za izgradnju ku}e.

247



8. Imate li problema u mestu privremenog boravka:– DA 65% NE 35%

9. Ose}ate li se napu{tenim i zapostavljenim od ovla{tenih organa vlasti (Srbije i Kra– DA 75% NE 25%

10. Da li mislite trajno ostati na podru~ju Srbije:– DA 9% NE 71% NE ZNAM 10%

uz 10% penzionera

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut 250.

841992., svibanj 3. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki napu{tenih ku}a u Jasenovcu iodvoènju oplja~kanih stvari u Bosnu i Hercegovinu


SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVA P A K R A C/ Oku~ani /

U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj deùrne slu`be Jasenovac, a za period o04. do 02. 05. 1992. godine.Prilog:

1. Izvje{taj. Komandir:Mandi} Ignjatija, Šv.r.š

M.P.231

IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD07 SATI 25. 04. DO 07 SATI DO 02. 05. 1992. god.

I. KRIVI^NA DJELA:

– Dana 27. 04. 1992. godine oko 13,00 sati patrola milicije vr{e}i redovnu pozorni~patrolnu djelatnost zatekla je u Savskoj ulici u blizini èljezni~kog mosta civile M

248




Dragana i Vukasinovi} Milenu iz U{tice, gdje su poku{ali ~amcem prevesti ukradenu r Jasenovca u U{ticu. O u~injenom napisana slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanjII PREKR[AJI:

Prekr{aja nije bilo.III SAOBRA]AJNE NEZGODE

– Saobra}ajnih nezgoda nije bilo.IV OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:

– Dana 28. 04. 1992. godine u 09,30 sati putem telefona iz komande 11. Partizansbrigade zatraèna je pomo} radi obezbe|ivanja vozila UNPRFORA ispred zgrade MZvrijeme odràvanja sastanka. Upu}ena patrola milicije koja je zajedno sa pripadnicima policije obezbe|ivala vozila i zgradu.

– U 18,30 sati u SM bez poziva do{ao je jedan pripadnik rezervnog sastava JNA, nije

da se predstavi, te prijavio da je zapazio dva vojna obveznika da nasipom pokraj SaSavskoj ulici vuku jednu manju prikolicu na kojoj su utovarene najvjerojatnije ukradstvari. Na lice mjesta upu}ena patrola milicije, koja je na nasipu ispred ku}e br. 3 pronavedena kolica na koja je bio natovaren motor od traktora Ferguson, dok u blizini zatekla niti zapazila ni jedno lice. Kolica sa natovarenim traktorskim motorom pohranjeskladi{te stanice milicije. Napisana slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja.

– Dana 29. 04. 1992. godine dojavom jednog vojnog obaveznika, èli ostati anonimdo{lo se do saznanja da u ku}i Filipovi} Mirka, u kojoj su trenutno smje{teni pripadniciiz Jasenovca ulica 22 travnja ima sakrivenog oru`ja i municije. Upoznat major Kosi} Miz Divizije, kao i komanda 11. Partizanske brigade, te uz dogovor sa majorom Kosi}em i je pretres ku}e Filipovi} Mirka uz prisustvo predstavnika Divizije, 11. Par. brigade i raSM. Prilikom pretresa u potkrovlju ku}e prona|ena je ve}a koli~ina lova~ke municije i karabin i sa~maricu. Prona|ena municija je oduzeta uz odgovaraju}u potvrdu o privremoduzetim predmetima, te pohranjena u skladi{te SM. Napisana op{irna slu`bena zabilje

– U 16,00 sati u SM priveden je Bjeli} \uro iz Jasenovca od strane pripadnika vojpolicije, zbog optu`be da je prije izbijanja rata vi|an u uniformi ZNG-e. Sa istim je obavinformativni razgovor te utvr|eno da se ne radi o njemu, ve} o Bjeli} Zdravku, a {topotvrdili i mje{tani Jasenovca. Nakon toga isti je pu{ten ku}i.

– Dana 01. 05. 1992. godine patrola milicije vr{e}i redovnu slu`bu do{la je do sazn

da civilna lica iz U{tice i Gradine tokom no}i vr{e KD po Jasenovcu, te ukradenu ropredmete uz pomo} vojnih obaveznika ~amcima prevoze preko Save u U{ticu. Napslu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja, a o slu~aju obavje{tena komanda 11.brigade.

Drugih novosti tokom navedenog perioda nije bilo.OPERATIVNI DE@URNI: Jovan Rado{evi}, Šv.r.š


249





Ad-1)Informaciju o bezbednosnoj situaciji u Krajini podnijeli su Ministar Milan Marti} i njepomo}nik Boro \uki}.Nakon podnesene informacije i rasprave u kojoj su u~estvovali Ministar [panovi}, Min[u{a, Ministar Veizovi} i drugi.Nakon provedene rasprave done{ene su ove

O D L U K E1. Upu}uje se prijedlog Vlade RSK Predsjedniku Republike da se proglasi vanredno stateritoriju Republike Srpska Krajina,2. Progla{ava se demobilizacija svih vojnih obveznika od 18 do 60 godina na teritRepublike Srpska Krajina,3. Zabranjuje se izvoènje vojnih efektiva, materijalno-tehni~kih sredstava i druge vopreme biv{e JNA sa teritorija Republike Srpska Krajina. Jednako tako Vlada je nakon provedene rasprave donijela slijede}e

Z A K L J U ^ K E1. Da se uputi protestno pismo generalnom sekretaru UN gospodinu Butrosu Galiju u vbrzine i na~ina razmje{taja snaga UNPROFOR-a na teritoriju RSK,2. Da se zatraì od Vlade Srbije da ispita mogu}nosti ukidanja statusa izbjeglica licimpodru~ja na{e Republike. Ad-2)Ministar Mladen dr. Hadì} podnio je informaciju o stanju u oblasti Slavonije, Baranje iSrijema u pismenoj formi, koja informacija predstavlja sastavni dio ovog zapisnika.232

Ad-3)O problemima oko isplate penzija informirao je podpredsjednik Kablar koji je izme|u ostrekao da ima puno pote{ko}a oko isplate penzija, u pojedinim op}inama penzije ispla}ivane od 7 mj. pro{le godine, a ima op}ina gdje su ispla}ene i za 3. mj. ove godzna~i da isplate penzija nisu uskla|ene. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}

O D L U K A 1. Svim penzionerima na podru~ju Republike isplatiti penzije za 3. mj. ove godine.2. O nadoknadi neispla}enih penzija do 3. mj. Vlada }e odlu~iti naknadno.3. Po~ev od 1. 04. mirovine }e se ispla}ivati redovno.

4. Pove}anje mirovina }e se uskla|ivati prema mogu}nostima i raspoloìvim sredstvima Ad-4)Prijedlog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju obrazloìo je Ministar Kneèvi}.Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A 1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.2. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje. Ad-5)

Prijedlog za imenovanje kandidata za pomo}nike ministara i sekretara ministarobrazovanja podnio je ministar Kneèvi}.

251

232 Informacija nije prona|ena uz zapisnik.



Nakon podnesenog prijedloga i sprovedene rasprave done{eno jeR J E [ E N J E

1. Za pomo}nika ministra pred{kolskog i osnovnog obrazovanja imenuje se Mr. LjuIvanovi}, prof.2. Za pomo}nika ministra za srednje obrazovanje imenuje se Ra|en Mirko, prof.3. Za pomo}nika ministra visokog i vi{eg obrazovanja imenuje se Mr. \uro Dedi}, prof4. Za sekretara ministarstva obrazovanja imenuje se Gorana Mili}, dipl.pravnik. Ad-6)Prijedlog za imenovanje direktora direkcije za robne rezerve podnio je ministar ViSvetozar.Nakon provedene rasprave done{eno je

R J E [ E N J E

1. Za direktora direkcije za robne rezerve imenuje se Boì} Dragan. Ad-7)Prijedlog ~lanova komiteta za nacionalne manjine podnio je podpredsjednik Kablar.Nakon podnesenog prijedloga i provedene rasprave doneseno je

R J E [ E N J EImenuje se komitet za nacionalne manjine u sastavu:1. Veselinovi} Sergej iz Obrovca – predsjednik 2. Mandi} Jasminka iz Gra~aca, ~lan3. Ivanovi} Ljubi{a, Beli Manastir, “4. Martinovi} Boris iz Gline, “5. Devetak Vitomir iz Erduta, “6. Krupi} Fadil, Zapadna Slavonija “7. @ulec Ivica, “8. Dr. Vasil,233 “ Ad-8)Prijedlog za vr{ioca du`nosti direktora informativne agencije RSK podnio je minE}imovi}. Nakon podnesenog prijedloga i provedene rasprave doneseno je

R J E [ E N J EZa vr{ioca du`nosti direktora informativne agencije RSK imenuje se Jankovi} Zdravprofesor. Ad-9)O potrebi za osnivanje Fonda brige o djeci i planiranju porodice obrazloìo je ministar JNakon podnesenog prijedloga i podnesene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni don je slijede}a

O D L U K A

1. Osniva se Fond za planiranje porodice.

252

233 Mihajlov.



2. Vr{ioca du`nosti za direktora fonda imenovat }e Vlada na jednoj od sljede}ih sjednic Ad-10)Odnos lokalnih slu`bi TO kod vr{enja mobilizacije nije uskla|en, {to stvara odre|eprobleme. U budu}e o ovoj problematici treba vi{e posvetiti pa`nje. Ad-11)Prijedlog za pomo}nika ministra za zdravstvo i zdravstveno osiguranje podnio je Min Jovi}.Nakon ~ega je done{eno

R J E [ E N J EZa pomo}nika ministra za zdravstvo i zdravstveno osiguranje imenuje se Dr. VojiStanimirovi} iz Vukovara.

Ad-12)Prijedlog za direktora Republi~ke uprave dru{tvenih prihoda podnio je Ministar PeuVojin nakon ~ega je doneseno

R J E [ E N J E1. Za direktora republi~ke uprave dru{tvenih prihoda imenuje se Martinovi} MirkVojni}a. Ad-13)Prijedlog pomo}nika ministra za financije podnio je Dàkula Veljko nakon ~ega je prov

rasprava, a potom je donesenZ A K L J U ^ A K

Popunu pomo}nika ministra za financije donijet }e se naknadno na jednoj od naredsjednica Vlade.

Ad-14)Raspravu o primjeni propisa iz poreske politike odgoditi za jednu od narednih sjednica V Ad-15)Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni odluke o preuzimanju Savezne uredbe o prodaji robstrana sredstva pla}anja podnio je Ministar Vin~i}, nakon ~ega je donesena

O D L U K A ^lan 1.

o izmjenama i dopuni Odluke o preuzimanju savezne Uredbe o prodaji robe za strana srepla}anja.Iza ~lana 2. dodaje se ~lan 2a. koji glasi:U Uredbi o prodaji robe za strana sredstva pla}anja (“Slu`beni list SFRJ”, broj 71/91),2. stav 2. “bri{e se”, ~lan 9. zadnji stav “bri{e se”, ~lan 12. stav 2. i 3. “bri{e se” i ~lan 1. u delu u kom se navodi ~lan 2. stav 2. “bri{e se”.

253



^lan 2.Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a ima se objaviti u “Slu`benom glasnRSK”. Ad-16)Prijedlog Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istraìvanje, proizvodnju, preradu i prnafte i prirodnog gasa podnijeli su ministar Begovi} i Vin~i}.Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A 1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istraìvanje, proizvopreradu i promet nafte i prirodnog gasa.2. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.Sjednica je zavr{ila sa radom u 12,00 ~asova.

PREDSJEDNIK VLADEMr. Ze~evi} Zdravko


861992., svibanj 9. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki i paljenju napu{tenih ku}a u Jasenovcu


SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVA P A K R A C/Oku~ani/

U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj deùrne slu`be Jasenovac, a za period o05. do 09. 05. 1992. godine.Prilog:

1. Izvje{taj.

M.P.234

KOMANDIR:Mandi} Ignjatije, Šv.r.š

254




IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD07 SATI 02. 05. DO 07 SATI 09. 05. 1992. GODINE

I. KRIVI^NA DJELA:Krivi~nih djela nije bilo.

II. PREKR[AJI:Prekr{aja nije bilo.

III. OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:Dana 03. 05. 1992. godine patrola prilikom vr{enja redovne slu`be do{la je do saznan

pojedini pripadnici rezervnog sastava JNA iz napu{tenih ku}a u [trosmajerovoj ulici izrazne stvari i predmete te se predpostavlja da ih uskladi{tavaju na jedno mjesto i kad seukaè prilika da ukradene stvari prevezu preko rijeke Save u Bosnu.

Podne{ena slu`bena zabilje{ka.– Dana 03. 05. 1992. godine oko 13,00 sati patrola koja vr{i kontrolu vozila i civilnihna punktu skela na rijeci Sava do{la do saznanja da }e u vojnom kamionu reg. br. M biti prevezene stvari koje su ukradene. Nakon izvjesnog vremena kamion je do{ao na skod strane vojne policije na{a patrola je bila sprije~ena da pregleda kamion. U pratnji kam je bio vodnik ]ibi} koji je i vrije|ao patrolu. O tome obavje{ten komandant bezbednosti Par. Brigade koje je do{ao drugi dan u na{u stanicu te izjavio da je kamion vozio namje jednog vojnog izbjeglicu te da }e dostaviti sve potrebne papire o izvozu namje{taja.

Podne{ena slu`bena zabilje{ka.

– Dana 06. 05. 1992. godine u 17,15 sati u [trosmajerovoj ulici br. 2. do{lo je do po`ku}e vlasni{tvo Pirja Mande, a koja se nalazi u izbjegli{tvu. Ku}a je potpuno izgorela je najvjerovatnije podmetnut od strane N.N. lica.

Podne{ena slu`bena zabilje{ka.– Dana 08. 05. 1992. godine u 22,10 sati patrola koja osigurava objekat primjetila d

Savskoj ulici gore objekti.Odmah su iza{li na lice mjesta gdje su utvrdili da gore dvije ku}e u Savskoj ul. i j

{tagalj, zatim u Savskoj ul. br. 92 gorela su dva objekta te u ul. @rtava Fa{izma br. 48 je jedna ku}a i u Preradovi}evoj ulici gorela je jedna {tala. O svemu obavje{tena komanPar. brigade koji su nakon izvjesnog vremena zahtjevali da podignemo TO Jasenovac, dpoàr, {to smo i u~inili.O svemu ovom podne{ena slu`bena zabilje{ka.

– Drugih novosti tokom navedenog vremena nije bilo.Deùrni operativac:Stojni} Dragomir


255



871992., svibanj 10.Oku~ani

Izvje{}e Veljka Dàkule o radu civilnih organa vlasti u Srpskoj oblasti Zapadna Slavonija,na sjednici Skup{tine odrànoj 10. svibnja 1992.

VELJKO D@AKULA IZVJE[TAJ O RADU CIVILNIH ORGANA VLASTI U

PROTEKLOM PERIODU I NAREDNI ZADACIMagnetogram podne{enog izvje{taja o radu vlade Zapadne Slavonije podnesen je n

sjednici Skup{tine OBLASTI ZAPADNA SLAVONIJA odrànoj 10. maja 92. uOku~animaOku~ani, 13. maja 1992.

Najprije da vas sve skupa pozdravim. Drago mi je da se ponovo nalazimo zajedno. Ovoizlaganje, koje sigurno ne}e mo}i definitivno da iznese istorijsku istinu svih zbivadogadjanja jer ja kao predsjednik vlade Zapadne Slavonije koje je bilo prija{nje ime ipuna istina i puni razlozi zbivanja dogadjaja biti re~eni, izgovarani i izno{eni u godinamsu pred nama. Ali nastojat }u po{to postoji veliki interes, a bilo je raznih istina, kad kraznih istina, vi{e bih rekao podmetanja i laì, no ono {to je trebalo re}i, a mislim da je trenutak da se neke stvari do kraja kaù, da se vama kao poslanicima Narodne skupiznesu, a vi da ovaj izvje{taj prokomentari{ete i da ga usvojite, odnosno ne prihvatite. se znao zna~aj Zapadne Slavonije ja }u samo kratko u}i u istoriju. Mi koji ìvimo na proZapadne Slavonije znamo dobro, neko je u~io, neko je slu{ao, a netko na nekom drumjestu bio informisan, da je to bio prostor male Vla{ke. Male Vla{ke zbog toga {to u prmi to kaèmo mala Srbija. Da su tu Srbi postojali prije vi{e vijekova, da oni nisu do{liili prekju~er, da nisu nosili zemlju na opancima ve} da su do{li kao ~astan narod trprostora i neba nad svojom glavom. Pri tome nisu nikoga iseljavali ni proganjali ve} su dna prazan prostor koji nije bio naseljen. Tu su otpo~eli svoja ognji{ta i svoj ̀ ivot. Da je tgovore i manastiri Svetoga Nikole, zatim manastir Pakra i drugi niz crkava koji govosrpski narod kada je do{ao, do{ao je kao civiliziran narod da gradi svoje crkve. Nastoja{iri i da odrì svoju kulturu koju je vijekovima gajio i njedrio i koja je u stvari bila kosa~uvala srpski identitet i njegovo ime. Sve to govori da je duboko u nama ostao prisutada smo Srbi. Ovo je u nazad 50 godina bilo veoma skromno i stidljivo izgovarano. To jebilo uvrijeèno da nije potrebno to isticati pa ~ak ni normalno izgovarati jer mi smo gr jednu dràvu gdje taj nacionalni identitet nije bio bitan. Bitno je bilo bratstvo i jedinstvnormalno da tu ima vi{e naroda koji su se samo spominjali onda kad je trebalo da se ikao neka istorijska ~injenica da na ovom prostoru ìvi vi{e naroda. To govorim zbog tokad su po~eli izbori u Hrvatskoj, kad smo iz jednog sistema prelazili u drug

vi{eparlamentarni, mi kao narod, kao srpski narod veoma smo znatièljno i{~ekivali {tatoga biti i nismo op{te ocjenjivali kao potrebu da idemo u vi{e parlamentarni gradjaneznam ni ja kakav sve vi{e sistem sa nacionalnom strankom i partijom. Smatrali sm}emo kroz druge partije – neke demokratske, mo}i slobodno da ispoljimo i svoje nacion

256



bi}e i da }emo imati ista prava i slobode kao i svi drugi koji ìve na ovim prostorima. Dse apsurd da je jedna, kasnije se pokazalo, fa{isti~ka stranka HDZ izuzetno agrenastupala prema srpskom narodu i njegovom ne priznavanju. Mi smo se tu brzo snalonako kako smo najbolje umjeli i mogli. Traìli smo partiju i stranku koja }e nas organii preko koje }emo predstavljati svoju politiku, svoje pravo i svoju borbu u ovom politikaosu koji je nastajao. Mi smo bili spremni da ìvimo tu gdje jesmo, da budemo ravnoprda nitko nikog ne ugroàva, da imamo ista prava, da budemo ljudi kao i drugi i da nas sprizna kao {to mi priznajemo njega. Desilo se to da pi{u}i Hrvatski ustav od ustavotvonaroda mi trebamo da postanemo nacionalna manjina, da ostanemo bez nekih privilegijanavodom kojih nije bilo. Trebalo nam je to ukinuti. Zna~i ta verbalna politi~ka agresija je bila proklamovana preko mitinga HDZ po~ela je da se provodi u praksu. Normalno dkao narod koji ima bogatu istoriju, kao ponosan narod to nismo mogli da prihvatimDe{avalo se ne{to {to je pomalo bilo ~udno. Uzburkale su se {iroke narodne mase. Nanije htio prihvatiti, a sa druge strane intelektualna snaga i ljudi nisu se u dovoljnoj m

odazvali i na{li svoje mjesto i ulogu u tom istom narodu. Ja kaèm otprilike da se nisu sda nisu ocjenili trenutak jer su navikli u sistemu u kojem su ìvjeli da ~ekaju stav, da ~mi{ljenje, da dobiju poruku da ih se uputi usmjeri i da neka sila, neki komitet i neznam neki forum sve to presje~e, donese odluku i da kaè {ta to sve jeste i da se takvim putemne moè i da se usmjeri drugim putem. Nisu se sna{li. Nisu shvatili trenutak da te nove ptrebamo traìti sami i da se moramo za njih izboriti, a prije svega ta inteligencija koja je uvodila svoj narod i predstavljala ga imala je ulogu i obavezu da to u~ini. Ja govorim nsna{la. Da li }e kasnije biti neka druga rije~ ili opravdanje to }e re}i sami, a i sam naro je u Ustavu re~eno da smo manjina mi smo ipak demokratski traìli rje{enje i borili smdemokratskim putem da smo narod. Kad je done{ena odluka u Hrvatskom Saboru dHrvatska razdruùje od Jugoslavije nama je bilo jasno da nas netko èli odvojiti od srpkorpusa i od ve}eg dijela na{eg naroda koji ìvi u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori i drudijelovima Jugoslavije. Ovo je za nas bilo neprihvatljivo jer Jugoslavija kao dràva prostor bila je zemlja u kojoj smo mi svi zajedno ìvjeli, rasporedjeni po administrativgranicama republika koje je stvorio jedan ~ovjek, jedan reìm, bez volje naroda. Jer ipakstvara granice. Narod stvara dràvu a ne pojedinac, grupa ili ne znam ni ja. U svakom slto nije bio parlament i nije bila nikakva narodna skup{tina i nije bila volja naroda. Prekose pre{lo kao, eto nije toliko bitno, {to se pokazalo danas da je to bio veliki kamen spotiTog ~asa kad je donesena rezolucija Hrvatske o odvajanju od Jugoslavije pokazala se pda se srpski narod izjasni i opredjeli da ostane u Jugoslaviji. Tada, 12. maja 1991. goproveden je referendum ovdje u Zapadnoj Slavoniji da mi èlimo ostati u Jugoslaviji saonima koji imaju istu èlju i namjeru, a da istom prilikom ne branimo nikome da iz Jugoslavije ode ako ne èli s nama da ìvi. Kad smo iza{li na referendum, a referenddemokratski na~in izja{njavanja, to je bila politi~ka èlja tog naroda, njegovo opredjeTo nije bila ratno hu{ka~ka igra. To nije nikakva pretnja nekome drugome, nego smo smako jedan narod èli da se izjasni da ode, na{e je pravo da se izjasnimo onako kako èlto je bilo da ostanemo. Nikom nismo branili da ode ali nismo dozvolili ni da nama branostanemo tu i na silu da nas otrgne od na{ega jezgra i od onoga {to mi duboko osje}asebi, da je na{e. To vrijedi za sav srpski narod koji je ostao drugim republikama i u o

dijelu Jugoslavije koji je Hrvatska htjela da napusti. Smatrali smo da svim politi~zbivanjima koja su se de{avala mi moramo politi~ki parirati da ne bi bili nespremniorganizirani da to ne ispadne kao da je srpski narod pristao da ìvi onako kako glasa hrvSabor. Ako ta institucija u kojoj su bili poslanici hrvatskog naroda u velikoj ve}ini, na

257



priznala kao narod, ako su oni preko svojih institucija vlasti i proganjali i smjenjivaliomalovaàvali i ismijavali, ako su po~eli sa rehabilitacijom svih onih nama omraènihkao {to je Stepinac235 i njemu sli~ni, ako taj isti narod preko svojih institucija vlasti pravosudja nije mogao da sudi Artukovi}u236 za zlo~ine koje je ~inio. Ako taj narod prekosvojih poslanika nije smogao snage da sam sudi tim zlotvorima, da se njih odrekne, da priznaju svojima, da ih nazove imenom kakvim jesu, a to je da su zlo~inci onda je normda taj srpski narod koji je ìvio u Hrvatskoj sa istim tim hrvatskim narodom ima pravonepovjerenje prema svima njima i da shvati da mu ne èle dobro. Te{ko je bilo ko od npomisli da mu èli dobro netko ko njegove najve}e neprijatelje progla{ava nevinim, krehabilituje i ponovo uvodi u svoje redove, koji otvara granice i poziva sve one koji nisumjesta medju nama, koji nemaju mjesta medju ljudima, nemaju mjesta u civilizaciji, a usta{e koje su ìvjele po bijelom svijetu, koje su bili teroristi, dizali {kole, dizali bioskzrak, dvorane, ubijali na{e ambasadore i tako dalje. Mislim mnogo toga se de{avalo {svijesti srpskog naroda svakim danom sve vi{e pove}avalo nepovjerenje i nesigurnost. N

{to je moglo u tim momentima da se desi a to je ona kap koja prelijeva ~asu je strannaoruàvanje ~lanova HDZ-a. Normalno da oru`je nije ne{to {to danas i nekome dobro.oru`je dolazi u ruke ljudi koji su toliko nacionalisti~ki nastrojeni, koji toliko neprijatepostupaju prema srpskom narodu normalno da uliva nesigurnost i jo{ ve}i strah kod SBilo je obe}anja od strane Predsjedni{tva Jugoslavije i Vrhovne komande Jugoslavije drazoruàju paravojne formacije, da ih onemogu}e, da umanje njihov zna~aj, da ne znamkakve sve nisu ne mislim prijetnje ali odluke dono{ene, a sve je to iz dana u dan postajanejasnije. Nije se rje{avalo, ve} samo pusta obe}anja odluke, rezolucije, uredbe, naredznam ni ja koje sve nisu date na snagu, a ni od jedne nije bilo nikakvog efekta. Veoma je bilo tada djelovati politi~ki u narodu. Njemu vi{e ni jedna rije~ nije bila potrebna. N je bila potrebna li~na sigurnost. On je isto tako traìo da dobije oru`je da bi se branio odstrane koja se isto tako naoruàva. To je ~inio tek onda kad je shvatio da nema snage u zemlji, da nema te institucije koja je spremna, moè i ho}e da u~ini kako bi on monastaviti dalje svoju parlamentarnu borbu u skup{tinama, Saboru i gdje sve ne. Bispreman i pokazao svoju volju i opredjeljenje. Tada jedina politi~ka stranka koja je poredu Hrvatskoj djelovala medju Srbima je bila SDS. Naàlost postajala je pokret. Ne zbog{to je to htjela da bude, nego nije imala vremena ni mo}i da se rekonstrui{e u pravu str jer se narod sve vi{e naslanjao na nju da bi preko nje artikulisao svoje èlje, svoje potrekraju i ono {to se od nje o~ekuje svoju odbranu. U tom te{kom vremenu, u svim tim vezbivanjima trebalo se odhrvati svim tim pretnjama. Trebalo se odhrvati i sa tim strahomse unosio u na{ narod. Trebalo je nekako onemogu}iti Hrvatsku da izazove ovaj rat koji jbio veoma potreban i da tim ratom takvim kakvim je ona èljela i kakav je nametala pospriznanje u svijetu i da se napravi ovo otprilike {to se napravilo sa cijelom Jugoslavinormalno sa dijelom Hrvatske. Dio Hrvatske gdje Srbi ìve je dosta razoren, a tamo gdHrvati u ve}ini dobrim dijelom je ostao ~itav. âk i na razgovoru kad smo razgovarali r je, mislim gospodin Ramljak,237 potpredsjednik Sabora Hrvatske; jasno je rekao “Pa vi znatevaljda da se ni jedna dràva nije mirno razdruìla, nego se mora ratom!”. Zna~i da su onsvjesni da rat mora biti izazvan da do njega mora do}i i da }e oni na taj na~in uspjeti da dpriznanje. Normalno je bilo da poslije svih provedenih referenduma i poslije svih polit

258

235 Alojzije.236 Andrija, ministar unutarnjih poslova u Vladi NDH.237 Milan.



akcija u narodu to treba dobiti svoje ime i svoju instituciju i neki smisao. Da referendum referenduma nema nekog zna~aja, da ga samo provesti u narodu a ne dovesti do kraja naroda, njegovo opredjeljenje, ne zna~i ni{ta. To moè biti samo jedan vid {arlatanSu{tina je bila da mi nismo mogli preko dotada{njih institucija skup{tinskih vlasti u op}ii izvr{nim vije}ima da to provedemo jer su one bile mahom ili hrvatske ili su bile jo{ done opredjeljenje tako da su ti referendumi provedeni preko nacionalnog vije}a srpnaroda. To je jedna od okolnosti koju su bar kako sam i ja informisan i znam i pravpriznate. To govorim zbog toga {to se i danas prikazuje i u razgovoru u svijetu kad smoda se ti referendumi uvaàvaju i kad se njega pomene da se ipak respektuje. To govorimtoga da shvatite i vi poslanici da niz tih poteza koji su vodjeni i ~injeni imaju svoju verifii priznanje, a da mi moramo jo{ vi{e da ih upotrebljavamo, da damo njima ve}i zna~aj jsu provodjeni prije rata. Referendum je proveden u dràvi u kojoj smo ìvjeli dok je trmir. Zna~i ni{ta nije ad hok done{eno, ni{ta nije iznudjeno u ne znam ni ja nekim sokacve} je to imalo svoj puni smisao i zna~aj. Tada 12. 8. na osnovu tih referenduma sazva

skup{tina u broju i veli~ini kakva je tada bila mogu}a i progla{ena je SAO Zapadna Slakao integralni dio Krajine koji }e u ratnom periodu samostalno kao institucija da postojslobode odnosno do trenutka kad }e ona mo}i i integralno da funkcioni{e. Pokazalo se tpotreba zato da sva zbivanja koja predstoje moraju biti osmi{ljena i da ne bi bilo bezakda ne bi bilo koja strana tvrdila kako tamo ne postoji nikakva organizacija, kako to tamznam ni ja skupila se neka grupa. Taj narod se ipak opredjelio, izjasnio, rekao {ta ho}e. obaveza je da se to do kraja zavr{i da se oformi kao institucija. Kad je progla{enaZapadna Slavonija mnogi pojedinci nisu shvatili trenutak i zna~aj svega toga. Oni su o~eda }e sva zbivanja veoma kratko da traju. Istina ne namjerno nego iz svog neznanjainformiranosti, zbog uskog gledanja i mo`da zbog nekih razloga koja su samo njima zOnemogu}avano je na svakom koraku da se ta vlast u punom smislu organizira, formirazaìvi i da funkcioni{e na prostoru Zapadne Slavonije. Tu je bilo i jako mnogo me{etastrane. Oni su svojim porukama koje su slali ovamo radili sa ciljem da se obezglavi ovada se umanji njegov zna~aj. Tu je radilo mnogo stranih obavje{tajnih slu`bi. Radilo je mneprijatelja srpskog naroda Zapadne Slavonije. Ja znam da je bilo veoma te{ko othrvsvemu tome da je bilo te{ko od njih nekako distancirati se i da je na neki na~in bilo uss njihove strane da se onemogu}i razvijanje vlasti u punom smislu onako kako je to treDat }u kasnije jo{ jedan momenat veoma vaàn u vezi toga kad dodje na red, samo dpodsjetim da ne zaboravim na to. Normalno odmah poslije tih progla{avanja, a i ranije psu proganjanja, hap{enja i zatvaranja Srba, otpu{tanje s posla, tako da su se Srbi uzneDa bi se sa~uvali po~eli su se povla~iti iz gradova i urbanih sredina gdje su bili u mansvoja sela odakle su rodom i porijeklom. Neprijatelj da bi se obra~unao sa narodom ZapSlavonije, da bi ucjenio vlasti Jugoslavije, da bi dokazao kako ipak Srbi ne mogu dazajedno, htio je da presje~e Zapadnu Slavoniju sa svojom jedinom i bliskom veBosanskom krajinom i napao je Oku~ane. Znao je neprijatelj ako presje~e Oku~ane odza ovamo, ako nemamo vezu sa Bosanskom Gradi{kom, Bosanskom Krajinom da Srbnemaju velike {anse, da }e ih se lako ucjenjivati i da }e biti lak plijen za obra~un sa nstrane hrvatske oruàne snage. Tada se pokazala izuzetna spremnost ljudi ovdje iz Okukoji su bez nekih velikih strategijskih planova uspjeli odbraniti i dràti Oku~ane p

nekoliko dana sami. Bilo je najzna~ajnije, najva`nije sa~uvati slobodne Oku~ane i ~ist pda bi neposredno nakon nekoliko dana i Banjalu~ki korpus napravio proboj, a zatimpovukao. Mi smo punih, ispravite me i vi, pedesetak dana bili u jednom okruènju, odsjeod svih i potpuno sami. Istovremeno kad su napadnuti Oku~ani sa ciljem da se pres

259



odstupnica srpskom narodu i veza i komunikacija sa ostalim dijelom srpskog narnapadnuto je Grubi{no Polje, a po~ela su i hap{enja i progoni da je svima jasna straneprijatelja. Ovdje odsje~e{, a odozgo krene{. Treba to sve sabiti na mali prostor i pod nepovoljnim uslovima pa polako krenuti ka istrebljivanju. Srbi iskonski osje}aju}i stnepovjerenje prema takvom reìmu i vlasti povukli su se kako je to nama svojstveno u U {umu. U ~uke i u svoja sela gdje su osje}ali da su zajedni~ki ja~i i sigurniji. Normabilo o~ekivati i neku zna~ajnu pomo} u smislu da se sa~uva i za{titi taj narod. On se izza Jugoslaviju i nije spreman da osvaja i oslobadja Zagreb. Nije mu stalo do DjurdjeKoprivnice ali mu je stalo da ìvi svoj na svome, da bude tamo gdje se rodio. Da sa~uvaognji{te svoju slobodu, pravo na gradjanski parlamentaran slobodan ìvot. Institucija kza to postojala, a to je JNA, morala je i imala obavezu da taj narod za{titi i sa~uva od njestradanja. Uporedo sa tim zbivanjima kad smo bili u kontaktu i odlazili u Beogradhirur{ku pomo}, Du{an E}imovi} i ja, i kada nam je Regionalni {tab i vlada ZapSlavonije dala zadatak da to u najhitnijem roku u~inimo, mi smo tri dana ~ekali na hiru

ekipu da dodje sa nama ovdje. Vidjev{i da }emo provesti jo{ nekoliko dana a i ovdjepotrebni, traìli smo da najhitnije dodju. Medjutim pokazalo je vrijeme da smo ih veodugo ~ekali i da se nije pokazala neka velika spremnost da se dodje na zapadno slavrati{te jer ono nije pokazivalo nikakvu sigurnost, i neke velike garancije ni slobode kreìvota kao {to je to moglo otprilike da se garantuje u nekim drugim regionima gdje je taktrajao rat i ratni haos. To je bilo jo{ jedno na{e stradanje gdje smo bili u okruènju ikvalitetne hirur{ke ekipe da pomogne na{im borcima i ranjenicima. Da u momeranjavanja budu kvalitetno i na vrijeme spa{eni i da im se pomogne. To je sigurno momenat koji je uticao na moral na{ih boraca, na{ih vojnika i na{ih ljudi. Cijelo vrineprekidno mi smo iznosili podatke i stanje kakvo je u Zapadnoj Slavoniji i govorili o te{ko}ama i neda}ama. Traìli smo pomo} i u oficirima, naoruànju i vojsci. Zbog dstrane nismo smjeli javno zapomagati jer bi to bilo jasno da smo u nemilosti. To govorimtoga {to ljudi misle da ni {tabovi, a ni civilna vlast nisu u dovoljnoj mjeri izvr{avaliobaveze. înili su ono sve {to je trebalo ~initi. Naàlost s druge strane nije bilo dovoodaziva i odgovora. Bila su mogu to slobodno re}i pusta obe}anja. Mislim, da me nebi shvatili, nema obe}anja za ne{to za{to si obavezan u~initi. Dovoljno je da ti se signalizse javi da jedan kraj, da je jedan narod u opasnosti pa da institucija JNA koja brani sgranice i teritoriju ima obavezu da to u~inili. Banjalu~ki korpus imao je zonu odgovorotprilike od Lipika, dalje je bila zona odgovornosti Vara`dinskog korpusa. Ako je on znam kojih razloga pao u ruke neprijatelju, {to mi kao ljudi nismo mogli niti smo imvremena da to sagledamo, ne to ko je vi{i na distanci i ko je odgovoran za to imao obavezu da pro{iri zonu odgovornosti do Drave odnosno do onih mjesta gdje ìvi srnarod i gdje je on ugroèn. Kako }e to u~initi to je njima samo znano i njima jedomogu}eno da to rije{e. To govorim opet jer smo i{li nekoliko puta i u Beograd. Do{li do General{taba. Obavili smo razgovore i s predsjednikom dràve Kosti}em,238 obavilirazgovor i sa sekretarom Narodne odbrane Veljkom Kadijevi}em i sa na~elnikom Ge{taba Adì}em239 s jo{ nekim visokim oficirima i jo{ nekim republi~kim funkcionerima. svim mjestima u svim razgovorima dana su nam obe}anja kako }e u {to kra}em rokupomo} i u ljudstvu i u tehnici i u naoruànju i oficirima. âk je data i naredba da se s

oficira {to prije dodje u Zapadnu Slavoniju da se uveè front i da se organizira odbrana

260

238 Branko.239 Blagoje.



toga nije do{lo u momentima kad smo mi bili u Beogradu. Nakon nekoliko tih putde{avao se egzodus u Grubi{nom Polju. Ja bi vam ipak htio re}i jo{ i ovo. Mojim odlazajedno s Du{anom E}imovi}em u Beograd u augustu mjesecu mi smo spoznali ve} taneki pojedinci koji su u Baranji imaju èlje i pretenzije da narod Zapadne Slavonije dtamo. Mi smo to ve} tada napomenuli kao opasnost i da takva razmi{ljanja ne smijupostoje. To su sitno sopstveni~ki interesi da ja za{titim sebe, a drugom kako bude. Mi smna prvom mjestu i dali na znanje kako bi se takvo razmi{ljanje zaustavilo. Medjutim poinformacijama koje smo imali dolazili su emisari iz Baranje i iz drugih mjesta i obenarodu Zapadne Slavonije ku}e, kule i gradove, ne bi li ga dobili za preseljenje jer navovdje je rati{te veoma nesigurno, i pitanje je uop}e kako }e se ono odràti. EgzodGrubi{nog Polja krenuo je u tom pravcu. Narod se digao sa svojih ognji{ta. Sve je to v jako uzljuljalo sve ostale borce i narod Zapadne Slavonije. Mi smo kao pojedinpredstavnici civilnih vlasti i{li pred taj narod. Traìli smo od njega da izdrì jo{ bez obz je te{ko. Govorili smo sami da ga ne ~eka nigdje ni{ta posebno ljepo, da je put koj

krenuo, put velikog isku{enja i odricanja, da njegov odlazak slabi sve nas zajedno ovd jedino moèmo opstati ako ostanemo jedni uz druge, da izdrè shvate trenutak koji je pnjima. Medjutim, te{ko je bilo da nas i razumiju i da prihvate to tuma~enje. Mi smo se ipenjali po tim prikolicama i traktorima neprekidno govore}i istu stvar, da ostanu, da ne da se zadrè ovdje, da popune redove koji su i onako dosta izmoreni na prostoru druop{tina. Medjutim taj narod je oti{ao. U medjuvremenu dok sam ja boravio u Beogradna{e podru~je je do{ao pukovnik Trbojevi},240 a obe}ano je da }e do}i i 15 oficira da uveùfront i da rati{te Zapadne Slavonije bude ponovo kvalitetno za{ti}eno. On je do{ao sanisam kvalifikovan da dajem ocjene kako ko radi u vojnom smislu. Samo znam da nvelikog uspjeha nije bilo. Koliko je on to sam mogao u~initi ili ne to }e ipak neko kstru~niji da da odgovor. înjenica je da je u trenutku u kom je do{ao ve} bilo veoma vMoral je bio dosta nagrièn. Bilo je dosta onih koji su sumnjali u sve to i namjerno podri razbijali jedinstvo srpskog naroda Zapadne Slavonije. Namjerno su unosili nemir neovaj kraj {to prije bio napu{ten. Sigurni budite da je to radila i strana obavje{tajna slBudite sigurni da su to radili mnogi drugi neprijatelji srpskog naroda kako bi iskoristili haos i iselili Zapadnu Slavoniju da to Hrvatskoj bude prepu{teno i ostavljeno. Civilne nisu imale ni vremena ni mogu}nosti zbog svih kaìmo opstrukcija koje su bile na terense u punom smislu razma{u. U onom obimu u kojem je to ~inila. Bilo je osnovno to, da zZapadnu Slavoniju, da ostane i narod i vojska, a da mu pritekne u pomo} JNA. Naro~ionom smislu kvalitete kako je to trebalo ranije biti. Obe}ano nam je i dato tvrdo obe}a~ak je i napisana naredba da }e sti}i tenkovski bataljon, da }e sti}i odredjene brigade, dpomognu. Ja ne znam dokle su stigle, ali znam da dalje od Pakraca nisu oti{le. Znam ddo Pakraca dolazili bataljoni i ~ete, da su se i vra}ali sa toga dijela, a da bi se zadràli kratko. Dva-tri dana, pet dana, da bi ponovo napu{tali taj teritorij i prostor. Normalno je je to sve uticalo na svijest i raspoloènje boraca, vojnika i naroda. Znate kako danas utiljude iz Krajine dolje oko Knina kad vojska sad napu{ta taj teren, kad su ve} do{le Msnage UN. Kako se tamo osje}aju nesigurno i uznemireni. A normalno je da je jo{ nesigurnost i uznemirenje kad te napusti dio vojske a ti si sam. S druge strane neprijat jak odnosno za nas nesaglediv koliki je jer je istovremeno hrvatski medij ~inio svoje. P

je nevidjenu harangu koja normalno mora da uti~e na svijest ljudi. Kad govorimo o civ

261

240 Jovan, ~asnik JNA, koji je po~etkom prosinca 1991. do{ao na prostor Zve~eva s jo{ nekoliko dobrovoNovog Sada, te preuzeo zapovjedni{tvo nad pobunjeni~kim snagama u zapadnoj Slavoniji.



vlastima koje ne funkcioni{u u smislu pravosudja, zakonodavstva, milicije, privekonomije, financija nije mogla da zaìvi jer nije bio ni trenutak a ni vremena da se napdva predaha, pa da krene{ u takve aktivnosti. Osnovno je bilo da ne kaèm tr~anje po te~ak i tako, djeljenjem da dio nas odlazi u Beograd u General{tab, a drugi dio da ostannarodom, da u~inimo maksimum {to moèmo. Ili mi nismo znali dovoljno ili nismo moa ja mislim da nije bilo dovoljno adekvatne pomo}i desilo se otprilike ono {to se desilo. prilikom èlim da kaèm i ovog zbog jednog, ne mira nego da ne dodje do napada izmnas. Ne mislim u Zapadnoj Slavoniji nego {ire, nismo prozivali jer prozivke ne bi namdobro donijele ali bi zla nanjele daleko vi{e drugima. ]utali smo na sva pljuvanja i optda je vlada Zapadne Slavonije kao civilna vlast iselila Zapadnu Slavoniju, da je dala narei povela i izdala. Nije vrijedilo u tom momentu braniti se, i na svaki taj napad re}i nije t jer malo je bilo nas da tvrdimo da to nije tako, koliko je s druge strane bilo onih s ciljese obezglavi Zapadna Slavonija, da tu ne postoje civilni organi vlasti, da je to ipak grupada je to narod koji nema svoje vodstvo, da su to ~etnici a ne borci teritorijalne obrane, d

ne postoji nikakva organizacija, da se tu nametnula mala grupa koja ne zna {ta da ~ini. to bio taj cilj, jer ako ne postoje civilne vlasti, ako ne postoji narod na teritoriji, onda npotrebe ni za vra}anjem ni za omogu}avanjem povratka. Nema potrebe ni da u javnsvjetskoj, medjunarodnoj, jugoslavenskoj bilo {ta da se ~ini u smislu za{tite tog Normalno da se u tim vremenima traìlo ko je kriv i normalno je da budu, normalno bi bda budu odgovorne civilne vlasti, jer one trebaju da budu tijelo koje sve drì u rukama jkajasi i dizigine davno bile otrgnute. Bilo je momenata, ~ak sam i ja razmi{ljao da li se pdati ostavku i ne u~estvovati u tome ili istrajati u kontinuitetu da Zapadna Slavonija prostor postoji, da postoji civilna organizacija vlasti koja predstavlja taj narod na toj terida se bori na medjunarodnom priznanju u svom tom haosu i neredu koji je trajao, jerkona~nog cilja moramo do}i. Povla~enje, napu{tanje bio bi defetizam. To bi bio za mkukavi~luk i normalno da bi onda trebao da snosim odgovornost jer nisam imao snage uhvatim u ko{tac sa svim tim da se to istera do kraja. Kad se stvori mogu}nost da se pra~uni da se odgovara za sve {to je ko ~inio nek se sudi i nek se cijeni. Posustati u namomentu bez obzira koliko je ko opstruiran, ne prihva}am, ne priznavam, a da istovremnema neko drugi, ko je spreman, ko ̀ eli, ko ho}e, ko moè da se s tim uhvati u ko{tac, mda je ne primjereno. Kad se pojavi momenat, trenutak, nitko od nas ovdje prisutnih a misvi oni dobronamjerni Srbi ne}e ni{ta imati protiv toga da dodju bolji, kvalitetniji, izdr`lsa vi{e energije, vi{e znanja, vi{e mo}i i sposobnosti. To vam kaèm zbog toga jer su mirekli: “Vidi{ koliki je pritisak. Vidi{ kakvo je stanje. Napusti i ostavi sve to.” Da sam nai ostavio mislim da bi tek onda ispao kukavica i ne~ovjek. Jer krenuti u srpski pokret, se u momentu kad je to bilo veoma te{ko, sa svima onima koji su na to bili spremni, posunapustiti ih kad im je najteè, mislim da bi bio najve}i ~in izdaje. Ali ostati do kraja spreman poloìti ra~une {to sam u~inio i {to sam bio mo}an i sposoban, imao priltrenutak i vrijeme, sa svima onima koji su bili sa mnom, mislim da je osnovno. Odgovasve to pa onda ili idemo dalje zajedno ili idu oni u koje smo imali vi{e povjerenja, snznanja i u koje se vi{e vjeruje. To govorim zbog toga {to ni danas nema jasnog cilja. Imaideja kako sa~uvati srpski narod ali nemam srpskog programa, {to je veoma opasno. Ato ne shvatimo, pogotovo Zapadna Slavonija, a ona je u rukama srpskog naroda i zavi

vas poslanika i mene zajedno s vama, koliko budemo spremni, odva`ni i izdr`ljivi dsa~uvamo, da je povratimo, da je ponovo naselimo i zaìvimo u onakovom smislu kakoto mi èljeli. Vjerujte da nikog nema u ovoj dràvi, na ovome svijetu, koji je spreman du~ini umjesto nas, pa ~ak {ta vi{e da nam pruì neku veliku pomo}. Svi su zaokuplj

262



sobom. Svi su suo~eni sa svojim problemom. Svi se nalaze u svojim isku{enjima i nedi nema niko vi{e vremena ni volje ni mo}i da bilo koga saslu{a u njegovoj muci i nevoljga saslu{a i ~uje to bude onako kroz maglu. Moramo se osloniti na svoje noge. Moramodruge podràti. Moramo pokazati ~vrstu volju i opredjeljenje. Moramo biti toliko uportvrdoglavi i izdr`ljivi da slomimo sve protivnike i sve one koji druga~ije gledaju. OnZapadna Slavonija biti ono {to treba. Dok ne dodjemo na Dravu, dok ne dodjemo u srpsela Virovitice, Donjeg Miholjca, Podravske Slatine, mi se ne moèmo smiriti i stati. Mocijelo vrijeme traìti put i na~in. Provedba Vensovog plana ovisit }e najve}im dijelom o jer moramo tuma~iti istinu i potrebu srpskog naroda i moramo objasniti i njima, mislimUjedinjene nacije. Drugoj strani nemamo {ta obja{njavati. Mi smo se davno s njima razji ja mislim razi{li. Nema mira u Zapadnoj Slavoniji. Nema ìvota dok svi Srbi ne dodju odakle su prognani. Sva na{a insistiranja koja su bila u Nju Jorku, a moramo re}i ta kart je crtana u Beogradu, nije crtana u saglasnosti sa nama. Nismo bili o tome ni pitaninformisani. Odmah smo reagirali. Kao civilna vlast i{li smo na Predsjedni{tvo Jugos

postavili smo najvi{e pitanja. Nismo se suprotstavljali Vensovom planu koji je ozna~io rata itd. Nismo se suprotstavili jer mu se niko tada nije mogao suprotstaviti. Ali smo tobja{njenja, granice, prostore Zapadne Slavonije, na~in njegove za{tite, na~in povrmogu}nosti srpskog naroda i pruànja sigurnosti. Dana su nam i obe}anja i tuma~enja dsve biti regulisano na terenu sa lokalnim organima vlasti. Da }e kona~ni dogovor tek uslida su ovo samo naznake granica. Ne moè se na karti nacrtati prostor, on se mora crtalicu mjesta. Tako smo se pona{ali i u Nju Jorku na ~elu sa Jovi}em241, kad nas je on vodio kaodelegaciju. Tada su namjerno vodili i mene kao predstavnika Zapadne Slavonije jer nisuda se pri~a i da se prihvata ne{to {to nije u na{em interesu. Jovi} je bio decidno jasantraì za{tita do Drave. Da je Vensov plan rekao da zona pokri}a mora biti zona tamo gdbili ratni sukobi i da se mora omogu}iti povratak srpskog naroda. Odgovor odande jo{ nije poslan, ali po zadnjim razgovorima, pre neki dan u Beogradu, prije dva dana, kado{ao Marak Gulding, gdje je Jovi} ponovio do Drave, ja to u kratko kaèm da ne pomisvako selo. Kad kaèm do Drave, onda znate koje su to granice podru~ja koja smo mi Zna~i isto~ni dio Virovitice, zapadni dio Donjeg Miholjca, kompletna Podravska SlatinSlavonske Poège, Slavonske Orahovice, Grubi{nog Polja, Pakraca, Daruvara i granigrada Nove Gradi{ke do grada Novske. Prema tome ja o~ekujem da }e ovih danNambijarom242 na koga je on prenio ovla{tenja da on kao komandant to pitanje takodjenastavi rje{avati. Razgovarat }e se u tom smislu i nastojati u tom obliku rije{iti. VRepublike Srpske Krajine, a mislim da i ova skup{tina danas treba to da potvrdi da ZapSlavonija moè biti samo u onim svojim granicama koje su etni~ki srpske i na ~ijem proìvi srpski narod, a da mi pristup, na~in, svakodnevno do kraja usavr{avamo i iznalazimoi u kom obliku i na koji na~in naseliti za{titi taj na{ narod, omogu}iti mu njegov povroìviti tu privredu, ̀ ivot. Svi zajedno, ponavljam svi zajedno moramo traìti rje{enje za sNe o~ekivati od nikoga, od nijednog tijela, od nijednog ~ovjeka, pojedinca ili grupenijedne institucije da to ~ini sama, a da mi samo dajemo svoja mi{ljenja, kritike. Morzajedni~ki u tome u~estvovati. Prije svega o~ekujem da vi svi ovdje prisutni date do svim intelektualcima – stru~njacima, a zatim i mu{kom dijelu na{eg naroda da mu je mda dodje ovdje {to prije, da se uvjeri {ta je to pred nama, da se uklju~i i da da svoj dop

Ako je jedan dobar dio ljudi bio spreman s pu{kama biti na braniku i ~initi ono {to

263

241 Borisav.242 Satish.



njegovoj mo}i mora i onaj deo ljudi kojima ja ne èlim predbacivati jer ima nas raznihnas Karadjordjevi}a, ima nas Obrenovi}a, ima nas koji smo zbilja spremni se vojni~ki, jpostaviti a ima i onih koji vi{e te snage i volje nemaju, ali imaju ne{to drugo {to treba di da taj njegov doprinos bude do kraja ovdje i da kaèm prikazan i dat nama svima zaje Ako ne budemo tako gledali i posmatrali, Zapadna Slavonija }e biti sve tanja i manja i htio re}i bezzna~ajnija. To je velika i te{ka rije~, ali mislim da kad kaèm da smo imali mneprijatelja, ja }u re}i jo{ jednu istinu. To morate uzeti kao ~injenicu. ôvjek u koga imali veliko povjerenje, gledali ga sa odredjenom prisno{}u, osje}ali ga kao svog bdragog ~ovjeka, koji je u Hagu na pregovorima precrtao Zapadnu Slavoniju i rekao: “PSave Srba nema i nikada to srpsko biti ne}e”, a to je rekao Milan Babi}, tada predsjednikKrajine koji je {to je veoma interesantno ovih dana spreman prihvatiti specijalni statusu Hrvatskoj. Kao predsjednik op{tine Knin da li }e to ~initi ili ne neznam ali je spremadaje takvu izjavu. Ovo govorim zato {to se svi moramo medjusobno provjeravati. Nitkmoè imati mandat da sam radi i odlu~uje. Ova skup{tina mora biti mjesto i ona snaga

}e najva`nije odluke donositi, a vlada odnosno vije}e mora da bude dio onoga koji odluke provoditi. Ipak trebamo se osvrtati na {to {iri i ve}i front. Mislim da je to teprihvatiti kao istinu da je netko spreman re}i: “Preko Save Srba nema!” i da su te razne pi razne igre od prilike sa svima po~ele biti znane i vidljive. Ne smijemo posustati. Mobiti izdr`ljivi. Nedavno kad sam bio u Baranji i tamo imali sjednicu vlade Republike SrKrajine dao sam do znanja na{im baranjcima, kad to kaèm mislim na{im zapaslavoncima koji su u Baranji da je njihovo ovdje, a ne tamo. Da je tamo gdje jesu privremjesto, gdje }e Madjar, Slovak i Hrvat do}i svojoj ku}i i da }e mu u tome pomo}i svjsile i strane zemlje. A UNPROFOR i Vensov plan je ono {to }e im to omogu}iti. Rekaoim to da im ne bi sutra neko rekao kako nije bio informisan, kako im u tom pravcu niko nnije rekao i kako oni da su to znali, druga~ije bi se pona{ali. Bez obzira na sve to oni szatvaraju o~i pred istinom. Ne èle da je shvate i sagledaju. Gledaju ovog ~asa samo nasu u miru, da su im porodice zbrinute, ali to sve kratko traje. Zato je opasno da se bilo kla`ne vijesti proturaju medju taj na{ svijet da zaborave Zapadnu Slavoniju i da od nje nni{ta. Ja sam govorio i da sva takva razmi{ljanja koja idu u tom pravcu mogu biti kobsrpski narod, a znate i zbog ~ega, jer ako se srpski narod ne pokaè spreman da se polpostupno vra}a u Zapadnu Slavoniju ne}e se imati tko izjasniti kakva to Zapadna Slavtreba da bude i kako da se organizira. Istovremeno tom narodu ne}e se pruìti mogu}noglasa na nekom drugom mjestu kao Srbin za neki drugi teritorij jer tamo prije rata nije nije evidentiran. S jednom promi{ljenom politi~kom igrom izgubit }emo ono {to je nane}emo dobiti ono {to smo èljeli. Ja mislim da sam dovoljno jasan. Ja znam da vi svsjedite tu sve to shvatate i razumijete ali nije dovoljno ako sve to ne prenesete drugima, idan se to ne bude kljucalo u glavu, nije lijep izraz, ali ba{ tako: kljucat. Pred nama je razsve. Uni{teno je dosta toga. Popaljeno je i poplja~kano, medjutim i dalje vaì ona dosta narodna rije~: Dok je glava na ramenu bit }e i ostalog. Sa~uvan je srpski narod u broju dve}em nego u svim drugim ratovima koji su bili, sa~uvana je inteligencija struke, sa~uvpopovi i u~itelji, sa~uvani doktori, sa~uvana neja~ i djeca, sve ono {to }e nastavit ìvotnas je toliko sa~uvano ja mislim da }emo svi zajedno mo}i ponovo sve to i napraviti i osKu}e su bile velike, doma}instva ogromna, a iskustvom koje smo stekli spoznali smo se

smo, {ta smo, kakvi smo, na koga se kad i u kom vremenu moèmo osloniti. Nema strNema nekog beznadja da za kratko vrijeme ne}emo u~initi s tim ono {to treba da na ndrugog ne moramo se oslanjati, da od nikoga ne o~ekujemo neku veliku i ogromnu pomPomo} }e sti}i samo onda kad svi vide koliko smo mi spremni da budemo tu gdje treb

264



biti. Ne}e niko mo}i zatvoriti o~i pred ~injeni~nom istinom da je zbog masu njihpropusta i lo{ih procjena i slabog angaòvanja do{lo do egzodusa i stradanja ZapSlavonije. Tada ni svijet ne}e mo}i zatvoriti o~i pred ~injenicom da priznavaju}i Hrvatssuverenu dràvu priznali su reìm koji je u stanju u miru, nakon napu{tanja naroda ZapaSlavonije pali, uni{tava i razara tamo gdje borbe nije bilo. Prema tome mi moramospremni da sve to kaèmo. Ja bih otprilike zavr{io jo{ jednom konstatacijom. Odriodbacujem sve optu`be da je vlada Zapadne Slavonije, to je njen biv{i naziv, odgovoregzodus, iseljavanje, prodaju, izdaju Zapadne Slavonije jer je na vrijeme i u roku sve insti vlasti upozorila na opasnost i zna~aj Zapadne Slavonije, na dogadjaje i zbivanja kdogadjaju, suprotstavila se egzodusu i iseljavanju na svim mjestima na kojima je mPostoji kaù naredba 12. 12. 1991. koju je pukovnik Trbojevi} dobio o povla~enju naro5 sela: Li{~ina, Huma, Kraskovi}a, Koko}aka, Pu{ine. Naredba da se njih povede da nta sela, a kad su oni krenuli za njima je krenulo gotovo sve. Prema tome èlim da skup{tina prihvataju}i ovaj izvje{taj ili odbacuju}i, prihvati ili odbaci da vlada i ja na

njom nikada i ni u jednom momentu niti je poku{ala niti je u~inila bilo {ta u izdaji, propredaji i iseljavanju Zapadne Slavonije. To traìm i o~ekujem. Na vama je da na osn~injenica i va{ih spoznaja date sud i ocjenu da bi mogli dalje i}i i da bi mogli zajedno Zajedno ili odvojeno, ili skupa. Ja mislim da je to veoma va`no i bitno i da }e te se slsamnom. ôvjek moè biti istrajan i izdr`ljiv, imati ìvce, snage i volje, ali traì u svemu ti podr{ku ili da mu se kaè u drugom smislu. Prema tome izvolite. Ja toliko. Hvala.

Preslika, strojopis, latinicaHR-DASB, OV SOZS, kut. 7.

881992., svibanj 10.Oku~aniOdluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednikaSkup{tine

Na osnovu ~lana 11. stav 1. ta~ka 9. i ~lana 17. stav 1. Statuta Srpske Oblasti ZapSlavonije, Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, na drugom zasedanju omaja 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU PREDSEDNIKA NARODNE SKUP[TINE

SRPSKE OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJEI

Za predsednika Narodne skup{tine Srpske Oblasti Zapadne Slavonije bira se VeVukeli}.


265



Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne SlavonijeBroj: 01-01/6-92 Predsednik Oku~ani, Narodne skup{tine,10. maja 1992. godine Veljko Vukeli},s. r.

Slu`beni glasnik RSK, br. 14., Knin, 25. kolovoz 1992., str. 880.

891992., svibanj 10.Oku~aniOdluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednikaOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Na osnovu ~lana 11. stav 1. ta~ka 10. i ~lana 27. Statuta Srpske Oblasti Zapadne SlavNarodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, na drugom redovnom zasedanj10. maja 1992. godine, donela je

O D L U K UO IZBORU PREDSEDNIKA OBLASNOG VE]A

SRPSKE OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE

IZa predsednika Oblasnog ve}a Srpske Oblasti Zapadne Slavonije bira se Veljko Dà

dipl. ing.II

Ovu odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”.Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije

Broj: 01-01/9-92 Predsednik Oku~ani, Narodne skup{tine,10. maja 1992. godine Veljko Vukeli},s. r.

Slu`beni glasnik RSK, br. 14., Knin, 25. kolovoz 1992., str. 880.

901992., svibanj 10.Oku~ani Zaklju~ci Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija, kojima se od Vlade iSkup{tine RSK traì da cjelovito rije{e pitanje granica i povratka izbjeglog stanovni{tva srpske nacionalnosti prije dolaska snaga UN-a

266



REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJENARODNA SKUP[TINA

Rje{ena da, prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izraèvoljom srpskog naroda Srpske oblasti Zapadne Slavonije potvr|ene jo{ na referendumui vjekovnu borbu srpskog naroda za slobodu, njegove slobodarske demokratske i dràvottradicije da stvori demokratsku dràvu srpskog naroda na svom istorijskom i etni~prostoru u kojoj sa ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava, dràzasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj, vladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca i dru{tva, realizpotpunosti, Narodna skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na svom drugom redovzasjedanju odrànom 10. maja 1992. godine, d o n o s i

Z A K L J U ^ K E1. Mora se rije{iti pitanje granica Srpske oblasti Zapadne Slavonije i pri tome u zahtje

utvrditi {ta je na{ maksimum a {ta minimum od koga se ne moè odstupiti.2. Dok se ne definiraju granice Srpske oblasti Zapadne Slavonije, pokri}e prosto

odgovornost za prostor Srpske oblasti Zapadne Slavonije ne moè se prenijeti UNPROFOR. Ne moè se provoditi Plan UNPROFOR-a parcijalno ve} cjelovito na cijepodru~ju, uz prethodno definisanje granica.243

3. Skup{tina Republike Srpske Krajine, predsjednik Republike, Vlada Republike, Narskup{tina i Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Dràvni savjet za odnose smoraju poduzeti sve da se cjelovito i u interesu srpskog naroda rije{i pitanje Srpske oZapadne Slavonije.

4. Da se na nivou Republike Srpske Krajine {to hitnije i konkretnije razjasni pitsudbine izbjeglica iz Zapadne Slavonije koje su smje{tene u Baranji, Isto~noj SlavoZapadnom Sremu, sa ciljem da prestanu odvra}anja putem sredstava javnog informisanod Zapadne Slavonije nema ni{ta, da se narod ne vra}a itd.

Republi~ka Skup{tina Republike Srpske Krajine mora zauzeti stav da se narodu iz Za

Slavonije mora omogu}iti povrat i da se mora vratiti u Zapadnu Slavoniju.5. Da dio ili cijelo Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije ode u Isto

Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem, da obavi razgovor sa narodom iz Zapadne SlavonijOblasnim vije}em Srpske oblasti Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, o povra}anja naroda Zapadne Slavonije u svoje krajeve.

PREDSEDNIK SKUP[TINE,M.P.244 Veljko Vukeli}, Šv.r.š

Broj: 01 – 01 / 12 – 92.Oku~ani, 10. maja 1992. godine

267

243 O zami{ljenim granicama SOZS, vidi: Dok. br. 51.244 Okrugli pe~at: RSK, SO ZS, Narodna skup{tina, Oku~ani.




911992., svibanj 11.Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA NARODNA SKUP[TINA OBLASNO VIJE]E

Z A P I S N I K sa sjednice Oblasnog vije}a Narodne skup{tine Oblasti Zapadne Slavonije odràne 11. 1992. godine u Oku~anima, s po~etkom u 8,00 sati.

Sjednici su prisustvovali:Dàkula Veljko, predsjednik, Kuli} Mladen, podpredsjednik, Rado{evi} Savo, sek

Oblasnog vije}a, Bosanac Branko, Budi} Ljubi{a, Graovac Milan, Zagorac @ivko, i D`Branko, kao novi ~lanovi Oblasnog vije}a.

Odsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Dopu|a Nikola.Gost sjednice:Veljko Vukeli}, predsjednik Narodne skup{tine Zapadne Slavonije.Za sjednicu je predloèn slijede}i

D N E V N I R E D1. Imenovanje sekretara Oblasnog vije}a,2. Uslovi rada Oblasnog vije}a:

a) smje{taj i oprema,b) odre|ivanje ovla{tenih potpisnika za Oblasno vije}e,3. Popis kadrova i imovine,4. Izrada Plana rada i sistematizacije po resorima,5. Formiranje [taba za prihvat izbjeglica u postupku povratka i formiranje Oblasnog Crvkrsta,6. Pitanja i prijedlozi.

Prije prelaska na dnevni red predsjednik Oblasnog vije}a VELJKO D@AKULA, jenekoliko uvodnih napomena.

VELJKO D@AKULA, poznamo se, netko manje – netko vi{e, sigurno da moèmotim koji moè ostvariti na{e opredjeljenje, koje je, nadam se isto i vodi istom cilju. Vjerda imate tremu kako }e se uspjeti u poslu. Nitko vi{e nije bio spremniji od Vas da se przadataka na koje i za koje ste izabrani. Svojim radom, odnosno jednih prema drugi

268



moramo ste}i povjerenje naroda. Nikakvim odlukama, proklamacijama, uredbamnaredbama itd. te{ko }emo u~initi bilo {ta ako ne bude rada. Sve mora biti pokriveno raRad mora biti stru~an, kvalitetan, kreativan i efikasan. Uvijek sam se trudio da u svomstvorim tim, a ja da tu budem prvi me|u jednakima.

Zbog specifi~nosti prilika u kojima se nalazimo dogovorili smo i odre|eni kontinuitorgana vlasti i kadrovski kontinuitet. Ako Zapadna Slavonija ne saìvi u punom smislsvom punom obliku i pravednim etni~kim granicama kao Oblast, onda ni mi u VlRepublike Srpska Krajina nemamo {ta da radimo i Vladi Republike Srpska Krajinasaop{tio da }u ve}inu vremena morati provoditi u Zapadnoj Slavoniji. Za vrijeme odsustva mijenjat }e me podpredsjednik Oblasnog vije}a upravo iz razloga kojih ova fupostoji kako je to odre|eno Statutom Srpske Oblasti Zapadna Slavonija i Odlukomorganizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske Oblasti Zapadna Slavonija.

RAD PO UTVR\ENOM DNEVNOM REDU

Ta~ka 1. IMENOVANJE SEKRETARA OBLASNOG VIJE]A,VELJKO D@AKULA, predsjednik Oblasnog vije}a, predloìo je da se za sekrOblasnog vije}a imenuje Savo Rado{evi}.

Za raspravu se nije nitko javio.Budu}i da drugih prijedloga nije bilo, predsjednik je svoj prijedlog stavio na glasanjOblasno vije}e jednoglasno je na temelju ~lana 8. Odluke o organizaciji i na~inu

Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, d o n i j e l oR J E [ E N J E

o imenovanju sekretara Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije1. SAVO RADO[EVI], i m e n u j e s e za sekretara Oblasnog vije}a Srpske obl

Zapadne Slavonije.2. Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a primjenjuje se od 11. maja 1992. god3. Mandat sekretara traje ~etiri godine.

Broj: 02-01-14/92(Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio).245

Ta~ka 2. USLOVI RADA OBLASNOG VIJE]A

a) Smje{taj i opremaU cilju po~etka normalnog rada Oblasnog vije}a koje u skladu sa Odlukom o sprovo|Statuta Srpske oblasti Zapadna Slavonija do stvaranja uslova za rad organa srpske oblPakracu ima privremeno sjedi{te u Oku~anima, potrebno je {to hitnije stvoriti uslove zOblasnog vije}a, stoga se donosi

R J E [ E N J E1. U Radnu grupu za stvaranje uslova za rad Oblasnog vije}a (pronalazak i ure|e

smje{taja i drugo {to je u vezi s tim potrebno) imenuju se: BUDI] LJUBI[A i BOSANBRANKO.

b) Odre|ivanje ovla{tenih potpisnika za Oblasno vije}e

269

245 Prilozi nisu prona|eni uz zapisnik.



VELJKO D@AKULA, predsjednik Oblasnog vije}a, upoznao je Vije}e da je potrimenovati ovla{tene potpisnike Oblasnog vije}a koji }e biti ovla{teni za potpisivdokumentacije (financijske i materijalne prirode) i ~iji }e potpisi biti deponovani kod Sdru{tvenog knjigovodstva.

Za potpisnike su predloèni: VELJKO D@AKULA, MLADEN KULI], SAVRADO[EVI], BRANKO BOSANAC i lice koje bude imenovano za ra~unopolaga(obavljanje poslova ra~unovodstva za oblasne organe).

Oblasno vije}e je jednoglasno a na temelju ~lana 23. stav 3. Odluke o organizaciji i nrada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, donijelo

R J E [ E N J Eo imenovanju ovla{tenog potpisnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije

Za potpisnike ovla{tene za Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuju

– VELJKO D@AKULA,– MLADEN KULI],– SAVO RADO[EVI],– BRANKO BOSANAC,– Lice koje bude izabrano za vo|enje poslova ra~unovodstva za Oblasno vije}e i ob

organe.Broj: 02-01-16/92

(Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio).

U cilju {to efikasnijeg funkcionisanja Oblasnog vije}a potrebno je poduzeti akcije i rda se poku{a osigurati odre|ena koli~ina pogonskog goriva (benzina i nafte) za prev(transportna) sredstva koja }e biti na kori{tenju kod Oblasnog vije}a.

Na osnovu predloènog i ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblavije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, donosi se slijede}i

Z A K L J U ^ A K Zaduùje se VUKELI] VELJKO kao predsjednik Narodne skup{tine Oblasti Zapad

Slavonije i D@AKULA VELJKO kao predsjednik Oblasnog vije}a Oblasti Zapadne Slada se angaìraju i poduzmu potrebne radnje da se osigura (nabavi) odre|ena koli~pogonskog goriva (benzina i nafte) za vozila koja }e biti kod Oblasnog vije}a u funizvr{enja Programa rada i zadataka Oblasnog vije}a Oblasti Zapadna Slavonija.Ta~ka 3. POPIS KADROVA I IMOVINE

Kako bi Oblasno vije}e imalo pregled s ~im raspolaè od materijalnih sredstava i potrebe utvr|ivanja polaznih evidencija o imovini Oblasnog vije}a potrebno je izvr{iti piste imovine.

Radi boljeg pregleda i lak{eg planiranja kadrova za odre|ene funkcije i poslove potr

je izvr{iti popis kadrova sa kojima raspolaè Oblast Zapadne Slavonije (koji po mjestu sprebivali{ta pripadaju podru~ju Oblasti Zapadne Slavonije).Na osnovu ovog a temeljem ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu r

Oblasnog vije}a, donosi se

270



R J E [ E N J Eo imenovanju Radne grupe za popis kadrova koji po mjestu stalnog prebivali{ta prije pootpora srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji pripadaju podru~ja Zapadne Slavonije i imoOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

1. U Radnu grupu za popis kadrova koji po mjestu stalnog prebivali{ta prije po~otpora srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji pripadaju podru~ju Zapadne Slavonije i imoOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, imenuju se i to: MLADEN KU@IVKO ZAGORAC i SAVO RADO[EVI].

2. Popis kadrova potrebno je izvr{iti radi lak{eg planiranja kadrova za odre|ene funkposlove u organima i organizacijama na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavoniije.

3. Radna grupa treba da zatraì od Savjeta op{tine da im dostave podatke o navedekadrovima, a dosada{nji ministri Vlade SAO Zapadne Slavonije i Savjeti op{tina da dopodatke o imovini koja pripada Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

Broj: 02-01-15/92(Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio).Ta~ka 4. IZRADA PLANA RADA I SISTEMATIZACIJE PO RESORIMA

Planove rada po resorima i sistematizaciju (koja je sada najnu`nija za po~etak Oblasnog vije}a) pripremiti kako bi planove rada i sistematizaciju Oblasno vije}e musvojiti i dalje iste realizirati.

BOSANAC BRANKO, postavio je pitanje opsega do koga }e se i}i kod izrsistematizacije u zavisnosti da li }e Oblasno vije}e biti prvostepeni ili drugostepeni obzirom da zbog neposedovanja svih akata koje je donela Skup{tina Republike SrKrajina.

Na osnovu prednjeg donesen je na temelju ~lana 23. stav 4. Odluke o organizaciji i narada Oblasnog vije}a, donosi

Z A K L J U ^ A K 1. Od Ministra za pravosu|e Vlade Republike Srpska Krajina traìti tuma~en

Ministarstva za pravosu|e po pitanju prvostepenosti ili drugostepenosti u odlu~ivaOblasnog vije}a u koliko u me|uvremenu ne dobijemo usvojena akta iz kojih se to mutvrditi.

2. Planove rada napraviti po resorima a sistematizaciju nakon {to se dobije tuma~Ministarstva za pravosu|e Vlade Republike Srpska Krajina.BUDI] LJUBI[A, predloìo je da se razmisli i o formiranju u bliskoj budu}nosti Fon

za obnovu i razvoj – da Fond ima svoj Upravni odbor kako Oblasno vije}e ne bi moralo vbrigu o “svakom staklu”.

U cilju saznanja istina o aktivnostima koje se provode na podru~ju Oblasti ZapaSlavonije potrebno je uputiti informaciju da je pored Narodne skup{tine Oblasti ZapaSlavonije konstituisano i Oblasno vije}e Zapadne Slavonije.

Na osnovu predloènog a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inuOblasnog vije}a, donosi se246

271

246 U izvorniku zapisnik nije sa~uvan do kraja.




921992., svibanj 12. Knin Zapisnik 13. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Z A P I S N I K

od 11. i 12. 05. 1992.g.sa XIII. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne u Domu privrednika na Tvr|aKninu.PRISUTNI: Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabundìja

Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an,Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobrosav, [panovi} Stojan, DàkuVeljko, Bogi} Stevo.

ODSUTAN: Ze~evi} Zdravko.NA POZIV PRISUTNI: Jankovi} Zdravko, Subota Veljko, ]aki} Jovo, Bibi} Branko,

Rastovi} David, Mandi} Jasminka i Luki} Milan.Sjednica je po~ela s radom dana 11. 05. 1992. u 17,00 sati, a dana 12. 05. 1992. u 8,30 Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Jovo Kablar.Za sjednicu je utvr|en slijede}i

D n e v n i r e d:1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Repub

Srpska Krajina (MUP, NO, VP).

2. Verifikacija zapisnika sa XI. i XII. sjednice Vlade.3. Razmatranje mogu}nosti povratka izbjeglica.4. Teritorijalno razgrani~enje Op{tine Drni{.5. Dono{enje odluke o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drug

subjektima.6. Dono{enje prijedloga Zakona o:

– kreditnim poslovima sa inostranstvom,– o li~nom radu,– spoljno-trgovinskim poslovima.

7. Dono{enje Zakona o:– zdravstvu,– zdravstvenom osiguranju.

8. Prijedlog kandidata za pravosudne funkcije.

272



9. Dono{enje rje{enja o imenovanju:– predsjednika Privredne komore, Republike Srpske Krajine,– direktora Republi~kog fonda penzionog i invalidskog osiguranja,– v.d. direktora Fonda o planiranju porodice i brige o djeci.

10. Osnivanje Javnog poduze}a za niskogradnju.11. Primjena propisa iz poreske politike.12. Razno:

a) Tuma~enje odluke o embargu za izvoz hrane,b) Odluka o uplati sredstava vodoprivrede na ra~un budèta Krajine,c) Imenovanje advokata Radomira S. âvi}a za zastupnika Republike Srpska Krajinad) Imenovanje radne grupe za utvr|ivanje stanja u Op{tini Gra~ac,e) [tampanje tablica za automobile,f) Odluka o isplati li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima,h) Profesionalizacija.

Prije po~etka rada po dnevnom redu za rije~ se javio ministar financija Peura~a Vojpro~itao pismo naslovljeno Vladi Republike Srbije i Crne Gore, te guverneru Narodne b Jugoslavije u kome se traì da Republika Srpska Krajina ostane u jedinstvenom monetasistemu, u smislu obaveza koje Socijalisti~ka Republika Jugoslavija preuzela u odnoteritorij pod za{titom Ujedinjenih naroda od 27. aprila 1992. godine. Ad-1)247

Ad-4)O stanju i problemima Op{tine Drni{ govorio je predsjednik Skup{tine Op{tine D

Subota Veljko. On je iznio podatke o broju stanovni{tva u Drni{u, problemima oinfrastrukture sa posebnim naglaskom na snabdijevanje pitkom vodom grada Drni{vezano s tim i problem ~i{}enja grada, zatim se osvrnuo na probleme koji su prisudru{tvenim djelatnostima, uslu`nim djelatnostima, a poseban naglasak je staviomogu}nosti oìvljavanja privrede.U raspravi su, pored predsjednika, sudjelovali i njegovi pomo}nici ]aki} Jovo i Bibi} BrU raspravu o izloènoj problematici uklju~ili su se ministri Veizovi} Dobrosav, [panStojan, Kneèvi} Milan, Marti} Mile i Bjegovi} \or|e sa predlozima za rje{avanje izlo`problema.Nakon provedene rasprave doneseni su slijede}i

Z A K L J U ^ C I1. Zaduìti MUP da obezbje|uje Skup{tinu op{tine.2. Moè se dozvoliti zamjena ku}a na podru~ju op{tine Drni{ samo uz odobrenje op{tivlasti.3. Osigurati minimum djelovanja dru{tvenih djelatnosti za {to se zaduùju resorni mini4. Razmotriti mogu}nost dovo|enja pitke vode sa îkole.5. Osigurati financijska sredstva za materijalne tro{kove op{tine.6. Revitalizirati privredu tamo gdje nisu potrebna velika ulaganja (farma, vinogradi).7. Problem razgrani~enja je stalan problem.8. Formirati radne grupe – na idu}oj sjednici.

273

247 Ad-1, 2 i 3 u izvorniku izostavljeno.



9. Osigurati financijska sredstva za pla}anje radnika za rad u vinogradima u visini 2milijardi.10. Odrediti Komisiju za prihvat srpskih izbjeglica i naseljavanje.11. Formirati Izvr{ni savjet op{tine.

Ad-5)Odluku o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugim subjektima obrazl je ministar odbrane [panovi} Stojan i predloìo da se za sada ne donosi ovakva odlukaUjedinjeni narodi ne preuzmu zonu pod za{titom.Ministar unutra{njih poslova Marti} Milan je zatraìo da se biv{i zatvor u Staroj Graodmah ustupi Ministarstvu unutra{njih poslova za njihove potrebe.Nakon provedene rasprave Vlada je donijela slijede}i

Z A K L J U ^ A K 1. Zatraìti da se objekt biv{eg zatvora u Staroj Gradi{ci ustupi na kori{tenje Ministauprave pravosu|a i Ministarstvu unutra{njih poslova.2. Zaduìti Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutra{njih poslova da, ako na|u za shoddonesu odgovaraju}e odluke o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drusubjektima. Ad-6)Ministar Vin~i} Svetozar obrazloìo je Vladi razloge zbog kojih je potrebno dono{enjzakona. Istaknuta je potreba osnivanja banke Republika Srpska Krajina, da bi se mgarantirati subjektima za kredite koji se daju.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona:

a) o kreditnim poslovima sa inostranstvom,b) o spoljno-trgovinskim poslovima,2. U Nacrt Zakona o li~nom radu unijeti izmjenu i dopunu ~lana 41. Zakona tako da

odnosi na lica koja zapo{ljavaju potreban broj radnika odre|ene stru~ne spreme. Ad-7)

Nacrte Zakona iz oblasti zdravstva i zdravstvenog osiguranja obrazloìo je Ministar JovDu{an.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona o zdravstvu i Nacrta Zakona o zdravstvenom osigu Ad-8)Predlog kandidata za pravosudne funkcije:Ministarstvo pravosu|a i uprave je predloìlo Vladi Republike Srpske Krajine da da suglana predloène kandidate za nosioce pravosudnih funkcija.U vezi s tim donesena je slijede}a

O D L U K A – Za Okru`ni sud Beli Manastir predlaè se:

274





e) Ministarstvo zdravlja i zdravstvenog osiguranja predloìlo je da se imenovanje direktora Fonda za planiranje porodice i brige o djeci odgodi do sljede}e sjednice. Nprovedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K1. Odga|a se imenovanje V.D. direktora Fonda za planiranje porodice i brige o djeci. Ad-10)Ministar energetike i rudarstva obrazloìo je potrebu osnivanja Javnog preduze}aniskogradnju. Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A 1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnivanju Javnog preduze}a za niskogradnju.2. Oblast Baranje }e razmotriti do idu}e sjednice Vlade imenovanje svoja tri ~lana u Upodbor preduze}a.

3. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje. Ad-11)Ministar finansija Peura~a Vojin je izloìo potrebu da se propisi iz oblasti poreske politiksu donijeti u vrijeme kad je ovo podru~je egzistiralo kao SAO Krajina, primjenjuju i dalrepubli~ki propisi. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Usvaja se predlog Ministarstva finansija o primjeni propisa iz oblasti poreske politik Ad-12)a) Ministar Vin~i} Svetozar je istakao da tuma~enje Odluke o embargu na izvoz hrane da da Ministarstvo trgovine.Nakon provedene rasprave, donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K 1. Tuma~enje Odluke o embargu na izvoz hrane odlaè se za jednu od narednih sjednic2. Ministarstvo trgovine i turizma treba pripremiti tuma~enje odluke o embargu na izhrane.b) Odluku o uplati sredstava vodoprivrede na ra~un budjeta Republike Srpska Kra

obrazloìo je ministar Peura~a.Nakon podnesenog obrazloènja donesena je slijede}aO D L U K A

Usvaja se Odluka o uplati sredstava vodoprivrede na zbirni ra~un budjeta Republike SKrajina.c) Predlog za imenovanje advokata koji }e zastupati Republiku Srpska Krajina obrazloministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin.Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A Radomir S. âvi}, advokat iz Beograda imenuje se za zastupnika Republike Srpska Kra

276



d) Predlog za predsjednika i ~lanove radne grupe za utvr|ivanje stanja u op{tini Grobrazloìo je podpredsjednik Vlade Kablar Jovo. Nakon provedene rasprave donesenslijede}e

R J E [ E N J EImenuje se radna grupa za utvr|ivanje stanja u op{tini Gra~ac u sastavu:1. Boàni} Bo{ko – predsjednik 2. Veselinovi} Sergej – ~lan3. Opa~i} Jovo – ~lan4. \uki} Ilija – ~lan5. Dragi~evi} Marko – ~lane) Ministar unutra{njih poslova Marti} Mile obrazloìo je potrebu {tampanja registatablica za automobile. Registarske tablice je potrebno izmjeniti na na~in da se bri{e petoumjesto koje bi trebala stajati Srpska zastava bez obilje`ja.Nakon rasprave donesen je slijede}i:

Z A K L J U ^ A K Odobrava se {tampanje registarskih tablica za automobile.f) Ministar finansija Peura~a Vojin obrazloìo je da se sredstva koja su op{tine ispprosvjeti u vidu pozajmice ne mogu smatrati pozajmljenim sredstvima jer su op{tinedu`ne ta sredstva ispla}ivati prosvjeti. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K Prihvata se podnesena informacija o isplati li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima.g) Sudjeluju}i u raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda, vi{e ministara je istaklo problem rprostora. Istaknuto je taj problem potrebno hitno rije{iti. Nagla{eno je da se mora po{todluka da se ne mogu imati dva funkcionerska radna mjesta. Potrebno je ispitati postosiguran izvor financiranja ministarstava. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}

Z A K L J U ^ A K Iznesene probleme je potrebno hitno rje{avati.h) Predlog za imenovanje pomo}nika ministra za inostrane poslove podnio je miniVejzovi}. Nakon podnesenog predloga i provedene rasprave doneseno je

R J E [ E N J ELjubomir [ari} iz Pala~e kod Osjeka, imenuje se za pomo}nika ministra za inostrane poi) Ministarstvo energetike i rudarstva obratilo se Vladi sa zahtijevom za kratkoropozajmicu u visini od 50.000.000,00 din. za teku}e poslovanje i zapo~ete investicaktivnosti na lokacijama Donji Lapac i Udbina.Zahtijev je obrazloìo Ministar Bjegovi} \or|e te je nakon provedene rasprave doneseslijede}a

O D L U K A Odobrava se Ministarstvu energetike i rudarstva kratkoro~na pozajmica u vi50.000.000,00 din. za teku}e poslovanje i zapo~ete investicione aktivnosti.

277



Ministarstvo je obavezno pozajmicu vratiti u roku od 15 dana. j) Ministar energetike i rudarstva je obrazloìo razloge i potrebu imenovanja direktora Japreduze}a “Niskogradnja”. Nakon obrazloènog predloga i provedene rasprave doneseslijede}e

R J E [ E N J EMi}o Vlaisavljevi} iz Knina imenuje se za direktora Javnog preduze}a “Niskogradnja”k) Ministarstvo unutra{njih poslova obrazloìlo je potrebu osnivanja Okru`nog zatvorpodru~je Republike Srpska Krajina. Predloèno je da na podru~ju Republike postojOkru`na zatvora i to u Kninu, Glinu i Belom Manastiru.Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A 1. Osniva se Okru`ni zatvor Republike Srpska Krajina.2. Sjedi{te Okru`nog zatvora bit }e Knin, Glina i Beli Manastir.l) Ministar pravosu|a [u{a Vojin predloìo je da se imenje {ef odsjeka za krivi~ne sankNakon obrazloènog predloga i provedene rasprave doneseno je slijede}e

R J E [ E N J EPuli} Stevo imenuje se za {efa odsjeka za krivi~ne sankcije.Sjednica je zavr{ena u 13,00 ~asova.

PREDSJEDNIK VLADE:

Mr. Zdravko Ze~evi}


931992., svibanj 12. Knin Zahtjev Vlade RSK Vladama Srbije i Crne Gore da odgovaraju}a tijela RSK uklju~e uuskla|ivanje zakona koji se odnose na kreditno-monetarni sustav Savezne Republike Jugoslavije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE

Broj: 01-01/66-92.Knin, 12. 05. 1992. god. VLADI REPUBLIKE SRBIJE

n/r Predsjednika Vlade

278



11 000 BEOGRADVLADI REPUBLIKE CRNE GOREn/r Predsjednika Vlade81 000 TITOVGRAD

GUVERNERU NARODNE BANKE JUGOSLAVIJE11 000 BEOGRAD

PREDMET: Zahtjev za jedinstvenostkreditno monetarnog sistema

Prije po~etka rata u Hrvatskoj Srpski narod se opredjelijo da ìvi u ostatku SocijalisFederativne Republike Jugoslavije.

Na osnovu tih opredjeljenja Srpski narod je formirao Republiku Srpsku Krajinu.Nastankom Republike Srpske Krajine prestali su da vaè zakonski propisi Repub

Hrvatske, a nastavljena je primjena Zakona i zakonskih propisa Socijalisti~ke FederaRepublike Jugoslavije, a nakon jednostranog istupanja Republike Hrvatske iz pravnekonomskog sistema Jugoslavije.

Izme|u ostalih zakona na podru~ju Republike Srpske Krajine vaìli su, a vaè jo{ i dZakon o narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenom monetarnom poslovanju narodbanaka Republika i narodnih banaka autonomnih pokrajina (Slu`beni list 34/89, 88/861/91 i 96/91) kao i Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama (Slu`beni10/89., 40/89., 21/90. i 66/90.), te Zakon o Slu`bi dru{tvenog knjigovodstva (Slu`beni 70/83., 16/86., 72/86., 74/87., 37/88., 61/88., 10/89. i 57/89.).

Od dana po~etka ratnog stanja na podru~ju Republike Srpska Krajina bankarposlovanje i platni promet vode se preko poslovnih banaka i filijala Slu`bi dru{tveknjigovodstva sa podru~ja Republike Srbije.

Progla{enjem Ustava Savezne Republike Jugoslavije i progla{enjem Ustavnog Zaksprovo|enje Ustava Savezne Republike Jugoslavije utv|eno je da }e se pojedini zakuskladiti sa Ustavom Savezne Republike Jugoslavije do 31. decembra 1992. godine.

Ovo se odnosi i na Zakone o kojima je napred bila rije~.Po{to raspolaèmo sa informacijama da }e se uskla|ivanje napred navedenih Zakona v

uskoro, Vlada Republike Srpska Krajina izraàva stav da se u rad kod uskla|ivanja nanavedenih zakona uklju~e i odgovaraju}e institucije i radna tijela Republike Srpske Krainteresu da Republika Srpska Krajina ostane u jedinstvenom kreditno-monetarnom sistSavezne Republike Jugoslavije.

Vlada Republike Srpske Krajine smatra da na napred navedeni prijedlog polaè prasmislu obaveza koje je Savezna Republika Jugoslavija proklamovala u svojoj deklaracijaprila a koje se odnose na teritorij koji je pod za{titom Ujedinjenih nacija.

Nadamo se da }e te prihvatiti na{ prijedlog na ~emu se zahvaljujemo i pozdravljamoM.P.248 PREDSJEDNIK VLADE

REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEMr. Ze~evi} Zdravko, Šv.r.š

279

248 Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.




941992., svibanj 13. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac na~elniku sigurnosti 10. partizanske divizije o paljenju ku}a u Jasenovcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA STANICA MILICIJE JASENOVACBroj: VII-03/1-48/92. Jasenovac, 13. 05. 1992.

NAÊLNIKU BEZBJEDNOSTI10. PARTIZANSKE DIVIZIJEGRADINA

U prilogu ovog dopisa dostavljamo vam slu`benu zabilje{ku operativnog radnika Stmilicije, podne{enu 12. 05. 1992. godine.

Iz zabilje{ke je vidljivo da je do{lo do vi{e zapaljenja ku}a u mjestu Jasenovac, prilikom je zapaèn vojnik rezervista Kneèvi} Mile koji je nosio neku zapaljivu tekukojom je najvjerovatnije palio ku}e.

Budu}i se radi o va{em vojnom obvezniku molimo vas da poduzmete daljnje mjere urazrje{enja ovog slu~aja, kao i da preventivno djelujete kako ne bi do{lo do daljnjeg pku}a.

Oblasni centar bezbjednosti Pakrac-Oku~ani obavije{tava vas radi znanja i pra}enjana ovom predmetu.

Molimo Vojnu bezbjednost da nas obavijesti o u~injenom na na{ gore navedeni broj.

O tom obavijest:Oblasni Centar bezbjednosti Pakrac-Oku~aniPrilog:Slu`bena zabilje{ka

M.P.249 Komandir:Mandi} Ignjatije, Šv.rš

S L U @ B E N A Z A B I L J E [ K A

Sastavljena dana 12. 05. 1992. godine u SM Jasenovac, a u vezi slijede}eg:

280

249 RSK, MUP, SUP, SJB – Odelenje milicije Jasenovac.



Slu`bena zabilje{ka je sastavljena u vezi podmetanja poàra i drugih KD. U toku slprimjetili smo slijede}e poàre:1. U Preradovi}evoj ulici broj 11 zapaljena {tala, te ista izgorjela, vlasnik Miki} Du{an2. U Preradovi}evoj ulici broj 18 zapaljena ku}a, te je poàr lokalizovan u 17,00 sati, vku}e nije utvr|en3. U [trosmajerovoj ulici broj 8 zapaljena {tala od Strmf Mije, te ista izgorjela u 17,20 4. U [trosmajerovoj ulici bb izgorjela {tala, vlasni{tvo Damjankovi} Ilije, izgorjela u 17,U toku vr{enja slu`be primjetili smo vojnika Kneèvi} Milu kako nosi neku zapalteku}inu u rejonu zapaljenih objekata, te osnovano sumnjamo da je on izvr{ilac paljevina. Na na{ protest ostali vojnici su rekli da }e i dalje paliti. Ovi vojnici i prije navsu iz TO Bos. Dubica (]itina ~eta).Tokom slu`be dobili smo dojavu od popa da se po Jasenovcu kre}u dvojica civila koji szapaljene objekte i ostale zgrade.Za vrijeme patroliranja nismo zapazili tu dvojicu civila.

Zabilje{ku podnijeli:Kondi} DarkoSlijepac Milorad, Šv.r.š


951992., svibanj 14.Oku~ani Zapisnik 2. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Z A P I S N I K sa druge redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràn

05. 1992. godine.Sjednica je odràna u Oku~anima sa po~etkom u 9,00 sati.Sjednici prisutni: Predsjednik Veljko Dàkula, podpredsjednik Mladen Kuli}, sekr

Savo Rado{evi}. Od ~lanova Oblasnog vije}a prisutni su: Bosanac Branko, Dèlajlija BGraovac Milan, Budi} Ljubi{a, Zagorac @ivko.

Odustan: Nikola Dopu|a.Za sjednicu je predloèn slijede}i:

DNEVNI RED

1. Informacija sa sjednice Vlade Republike Srpska Krajina2. Informacija o razgovorima vo|enim sa Fi{erom250 predstavnikom UNPROFORA

281

250 Gerald.



3. Sistematizacija poslova i planovi rada po sekretarijatima4. Imenovanje Komisije za procjenu {teta od ratnih razaranja5. Analiza normativa na procjeni {teta od ratnih razaranja na stambenim, poslovnindustrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim dobrima

6. Analiza i usvajanje tro{kovnika za adaptaciju i ure|enje poslovnog prostora za Oblasnog vije}a7. Razno.

AD 1.Predsjednik Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije Veljko Dàkula podn

kra}i usmeni izvje{taj o raspravi na Vladi Republike Srpska Krajina o politi~ko-bezbedsituaciji. Istakao je da i dalje postoji i primjenjuje se razra|en scenarijo drobljenja i mrvl Jugoslavije. Istakao je na Vladi da nitko, pa predsjednik dràvnog komiteta za odnose sane moè sam donositi odluke o zoni pokri}a mirovnih snaga kada je u pitanju podru

Zapadne Slavonije, bez ovla{tenih predstavnika na{e Oblasti. Nadalje je istaknuto da kgod razgovara o Vensovom251 planu netko iz Republike Srpske Krajine (predsjednik Republike, Predsjednik Vlade ili drugi ovla{teni predstavnik) mora biti prisutan razgovi odlu~ivanju. Nedozvoljeno je da se neadekvatno do~ekuju predstavnici UN kao {to jslu~aj u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu da Maraka Guldinga do~eka Sekretar Oblasnog vije}a te Oblasti za informisanje.

Predsjednik Oblasnog vije}a je naglasio da moramo u potpunosti postupati u skladna{im odlukama donesenim na Narodnoj skup{tini Srpske oblasti Zapadne Slavonije 101992. godine.252

Predsjednik Dàkula je informirao Oblasno vije}e da je oformljeno javno preduzniskogradnje (direktor Vlaisavljevi} Mi}o) i da je sa njim obavio razgovore da preuzmna{e gra|evinske strojeve koji su pod na{om kontrolom u Zapadnoj Slavoniji, a ne da seda budu odveèni, i predlaè da se donese zaklju~ak kojim se dozvoljava da se isto u~in

Na osnovu predloènog a temeljem ~lana 23 stava 4 Odluke o organizaciji i na~inu Oblasnog vije}a donosi se

Z A K LJ U ^ A K 1. OVLA[]UJE se Javno preduze}e za niskogradnju osnovano u Republici Srpska Kra

da preuzme sve na{e gra|evinske strojeve koji se nalaze na podru~ju Zapadne Slavonije

ne bi bili odveèni ili demontaòm onesposobljeni.Radi sastavljanja ukupnih bilanca o potrebama za robama Republike Srpska Kra

potrebno je po op{tinama iste izraditi i dostaviti do sjednice Skup{tine Republike SrKrajina do 18. 05. 1992. god. Na osnovu ovog donosi se temeljem ~lana 23. stava 4 Odo organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a ovaj

Z A K LJ U ^ A K 1. NALA@E se savjetima op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podr

Slatina da izrade i dostave bilanse ukupnih potreba za robama koje su, ili }e biti potreb

282

251 Cyrus Vance.252Vidi: Dok. br. 90.







Z A K LJ U ^ A K 1. U S V A J A s e n o r m a t i v rada na procjeni {teta od ratnih razaranja na stambe

poslovnim, industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim dobrima izraod strane zavoda za prostorno planiranje i izgradnju.

2. Lica koja budu radila na procjeni {teta iz stava 1. ovog Zaklju~ka bit }e u radodnosu kod Zavoda za prostorno planiranje i izgradnju na o d r e | e n o vrijeme dok bbilo potrebe za radom na procjeni {teta.

AD 6.Budu}i da je potrebno izvr{iti ure|enje prostora za rad Oblasnog vije}a u Oku~anima

N. Vujasinovi}a na broju 18., dostavljen je Oblasnom vije}u Predra~un za ure|enje posloprostora, a Oblasno vije}e nakon razmatranja istog donosi temeljem ~lana 23. stava 4. Oo organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije ovaj

Z A K LJ U ^ A K 1. PRIHVATA se tro{kovnik (predra~un) za adaptaciju i ure|enje poslovnog prostorarad Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije u Oku~anima u ul. N. Vujasinovi

2. Iz predra~una izbaciti stavku III pod ta~kom 2.3. Zaduùje se Budi} Ljubi{a, sekretar za gra|evinarstvo, urbanizam, komunal

stambene djelatnosti i unapre|enje ìvotne sredine, da u pregovorima poku{a sniziti cijusluga za cca 30%.

4. Prilikom zaklju~ivanja ugovora o zakupu poslovnih prostorija ugovoriti kao razakupninu na odre|eni period.

5. Od Savjeta op{tine Oku~ani zatraìti avans (da pozajme sredstva za uplatu avaniznosu od 1.500.000,00 dinara kako bi radovi na adaptaciji mogli po~eti. AD 7.Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije razmotrilo je informaciju Sekreta

gra|evinarstvo, urbanizam, komunalno-stambene djelatnosti i unapre|enje ìvotne sredida ima slu~ajeva ru{enja objekata koji su ratom onesposobljeni, a da prethodno procjenjeni – nije izvr{ena procjena {tete uslijed ratnih razaranja.

Na osnovu prednje informacije a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizacna~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije donosi se

Z A K LJ U ^ A K 1. ZABRANJUJE se ru{enje i uklanjanje o{te}enih ili uni{tenih objekata, opre

sredstava i dobara dok se isti prethodno ne snime po Komisiji za procjenu {tete nastale uratnih razaranja, kako bi se na kraju imalo pravo stanje {teta uslijed ratnih razaranja.

2. Pod ovo se smatraju i objekti na kojima su potrebni sitniji ili krupniji popravci da bpriveli svrsi.

Po pitanju rada Biroa Zapadne Slavonije u Beogradu potrebno je odrediti konkrezadatke istom birou i preko njega provoditi aktivnosti povratka naroda u Zapadnu Slavo

Da bi Oblasno vije}e moglo normalnije funkcionisati potrebno je osigurati i odre|ekoli~inu goriva za rad istog. Vlada Republike Srpske Krajine dodijelit }e inicijalna sredrad i razvoj nekih organa i djelatnosti, ali dok ista sredstva ne stignu potrebno je zamSkup{tinu Op{tine Banja Luka da nas kreditira sa odre|enom koli~inom benzina i nafte

285



Na osnovu izloènog Oblasno vije}e Srpske oblasti zapadne Slavonije temeljem ~lanstava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a, donijelo je ovaj

Z A K LJ U ^ A K

1. Obratiti se Skup{tini Op{tine Banja Luka putem njenog Predsjednika da nam odokreditiranje sa pogonskim gorivom i to sa 5.000 l benzina i sa 5.000 l nafte radi lafunkcionisanja Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije i njegovih orgaorganizacija.

U posljednje vrijeme ima razli~itih interpretacija u pogledu vo|enja oruànog otpsrpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji i to razli~ito od op{tine do op{tine, i od razliinstitucija ~ak do toga da se prakti~no oruàna borba nije vodila, da se narod povukaoispaljenog metka itd. U cilju spre~avanja ovakvih dezinformacija Oblasno vije}e SOblasti Zapadne Slavonije donosi ovaj

Z A K LJ U ^ A K 1. Od op{tinskih Savjeta Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Sl

prikupiti podatke o broju poginulih i ranjenih boraca i civila u toku oruànog otpora srpsnaroda na prostoru Zapadne Slavonije od po~etka oruànih sukoba do 14. 05. 1992. godkako bi se ta~nim podacima mogle osporavati razne neta~nosti i dezinformacije u poocjena pruànja oruànog otpora srpskog naroda Zapadne Slavonije.Sjednica zavr{ila sa radom u 11.30 sati.

PREDSJEDNIK:Dipl. in`. Veljko Dàkula

Preslika, strojopis, latinicaHR-DASB, Oblasno vije}e SOZS, kut. 1.

961992., svibanj 14. Beli Manastir Izvje{}e SUP-a Beli Manastir MUP-u RSK o pronalasku 9 ubijenih osoba na smetli{tu u Dardi

SUP – B. Manastir – {ifrirano –Broj: 03/ii-d-116/92 “dx”Dana 14. 05. 1992. godine.-

MUP – RSK – KNINU 15,00 sati u mestu Darda na smetli{tu pronadjeno je devet ubijenih ljudi. – Uvid

izvr{ila ekipa SUP-a B. Manastir s istra`nim sucem i javnim tuìocem.-

286



Utvrdjeno je da je ubijeno osam mu{karaca i jedna èna a po zavr{etku obdukcidentifikacije slijedi izve{taj.-

B.254 Radoj~i} ++++


971992., svibanj 17.Slunj Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o politi~kim sukobima u RSK

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINESlunj, 17. 5. 1992. godine

Izvr{ni odbor Srpske demokratske stranke Krajine na sjednici odrànoj 17. 5. 1992. gou Slunju zaklju~io je da se uloè maksimalni napori u cilju prevazilaènja sukoba u srpnarodu Republike Srpske Krajine radi uspostavljanja normalnog funkcionisanja vRepublike, a sve u cilju ja~anja odbrane Republike Srpske Krajine i prevazilaènja

postoje}ih nesporazuma.U tom smislu Srpska demokratska stranka Krajine predlaè Skup{tini Republike SrKrajine:

1. Da se hitno raspi{u izbori za poslanike Skup{tine Republike Srpske Krajinpredsjedni{tva Republike srpske Krajine i da se ve} na dana{njoj Skup{tini odredi prdatum odràvanja izbora.

Kako je Skup{tina Republike Srpske Krajine ve} ranije donijela Zakon o izboru poslu Skup{tinu Republike Srpske Krajine i izboru predsjednika Republike predlaèmo da tekst na dana{njoj Skup{tini verifikuje i odmah stupi na snagu.

Tako|er se predlaè da se verifikuje i usvoji i Zakon o izbornim jedinicama koji je ranije usvojen u Skup{tini Republike Srpske Krajine, s tim da se on po hitnom postudopuni za izborne jedinice u Srpskoj oblasti Isto~na Slavonija, Baranja i Zapadni Sremsrpskoj oblasti Zapadna Slavonija.

2. Da se do izbora predsjednika Republike Srpske Krajine izabere tro~lano PredsjednRepublike Srpske Krajine u koje bi u{li po jedan predstavnik iz sve tri oblasti.

3. Da sada{nja Vlada podnese izvje{taj o dosada{njem radu i da se postavi pitanje npovjerenja.

4. Da se hitno obustavi kampanja pojedinih ~lanova Vlade Republike Srpske Kraprotiv ~lanova Srpske demokratske stranke i ~lanova dosada{nje Vlade i da se ljudi, k

nezakonito smijenjeni vrate na svoja radna mjesta.

287

254 Branislav.



5. S obzirom da u oblasti Isto~na Slavonija, Baranja i Zapadni Srem funkcioni{e Obvije}e i Skup{tina, predlaè se da i na prostoru biv{e SAO Krajine omogu}e normalaovim organima.

PREDSJEDNIK IZVR[NOG ODBORA Bosni} MileM.P.255

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 40.

981992., svibanj 18. Knin Deklaracija Skup{tine RSK o trenutnim i budu}im ciljevima te odnosima s “obnovljenom Jugoslavijom” i susjednim dràvama

D E K L A R A C I J A sa sastanka redovne Skup{tine Republike Srpske Krajine u Kninu

18. maja 1992. godine256

Okupljeni na redovnom zasjedanju, mi poslanici ove Skup{tine koji zastupamo volju nasvih srpskih krajeva na{e Republike, razmatraju}i aktuelne probleme, imaju}i u vidu i i promjene do kojih je do{lo na tlu biv{e SFRJ, kao i me|unarodni poloàj i bezbjednRepublike, ostaju}i privrèni mirnom i pravednom rje{avanju jugoslovenske krize polaod prava svakog naroda na samoopredjeljenje, zaklju~ili smo da u ovoj Deklaraciji objsvoja gledi{ta o sada{njim i budu}im ciljevima Republike i njenim odnosima sa obnovl Jugoslavijom u susjednim dràvama.U tom smislu izjavljujemo:1. Srpski narod u Republici Srpska Krajina, izraàvaju}i po{tovanje `rtvama palimostvarivanje ideala slobode, samostalnosti i nezavisnosti, branit }e svim sredstvima stslobodu.2. Republika Srpska Krajina pozdravlja formiranje Savezne Republike Jugoslavije i u~sve da, zajedno sa srpskim narodom u drugim republikama, ostvari svoje pravo da povezani zajedni~kim interesima i ciljevima, nezavisno od sada{njih te{ko}a.

288

255 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine.256 Deklaracija je objavljena uSlu`benom glasniku RSK , br. 9/1992., str. 553-554., pod nazivom “Deklaracija opoliti~kim ciljevima Republike Srpske Krajine” s ne{to izmijenjenim tekstom.



3. Republika Srpska Krajina }e u tom smislu, nakon {to su na njenoj teritoriji prestali dapropisi Republike Hrvatske poslije izbijanja oruànog sukoba, o~uvati svoje obaveze i koje ima u odnosu na Jugoslaviju kojoj ostaje privrèna i od koje o~ekuje da ispunjava obkoje je preuzela u odnosu na Republiku Srpska Krajina, odnosno podru~je pod za{tUjedinjenih nacija u okviru mirovne operacije.4. Republika Srpska Krajina je, prihvataju}i koncept po dolasku snaga Ujedinjenih NacKrajinu, izrazila i svoje opredjeljenje da svoj unutra{nji razvoj i spoljne odnose razvosnovama ravnopravnosti naroda, parlamentarne demokratije, razvoja trì{ne privrepo{tovanja ljudskih prava i prava manjina, onako kako je to predvi|eno poveljom OUPariskom poveljom i Helsin{kim dokumentima.5. Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da nakon {to su propoku{aji neousta{kih vlasti pod okriljem HDZ da srpski narod li{i njegovih konstitutiprava, prihvati bilo ~ije predloge koji srpskom narodu u Krajini name}u manjinski po jer je on bio prinu|en da se tome suprostavi oru`jem da bi sa~uvao svoju samostalnRepublika Srpska Krajina se zato nada da }e se u budu}im pregovorima samo sa njlegitimnim predstavnicima, traìti rje{enja na osnovama principa Povelje OUN i Helsindokumenta na bazi ravnopravnosti i punog uvaàvanja legitimnih interesa srpskog naro6. Republika Srpska Krajina nije spremna da prihvati gotova rje{enja niti statuse koji bi jnezavisnosti i samostalnosti koje je ona stekla. Republika }e, me|utim, biti spremna daza to sazru uslovi, da povede pregovore o uslovima dobrog susjedstva i saradnjrepublikama na njenim granicama rukovo|eni sa sopstvenim, kao i te`njama evropsnaroda za integracijom interesa, ali i po{tovanja osobenosti svakog naroda, njihhistorijskih, politi~kih, kulturnih i drugih tradicija, prava i interesa.7. Republika Srpska Krajina nagla{ava svoj interes da Ujedinjene Nacije, ~im pre, u sklpreuzetim obavezama, okon~aju proces rasporeda mirovnih snaga kako u zoni pod za{tako i na drugim prostorima gdje ìvi srpsko stanovni{tvo kako ono nebi ostalo neza{ti jer srpski narod u ostalim podru~jima Krajine nebi mogao dozvoliti da njegovi sunarobudu izloèni proganjanju kao {to je to i danas slu~aj sa Srbima u Gorskom Kotaru.8. Republika Srpska Krajina stoga pozdravlja preporuku Savjeta bezbjednosti od 13. mada se nastave pregovori u cilju postizanja zadovoljavaju}eg rje{enja ovog problema. D

Republika }e biti prinu|ena da obustavi proces demobilizacije jedinica i povla~enja vopreme sa njene teritorije {to joj niko nebi mogao osporiti i zbog ranije preuzetih obavpogledu odbrane Republike za slu~aj bilo kakvih iznena|enja do kojih bi moglo do}i zrazvoja situacije u Jugoslaviji ili pak neprimjenjivanja ili nepo{tovanja dogovorme|unarodnih obaveza Jugoslavije i Ujedinjenih Nacija.9. Zbog sada{njeg stanja neizvjesnosti u vezi sa promjenama unutar Jugoslavije, posebnsituacije u Bosni i Hercegovini, te uticaja tih doga|anja na bezbjednost Krajine, RepubSrpska Krajina poziva sve svoje gra|ane koji su do sada radili u jedinicama jugoslovarmije da se vrate u Republiku i stave na raspolaganje nadle`nim organima. Ona tak

poziva i ostale gra|ane Republike da se vrate u zavi~aj i zajedno sa svojima podjeleneda}a i odbrane Republike, {to je i zakonska obaveza svih vojno sposobnih gra|Humanitarna i druga pomo} koju sada primaju izvan svoje Republike, bit }e usmjeprema mjestima povratka u sve slobodne gradove, sela i naselja Krajine.

289



Republika Srpska Krajina posebno poziva stru~njake da se stave na raspolaganje sop}inama radi pomo}i u pripremi projekata obnove koje je potrebno predstavitme|unarodnim organizacijama, prijateljskim dràvama i drugim zainteresovanimaspremnima da pomognu.

10. Republika Srpska Krajina poziva sve organe vlasti da uspostave red i poradfunkcionisanju sistema vlasti i pravne dràve, jer sada{nje stanje u pojedinim mjestimamo}i vi{e biti tolerisano.11. Pozivaju se tako|er svi legitimni predstavnici vlasti da prekinu praksu neodgovopojedinaca koji {ikaniraju nedu`no stanovni{tvo i da u zonama gdje su mirovne snpreuzele odgovornost za funkcionisanje lokalnih vlasti i bezbjednost gra|ana u potpunsara|uju komesarijata za izbjeglice i Me|unarodnog crvenog krsta.12. Republika poziva sve predsjednike op}ina da uspostave Urede poverenika za pr

izbjeglica, distribuciju pomo}i i kontakte sa predstavnicima pomenutih me|unarodnorganizacija.Op}inske vlasti du`ne su izvje{tavati Vladu i Skup{tinu o svim nepravilnostima u vprisustvom me|unarodnog faktora radi blagovremenog otklanjanja eventualnnesporazuma, jer budu}nost Republike zavisi i od na{e sposobnosti da prihvatimo prindobronamjernih, me|unarodnih faktora i razvijamo odnose razumjevanja.13. Republika Srpska Krajina èli da naglasi jo{ jednom da samo njeni legitimni predstamogu pregovarati sa me|unarodnim faktorima o pitanjima koja se ti~u interesa RepublOdgovornost Jugoslavije i njenih organa odnosi se samo na me|usobno preuzete obavezse, u ime Republike ne mogu u budu}e preuzimati eventualne nove obaveze, koje sebudu}nosti Krajine, bez prethodnih dogovora.14. Predstavnici lokalnih organa ne mogu preuzimati obaveze koje se ti~u me|unarodobaveza Republike, a pripadnost razli~itim politi~kim partijama ne bi trebalo da bude psukobljavanjima koja bi {kodila op{tim interesima Republike kao cjeline.15. Pozivaju se svi gra|ani i prijatelji Republike da svojim li~nim angaòvanjem uloè nau cilju ja~anja odbrambenih sposobnosti Krajine i o~uvanja njene nezavisnosti i steslobode.U Kninu, dana 18. maja 1992.SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIK

Mile Paspalj


290



991992., svibanj 18. Knin

Zapisnik 2. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Z A P I S N I K od 18. 05. 1992. godine, sa II. vanredne sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràDomu JNA u Kninu.PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Bogi} Stevo, Boàni} Bo{ko, Jovi} Du{an

Peura~a Vojin, Grabundìja Savan, Kneèvi} Milan, Vin~i} Svetozar,E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Veselinovi} Sergej, Rastovi} David, Hadì}

Mladen i Brnovi} Mitar.ODSUTNI: Dàkula Veljko, Bjegovi} \or|e, Marti} Milan, [panovi} Stojan, Vejzovi}Dobrosav i Ga}e{a Rade.

Sjednica je po~ela sa radom u 14,15 sati.Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Mr. Ze~evi} Zdravko.Za sjednicu je utvr|en slijede}i

D N E V N I R E D1. Razmatranje prijedloga za razrje{enje dosada{njih i imenovanje novih sudaca za

prekr{aje.2. Razmatranje prijedloga za razrje{enje dosada{njih odnosno imenovanje novihsudaca i sudaca porotnika Op{tinskog suda u Petrinji. Ad.1.

Na prijedlog ministra za pravosu|e i upravu [u{a Vojina, a nakon provedene raspradonesena je slijede}a

O D L U K A I. Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i dosada{nje Op{tinske s

prekr{aje:1. Vi{nju Antu{ Kova~i}ek,2. Ljiljanu Sladi},3. Ljubicu Ra{i}.II. Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da imenuje slijede}e Op{tinske su

prekr{aje:1. Ljubicu Ra{i}, dip. pravnik, koja ispunjava sve traène uslove i2. Bosiljku [trbac, dipl. pravnik u svojstvu pripravnika.

Ad.2.Na prijedlog Vojina [u{e, ministra za pravosu|e i upravu, a nakon provedene raspra

donesena je slijede}a

291



O D L U K A Za razrje{enje dosada{njih, odnosno imenovanje novih sudaca i sudaca porotnikOp{tinskom sudu u Petrinji

IPredlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i funkcije suce:1. Anu Ercegovac, dipl. pravnik predsjednika Suda, na vlastiti zahtijev.

2. Darko Lovri}, dipl. pravnik IIPredlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da za suca Op{tinskog suda u Pet

imenuje:1. Miku Devi}-Grgi~, dipl. pravnik, za predsjednika Suda2. Du{anku Bira~, dipl. pravnik.Predloèni kandidati ispunjavaju sve Zakonom predvi|ene uslove.IIIPredlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i slijede}e suce porotnike;1. Branku Dujni}, iz Petrinje – M. Gupca 45.2. Jandro Celi}, iz Peckog 22.3. \uro Cesarec, iz Petrinje – Carekova 43/1.4. Stjepana Vanca{a, iz Nebojana 134.5. Josipa Vanca{a, iz Farka{i}a 62.6. \uru Vrbanac, iz Petrinje – [trosmajerov trg 5/2.7. Stjepan [ivak, iz Bresta 26.8. Ivan Rado{, iz Bresta 71.9. Ranka Pe{kir, iz Petrinje – Kupska 13.10. Veljka Pavlica, iz Madàra bb.11. Stevo Pandì}, iz Slana 36.12. Huseina Ore{}anin, iz Mo{}enice – I. Ribara 20.13. Matu Karaturovi}, iz Stra{nika 59.14. Nikolu Kova~evi}, Me|ura~e 26,15. Milana Krnjai} iz Petrinje – Strosmajerov trg 20.16. Pavla Iskri}, iz Mo{}enice – Kupska bb.

17. Stjepana Horvata, iz Sibi}a bb.18. Slavka Gudi}, iz Novog Seli{ta 38.19. Danicu Jasi}, iz Mo{tanice 126.20. Branka Tomi}, iz Mo{}enice – B. Lisek 37.21. Branka Selakovi}, iz Gornje Pastu{e 24.22. Neboj{u Radosavi}, iz Trmu{njaka 4.23. Pero Radovanovi}, iz Gornje Ba~uge 26.24. Branka Paunovi}, iz Jo{avice 108.25. Milan Navala, iz Petrinje – A. Petra~i} bb.26. Branka Krasulja, iz Glinske Poljane 158.27. Petra Janjanina, iz Donje Mlinoge 51.28. Luku Janjanina, iz G. Ba~uge 104.29. Jovana Dodo{, iz Dod{a 30.

292



30. Janka Dragi}, iz Blinje 28.31. Viktora ]orkovi}, iz Petrinje – M. Kljai} 25.32. Janka Cviji}, iz Lu{~na 116.33. Stevu Cico, iz Petrinje – A. Petra~i}a 3.

IV Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da izabere suce porotnike:1. Danicu Jasi}, iz Mo{tanice 126.2. Stojana Novakovi}, iz D. Pastu{e 1.3. Neboj{u Radosovi} iz Trmu{njaka 4.4. Peru Radovanovi} iz G. Ba~uge bb.5. Nikolu Vu~kovi} iz Petrinje.6. Du{ana Jeki} iz Petrinje.7. Mom~ila Dunovi} iz Petrinje.

8. Zoru Vin~i} iz Petrinje.9. Milku Mari~i} iz Grabovca.10. Nikolu Kuki} iz Srpskog ûnti}a.Sjednica je zavr{ila sa radom u 14,45 sati.

P R E D S J E D N I K Mr. Ze~evi} Zdravko


1001992., svibanj 19. Knin Zapisnik 14. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKESRPSKA KRAJINA K N I NBroj: _____________Knin, 19. 05. 1992. godine.

Z A P I S N I K sa XIV. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 19. 05. 1992. godine na Tvr|Dom privrednika.Na sjednici prisustvuju:Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Dàkula Veljko, Bjegovi}Marti} Milan, Grabundìja Sava, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, Peura~a Vojin, [paStojan, Kneèvi} Milan, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an, Vejzovi} Dobrosav, Brnovi} Mitar

Sjednici jo{ prisustvuju:

293



Jasminka Mandi}, Milan Luki}, Jankovi} Zdravko, Bukarica Petar.Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati.Sjednicom predsjedava Mr. Ze~evi} Zdravko.Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.Zapisnik vodi Starevi} Du{an, sekretar Vlade RSK.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}iD N E V N I R E D1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Repub

Srpska Krajina (MUP, NO, VP).2. Verifikacija Zapisnika sa XI, XII, i XIII sjednice Vlade.3. Informacija sa sastanka odrànog dana 16. 05. 1992. godine sa predstavnicima Bosa

Krajine i zauzimanje stavova u vezi s tim.

4. Teritorijalno razgrani~enje op{tine Gra~ac (Teslingrad, Medak).5. Informacija o mogu}nosti adaptacije prostora za potrebe Vlade, te mogu}nosti smjeministarstva.

6. Imenovanja:a) Radne grupe za razgrani~enje op{tina,b) v.d. direktora Elektroprivrede Krajine, Knin,v) pomo}nika ministra za saobra}aj i veze.7. Usvajanje Odluke o funkcioniranju platnog prometa.8. Dono{enje Uredbe o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih m

u ministarstvima i posebnim organizacijama.9. Dono{enje Odluke o jedinstvenim cijenama strate{kih artikala.10. Dono{enje Odluke o statusu KPD-a u Glini i Staroj Gradi{ki.11. Razno:

a) pitanje uplate poreza i doprinosa u Budèt Republike Srpska Krajina,b) razmatranje zahtjeva Op{tine Pla{ki u vezi ustupanja mlinske opreme.

Ta~ka 1.Informaciju o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima podnio je ministar Odbrane

[panovi} Stojan, posebno je naglasio probleme koji su prisutni vezano sa snabdijevannafte i naftnih derivata, podru~ja Republike Srpska Krajina.

Nakon toga je otvorena rasprava u kojoj su u~estvovali ministri Bjegovi} \or|e, BoàBo{ko, Dàkula Veljko, Vejzovi} Dobrosav, te je odlu~eno da se poduzme niz konkremjera u cilju prevazilaènja nastalog stanja.Ta~ka 2.

Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je obrazloìo razloge zbog kojih se zapisnicnavedenih sjednica Vlade ne mogu dostaviti na verifikaciju.

Nakon provedene rasprave donesen je zaklju~ak da se na jednoj od narednih sjednica pripreme zapisnici i dostave na verifikaciju.

Ta~ka 3.Delegacija Vlade Republike Srpska Krajina je podnijela Informaciju sa sastankdelegacijom Skup{tine Autonomne regije Krajina iz Banja Luke.

294



Nakon iznesene Informacije, ona je jednoglasno prihva}ena i nalazi se u prilogu oZapisnika.Ta~ka 4.

Luki} Milorad, predsjednik Izvr{nog vije}a op{tine Gra~ac, podnio je informacgeografskom, geopoliti~kom i strate{kom zna~aju op{tine Gra~ac. Istakao je problemnastaju u funkcionisanju op{tine pripajanjem Teslingrada i Metka na referendumu opGra~ac. Istakao je i probleme vezane za rad Skup{tine op{tine Gra~ac.

U raspravi su sudjelovali predstavnici iz Medaka i upoznali prisutne sa problemimsvom podru~ju.

Na sjednici nisu bili prisutni predstavnici Teslingrada, a na probleme vezane uz to mjukazala je Jasminka Mandi}, predsjednica Skup{tine op{tine Gra~ac.

U raspravi su sudjelovali – Boàni} Bo{ko i [u{a Vojin.Nakon provedene rasprave jednoglasno je donijeta slijede}a

O D L U K A 1. Op{tina Gra~ac treba formirati u Teslingradu i Metku odre|ene slu`be kroz kojemogle zadovoljavati potrebe gra|ana tog podru~ja.

2. U Skup{tinu op{tine Gra~ac moraju biti kooptirani odbornici iz Teslingrada i Metostalih podru~ja koja su se pripojila Gra~acu iz op{tine Gospi}.

3. Medak i Teslingrad moraju na osnovu provedenog referenduma funkcionirati u okop{tine Gra~ac.

4. Rje{avanje nastalih problema Skup{tine op{tine Gra~ac, kao i reme}enje javnog mira, poku{ati rje{iti kroz institucije vlasti (Op{tinski Sud u Gra~acu).

Ta~ka 5.Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je podnio informaciju o mogu}nosti adaptacije prokoji bi mogli posluìti za potrebe smje{taja Vlade i Ministarstva. Od predloènih prosistakao je prednosti koje ima objekt stare Bolnice. U raspravi su jo{ sudjelovali miBjegovi} \or|e i [u{a Vojin te je nakon provedene rasprave donesena

O D L U K A Objekt stare Bolnice }e se preuzeti i u fazama preure|ivati za potrebe smje{taja Vla

Ministarstva.

Ta~ka 6.a) [u{a Vojin je obrazloìo predlog sastava radne grupe za razgrani~enje op{tina. U ra je u~estvovao Jovo Kablar koji je podrào ovaj prijedlog, nakon ~ega je odlu~eno da grupu sa~injavaju Ministar za pravosu|e, podpredsjednici Vlade, Predsjednici OblaVije}a te Predsjednik Op{tine u zavisnosti o kojoj op{tini }e se raspravljati.

b) Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} obrazlaè predlog da se za v.generalnog direktora JP “Elektroprivrede” Krajine imenuje Milivoj Kri~ka, dip. ing. Nprovedene rasprave jednoglasno je donijeta

O D L U K A

Milivoj Kri~ka dip. ing. iz Knina imenuje se za v.d. generalnog direktora “Elektroprivreda” Krajina. Funkciju }e po~eti obavljati dana 1. 06. 1992. godine do treba izvr{iti primopredaju sa dosada{njim v.d. direktorom, a do 1. 12. 92. }e se obredovni postupak imenovanje generalnog direktora.

295



v) Prijedlog za vr{ioca du`nosti pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze podnio je MiGrabundìja. Nakon podnesenog prijedloga jednoglasno je doneseno

R J E [ E N J Eza pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze imenuje se Miomir Crnogorac.

Ta~ka 7.Ministar financija Peura~a Vojin je upoznao prisutne sa problemima u funkcionisa

platnog prometa i istakao da }e se nastali problemi poku{ati rije{iti na sastanku svih dirSDK koji }e se odràti u Novom Beogradu. U raspravu su se uklju~ili direktor SDK Kru osnivanju koji je ukazao na goru}e probleme koji postoje pri normalnom funkcionisplatnog prometa i rada SDK u vezi s tim. Istakao je va`nosti dono{enja Zakona o SKrajine. Nakon sprovedene rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A K

Da SDK – filijala Novi Beograd i filijala SDK Novi Sad dostavi informaciju Vladi RepuSrpska Krajina o poslovanju svih korisnika sredstava po zavr{nim ra~unima za 1991. gu roku od 15 dana.Ta~ka 8.

Ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin obrazloìo je prijedlog uredbe nakon ~ega jednoglasno donijeta

O D L U K A Usvaja se uredba o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mje

Ministarstvima i posebnim organizacijama.Ta~ka 9.

Pomo}nik Ministra trgovine i turizma Bukarica Petar obrazloìo je potrebu da Vlada uvida u kretanju cijena na trì{tu. Istakao je konkretne predloge i predloìo uredbe kopotrebno donijeti u cilju formiranja jedinstvenih cijena strate{kih artikala. Nakon tdonesen je

Z A K L J U ^ A K Potrebno je donijeti:1. Uredbu o za{titnim cijenama poljoprivrednih proizvoda,2. Uredbu o izjedna~avanju cijena proizvoda koji su rezultat rada javnih preduze}a preduze}a koja se bave uslu`nim djelatnostima,3. Uredbu o limitiranju trgova~kih marì.

Ta~ka 10.Informaciju o sada{njem stanju zatvorskih objekata u Glini i Staroj Gradi{ci podnije

ministri [u{a Vojin i Jovi} dr. Du{an. Istakli su funkcionalnost pomenutih objekata za poministarstva Unutra{njih poslova i Ministarstva pravosu|a i uprave. Nakon provedrasprave donesena je

O D L U K A Zatvorske objekte u Glini i Staroj Gradi{ci treba vratiti u prvobitno stanje. VlaRepublike treba uputiti zahtjev Skup{tini op{tine Glina i Stara Gradi{ka za ustupobjekata za potrebe Republike Srpska Krajina.

296



Ta~ka 11.a) Rasprava o ovoj ta~ki dnevnog reda odlaè se za jednu od idu}ih sjednica V

Republike Srpska Krajina.b) Podpredsjednik Kablar Jovo je upoznao ~lanove Vlade o zahtjevu Op{tine Pla{

ustupanje Mlinske opreme iz Strmice.Nakon toga je jednoglasno donesenaO D L U K A

Oprema Mlinice u Strmici ustupa se na kori{tenje Op{tini Pla{ki.v) Ministar poljoprivrede Brnovi} Mitar izloìo je probleme koji su prisutni zbog emb

na uvoz traktora iz inostranstva.Upoznao je prisutne o narud`bi odre|ene koli~ine traktora u inostranstvu koji s

neophodni za normalno obavljanje teku}ih poljoprivrednih radova. U raspravi su sudjelMinistri Vin~i} i [u{a i istakli potrebe po{tivanja Saveznog zakonodavstva na pod

Republike Srpske Krajine. Da bi se prevazi{li nastali problemi oko nabave traktora zadse Ministar Brnovi} da pripremi konkretan prijedlog do slijede}e sjednice Vlade.Ministar rudarstva \or|e Bjegovi} predloìo je da se imenuje v.d. tehni~ki direktor

“Niskogradnja” te da se utvrdi sjedi{te JP. Nakon provedene rasprave donesena jeO D L U K A

1. Japundì} Simo iz Gra~aca imenuje se za v.d. tehni~kog direktora JP “Niskogradn2. Sjedi{te JP bit }e Strmica (prostorije biv{eg “Bis-a” sa izdvojenim pogonom u GraSjednica je zavr{ena u 13,30 ~asova.

PREDSJEDNIK VLADE:Mr. Zdravko Ze~evi}


1011992., svibanj 19. Iz izvje{}a policijskog nadzora CIVILPOL-a o progonu 180 Hrvata iz sela âkovci, Ceri} i Miklu{evci

NEOGRANIÊNUNPROFOR POLICIJSKI NADZOR POLOPS257 HITNO

Poslao.......................IZVJE[TAJ POLICIJSKOG NADZORA O DOGA\AJU

297

257 Policijska operacija.



MJESTO: ERDUT SEKTOR: ISTO^NI INCREP BR. 188/92IZVJE[TAVA: natporu~. J.258 DATUM: 19. 05. 92.

HERNHOLZ

KLASIFIKACIJA 1) PRIRODA DOGA\AJA: Progon1a) KRATKE POJEDINOSTI DOGA\AJA:(2) NEKOLIKO SELA/PODRU^JE: ISTO^NI SEKTOR (3) DOGA\AJ DATUM/VRIJEME: 19. 05. 92 / 23.00h

(4) UNCIVIPOL ISTRAGA (UMIJE[ANE OSOBE, PODUZETE AKCIJE)19. 05. 92 do 23.00 sata primljene su razli~ite informacije putem DO, [tab Isto~ni Sekproisti~u iz razli~itih pouzdanih izvora npr. gdin. THORNBERRY,259 uzimaju}i u obzir

planirani progon koji je u tijeku iz nekoliko mjesta u ju`nom dijelu Isto~nog Sektora, Rpodsektor, npr. sela CAKOVCI (8411), CERI] (6718), MIKLUSEVCI (8612), svobuhva}aju vi{e od 180 nesrpskih osoba. Natporu~nik KIOKO, C/O CIVPOL IstoSektor odmah je obavije{ten.Š...š Kioko, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, engleski, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 477.

1021992., svibanj 20. KninOdluka Vlade RSK da je zra~ni prostor iznad RSK u zra~nom prostoru Savezne Republike Jugoslavije i da Savezna uprava kontrole leta iz Beograda preuzme kontrolu letenja nad RSK, a Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Jugoslavije zastupa interese RSK ume|unarodnim odnosima

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKEBroj: 21/92-1Knin, 20.05.1992.

SAVEZNOM SEKRETARIJATU ZA SAOBRA]AJ I VEZEB E O G R A D

Predmet: Ure|enje vazdu{nog

prostora.-

298

258 Natporu~nik Jost.259 Cedric.



Vlada Republike Srpska Krajina je na jednoj od sednica pored ostalog donela slezaklju~ak:

1. Suspenduju se svi zakoni od Republike Hrvatske koji su u suprotnosti sa zakonRepublike Srpska Krajina i Ustavom Savezne Republike Jugoslavije,

2. Vazdu{ni prostor nad Republikom Srpskom Krajinom bi}e u sastavu Savezne Repu Jugoslavije i kontrolom letenja nad istim utvr|iva}e SUKL Beograd u saradnji sa AUdbina.

U tom smislu zahtevamo od Saveznog sekretarijata za saobra}aj i veze i SUKL Beoginsistiraju kod nadle`nih na preuzimanju kontrole letenja nad vazdu{nim prostorRepublike Srpska Krajina.

Ovla{}uje se Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Beograd da zastupa interese ReSrpske Krajine u me|unarodnim odnosima kao sastavnog dela Savezne Republike Jugosl

Predsjednik Vlade Republike

Srpske Krajine:Dostaviti: mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š1. Saveznoj upravi kontrole

letenja Beograd2. Saveznom inspektoratu za

vazdu{ni saobra}aj Beograd3. Privrednoj Komori Jugoslavije

Beograd4. Arhivi



Zapisnik 15. sjednice Vlade RSK


SRPSKA KRAJINA K N I NKnin, 26.260 05. 1992. godine

Z A P I S N I K sa XV. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 25. 05. 1992. godine u Dom

JNA u Kninu.Na sjednici prisustvuju:

299

260 Pogre{an datum.





4. Petar Bukarica, ~lan i5. Jovo Kablar, ~lan.

II Zadatak {taba je da prati kretanje snabdjevenosti i potro{nje kriti~nih artikli na trì{tda brine o snabdjevenosti, potro{nji i raspodjeli unutar Republike.III Republi~ki operativni {tab obavjestiti }e sve op{tine da su du`ne, na osnovu odluke da imenuju svoje {tabove, te da prate kretanje snabdjevenosti i potro{nje kriznih artikatrì{tu, te po potrebi obavje{tavaju Republi~ki {tab.Sjednica je zavr{ila u 19,00 ~asova.

PREDSJEDNIK:Mr. Zdravko Ze~evi}


1041992., svibanj 25. Iz izvje{}a o istra`nim radnjama CIVILPOL-a UNPROFOR-a o protjerivanju Hrvata iz Tovarnika

UNPROFOR INTERVJU INCREPCIVPOL 25. svibnja 1992. 2341 92Prilog 3C

Prevodilac: Dimitriesk, NikolaIme intervjuiranog: Kovacevic, Tomislav (Osoba br. 3) 09. 02. 1961.Uzrok: Progon iz sela Tovarnik

Zovem se Tomislav Kova~evi}. Moja adresa je Rade Kon~ara 12, Tovarnik. Ro|en sTovarniku. @ivim sam, od razvoda. Moja biv{a èna i k}er ìve u SID. Hrvat sam. Kad ju~er susreo UNPROFOR u Lipovcu i{ao sam u Hrvatsku zajedno sa ostalim hrvatseljacima u tom mini autobusu. Re~eno nam je da }emo biti razmijenjeni.Pitanje: Tko je to odlu~io?Odgovor: Ne znam. Tako su nam rekli trojica mu{karaca iz mini autobusa. Nisu spominijednu osobu niti vlast koja je donijela tu odluku. Tijekom no}i izme|u subote i nedjeSpavao sam u ku}i moje snahe (bratove ène) Ane Kova~evi}. Moj brat je ubijen tijdoga|aja u Tovarniku u listopadu pro{le godine. Prognani smo iz Tovarnika prije 10-14 da

ûli smo glasine o jo{ progona. To je razlog za{to radije provodim no}i u ku}i moje sn Ana ìvi sama sa svoje dvoje djece, tamo su iz istog razloga bili i Mitrovi} Marija sadjece. Ona je susjeda, koja je normalno ìvi u ku}i preko puta. Otprilike u 23.00 sata osmo u krevet. Oko 23.30 netko je udarao po ogradi i provalio u dvori{te. Upalio sam sv

301



i rekao svojoj snahi: Tamo su. Otvorio sam vrata i dvojica mu{karaca – nemaskirani – sBili su u uniformi borbenog tipa. Tamo je tako|er bio jedan mu{karac u civilnoj odje}i. Psu nas da li znamo gdje moramo i}i. Rekao sam, pretpostavljam. Upitao sam mu{karacivilnoj odje}i da li mi dozvoljava da pokupim prtljagu u mojoj ku}i. Pripremio sam se zbog glasina, ve} prije tjedan dana, kao i moja snaha. ôvjek u civilu otpratio me u mku}u i zatraìo je da izvadim sve stvari iz dèpa. Imao je automatsku pu{ku. Uzeo je novce, oko 2000 dinara i zatraìo da ostavim svoju osobnu iskaznicu na stolu, budu}i du Hrvatskoj ne}e trebati. Prepoznao sam ~ovjeka u civilu kao ~lana srpske Milicije, iakpoha|ao milicijsku {kolu. Njegovo ime je Dragan Sedli}. Mla|i je od mene, ali zajedno i{li u osnovnu {kolu u Tovarniku. Dozvoljeno mi je da ponesem svoju torbu. U njoj suneke osobne stvari. Zatraìo je da mu predam klju~eve od moje ku}e, {to sam i u~inio. sam ostavio svu imovinu, malu farmu, 3½ hektara zemlje, ~etiri koze, jednu svinju i gospodarstvo itd, TV prijemnike, pilu, ostale poljoprivredne strojeve. Ne o~ekujem da dobiti natrag. Siguran sam da ne}e puno toga ostati u slu~aju povratka pod za{tiUNPROFOR. Kada sam napustio ku}u vidio sam kako su po~eli plja~kati ku}u moga buzimali su traktor i ostalu imovinu, npr. video recorder. Bilo je mra~no i nisam moprepoznati osobe koje su to u~inile. Potvr|ujem da smo bili dovedeni u prazno skladiSamo djeca su dobila pokriva~ i jastuke. Dragan je jedan od mu{karaca koji nas je dovmini autobusa do mjesta gdje smo zaustavljeni. Znam da je ime voza~a Sini{a. To je njkrsno ime. Ne znam njegovo prezime. Dolazio je kod susjeda moga brata. Bili su iz mjebraka, za sad ne protjerani, koliko znam. Mu{karac u plavi~astoj uniformi je DraPromijenio je uniformu iz civilne u milicijsku kad nas je doveo u Lipovac u mini autoTre}i je imao traperice i ko`nu jaknu i sivu zimsku kapu na glavi. Imao je brkove. Nikaprije nisam vidio. U me|uvremenu zadràni smo u praznoj ku}i. Prozvan sam od mu{ku civilnoj odje}i koji je tako|er bio u mini autobusu. Udario me je u prsni ko{ i pao sampod. Tada me je udario drugi straàr. Re~eno mi je da je to na~in na koje su “Usta{e” tre“straàre”. Bio sam ispitivan i netko je u mene uperio oru`je. Zatvorio sam o~i u i{~ekida }u biti upucan, ali za~uo sam {apat “ne ~ini to” – djeca }e to ~uti. Pokazat }u kasnijeme|u prognanicima koji su ~uli da sam bio izudaran. Oni su mi rekli. Mogu re}i da je MMitrovi} u~inila tako. U Lipovcu rekao nam je Sini{a i mu{karac u civilnoj odje}i da biti ubijeni ako se vratimo u Tovarnik. Tamo za nas vi{e nema mjesta. Na mjestu kontroLipovcu vidio sam ~lana UNPROFOR-a kako razgovara sa mu{karcem u civilnoj odjenas je doveo u mini autobus. U toj situaciji mu{karac se predstavio kao ~lan policije.

sam ga kako uzima neku vrstu osobne iskaznice u cilju da opravda ovo, ali UNPROFOR-a nije vi{e obra}ao pa`nju.Kraj intervjua: 13:55Potpis: Potpis: Prevodilac(J. Herholz, Supt)Klisca, 25. svibanj 1992.Kova~evi} Tomislav

Izvornik, strojopis, engleski, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 477.

302




Zapisnik 16. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKE KRAJINEVLADA REPUBLIKE

SRPSKA KRAJINA K N I NKnin, 26. 05. 1992. god.

Z A P I S N I K sa 16. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine,odràne 26. 05. 1992. godine na Tvr|avi – Dom privrednika.

Na sjednici prisustvuju:Mr. Zdravko Ze~evi}, Kablar Jovo, Bjegovi} \or|e, Dàkula Veljko, Peura~a Vojin, [uVojin, Ga}e{a Rade, E}imovi} Du{an, Hadì} dr Mladen, Jovi} dr Du{an, Veselinovi} S[panovi} Stojan, Vin~i} Svetozar, Rastovi} David i Starevi} Du{an.Sjednici jo{ prisustvuju: Jankovi} Zdravko, Boì} Drago, Rastovi} Nikola i Korolija Veljko.Sjednici ne prisustvuju:Bogi} Stevo, Kneèvi} Milan i Veizovi} Dobroslav.Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati.Sjednicom presjedava Mr Zdravko Ze~evi}.Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

D N E V N I R E D:1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihovom refleksijom na RepuSrpsku Krajinu (MUP, NO, VP).2. Verifikacija zapisnika sa 11., 12., 13. i 14. sjednice Vlade.3. Dono{enje Odluke o zabrani sje~e trupaca.4. Dono{enje Nacrta Zakona Javnog preduze}a PTT Krajina.5. Dono{enje Uredbe o osnivanju sekretarijata Vlade.6. Usvajanje poslovnika o radu Vlade.7. Informacija o toku povratka izbjeglica u Zapadnu Slavoniju.8. Dono{enje rje{enja o imenovanju:

a) Upravnog odbora JP “Elektroprivreda” Krajine Knin.b) Imenovanje inspektora za energetiku i rudarstva.c) Komandanta i na~elnika [taba CZ RSK.d) Upravnog Odbora JP “Naftne industrije” Krajina.

9. Razno:a) Davanje suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji ministarstva trgovine i turizma,b) Informacija o funkcioniranju zdravstva

1. Osiguranje financijskih sredstava za teku}e poslovanje

303



2. Obnova Medicinskog centra Vukovar3. Regulisanje uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje

c) Dono{enje Odluke o kolektivnom osiguranju ~lanova Vlade,d) Razmatranje zahtjeva Hotelskog ugostiteljskog preduze}a “Dinara” iz Knina o pre

objekata Doma JNA Ugostiteljskom preduze}u,e) Pla}anje doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika,f) Informacija o putu Ministra energetike i rudarstva u Austriju,g) Dono{enje Odluke o namjeni napu{tenih vojnih i drugih stanova,h) Zahtjev za dono{enje Odluke o produènju pritvora,i) Dono{enje Odluke o formiranju Op{tinskih kriznih {tabova, j) Dono{enje Odluke o uvo|enju propusnica na aerodrom Krbava,k) Dono{enje Odluke o osloba|anju doprinosa na isplatu li~nih dohodaka Ministars

unutra{njih poslova RSK te Odluke o prenosu sredstava za teku}e poslovanje,l) Dono{enje Odluke o pla}anju zakupa poslovnih prostorija u Klubu privrednika

Tvr|avi,m) Dono{enje Odluka o podmirenju ra~una za sanaciju objekata Kluba privrednikTvr|avi,

n) Dono{enje Odluke o osnivanju sredstava za isplatu li~nih dohodaka prosvjetradnicima za april 1992. god,

nj) Informacija o za{titi vazdu{nog prostora,o) Informacija o smje{tajnim objektima za potrebe UNPROFOR-a,p) Razmatranje zahtjeva ministarstva informisanja i informativne agencije RSK

ustupanje poslovnog prostora u objektu stare Gimnazije,

r) Zahtjev Srpske Radio televizije za ustupanje radijske opreme.Ta~ka 1.U okviru Informacije o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima predsjednik Vlade

Zdravko Ze~evi} je upoznao prisutne sa stavovima sa sastanka koji je odràn u Banja Lpredstavnicima Autonomne regije Bosanska Krajina tako|er je upoznao prisutne bezbjednosnom situacijom na podru~ju op{tina Benkovac i Obrovac, te pogor{anja napodru~ju do kojeg je do{lo u~estalim provokacijama hrvatske vojske na aerodrom ZemU raspravi koja je otvorena po tom pitanju zaklju~eno je da se zauzmu odre|eni stratciljevi vezani za obranu aerodroma Zemunik.

Podpredsjednik Dàkula Veljko je predloìo da se rad Vlade {to vi{e prezentira javnostibi javnost imala ve}i uvid u sve probleme i pote{ko}e sa kojima se ova Vlada susre}e radu.Vi{e u~esnika u raspravi se osvrnulo i djelovanjem srpske demokratske stranke i u vezse ukazalo na odre|ene manjkavosti i mogu}nosti operativnijeg djelovanja stranke. Rprevazilaènja problema potrebno je predloìti da se rad u stranci profesionalizira te ddjeluje i radi na ujedinjavanju svih srpskih demokratskih stranaka. U raspravi o ovoj tesudjelovalo vi{e u~esnika me|u kojima dr Mladen Hadì}, Milan Marti}, Vojin [u{Veselinovi} Sergej. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K zaduùje se Veselinovi} Sergej da za idu}u sjednicu Vlade pripremi informaciju o radu demokratske stranke.

304



Ta~ka 2.U zapisniku od 27. i 28. 04. 1992. godine sa 11. sjednice Vlade Ministar Peura~a Voj

dao primjedbu na dio Zapisnika u Ad-8. koji se odnosi na razgrani~enje Op{tine VojKrnjak. Poslije toga je otvorena rasprava o problemima razgrani~enja op{tina u

razmje{taja mirovnih snaga. U raspravi su sudjelovali David Rastovi}, Peura~a VojinVojin a nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijelaO D L U K U

1. Da se uputi cirkularno pismo svim Skup{tinama op{tina i izvr{nim savjetima op{tteritorijalnom razgrani~enju.2. Op}ine formirane u toku oslobo|enja moraju se pridràvati rezultata provednreferenduma kojima su se pojedina mjesta izdvojila iz sastava jedne i istovremeno prikdrugoj op}ini.3. Dio op{tinskih slu`bi ve} prije postoje}ih op}ina moraju dislocirati na rubna op{ti

podru~ja odre|ene op{tinske organe ili formirati zajednice mjesnih zajednica.4. Da postoje}e op{tine moraju svoje skup{tine kooptirati ~lanove iz pripojenih mjezajednica.Ta~ka 3.

Podpredsjednik Dàkula Veljko je upoznao ~lanove Vlade sa problemima koji se suna terenu vezano za nekontrolisanu sje~u {ume. Da bi se sprije~ila nekontrolisana sje~a da nema planova sje~e, cjenika te pravilnika o sje~i te da se sprije~i java{luk nakon prorasprave donesena je slijede}a

O D L U K A 1. Zabranjuje se sje~a trupaca.Ta~ka 4.

Rasprava o nacrtu Zakona Javnog preduze}a PTT Krajina odlaè se za idu}u sjedVlade.Ta~ka 5.

Prijedlog Uredbe o osnivanju sekretarijata Vlade detaljno je obrazloìo sekretar StaDu{an. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A Usvaja se Uredba o osnivanju sekretarijata Vlade.Ta~ka 6.

Poslovnik o radu Vlade koji je dostavljen ~lanovima obrazloìo je sekretar Vlade. Nprovedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Usvaja se poslovnik o radu Vlade.Sekretar Vlade Starevi} Du{an je u okviru ove ta~ke dnevnog reda predloìo imenozamjenika sekretara Vlade. Nakon provedene rasprave doneseno je slijede}e

R J E [ E N J EPetrovi} Sreten iz Pola~e kod Benkovca imenuje se za zamjenika sekretara Vlade.

305





Ta~ka 9.a) Informaciju o problemima iz oblasti zdravstva na podru~ju Republike Srpska Krpodnio je Ministar dr Jovi} Du{an.Ukazao je na probleme snabdjevanja zdravstva. Zbog nedostatka kemikalija te goriva i o

neophodnih repromaterijala dovodi se u pitanje funkcionisanja hemodijalize, laboratori jo{ nekih dijelova zdravstvene za{tite. Ministar Jovi} zahtjeva da se osigura 25.000.000.dinara te smatra da bi se sa tim iznosom uspostavilo najelementarnije funkcioniszdravstva. Ministar financija Peura~a Vojin je izloìo da je za takav zahtjev potrespecificirati tro{kove i napraviti strukturu potreba za zdravstvo, te je predloìo da se naosiguraju sredstva za osobne dohotke i odràvanje teku}e likvidnosti a potom da se nspecifikacije potreba kompletan zahtjev razmotri na idu}oj sjednici Vlade. Nakon proverasprave donesena je slijede}a

O D L U K A Odobrava se Ministarstvu zdravlja i zdravstvenog osiguranja prenos sredstava u izno500.000.00 dinara za odràvanje teku}e likvidnosti u zdravstvu.b) Dr. Du{an Jovi} je upoznao ~lanove Vlade sa razgovorima koje je obavio u SIVMinistarstvu zdravlja Republike Srbije a vezano za obnovu Medicinskog centra u VukoUpoznao je tako|er sa iznosima sredstava koje bi Vlada Republike Srbije mogla da dobnovu MC. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Ministarstvo zdravlja i zdravstvenog osiguranja treba uputiti zahtjev Vladi Republike Srdodjelu financijskih sredstava za obnovu MC Vukovar.c) Ministarstvo zdravlja je suo~eno sa problemom vezanim za uplatu poreza i doprinobudèt RSK. O tome je Vladu upoznao Ministar dr. Du{an Jovi} te je nakon provedrasprave donesena

O D L U K A Nalaè se da se uplate svih doprinosa za zdravstveno osiguranje vr{i na ìro-rRepubli~kog zavoda za zdravstveno osiguranje Republike Srpske Krajine.Vezano za ovu ta~ku dnevnog reda Dàkula Veljko je upoznao ~lanove Vlade sa razgovkoje je vodio u me|unarodnom Crvenom krstu u @enevi sa ~lanom te organizacije Nebo

Dimitrijevi}em koji je obe}ao da bi me|unarodni Crveni krst u okviru humanitarne pommogao dati opremu za dvije bolnice.Nakon rasprave podnesenoj informaciji Vlada je zaduìla podpresjednika Dàkula VelMinistra dr Du{ana Jovi}a da uspostave kontakt sa Me|unarodnim Crvenim krstom i zatpomo} za kompletnu opremu za dvije bolnice.b) Ministar trgovine i turizma je upoznao ~lanove Vlade sa Pravilnikom o sistematiministarstva trgovine i turizma nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Usvaja se pravilnik o sistematizaciji Ministarstva trgovine i turizma.

c) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je upoznao ~lanove Vlade o potrebi kolektiosiguranja ~lanova Vlade. Vezano s tim predo~ena je tabela kolektivnog osiguranja radudruènom radu nakon provedene rasprave donesena je slijede}a

307



O D L U K A Usvaja se Odluka o kolektivnom osiguranju ~lanova Vlade RSK.d) Vladi je predo~en zahtjev Hotelsko ugostiteljskog preduze}a Knin “Dinara” Knustupanju sale Doma JNA ovom preduze}u.

Ministar Unutra{njih poslova Milan Marti} je izloìo da bi Dom JNA trebalo ustuMinistarstvu unutra{njih poslova i Vladi RSK budu}i bi u sklopu budu}e namjene zgsada{nje Komande JNA on idealno posluìo Ministarstvu i Vladi za njihove potrebe. Nprovedene rasprave donesena je

O D L U K A Ustupa se sala Doma JNA Ministarstvu unutra{njih poslova i Vladi RSK na kori{tenjee) Ministar za rad, bora~ka i socijalna pitanja upoznao je ~lanove Vlade sa problemima poreza i doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika na budèt RSK. Nkra}e rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K ANalaè se da se uplate svih doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, dje~ji doplnezaposlene vr{i privremeno na ìro ra~un budèta RSK.f) Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e upoznao je ~lanove Vlade o sastanku je zakazan u Be~u sa Vladom Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine vezanproblematiku iz djelokruga rada ovog Ministarstva.Vlada je po podnesenoj informaciji dala suglasnost da Ministar \or|e Bjegovi} u ime VlRSK otputuje na sastanak koji je zakazan u Be~u.g) Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} je upoznao ~lanove Vlade o tome da napu

vojne stanove bespravno useljavaju, kao i da vojna lica koja su dobila prekomandustanove koje su do sada koristili iznajmljuju. Da bi se sprije~ilo bespravno useljavaprotuzakonito iznajmljivanje praznih vojnih stanova u raspravi koja je vo|ena donesen j

Z A K L J U ^ A K Da se pristupi evidentiranju napu{tene i bespravno useljene vojne i ostale stanove i ku}Osniva se komisija u sastavu Boàni} Bo{ko, Kablar Jovo i Ga}e{a Rade koja }e rukgore navedenim poslovima.h) Ministarstvo unutra{njih poslova je upoznalo Vladu da zbog kadrovskih i drugih probima te{ko}a u provo|enju istra`nog postupka za lica kojima se odre|uje pritvor. Zbog to

Ministarstvo unutra{njih poslova predlaè da Vlada zauzme stanovi{te da se pritvor prsa 3 na 21 dan. Ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin je upozorio te ~lanove Vlade dproduènje pritvora sa 3 na 21 dan u suprotnosti sa Krivi~nim zakonom te da se Zakonmoè mijenjati Odlukom Vlade.i) Podpredsjednik Vlade je upoznao ~lanove Vlade sa potrebom osnivanja op{tinskih k{tabova, a {ta je detaljnije obrazloìo Ministar unutra{njih poslova, Milan Marti} nprovedene rasprave donesena je slijede}a

O D L U K A Kojom se nalaè svim skup{tinama i svim izvr{nim savetima op{tina RSK da form

op{tinske krizne {tabove.Op{tinske krizne {tabove sa~injavaju predsjednici op{tina, podpredsjednici op{predsjednici izvr{nih vije}a op{tina, te na~elnici odgovaraju}ih stru~nih slu`bi.

308



^lanovi kriznog {taba ne mogu napustiti teritoriju op{tine bez saglasnosti predsjednika VRepublike Srpska Krajina.Krizni {tabovi su du`ni izra|ivati dnevne izvje{taje i dostavljati ih najkasnije do 9,00narednog dana Republi~kom centru za obave{tavanje u Kninu.

j) Ministar Unutra{njih poslova je upoznao ~lanove Vlade da zbog poja~anog kretanja aerodromu Krbava potrebno uvesti propusnice nakon provedene rasprave donesenslijede}a

O D L U K A 1. Uvode se propusnice za pristup na aerodrom Krbava.2. Nadle`ni za izdavanje propusnice su u Sekretarijatu unutra{njih poslova Korenica.3. Uvode se akreditacije za novinare, prevodioce i voza~e.4. Za izdavanja akreditacija nadle`no je Ministarstvo za informisanje koje }e ih izdavaosnovu dobijene suglasnosti Supa odre|ene op}ine.k) Ministarstvo unutra{njih poslova zatraìlo je od Vlade da se oslobodi pla}anja doprna isplatu neto li~nih dohodaka za peti mjesec, nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Osloba|a se pla}anje doprinosa za isplatu li~nih dohodaka za peti mjesec 1992. godine, MRSK.Odobrava se Ministarstvu unutra{njih poslova RSK prenos sredstava u iznosu1.000.000.000,00 dinara za teku}e poslovanje.l) Predsjednik Vlade predo~io je ~lanovima Vlade Ugovor o zakupu poslovnih prostoklubu privrednika na Tvr|avi koji je sklopljen sa Muzejem Kninske krajine. Nakprovedene rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A K o pomirenju iznosa naknade koji je potreban isplatiti Muzeju Kninske krajine u mjese~iznosu od 173.880,00 dinara.m) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade o specifikaciji raprispjelih za sanaciju kluba Privrednika kojeg sada koristi Vlada Republike RSK. Nprovedene rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A K da se osiguraju sredstva u iznosu od 700.000,00 dinara za podmirenje ra~una za imaterijala i radova koji su izvedeni na sanaciji objekta Kluba Privrednika na Tvr|avi.n) Podpredsjednik Vlade je upoznao ~lanove Vlade sa zahtjevom Ministarstva prosvjeteobezbjede sredstva za isplatu li~nih dohodaka prosvjetnih radnika za april 1992. gouzimaju}i u obzir najniù cijenu rada od 16.000,00 dinara, nakon provedene rasprdonesena je

O D L U K A Odobrava se Ministarstvu prosvjete sredstva za isplatu neto li~nih dohodaka prosvjradnika RSK za april 1992. godine u visini najniè cijene rada od 16.000,00 dinara.nj) Podpredsjednik Boàni} Bo{ko izloìo je da je potrebno zatraìti informaciju za zavazdu{nog prostora RSK.U vezi izloènog donesen je

309



Z A K L J U ^ A K da se od Saveznog Sekretarijata za NO i Predsjedni{tva SFRJ zatraì informacija o zvazdu{nog prostora.o) Informacija o smje{tajnim objektima za potrebe UNPROFOR-a podnio

podpredsjednik Vlade RSK Jovo Kablar.Informacija je nakon provedene rasprave jednoglasno prihva}ena.p) Ministar informisanja E}imovi} Du{an zatraìo je od Vlade da donese Odluku o smjeMinistarstva informisanja i informativne agencije Iskra u prostorije stare Gimnazije. Mi je upoznao Vladu da na 1 spratu (ju`no krilo) nije zauzeto te da bi se u taj prostor msmjestiti informativna agencija i Ministarstvo za informisanje. Nakon provedene raspdonesena je

O D L U K A odobrava se Ministarstvu informisanja RSK poslovni prostor na prvom spratu (ju`no k

u zgradi stare Gimnazije.r) Zahtjev RSK direktor Srpske Radiotelevizije Krajine se obratio Vladi sa zahtjevom se ustupi radijska oprema koju koristi Omladinski radio Knin na trajno kori{tenje naprovedene rasprave donesena je

O D L U K A Radijska oprema (studijska i reìjska) koje je bila na privremenom kori{tenju u Omladinradio Kninu ustupa se i daje na trajno kori{tenje Javnom preduze}u “RadiotelevRepublike Srpske Krajine” sa sjedi{tem u Kninu.

Sjednica je zavr{ena sa radom u 14,00 sati.PREDSJEDNIK VLADE RSK:Mr. Ze~evi} Zdravko


1061992., svibanj 28. PetrinjaOstavka Milana Karapandè, na~elnika Stanice javne bezbjednosti Petrinja zbognemogu}nosti sprje~avanja povreda ljudskih prava, javnog reda i mira

MILAN KARAPAND@A Petrinja, Maùrani}eva 5a M.P.261

310

261 Prijemni pe~at: SO Petrinja, br. 0-96, 28. 5. 1992.



MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KNINSEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA

PREDMET: OSTAVKA NA RADNO MJESTO NAÊLNIKA SJB PetrinjaObzirom na teku}u problematiku iz oblasti kriminaliteta, javnog reda i mira te povr

ljudskih prava koji su evidentni na podru~ju Petrinje i {ire, te nemogu}nosti da se milicijmojim rukovodstvom s uspjehom nosi s navedenim problemima podnosim ostavku na ramjesto na~elnika SJB Petrinja.

U dosada{njem radu pored evidentnih rezultata, u ìvotnoj opasnosti radnika milicijod usta{a ve} od doma}ih izvr{ioca krivi~nih djela i prekr{aja nisam nai{ao na popoliti~ara op{tinske vlasti i pored maksimalnog li~nog zalaganja i iscrpljivanja.

Na vi{e radnih sastanaka na nivou regije ili {ire rad SJB Petrinja kritikovan je i dovedsumnju sposobnost da se problemi efikasno rje{e zanemaruju}i okruènja i uslove pod k

milicija radi i ìvi.Na pomolu je proturanje teze da je milicija iako malobrojnija snaga kriva za sva negadoga|anja na podru~ju Petrinje.

Kao vrhunac svih negativnih konotacija u posljednje vrijeme evidentna je pojava {iinformacija da sam se u toku rata bavio kriminalnim radnjama te da sada zloupotrebljasvoj poloàj na razne na~ine.

Bez obzira na napade na mene li~no ne mogu prihvatiti odgovornost za vandapona{anja mnogih pripadnika mojeg naroda kako pred samim sobom tako ni pred javnoa i moje psihi~ko i fizi~ko stanje u posljednjih nekoliko mjeseci je znatno naru{eno.

Odgovorno tvrdim da je u cilju efikasnijeg rada SJB potrebno izvr{iti kadrovsku prom jer su dosada{nji doga|aji pokazali da je to neophodno, tim vi{e {to do sada ni jednop{tinskih vlasti na teritoriji Banije i Korduna nije uputila toliko kritika na rad milicije k je to u~inila op{tinska vlast Petrinje.

Molim naslove da ljudski razmotre moju ostavku i uvaè je ako zbog ni~eg drugog abar u znak priznanja na do sada nesebi~no uloèn napor za slobodu srpskog naroda od06. 1991. godine do danas.

I dalje }u ostati u prvim borbenim redovima ali ne mogu biti na odgovornim du`nostiS po{tovanjem!Karapandà Mirko, Šv.r.š

U Petrinji, 28. 05. 1992.

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 6.

1071992., svibanj 28.Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

311



Z A P I S N I Ksa redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 28

1992. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 9,00. Sjednica }e se odràti u dru{tvenoj Sali muzi~ke {kole u ul. N. Vujasinovi}a bb u Oku~anima.Sjednici prisustvuju ~lanovi Oblasnog vije}a SO Zapadna Slavonija:1. Veljko Dàkula, predsjednik 2. Kuli} Mladen, potpredsjednik 3. Rado{evi} Savo, sekretar4. Graovac Milan, ~lan5. Bosanac Branko, ~lan6. Zagorac @ivko, ~lan7. Budi} Ljubi{a, ~lan8. Dèlajlija Branko, ~lan9. Dopu|a Nikola, ~lan

iIzvjestioci:

– Zrni} Milenko, izvjestioc– Pukovnik ûbri} Jovan, izvjestioc– Pukovnik Vujnovi} Gojko

Predloèni dnevni red:1. Verifikacija zapisnika, odluka i zaklju~aka sa sjednice od 11. i 14. 05. 1992. godin2. Informacija o dostignutom stepenu razvoja TO; Izvje{taj o politi~ko-bezbjedno

situaciji na podru~ju Zapadne SlavonijeIzvjestioci:a) Zrni} Milenko, sekretar SUP-aib) Pukovnik ûbri} Jovan, komandant [taba TO Zapadne Slavonije3. Usvajanje Pravilnika o sistematizaciji i programu rada po pojedinim sekretarijatim4. Imenovanja:a) ~lana Operativnog {taba dràvnog komiteta za saradnju sa UNPROFOROMb) {efa Biroa Srpske Oblasti Zapadne Slavonije u Beogradu

c) predstavnika Zapadne Slavonije u Birou Republike Srpska Krajina u Beogradu5. Razno.Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula je otvorio sjednicu, konstatiraju}i da m

po~eti sa radom i pro~itao je DNEVNI RED, a drug sekretar Savo Rado{evi} predlodopunu 4 ta~ke Imenovanje [taba za prihvat izbjeglica i za povratak srpskog narodZapadnu Slavoniju. Na kraju se usvaja dnevni red i prelazi se na prvu ta~ku dnevnog r

Ad 1.Drug sekretar Savo Rado{evi} je pro~itao zapisnik 262 od 11. 05. 1992. godine u kome se

imenuju kadrovi rada u svim oblastima Oblasnog vije}a SO Zapadne Slavonije i NaroSkup{tine.

312

262Vidi: Dok. br. 91.





3. rje{avanje razmje{taja, ishrane pripadnika TO poslije demobilizacije (njihove poroObezbjediti }e se za prelazni period od nekoliko dana, ali se mora na drugi na~in obezb jer se vojno ne moè, jer 5. korpus = 60.000 ljudi (socijalnih slu~ajeva, milicije)

4. organizacija tih ljudi koji se naseljavaju na te prostore (da ìve kao MZ)

5. zavo|enje Krajine u sva snabdjevanja naro~ito goriva, hrane (snabdjevaprodavaonica)6. {to ve}i kontakt sa narodom (da se ne {ire dezinformacije me|u narodom).Predsjednik je replicirao da se sva imovina, gorivo, prehrana ostavi od 5. KORPU

narodu i onima koji ostaju u Zapadnoj Slavoniji.– {to se ti~e kadrova u Sekretarijatu narodne obrane ne ostaje niko.– {to je sa na{im ljudima u Bosni? Moraju se svi javiti i evidentirati radi mobiliza

povratka teritoriju kojem oni pripadaju.U repliku se uklju~io i Na~elnik @arkovi} i Pukovnik Vujnovi}. Izne{eno je da se s

plja~ka, pali, odvozi ~amcima, kamionima. Predsjednik je skrenuo pa`nju na _____Krajnovi}a na podru~ju Pakraca koji plja~ka na podru~ju Pakraca srpske ku}e. Mora sepismo gospodinu Fi{eru da se onemogu}i drugoj strani da uni{tava srpska dobra. Iznijda je Zrni} u Komisiji zbog ratnog plijena. Komanda mjesta se ukida Naredbom od 31. mKapetan Kuli} je iznio da je Savezni sekretar duàn rje{iti sve {to je bitno za SekretPostoji jedan dio opreme koji je otu|en. @ivko Zagorac je iznio da dolazi u pitanje opstGrubi{nog Polja. Predsjednik predlaè da kamo266

Usvaja se sve {to je izne{eno. Ad 3.

Pregled programa rada po Sekretarijatima Oblasnog vije}a S.O. Zapadne Slavonije:1. Branko Bosanac – Oblasni Sekretarijat za op{tu upravu, usvaja se2. Dèlajlija Branko – Oblasni Sekretarijat za privredu i financije, usvaja se3. Graovac Milan – Oblasni Sekretarijat dru{tvene djelatnosti, usvaja se.Graovac Milan je predloìo da se osnuje srednja {kola na ovom podru~ju. Predlo

zdravstvena za{tita u Raji}u. Izgradnja medicinskog centra u Pakracu, a u ostalim mjestpostoje}im objektima. Mora se pokrenuti rad privrede i drugih zakonskih slu`bi.

4. Zagorac @ivko – Oblasni Sekretarijat za informacije i regionalnu saradnjuPrijedlog: Dobrivoje Cvjetojevi} da se oformi press slu`ba tj. slu`ba za upu}ivanje nov

na pravo mjesto. Dopuna Oblasno vije}e za regionalnu saradnju. Da se HITNO objedini

radia i televizije – SRPSKA TELEVIZIJA BANJA LUKA. Predsjednik se sloìo sa @iprijedlogom ali ima prijedlog da se osnuje bilten da se po{alje FI[ER-u, da se osujeti i ljaga sa srpskih boraca koju su nametnuli Hrvati svojom propagandom.

5. Savo Rado{evi} – za stru~nuOdluka o preimenovanju Biroa AO267 Zapadne Slavonije u Biro Ob.268 Zap.

Ad 4.a) [ipraga Vladimir – ~lan Operativnog {taba dràvnog komiteta za saradnju

UNPROFOROM

314

266 Re~enica u izvorniku nedovr{ena.267 Autonomne oblasti.268 Oblasti.



b)c) Ilija Sa{i} – Predstavnik Zapadne Slavonije u Birou Republike Srpska Krajin

Beogradud) Mileti} Milenko,

Rado{evi} Slobodan – Podravska SlatinaGaji} Milan – PakracOstoji} Milenko – Oku~aniKosanovi} Pavle – Grubi{no PoljeUskokovi} êdo – Sekretar Oblasnog crvenog krsta.Prijedlog druga predsjednika Limar êdo iz269

Izvornik, rukopis, latinicaHR-DASB, OV SOZS, kut. 1.

1081992., lipanj 1. Knin Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da zatraì od UNPROFOR-a da osigura prijevoz hrane, lijekova i humanitarne pomo}i u RSK jer su zbograta u BiH komunikacije u prekidu


SRPSKE KRAJINE K N I NBroj: 04-5-17/92.Knin, 1. 06. 1992. god.

DR@AVNOM KOMITETU ZA SARADNJU SA UNPROFOR-omB E O G R A D

PREDMET: Zahtjev Vlade RSK, dostavlja seZbog izuzetno te{ke situacije i ratnih doga|aja na teritoriji Bosne i Hercegovine do{

do potpunog prekida cestovnih saobra}aja i komunikacija preko tih podru~ja, {to je dodo toga da se ve} duè vrijeme ne vr{i doprema humanitarne pomo}i u robi, hralijekovima namjenjene stanovni{tvu Republike Srpske Krajine od strane raznih humanitorganizacija i dru{tva, kao i od strane organizacije Crvenog krsta.

Zbog re~enog, Vlada je zauzela stav da se od predstavnika UNPROFOR-a zatobezbe|enje, odnosno obezbjedi pratnja prilikom transporta humanitarne pomo}i RSKrobi, hrani i lijekovima, koju {alje Crveni krst, razne humanitarne i druge organiza

315

269 Re~enica u izvorniku nedovr{ena.



dru{tva, a sve kako bi ista stigla na teritorij Republike odnosno onome kome je ta ponamjenjena.

Napominjemo i to da je ovo potrebno iz razloga {to snabdjevanje jedinica UNPROFOa raspore|enih na podru~ju Republike tako|er ide istim pravcima i komunikacijama, da

preko teritorija Bosne i Hercegovine.Zbog svega toga, obra}amo vam se ovim zahtjevom o~ekuju}i da }e te poduzeti potradnje u tom pravcu.

PREDSJEDNIK VLADE RSK:M.P.270 Mr. Ze~evi} Zdravko, Šv.r.š


1091992., lipanj 2. Knin Zapisnik 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

REPUBLIKA SRPSKE KRAJINEVLADA REPUBLIKESRPSKE KRAJINE K N I N

Broj: 04-1-17/1-92.Knin, 02. 06. 1992. god.

Z A P I S N I K sa 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 02. 06. 1992. godine na Tvr

– Dom privrednika.Na sjednici prisutni:Mr. Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Marti} Milan, Vin~i} SvetGrabundìja Sava, Bjegovi} \or|e, Ga}e{a Rade, Peura~a Vojin, Ra|en Mirko, VeselinoSergej i Starevi} Du{an.Sjednici jo{ prisustvuju: Jankovi} Zdravko i @ivkovi} Milo{.Sjednici ne prisustvuju:Bogi} Stevo, E}imovi} Du{an, Dàkula Veljko, [u{a Bojan, Veizovi} Dobrosav, Dr. HMladen i Brnovi} Mitar, dr. Du{an Jovi}.Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati.

Sjednicom presjedava Mr Zdravko Ze~evi}.

316




Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

D n e v n i r e d:

1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RepubSrpska Krajina (MUP, NO, VP).2. Verifikacija zapisnika sa 16. sjednice Vlade RSK.3. Davanje saglasnosti:

a) Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za urbanistambeno-komunalne djelatnosti i gra|evinarstvo.

b) Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetirudarstva.4. Dono{enje Rje{enja o imenovanju:

a) Sekretara Ministarstva trgovine i turizma,b) Glavnog trì{nog inspektora RSK,c) Pomo}nika Ministra za unutra{nje poslove,d) Upravnog odbora JP “naftne industrije Krajine”.

5. Prjedlog za vanredno unapre|enje oficira.6. Dono{enje Odluke o preuzimanju objekata, opreme i robnih rezervi Savezne direkrobnih rezervi u vlasni{tvo RSK.7. Dono{enje Uredbe o visini, uslovima i na~inu isplate naknada materijalnih tro{kzaposlenih u dràvnim organima.8. Razno:

a) Dono{enje Odluke o imenovanju lica za raspolaganje sredstvima ìro-ra~una BuRSK,b) Razmatranje zahtjeva Trio Obraovac za pla}anje rada izrade maskirne uniforme,c) Razmatranje zahtjeva Sindikata RSK za zavr{etak nastave u {koli,d) Razmatranje zahtjeva op{tine Obrovac za dopunska sredstva, j) Razmatranje zahtjeva JP “Krajina putevi” za pozajmicu u iznosu od 2.000.000. dinf) Razmatranje problematike telefonskih veza sa op{tinama u Krajini,g) Razmatranje zahtjeva Centar za Socijalni rad za dodjelu nov~ane pomo}i za

dohotke,h) Razmatranje zahtjeva RTV Srpske Krajine za dodjelu sredstava za osobne dohotk

Ta~ka 1.Informaciju o aktuelno vojno-politi~kim zbivanjima podnio je Ministar unutra{njih posMilan Marti}. Upoznao je ~lanove Vlade sa problemima koji su nastali presjecanvazdu{nog i cestovnog saobra}aja prema Republici Srbiji.

Ukazao je potrebu da se {to hitnije uspostavi koridor, a u tom pravcu je potrebno ispmogu}nost da UNPROFOR pomogne oko uspostavljanja istog.

Vezano za za{titne snage UN koje se raspore|uju na teritoriji Srpske Krajine javljproblem teritorija RSK izvan katastarskih granica op{tina koje su obuhva}ene planom zte je potrebno u daljnim dogovorima s UNPROFOR-om nastojati da se i ta podru~ja stpod za{titom snaga UN. Vezano za formiranje kriznih {tabova u op{tinama potrebnzatraìti od op{tina povratnu informaciju o formiranju i sastavu kriznih {tabova te redovslanju izvje{taja o situaciji na podru~ju op{tina. Ministar je u tom smislu istakao po

317



osnivanja kurirske slu`be koja bi se mogla osnovati pri ministarstvu. U raspravu o ovojdnevnog reda uklju~io se Ministar energetike i rudarstva i ukazao na te{ku energesituaciju na podru~ju Republike. Upoznao je ~lanove Vlade sa postoje}im elektroenergkapacitetima u Hidroelektranama Obrovac, Manojlovac, Golubi} te s obzirom na postokapacitete moè se do}i u jo{ teù situaciju. Da bi se ova situacija u dogledno vrijeme {toprevladala istaknuto je da je potrebno da se sagledaju svi energetski kapaciteti, da se osposobljavanju i najmanjih elektrana koje bi mogle proizvoditi elektri~nu energiju. Mi je tako|er iznio da se po~ela provoditi redukcija elektri~ne energije na podru~ju Republike s tim da bi se mogli nesmetano snabdjevati potro{a~i ~iji je rad vezan za noropskrbu stanovni{tva kao {to su npr. vodovod i pekare.

Ministar Bjegovi} je govorio i o mogu}nostima eksploatacije nafte na podru~jupostoje}ih nalazi{ta u \eletovcima, Mirkovcima i Jankovcima. Potrebno je napravnajnu`nije popravke na crpnim postrojenjima i staviti ih u funkciju. Tako|er je potrebvidjeti mogu}nosti uvoza povezivanjem sa uvozno-izvoznim firmama.

Ministar Bjegovi} je upoznao ~lanove Vlade sa investicionim radovima na dalekoLapac – Udbina te problemima vezanim za nabavu materijala prekidom koridora prSrbiji te embargom UN.Ta~ka 2.U ta~ki 7. zaklju~ak treba da glasi: “da se plan Sairusa Vensa modificira budu}i dapitanju...”Nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijela Odluku o usvajanju zapisnika sjednice Vlade RSK odràne dana 26. 05. 1992. godine u Kninu.Ta~ka 3.a) Ministar za urbanizam i gra|evinarstvo izloìo je pravilnik o organizaciji i sistematizradnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam stambeno-komunalne djelatnosti gra|evinarstvo. U Ministarstvu je predvidio tri organizacione jedinice i to: resor za urbani prostorno planiranje, resor za stambeno-komunalne poslove i gra|evinsko zemlji{te i za gra|evinarstvo. Napomenuo je da najmanji broj radnih mjesta bez kojih Ministarstvo moglo obavljati poslove iz svog djelokruga je 12, sa 29 izvr{ioca. U Ministarstvneophodno da se imenuju tri pomo}nika Ministra i to po jedan zaduèn za svaki resorpravilniku su detaljno razra|eni poslovi po resorima broj izvr{ioca te uslovi za obavlodre|nih poslova. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Usvaja se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za urbanstambeno-komunalne djelatnosti i gra|evinarstvo.b) Ministar energetike i rudarstva obrazloìo je vladi Pravilnik o organizaciji i sistematradnih mjesta u Ministarstvu energetike i rudarstva. Osvrnuo se na organizaciju rada dresora kao osnovnih organizacionih jedinica. U pravilniku je predvi|eno da u Ministarspostoji pomo}nik ministra te dva pomo}nika po resorima. Pravilniku je predvi|en najmbroj zaposlenih radnika neophodnih za normalno odvijanje rada Ministarstva. Nakprovedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Usvaja se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energerudarstva.

318



Ta~ka 4.a) Ministar za trgovinu i turizam obrazloìo je predlog postavljanja sekretara ministatrgovine i turizma. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Za sekretara ministarstva trgovine i turizma postavlja se Eklemovi} Milutin dipl. pravnDalja.b) Ministar Vin~i} Svetozar obrazloìo je predlog Odluke o postavljenju glasnog trìinspektora RSK. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Za glavnog trì{nog inspektora RSK postavlja se Luki} Milan dipl. oec. iz Knina.c) Ministar Unutra{njih poslova Marti} Milan obrazloìo je predlog imenovanja pomo}ministra za Javnu bezbednost. Nakon provedene rasprave donesena je jednoglasno

O D L U K A Pomo}nik Ministra za Unutra{nje poslove zaduèn za javnu bezbednost imenuje se PavNeboj{a iz Knina.d) Ministar energetike i rudarstva je predloìo ~lanove Upravnog odbora JP “Naindustrije Krajine”. U raspravi i predlaganju ~lanova Upravnog odbora su sudjelovMinistri Vin~i} i Grabundìja te je nakon toga jednoglasno donesena

O D L U K A O imenovanju ~lanova upravnog odbora JP “Naftne industrije Krajine” u sastavu:1. Savan Grabundìja, predsjednik, iz Dvora na Uni,

2. \or|e Bjegovi}, dipl. ing. iz Knina, ~lan3. Bukarica Petar, iz Knina, ~lan4. Vu~enovi} Jovan, dipl. oec. iz Erduta, ~lan5. Borojevi} Rade, dipl. ing. iz Beograda, ~lan6. \ukovi} \or|e, dipl. oec. iz Vukovara, ~lan7. Petrovi} \uro, dipl. ing. iz Krnjaka, ~lan8. Baji} \uro, iz Mirkovaca, ~lan9. Kuzmanovi} @eljko, dipl. oec. iz Beograda, ~lan10. Radakovi} Nikola, dipl. ing. iz Borova, ~lan11. @igi} Vaso, dipl. oec. iz Belog Manastira, ~lanTa~ka 5.Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} je predloìo Vladi da se pukovnik [panovi} Si pukovnik Borisav \uki} vanredno unaprede. Nakon provedene rasprave Vlada jednoglasno donijela

O D L U K Ukojom se upu}uje prijedlog za vanredno unapre|enje pukovnika [panovi} Stojana u general-majora i pukovnika \uki} Borisav u ~in general-majora.

Ta~ka 6.Ministar Vin~i} Svetozar je predloìo Vladi da se donese odluka kojom bi se objekti, opi roba na teritoriju RSK dosada{nje vlasni{tvo savezne direkcije robnih rezervi preu

319



vlasni{tvo RSK te prenijela na raspolaganje, upravljanje i nadzor republi~koj direkciji rezervi. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A o preuzimanju objekata, opreme i robnih rezervi dosada{nje vlasni{tvo savezne direkrobne rezerve u vlasni{tvo RSK.Ta~ka 7.Ministar financija Peura~a Vojin izloìo je Uredbu o visini, uslovima i na~inu isplate nakmaterijalnih tro{kova zaposlenih u dràvnim organima. Po predvi|enim kriterijima predda dnevnica za slu`beno putovanje za 6 mjeseci iznosi 4.000,00 dinara, a naknada za odvìvot od porodice 40.000,00 dinara za provedene dane odvojenog ìvota od porodice. Naprovedene rasprave donesena je

O D L U K A

usvaja se Uredba o visini, uslovima i na~inu isplate naknada materijalnih tro{kova zapou dràvnim organima. Uredba }e se objaviti u Slu`benom glasniku a predstavlja sastavnovog zapisnika. Usvajaju se iznosi naknade za slu`beno putovanje te naknada tro{koodvojeni ìvot.Ta~ka 8.a) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar predloìo je da se imenuje lice za raspolagsredstvima na ìro-ra~unu RSK. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a

O D L U K A Za raspolaganje sredstvima na naprijed navedenim ìro-ra~unima i to: Budèta RSK 60815-630-336 i Organa uprave broj 60815-637-9368 Zdravko Ze~evi}, predsjednik VRSK, Jovan Kablar, podpredsjednik Vlade RSK, \or|e Bjegovi} Ministar u Vladi RSMilan Marti} Ministar u Vladi RSK, Vojin Peura~a Ministar u Vladi RSK i Anka BojaniBudèta RSK.b) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove sa zahtjevom TRIO Obrovacplati rad i izrada maskirnih uniformi u visini od 3.000.000,00 dinara. Veselinovi} Sergizloìo te{ku materijalnu situaciju ove radne organizacije a pored ostalih problema istakda radnicima nisu ispla}eni osobni dohoci. Kako su maskirne uniforme bile izra|ene za MKrajine to je Vlada donijela zaklju~ak da = 3.000.000,00 dinara isplati MUP radorganizaciji TRIO Obrovac.c) Informaciju o prijedlogu sindikata RSK za zavr{etak nastave u {kolama podnipodpredsjednik Jovo Kablar. Sindikat predlaè da zbog nesta{ice goriva i ostalih objektte{ko}a kod izvo|enja nastave {kolska godina zavr{i do kraja ove sedmice. U raspravi po tom pitanju otvorena do{lo se do zaklju~ka da je neophodno obaviti konsultacijministarstvom prosvjete i upoznati ga sa ovim prijedlogom budu}i da ministar Kneèviprisutan dana{njoj sjednici. Odluka o ovoj ta~ki dnevnog reda odlaè se do idu}e sjednd) Veselinovi} Sergej je upoznao ~lanove Vlade sa te{kom materijalnom situaccjelokupnog stanovni{tva na podru~ju op}ine Obrovac.Govorio je o te{kom stanju privrede, iznio broj~ane pokazatelje mobilisanih na podrop}ine te zatraìo od Vlade iznos od 10.000.000,00 dinara kao akontaciju dijela dopunsredstava. U raspravi koja je potom otvorena istaknuto je da je potrebno utvrditi jedinstkriterij za dodjelu dopunskih sredstava za sve op{tine. Nakon toga donesena je

320



O D L U K A O davanju 3.000.000,00 dinara op{tini Obrovac kao dio dopunskih sredstava koji }edono{enjem jedinstvenih kriterija dodjela dopunskih sredstava svim op{tinama u kona~obra~unu odbiti od iznosa koji bude dodjeljen op{tini Obrovac.

j) Ministar Grabundìja Savan je predloìjo Vladi zahtjev Javnog preduze}a “Krajina puza pozajmicu u iznosu od 2.000.000,00 dinara za isplatu osobnih dohodaka. Nakprovedene rasprave donesena je

O D L U K A Da se JP “Krajina putevi” dade kao pozajmica uz akceptni nalog iznos od 2.000.00dinara.f) Podpredsjednik Vlade Kablar Jovo je govorio o problemima komuniciranja sa ostop{tinama na podru~ju Krajine. Posebno je te{ko uspostavljanje telefonskih veza. Nrasprave koja je vo|ena o tom pitanju donesen je sljede}i

Z A K L J U ^ A K Da se u dogovoru sa PTT uspostavi direktna telefonska linija sa svim op{tinama na podKrajine Beogradskom ili Banjalu~kom linijom te da se od PTT zatraì povratna informu roku od osam dana.g) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade sa zahtjevom Centsocijalni rad iz Knina za dodjelu nov~ane pomo}i za isplatu li~nih dohodaka te je nsprovedene rasprave donesena

O D L U K A

Centru za socijalni rad iz Knina daje se iznos od 355.300,00 dinara za isplatu li~dohodaka.h) Direktor RTV Srpske Krajine Branko Marjanovi} obrazloìo je Vladi da u nedostsredstava i materijalne situacije u kojoj se nalazi Radio Knin potrebno osigurati sredstli~ne dohotke.Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Kojom se RTV Srpske Krajine dodjeljuju sredstva u iznosu od 1.200.000,00 dinara za isli~nih dohodaka.Sjednica je zavr{ena u 12,30 sati.

PREDSJEDNIK VLADE RSK:Mr. Zdravko Ze~evi}


321



1101992., lipanj 2.Glina

Izvje{}e o radu Ratnog predsjedni{tva i SO Glina od 1990. do 1992.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE GLINA P r e d s j e d n i k Glina, 2. VI. 1992. godine

I Z V J E [ T A Jo radu Skup{tine op{tine Glina i Ratnog predsjedni{tva

Skup{tine op{tine GlinaGospodo poslanici, dozvolite mi da dam svoje samo osnovno mi{ljenje, kad je u pit

pismeno saop{tavanje Parlamentu svih postupaka i dogadjanja, kao i izvr{enje planiposlova, te politi~ka teìna svakog trenutka koja je naj~e{}e diktirala spontano odredjivusmjeravanje politi~kih odluka na nivou povjerene uloge Ratnog predsjedni{tva.

Upozoravam i podsje}am Skup{tinu da je vrijeme u kojem sam vr{io funkpredsjednika, ne samo specifi~no, ve} tragi~no i kompleksno u dijelu politi~ke teìne sbojama politi~kog i medijskog rata, kad se na svim nivoima kr{e ustavne i zakonske odkad se Op{tina nalazi izvan funkcionisanja svih sistema vlasti, i kad se priprema za od

srpskog naroda od najtragi~nijeg usta{kog programa, u ~ijim rukama je koncentrisanvlast, zatim u vrijeme te{kog oruànog rata, sa takovim specifi~nostima sukoba kdosada{njoj istoriji nije poznat, u vremenu kad pucaju i zamiru svi ìvotni i privredni tosa dotada{njom Republikom Hrvatskom kao i kompletna preorjentacija i usmjeravanjRepubliku Srbiju, gdje je trebalo savladati, ne samo veliku prostornu udaljenost, ve} druge specifi~nosti koje karakteri{u Republiku Srbiju u odnosu na dotada{nju RepuHrvatsku.

Smatram da ovaj Izvje{taj ne moè do~arati svaki trenutak i njegovu patolo{ku teìnbi se mogla shvatiti ispravnost postupaka i odluka koje sam li~no donio ili uz odlumi{ljenje Ratnog predsjedni{tva. Zato sam unapred svjestan da je “Izvje{taj” u kazivanju, ograni~enih mogu}nosti prenosa stvarnog stanja, pa se ne mogu ljutiti naeventualne kritike koje mogu proiste}i iz takvog saop{tenja.

Zbog gore navedenih razmi{ljanja, smatram da je izno{enje golih ~injenica dovoljnoocijeni opse`nost poslova koji su svakodnevno pritiskali da se moraju rje{avati bez odla jer bi ina~e doveli do raspada sistema odbrane i sigurne tragedije za srpski narod.

Kod preuzimanja funkcije predsjednika, preuzeta je i velika politi~ka teìna, kojdiktirana stanjem bezvla{}a u prethodnom periodu kroz osam mjeseci kad su sistemi vlafunkcionisali. Od samog po~etka bio sam svjestan snage usta{kog pokreta u Hrvatskojgranica Jugoslavije, programa usta{kog pokreta u Hrvatskoj i van granica Jugosl

programa Vatikana i germanskog bloka i angaòvanost posljednjeg atoma skoro svaHrvata za definitivno uni{tenje pravoslavlja i Pravoslavnih Srba. Trenutak je zahtjevao vdiplomatiju. Koliko sam u tom uspio sa svojim timom i ovim Parlamentom ostajeprocjenu.

322



Moj prvi nastup poslije izbora, u pozdravnom dijelu, nije bio diplomatski i ne mislim je bio kvalitetno sadràjan u dijelu politi~ke elokvencije, ali je imao jednu drugu vrijedDao je javno i otvoreno moju ~vrstu i jasnu opredjeljenost u borbi za srpski narod, a pmilitantne usta{ko-fa{isti~ke politike Hrvatske Vlade i Hrvatskog Sabora. On je samo u

brzi izlazak iz rukavica hrvatskog bloka sa svojim jasnim opredjeljenjima i programomsna`niju, brù i agresivniju i ekonomsku i politi~ku bitku hrvatske vlasti za totalno uni{srpskog naroda na glinskim prostorima. Samo da Vas podsjetim uloge Emila Mad`najve}eg usta{kog bojovnika na glinskim prostorima ve} od prvog dana preuzimanj“Prehrana”, koja je trebala postati plijen Republi~kog fonda za privredni razvoj RepuHrvatske. Ista sudbina je ~ekala Pamu~nu predionu, Plivu, @eljezaru itd.

13. maj je zapam}en u Glini po Komemoraciji na Spomen kosturnici Glinskog groblji po maratonskom duelu sa Degoricijom,271 te susretom sa Falerom272 i Brodarcem273 upredsjedni~koj kancelariji, kao i konkretnim dogovorom u vezi “Prehrane”, uz svu pona{eg ispravnog postupka, sa strane ministra Gaìja.274

Podsje}am na dogadjaje na “Plitvicama” i na{u vanrednu sjednicu Skup{tine u 23,0031. III. 1991. godine i Odluke koje smo tada bili prisiljeni da donesemo:“o otcjepljenju od Republike Hrvatske i prisajedinjenoj SAO Krajini,o otcjepljenju milicije iz sastava MUP-a Hrvatske i prisajedinjenju MUP-u Krajine iOdluka o otcjepljenu {ume iz sistema “[ume Hrvatske” i prisajedinjenju “[umam

Krajine”.Istovremeno podsje}am na javne demante na HTV-u o neprihvatanju Odluka Skup{t

op{tine Glina od strane RO “Prehrana” i njenog direktora Emila Madàra. Javni demani{ao i sa strane direktora MC Glina, ~iji je osniva~ Skup{tina dr. Mome Mom~ilov

njegovog uèg stru~nog kolegija; dr. Steve Trivanovi}a, dr. Pere Tomi}a, dr. Mirjane Pedr. Marije Gavran, i dr. Djure [terka najve}eg usta{e na glinskim prostorima, koji je bio gprotagonista i idejni vodja svim navedenim kolegama. Obavijest je i{la i za kol“[umarija” Gline i njenog direktora ing. Branka Ljubi~i}a, koji je to javno demantovao ovim Parlamentom. Njegova opredjeljenost kasnije se ipak potvrdila u spre~avorganiziranja referenduma srpskog naroda za Krajinu i Jugoslaviju u zgradi “[umarisvesrdnog organiziranja referenduma za Republiku Hrvatsku odnosno za hrvatski zajedno sa tada{njim predsjednikom Suda Brankom Coklinom u zgradi Suda.

Kako je hrvatska vlada intenzivno radila na formiranju svoje oruàne sile i ilegalnlegalnim naoruàvanjem usta{kih formacija, mi smo na jednoj od redovnih skup{tina oV. 1991. godine donijeli odluku o aktivnijem organizovanju odbrane od eventualne ustagresije i formiranju dobrovolja~kih naoruànih odreda, organizovanju Op{tinskog {tdono{enja Plana odbrane. Prije tih odluka inicirao sam i organizovao jo{ u IV. mjesecusastanak svih predsjednika SO i IV-a Banije i Korduna u Glini gdje je osnovna temasigurnosno-bezbjednosna situacija na na{im prostorima Banije i Korduna u kontetrenutne politi~ke situacije, kao i njene projekcije. Druga tema razgovora bila je privrsuradnja i mogu}nost njenog povezivanja. Od tada smo se jednom nedjeljno nastavili sasdo po~etka oruànih sukoba sa usta{kim snagama, ali stalno u drugom op{tinskom sre

323

271

Slavko.272 Pogre{no, rije~ je o Stjepanu Palleru, na~elniku PU Sisak.273 \uro.274 Ivica.



Moram iznijeti ~injenicu da smo u toku V. i VI. mjeseca imali stalno jedinstven zaklju~svim tim sastancima, da, ako dodje do agresije na prostore bilo koje op{tine, sve druge omoraju u roku od 24 ~asa destabilizirati hrvatsku vlast na svojim prostorima. Do toga, znate, nije do{lo sinhrono. Izuzev Gline i Dvora na Uni sve druge op{tine su izostale dogovorene aktivnosti. Kordun se nije pokrenuo u sistemu odbrane ni 2-2,5 mjeseca kas

Da se ponovno vratim na period prividnog mira u IV. i V. mjesecu kao i dijelom mjeseca, period kad se ispoljavanju izuzetne vojne pripreme hrvatskog stanovni{tvaorganizaciju snaga MUP-a Hrvatske, pove}avaju}i te snage nekoliko stotina i hiljada puotvaranje novih postaja i naoruàvanjem automatskim vatrenim oru`jem tih punktovapu{komitraljeza.

Istjerivanjem Srba iz milicije i primanjem najmilitantnijih mladih Hrvata na obuku i slna odredi{ta, kao i naoruàvanje svakog hrvatskog doma}instva uz asistenciju organa mU tom segmentu osvjeàvam samo jedan eklatantan trenutak koji govori za veliko boganeprijateljskih elemenata i {irok kolorit snaga, koje je Tudjman275 izorganizirao i sa kojima je

dejstvovao u na{oj sredini i sa kojima se trebalo i treba boriti.Slu~aj ubijstva mladog Karaice iz Velikog Gradca i sahrana, na kojoj sam drào govor je bila organizovana prva po~asna paljba od strane na{e milicije SAO Krajine. Bez obobezbedjenje i zabranu snimanja, izuzev kamere Miljka Radanovi}a tajno je snimala jo{kamera. Snimljena traka cijelog obreda sahrane, uz tonski snimak do 16,00 odnosno 1sati nalazila se u Centru MUP-a Hrvatske u Zagrebu, poslate sa strane Alekse û~ilovnjegovog sina.

U toku ta tri i pol ~etiri mjeseca bila je ispoljena moja maksimalna aktivnost na puspostavljanja kontakta sa odredjenim segmentima Vlade pa i samog Vrha Republike Skao i svih privrednih povezivanja zajedno sa gospodinom Milanom Kora}om, predsjednIV-a, u dijelu odnosa sa Privrednom komorom Srbije, Privrednom komorom JugoslaPrivrednom komorom Vojvodine, radnim organizacijama u Srbiji vezanim za probtekstilne industrije zajedno sa direktorom Paji}em, da se prevazidje blokada PPG, probSDK-a i td.

Ove aktivnosti su bile izuzetno plodne i one su dale, u najteìm trenutcima za Op{tGlina spasonosne rezultate. Ako se studioznije sagleda vitalnost glinske privrede prijvrijeme oruànog otpora i njen brz oporavak za vrijeme i neposredno poslije ratnih dejs je svakako rezultat, i dio sadràja rada i zasluga u napred navedenim aktivnostimapredsjednika i sekretara. U svim tim aktivnostima moè se postaviti signifikantno paraledogadjanja na privrednom, politi~kom, organizacionom i vojno-strategijskom planu u drugim op{tinama Banije i Korduna.

Ne smatram da smo mi bili najpametniji, niti da smo bili mnogo pametni, ali smatramto objektivne ~injenice potvrdjuju, da smo ipak imali dosta toga pametno u svom radpolitici, u cjelokupnom izboru kvalitetnih ljudi, ~iji je nesebi~an anga`man dao virezultate na svakom polju; i privrednom; i vojno-odbrambenom; i dru{tvenom i politi~ku zaista najteìm uvjetima gdje je trebalo puno samoinicijative.

Velike te{ko}e sam imao u formiranju [taba glinske odbrane i komandi dobrovolja~nenaoruànih odreda. Moram ista}i visok patriotizam i visoku ljudsku svijest, u mompojave usta{ke aveti, u onim momentima svjesnog preuzimanja odgovornosti zajedn

mnom u organizaciji formacija odbrambenih jedinica i strategiji odbrane. Zato moram ineke od li~nosti iz te prve linije: puk. Crevara Stanka, Vladu ]upovi}a, Iliju Bjelajca,

324

275 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.



Leticu, Boru Beki}a, Mi}an Slijep~evi}, ]anu Divjakinju, Du{ana Mom~inovi}a, \Ljiljka, Dragana Roksandi}a, Milana Kora}a, Milu Paspalja, i jo{ mnoge druge koji zasovu ocjenu prvih boraca, a koji su se nalazili u ovom sistemu odbranu. Neka mi oprosti onaj ~ije ime nisam spomenuo. Bio bi to jako duga~ak spisak, on je poznat i postojan, i i za sva budu}a pravoslavna pokolenja mora ostati svetinja svako ime, koje je u tom momna{lo sebe u potrebi `rtve za spas i odbranu svog naroda.

Moram i ovog puta podsjetiti na pravo kori{tenja neotu|ivog prava jednog naroda uspostavi pravne i dru{tvene odnose, kao i sistem vlasti, koji ne ide na {tetu tog narodsvaka suspenzija ljudskih i gradjanskih prava mora biti sprije~ena, te smo u tom smislu mtraìti rje{enja da organi MUP-a Hrvatske na na{im prostorima vr{e zakonske poslointeresu na{eg naroda i na{e dru{tveno-politi~ke zajednice a ne da budu upotrebljeni za oruànu presiju na na{ narod i oduzimanje sloboda. Skup{tinski zahtjevi i odluke sutakove da zahtjevamo njihovu lojalnost na{im vlastima i da ~elne ljude, u Policijskoj isppostave izvr{ne vlasti Op{tine Glina. S tim zahtjevom sam djelimi~no upoznao Kom

Petrinjskog policijskog inspektora koji je slu`bovao u Kutini a koji se ponudio i prihvmjesto na~elnika Stanice javne bezbednosti u Glini. Nekoliko dana prije izvr{enja ove oi povratka ìvota u Stanici milicije u mirnije vode, Luka~ev zet odustaje od na~elnikmjesta i èli zaposlenje u “Prehrani” kao nekakav stru~ni radnik. înjenica je da je MHrvatske znao svaku pojedinost u dijelu na{eg plana iznalaènja rje{enja mirnim putepogledu uspostavljanja cjelovitosti vlasti na Op{tini Glina te da su priredili kompletan hap{enja svih odgovornih u Op{tini i dijela Gline, ljude koji su bili politi~ki radikalnorganizaciji SDS-a, kao i ~injenica da su ove ~injenice znale samo gore navedene osobese naslutiti i neki zaklju~ci, koji i ne moraju biti ta~ni.

Izostanak kompletnog hap{enja i likvidacije moèmo zahvaliti samo slu~aju vagresivnosti snagama MUP-a Hrvatske u Glinskoj ispostavi, odnosno njihovoj patroli, je oruàno napala grupu dobrovoljaca u dijelu vr{enja svoje obavezne kontrole da ne dopoliti~kih iznenadnih hap{enja Srba, odvodjenja i likvidacije. Toga dna, 26. VI. 1991. goDragi{a Stefanovi} je bio i ostao legenda i heroj u odbrani srpskog naroda. Od toga dana je na na{oj op{tini preveden na ratne uvjete. Na jednoj od ranijih Skup{tina predvidjelmogu}nost stanja neposredne ratne opasnosti, i da u tim momentima Parlament ne}e mfunkcionirati u punom sastavu te smo izabrali Ratno predsjedni{tvo kao operativno tijesvim ingerencijama i snagom Skup{tine. Ratno predsjedn{tvo je brojilo 11 ~lanovpredsjednik Skup{tine je ujedno bio i predsjednik Ratnog predsjedni{tva. Rapredsjedni{tvo se moralo snalaziti u novonastalim okolnostima i ratnom stanju. Njegovmoè se ocijeniti kroz sve done{ene “Odluke, Rje{enja, Proglase, Zahtjeve, Uputmobilizacije” itd i itd. Svi predmeti i poslovi uradjeni po Ratnom predsjedni{tvu bilprezentovani i verifikovani na dve Skup{tine, zadnja 30. XII. 1991. godine.

Sa ~im smo se sve suo~ili, i ~emu smo bili izloèni, kao i to {to smo odlu~ivali, sadru svim tim done{enim materijalima koji su ve} jednom bili na uvidu. Materijali poslije godine, a vezani za odluke i rad Ratnog predsjedni{tva do 10. IV. 1992. godine priloèu dnevnom redu.

Poslije 26. VI. 1991. godine, èlim ukratko iznijeti moje aktivnosti koje su bile stamaltene 24 sata, u uniformi, sa [tabom na terenu. Moj poziv od 27. VI. 1991. godine i

VI. 1991. godine, gospodinu Babi}276

i gosp. Marti}u277

za stru~nu pomo} od 2-3 iskusna

325

276 Milan.277 Milan.





jedinstven [tab Banije i Korduna. Tu je dosta vremena proteklo dok su se pojavila postvarenja. Jednostavno nije bilo onog kvalitetnog odziva vojnih starje{ina. Svi su htjesamo savjetnici. Na kraju i to se realiziralo najprije kao odvojeni [tabovi Banije i Kordupotom zajedni~ki s sjedi{tem u Vojni}u, navodno iz strate{kih razloga.

Ako sada sistematiziram najva`nija zbivanja kroz neka tromjese~ja, uz izvinjenje zadijelove ako se ponove, slijedi ovaj presjek pojedinih vremenskih perioda u kojima prevovi ili oni problemi u svojoj dominantnoj i manje dominantnoj formi.

Prva tri mjeseca karakteristi~na su za prevaliranje velikog politi~kog otpora polipostupcima hrvatskog vrhovni{tva i hrvatskog Sabora. (U tom smislu su dono{ene odSkup{tine op{tine).

Dono{enja odluka Skup{tine op{tine i{le su u smislu sna`nog politi~kog otpora s jstrane, i sa druge strane u amortiziranju svih saborskih odluka i ustavnih rje{enja, koja na {tetu srpskog naroda.

U drugoj polovini prvog tromjese~ja, u kojoj se politi~ko-bezbedonosna situacija znusloàva, u smislu po~etne agresije oruànim snagama hrvatskog vrhovni{tva na prostorOp{tine, kao i drugim op{tinama Banije, moja aktivnost a time i aktivnost ovog Parlamvi{e se usmjerava u smislu izgradnje odbrane na{eg prostora. (Podsje}am: 3. V. 1991. gSavjet za narodnu odbranu, ~iji sam predsjednik po funkciji donosim “Odluku o formirdobrovolja~kih nenaoruànih jedinica Srpske narodne za{tite”. 10. maja 1991. goSkup{tina op{tine Glina daje suglasnost na ovu Odluku.) U Rje{enju Odluke razradjenrejoni za formiranje organizacija i formacija komandi, organizacija i formacija odmobilizacijski razvoj komandi i jedinica nenaoruànih dobrovolja~kih odreda, i nosioci idobrovoljaca i izrade nastavnog plana i programa. Pod li~nom komandom u~injen je

odbrane Gline sa strane visoko-stru~no oficirskog kadra.Tre}e polje borbe u I tromjese~ju spada u sferu privrednih i politi~kih tema. Borbo~uvanje glinske privrede i njeno preusmjeravanje prema Republici Srbiji zbog izrblokade sa strane Republike Hrvatske i prekida funkcionisanja DK-a prema na{oj strani spa{avanja RO od preuzimanja sa strane Republi~kog fonda za razvoj Republike HrvKroz tu bitku ~ini se i razbijanje usta{kih organizacija u tim segmentima dru{tvenog ì

êtvrto polje djelovanja u tom razdoblju odnosi se na aktivnosti sa predstavnicima Srpravoslavne crkve, povratka imovine, statusa Pravoslavlja kao i pripreme i odràvKomemoracije na Spomen kosturnici 13. maja. Izdefiniranju potrebe za izgradnjsakralnog objekta na mjestu spomenika ispred Spomen-doma uz ugradnju svih umjetniostvarenja u okviru ranijeg programa Odbora za izgradnju spomen obilje`ja.Peta stavka, koja je imala svoju veliku politi~ku vrijednost i sna`no oru`je u viziji povodjenja propagandnog rata: Osnivanje Srpskog izdava~kog poduze}a “Krajinaobezebedjenje prostora, koje naàlost nije dalo rezultate zbog nesposobnosti direkVuka{ina Zori}a a posebno zbog njegove razbija~ke i separatisti~ke politike.

Drugo tromjese~je mojeg mandata je apsolutno najteì dio rada i ìvota. Jedinstvena ocjena: rat i sve {to ide uz formu najteèg i najspecifi~nijeg oblika rata.Prestanak pravnog sistema, haos, panika, prekid svih ìvotnih tokova, prelazak na r

stanje a bez ratnog ustrojstva, ingerencije vlasti ravne nuli, a odgovornost maksimalna.

Tada se iskazuje vrijednost i snaga Odluke od 18. VI. 1991. godine o formiranju Ratpredsjedni{tva sa snagom odlu~ivanja Skup{tine, u slu~aju kriznih stanja.Osnovna karakteristika: Ipak brzo snalaènje u sistemu daljeg organiziranja i sigu

odbrane srpskog naroda. Poslije oruànog napada MUP-ovih snaga Republike Hrvatsk

327



26. VI. 1991. godine nakon nekoliko dana progla{avamo izvanrednu opasnost od rata nivou Op{tine podièmo [tab i pri{tabske jedinice TO.

Danono}ne aktivnosti odvijaju se na konsolidiranju odreda, ja~anju i organiziranju vnivoa [taba TO Op{tine, kao i komandi odreda. Podizanju moralne i borbene gotovostiodbranu. U organizovanju civilnog ìvota i uspostavljanju sistema vlasti u mjeszajednicama.

Slijedi velika informativna aktivnost, posebno u VIII mjesecu. U Zapadni svijet proistina o usta{ko-fa{isti~kom pokretu hrvatskog vrhovni{tva na srpske teritorije Kraposebno Banije. Pojavljuje se izuzetno zna~ajna emisija “Vijesti” u Dnevniku holand{panske televizije sa glinskog rati{ta kao i prenosa agencija BBS i EBS-sija.

U prva 2-3 mjeseca oruànog sukoba treba jo{ jednom podsjetiti na dosta velike aktivu podizanju i organiziranju odbrane na prostoru Petrinje i Sisak-Capraga.

Glina je ve} nakon prvih po~etaka ratnih zbivanja postala neko organizaciono sredi{tim ratnim uvjetima veliki su napori vr{eni u stalnom vra}anju ìvota {to vi{e u ci

funkciju.Napominjem da su Skup{tinske vlasti Op{tine Glina svakog trenutka bile prisutneOp{tini i na terenu bez obzira na opasnosti koje su bile prisutne.

[irenjem otpora na svim prostorima Banije i aktivnijem otporu na Kordunu davalo je vsnagu i moral na{im snagama.

U dijelu odnosa sa svim jedinicama JNA, koje su se na{le na na{em terenu, ili su probile su pozdravljene sa moje strane uz izraàvanje maksimalne saradnje. U tom dijelu je dokazala poseban vid aktivnosti kroz organizovanje niza zajedni~kih sastanakakomandi Armijskih struktura Banije i Korduna kao i Tre}e zone i [tabova TO uz politiodgovorna tijela Op{tine Banije i Korduna. O tome svjedo~e zapisnici sa uvnajaktualnijom i ìvotnom tematikom.Oìvljavanje privrede Gline, stvaranje zna~ajnijeg dohotka u ratnom stanju, traèpomo}i u povezivanju sa privrednim strukturama Republike Srbije bilo je, sa moje sstalno prisutno uz aktivnosti izvr{nih vlasti ove Op{tine i privrednih subjekata. Smatrasu predsjednik IV gospodin Milan Kora} i sekretar Skup{tine op{tine gospodin DrRoksandi} integralni dijelovi svih mojih aktivnosti, a u vojnom dijelu komandni kadrovi vojnih struktura bili su sadràj svakodnevnog zadatka.

Posebno isti~em veliku brigu za borce i porodice boraca, njihovu prioritetnosvrednovanje prve borbene linije kao najbitnijeg elementa u sistemu nagradjivanja, bez okoliko to skromno i bezzna~ajno bilo.

U su{tini na{ sistem borbe bio je stalno usmjeravan na borbu za prvu liniju. Lmaterijalno stanje Budèta Skup{tine Op{tine nije omogu}ilo jednokratno materijaobe{te}enje porodicama palih boraca, ali se zato mora voditi najstroà briga u pogiznalaènja najkvalitetnijih materijalnih dugoro~nih rje{enja na nivou Op{tine kao i na nRepublike Srpske Krajine.

Ja~anje vojnih struktura, ve}a borbena iskustva, vi{i stepen komandovanja i borgotovosti omogu}io je op{tinskim strukturama da se vi{e mobili{u na sna`nijeorganizovanijem uspostavljanju civilne vlasti, kao i privrednim problemima.

Daleko od toga da je sve bilo ovako ruì~asto kao {to je do sada izlagano. Bilo je pun

u borbi protiv politi~kih destabiliziranja borbenih linija raznim strujama i ideologijaBorba protiv dezerterstva, neposlu{nosti, otudjivanja pokretne i nepokretne imovineoslobodjenim teritorijama. Problem koji je eskalirao uz nemogu}nost formiranja sudspravosudja, kao i u dijelu organizacije i funkcije sistema slu`bi unutra{njih poslova i s

328





3. Uspostavljanje civilne vlasti na nivou III. zone.4. Privredna saradnja regije Banije i Korduna sa Bosnom i Hercegovinom i funkcioni

dru{tvenih djelatnosti.5. Funkcionisanje ministarstava u Vladi Srpske autonomne oblasti Krajine.Banija i Kordun kao regionalna cijelina treba da jedinstveno sagledava problematiku

TO Op{tina koje je sa~injavaju u pogledu formiranja mobilnih brigada. Da se organizafunkcioniranje [taba III. zone osjeti na svim prostorima Regije radi postizanja jedinstvsistema odbrane.

Pitanje rje{enja financiranja vojske treba da se nadje na nivou Armijske strukture I ORadi uskladjivanja vojnih operacija i samog sistema komandovanja, kao i odgovorn

Vlada Krajine treba da dade ve}u snagu [tabu III. zone i da se uspostavi njihova tjesaradnja.

Radi popune mobilnih brigada treba da se primjenjuje vojno-stru~no znanje i popunaVES-ovima.

Pri [tabu III. zone i I. OG na [amarici u svojstvu koordiniraju}eg tijela treba formirpoliti~ko i izvr{no tijelo sastavljeno od predsjednika Op{tina Banije i Korduna u uspostavljanja vojno-politi~kog i ekonomskog jedinstva Regije.

Potreban je hitan sastanak predsjednika Op{tina Banije i Korduna ponovno sa [tabovI. OG i III. OZ radi iznalaènja Rje{enja za oslobadjanje teritorija koja su jo{ uvijekusta{kom vla{}u a pripadaju teritoriju SAO Krajine – obaveza data predsjedniku Skupop{tine Petrinja.

Na Ratnom predsjedni{tvu traèni su redovni Izvje{taji: Crvenog krsta; funkcionisCivilne za{tite; Izvje{taj aktivnosti i odgovornosti [taba TO Glina i njenog komandanta odredjenih propusta od 26. VI. do 15. IX. 1991. godine; Izvje{taj na~elnika Stanice jbezbednosti; Izvje{taji o radu inspekcijskih slu`bi itd.30. XII. 1991. godine odràva se redovna Skup{tina op{tine Glina gdje se prezentirajaktivnosti i odluke Ratnog predsjedni{tva u vremenu od VIII. – XII. mjeseca.

Istovremeno pod tre}om ta~kom dnevnog reda donosi se slijede}i prijedlog obrazloènje: “Predlaè se sprovodjenje novih demokratskih izbora na nivou RepubSrpska Krajina, a takodjer i op{tinskih izbora i izbora u mjesnim zajednicama kada to doratni uslovi tj. kada prestane neposredna ratna opasnost”. Obrazloènje: Ovaj Zakljuproizlazi iz potrebe da politi~ki ìvot, htijenje naroda i strana~ka aktivnost na podrRepublike Srpske Krajine dobije svoju konkretizaciju kroz demokratske vi{estrana~kena nivou Skup{tine Republike Srpske Krajine, Skup{tine op{tina u sastavu Republikenivou mjesnih zajednica pojedinih op{tina. Sa ovim bi se zaokruìla jedna cjelovpoliti~kog ìvota u ratnim uslovima i stvorio kontinuitet u politi~kom ìvotu Srba i drunaroda koji sa njima ìve na podru~ju Republike Srpske Krajine.

Ovakav Zaklju~ak predpostavlja postojanje uslova za provodjenje demokratskih izbooìvljavanje rada stranaka i prestanak neposredne ratne opasnosti”.

U ~etvrtoj ta~ci daje se inicijativa za dopunu delegacije koju je imenovala Skup{tinaKrajine sa novim ~lanovima radi pobolj{anja kvalitete u politi~kim pregovorima sapoliti~kim subjektima u cilju utvrdjivanja i zaokruènja cjeline Republike Srpske KrOva inicijativa je dana na osnovu zaklju~aka Skup{tine SAO Krajine pri progla{

Republike kad je bio i zaklju~ak da predsjednik Republike pod hitno rekonstrui{e Vlad je prihvatio kao imperativan zadatak i obavezu, a koju nikad nije ispunio. Rad Vlade i je bio bez sadràja. Zbog pogor{anja sigurnosno-bezbednosnog stanja i procjene jamjenja u gradu Glina i nepoznanice vezane za primjenu Vensovog plana, sazivam zajed

330



sastanak svih politi~kih i vojnih rukovodstava Banije i Korduna 17. I. 1992. godine, kodràva u restoranu nekada{nje “Plive”, na kome je donijeto poznatih devet Zaklju~aksu dali umiruju}i ton gradjanima, a jasnije stavove i sigurnu opredjeljenost boraca na fro potrebi dolaska mirovnih snaga.

4. II. 1992. godine, organizujem ponovno zajedni~ki sastanak op{tinskih struktura Bi Korduna vezan za privredne i stalno aktualne politi~ke teme, uz dnevni red:

1. Upoznavanje sa mogu}nostima saradnje Metalske industrije Okruga Banije i Kordsa MK Smederevo, Deoni~arsko dru{tvo “Srbija~elik” – Smederevo.

2. Operacionalizacija aktivnosti Okruga Banije i Korduna povodom dolaska mirovsnaga UN-a.

3. Organizacija bankarstva na nivou Okruga Banija i Kordun.Pod ta~kom 2. dato je kratko saop{tenje, uz svojeru~ne potpise svih prisutnih, kao

podr{ke potpisivanja Vensovog plana “... u vezi novonastale politi~ke situacije”, PredsjOp{tina i Predsjednici IS-a potvrdjuju svoju suglasnost na prihva}anju koncepta mir

operacije UN-a i dat }e svoj pun anga`man u njegovom sprovodjenju na teritoriju svop{tina”.Sutradan 5. II. 1992. godine, sazivam pro{irenu sjednicu Ratnog predsjedni{tva uz dn

red:1. Upoznavanje sa aktuelnostima vezanim za dolazak mirovnih snaga UN-a i dav

ocjene o potpisivanju saglasnosti na plan gosp. Sajrusa Vensa sa strane predsjednika SkuRepublike Srpska Krajina Mile Paspalja, i u vezi s tim doneseni su slijede}i zaklju~ci Vama poznati.

1. Podràva se odluka o prihvatanju Vensovog plana dolaska mirovnih snaga UN-adodatne garancije koje je dalo Predsjedni{tvo Jugoslavije i JNA.

2. Smatramo da je ovo samo realizacija sa sastanaka svih politi~kih i vojnih rukovodOkruga Banije i Korduna odrànog 17. I. 1992. godine u Glini koja je obavezivalpredsjednika Republike Srpske Krajine i Predsjednika Skup{tine RSK po pitanju prihvaplana UN-a.

3. Republika Srpska Krajina od prvog momenta bori se za najsvetlije ciljeve srpnaroda, za opstanak u Jugoslaviji sa cjelokupnim srpskim narodom, a protiv secesionisusta{ko-fa{isti~ke genocidne politike spram srpskog naroda sa strane Hrvatske.

4. Od prvog momenta otpora narod RSK u svojim odlukama, po{tuje Ustav Jugoslavnjeno Predsjedni{tvo.

5. Bore}i se za Jugoslaviju i srpski narod u njoj, ne moèmo prihvatiti secesionispona{anje predsjednika RSK Milana Babi}a u odnosu na Jugoslaviju i njeno Predsjednto kad je u pitanju primjena mirovnog plana gosp. Sajrusa Vensa.

Dosada{nja podr{ka predsjedniku Milanu Babi}u bila je logi~na radi sveop{teg uticnemogu}nost korekcije pojedinih ta~aka Vensovog plana kroz “aneks”, a koje ne idu u srpskog naroda. Kako su do sada iscrpljene sve mogu}nosti dogovora i daljnjeg polituticaja na predloèni plan, na{i stavovi su jasni i nedvojbeni u odnosu na Ustavne odPredsjedni{tva Jugoslavije a koje u potpunosti podràvamo. Na to nas obavezuje i URepublike Srpska Krajina.

6. Osudjujemo istupanje predsjednika RSK dr. Milana Babi}a na presskonferenci

Beogradu od 3. II. 1992. godine.279

331

279Vidi bilje{ku br. 59.



Ovakve izjave i stavove smatramo li~nim stavovima predsjednika dr. Milana Babi}astavovima srpskog naroda Krajine, a posebno srpskog naroda Op{tine Glina.

7. Budu}i da ove dogadjaje smatramo sudbonosnim za cjelokupni srpski narodponajvi{e za srpski narod Krajine, zahtjevamo da se pod hitno sazove Skup{tina RSKrazmatranja novonastale situacije. Predlaèmo da se sjednica Skup{tine Krajine odrprostoru Okruga Banije i Korduna.

8. Povodom zadnjih istupanja biv{ih lidera stranke SDS-a gosp. dr. Jovana Ra{kogospodina dr. Du{ana Zelenbabe i gospodina Jovana Opa~i}a, osudjujemo takove nastsmatramo ih direktnom borbom za vlast, kao i novu opasnost za jedinstvo srpskog narocjelini.

Upozoravam ovaj Parlament sa bitnim statisti~kim podatkom da smo za nepunih mjeseci imali osam sjednica Skup{tine op{tine, od ~ega pet redovnih i tri vanredne. Poreod vremena izbijanja ratnog stanja imali smo 12 sjednica Ratnog predsjedni{tvstandardnom ili pro{irenom sastavu.

Krajem februara odvija se zajedni~ka Skup{tina sve tri Krajine u Borovu Selu gdje do ujedinjenja sve tri Oblasti u jednu Republiku Srpska Krajina. Usvajaju se amandmanUstav Krajine i vr{i zbor predsjednika Republike i predsjednika Vlade, koji predlaè svoje Vlade. U sastav nove Vlade dobivam mjesto ministra za zdravlje, pa se moje aktina nivou Op{tine objektivno smanjuju. Poslije ostvarivanja prvih kontakata predstavnicima UNPROFOR-a, iste upoznavam sa kadrovskim promjenama na nivou nOp{tine i svoj legalitet prenosim na svog potpredsjednika gosp. Svetu Bogdani}a, kojdijelu drugih poslova ve} uklju~io.

Kako je bilo pote{ko}a u sistemu organiziranja Skup{tine, moj Zahtjev o davsaglasnosti na razrje{enje funkcije predsjednika, zbog odlaska na vi{u funkciju, na{ao

IV. 1992. godine na Ratnom predsjedni{tvu gdje je i prihva}en.Od toga datuma de facto ja ne vr{im funkciju predsjednika Skup{tine op{tine potpredsjednik gosp. dr. Sveto Bogdani}.

Na kraju svog Izvje{taja dozvolit }ete mi da se najiskrenije zahvalim svojim psuradnicima; predsjedniku Izvr{nog savjeta gosp. Milanu Kora}u, sekretaru Skup{tine ogosp. Draganu Roksandi}u, na poslovnoj i ljudskog saradnji, koja je bila, bez pretedodvoravanja, krajnje korektna i na najvi{em stepenu ljudskosti. Nije nikad do{lo dokakvog nesporazuma, ljutnje ili sumnje. Razli~itost mi{ljenja, u mnogim momentima bdragocjena i ono je samo omogu}ilo iznalaènje najboljeg rje{enja.

Svom nasljedniku èlim puno vi{e uspjeha u radu od mene, manje te{kih trenutakdobru saradnju i razumijevanje sa svojim timom.I na kraju zahvaljujem se ovom Parlamentu na zajedni~kim naporima u ostvarivanjuciljeva srpskog naroda, kao i svim svojim bliìm i daljim suradnicima u Op{tini, kolektii Srpskim oruànim snagama Op{tine Glina.

Sa dubokim pijetetom opra{tam se od svih na{ih boraca palih u ovom ratu, na nazajedni~kom putu borbe za srpski narod.

HvalaP r e d s j e d n i k :dr. Du{an Jovi}

Preslika, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 2.

332



1111992., lipanj 5.Gra~ac

Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Gra~ac Vojno-ra~unovodstvenom centru u Beogradu o kriminalisti~koj obradi protiv pripadnika [taba TO Gra~ac zbog sumnje da su tijekom1991. i 1992., prikazuju}i vi{e vojnih obveznika, podizali novac preko 9. korpusa JNA inovac zadràvali za sebe

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KNINSEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA KORENICA STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI GRAÂC

BROJ/KU-24/92GRAÂC, 05. 06. 1992. GODINE– OTVORENO DX –

VOJNO – RAÛNOVODSTVENOM CENTRUB E O G R A DSTANICA JAVNE BEZBEDNOSTI GRAÂC, VR[I KRIMINALISTI^KU OBRADUNAD POJEDINIM PRIPADNICIMA I PRETPOSTAVLJENIM STARJE[INAMA[TABA TO SO GRAÂC, ZBOG OSNOVANE SUMNJE DA SU ISTI TOKOM 1991

I 1992. GODINE, ZLOUPOTREBOM POLO@AJA ILI OVLA[TENJA PRIBAVILSEBI PROTUPRAVNU IMOVINSKU KORIST, NA NAÎN DA SU PRISVOJILNOVAC STAVLJAJU]I NA ISPLATNU LISTU VI[E LJUDI NEGO [TO JE BILO ANGA@IRANO U POJEDINIM MJESNIM ZAJEDNICAMA ZA BORBENZADATKE.OD 10. MJESECA 1991. GODINE [TAB TO SO GRAÂC PODÎNJEN JE 1.MOTORIZOVANOJ KRAJINSKOJ BRIGADI VP-3060 SVETI ROK. OD TADA SVPRIPADNICI [TABA TO SO GRAÂC DOBIJAJU NOVÂNA SREDSTVA PUTEMNAREDBE KOMANDE 1. MOTORIZOVANE KRAJINSKE BRIGADE. ISPLATA SVR[I PREKO KNINSKOG KORPUSA. NA OVE LISTE STAVLJAJU SE LJUDI KOUOP[TE NISU BILI NA BORBENIM ZADACIMA, A POSTOJE SAZNANJA DA SPOJEDINCI OVAJ NOVAC ZADR@ALI ZA SEBE. NAKON DOSTAVLJENIH LISTRAÛNOVODSTVO UZ BLAGAJNI^KE IZVJE[TAJE DOSTAVLJA I ISPLATNELISTE VOJNO RAÛNOVODSTVENOM CENTRU BEOGRAD ZA PRAVDANJEISPLATA OD KNINSKOG KORPUSA.KAKO KOPIJE LISTA NE POSJEDUJE RAÛNOVODSTVO KNINSKOGKORPUSA KAO NI [TAB TO SO GRAÂC, TO VAM SE OBRA]AMO DA NAMDOSTAVITE FOTOKOPIJE ISPLATNIH LISTA OD 01. 10. 1991. DO 01. 06. 1992.GODINE KOJE SE ODNOSE NA ISPLATU PRIPADNIKA [TABA TO SO GRAÂCKAKO BI MOGLI IZVR[ITI UVID U ISTE, TE UTVRDITI ÎNJENI^NO STANJE.PO[TO JE KRIMINALISTI^KA OBRADA U TOKU MOLIMO VAS DA NAMTRA@ENE PODATKE [TO PRIJE DOSTAVITE.

333



N A ^ E L N I KGOJKO STOJAKOVI]PREDANO DANA 5. 06. 1992. JAK[I]U280



Izvje{}e deùrnih Stanice milicije Glina o ubojstvu Hrvata u Jukincu

IZVJE[TAJ DE@URNIH05. 06. 1992. god.Od 06,00 do 18,00 sati:

U 8,20 sati pristupio u SM ]elap Boìdar iz Drenovca kbr. 30 koji je prijavio da se objePe{kir Ljubica iz Petrinje Gajeva 50. Na licu mjesta iza{ao vo|a sektora An|eli} krim. tehRebra~a i dr. Trivanovi}, o svemu slijedi izvje{taj Tuìla{tvu.

U 10,00 sati prijavila âli} Du{anka iz Gline V. Ga}e{e bb da je u toku no}i iz vatreoru`ja pucao Tarbuk Petar N. Demonje bb. Na lice mjesta poslana patrola Stani}-Slijep~koji su uz potvrdu oduzeli AP reg. br. 487337 i sedam okvira za AP, dvije bombe Ka{ik8714, 8708, koje su pohranjene u skladi{te, slijedi prek. prijava.

U 17,10 sati pristupio u SM Boì} Risto iz Grada~ca koji je nastanjen u Jukincu kbr. te prijavio da je NN281 osobe sa bijelim Mercedesom PD registracije pobile susjede RohaIvan rodjen 1919. iz Gline, I. Greguri} 143, Nema~i} Zvonko r. 1937. g., I. Greguri} 1Poslednja dvojica su izbjeglice iz M. Solne. Ranjena je u desnu nadlakticu i denatkoljenicu [krljac Jaga r. 1929. g. u M. Solnoj, izbjeglica na istom ku}nom broju. Vìvotne opasnosti je. Uvidjaj obavili Kotur i Rebra~a. Slijedi KP282 o NN izvr{iocu.

Zorojevi} D.283


334

280

Prire|iva~i nisu utvrdili ime.281 Nepoznat.282 Kaznena prijava.283 Dragan.



1131992., lipanj 5.Svinjarevci

Izvje{}e Mjesne kancelarije Svinjarevci o broju iseljenih hrvatskih doma}instava i stanovnika te broju Hrvata koji su ostali u mjestu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OP[TINA VUKOVAR MESNA KANCELARIJA SVINJAREVCIBroj: 4/1-1992.Svinjarevci, dana 5. 06. 1992. g.1. Broj doseljenih porodica 382. Broj starosjedilaca 78

Ukupno: 1163. Broj doseljenih stanovnika 1524. Broj stanovnika starosjedilaca 178

Ukupno: 3305. Broj praznih ku}a 706. Ukupna povr{ina zemlje 1300 ha7. zadruga radi 40 ha8. privatna lica 1260 ha9. doseljenicima podjeljeno10. starosjedioca podeljeno

KOMISIJA ZA NASELJENJE:11. 1. Bala} Radomir, predsjednik

2. Ratkovi} Nedeljko, ~lan3. Ivani{evi} Branka, ~lan

12. Broj iseljenih hrvat. doma}instava 9913. Broj iseljenih hrvat. stanovnika 41314. Broj sada{njih hrvatskih stanovnika 41

[ef kancelarije:Ivani{evi} Branka


335




Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Republi~kom centru za obavje{tavanje RSK onefunkcioniranju vlasti i djelovanju pojedinih naoruànih grupa koje teroriziraju stanovni{tvo, posebno preostale Hrvate

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE GLINA KRIZNI [TABBr. 4/92.Glina, 06. 06. 1992. g.

REPUBLI^KI CENTAR ZA OBAVJE[TAVANJEK N I N

Predmet: izvje{tajNa sjednici Kriznog {taba Skup{tine op{tine Glina uo~ene su i utvrdjene slije

~injenice:1. Skup{tina Republike Srpske Krajine je bila du`na da donese generalnu odlukkontinuitetu pravnih propisa nekada{nje SFRJ pa je nastupila pravna praznina koja formpravno onemogu}ava rad pravosudnih organa.2. Sa Skup{tine od 21. 03. 1992. g. do danas nisu se dobila imenovanja tj. izbor suOkru`nog i Op{tinskog suda, kao i sudija porotnika {to predstavlja najozbiljniju smenormalnom radu. Takodjer je nu`no rje{iti pitanje financiranja pravosudnih organa.3. Uo~ena je velika slabost koordinacije milicije i pravosudnih organa. O~iti primj ju~era{nje ubojstvo i ranjavanje vi{e pripadnika hrvatske nacionalnosti, civila, koji smje{teni u Jukincu uz rub Gline, a da o tome istra`ni sudija nije obavje{ten do danas.284

4. Postojanje naoruànih grupa koje djeluju van struktura milicije, armije i njihopretvaranje u zlo~ina~ka udruènja za vr{enje krivi~nih djela /{ilt dovezao 10-15 automiz B. Novog i Prijedora/ potrebno je {to prije rije{iti u skladu sa obe}anjem ministra M

u tom pogledu.Ove grupe svojim postojanjem direktno utje~u na borbenu gotovost jedinica, kao i na ciborbe srpskog naroda.

U vezi sa tim potrebno je da Ministarstvo i Vlada hitno razmotri rad odgovornih ljuSUP-u i Stanici javne bezbjednosti Glina, a ako je potrebno i da izvr{i i njihovo smjenji5. Konstatirano je da zonski {tab za Baniju nije pripremljen i dobro kadrovski popunjebi mogao vr{iti povjerenu funkciju i to se ispoljilo naro~ito na sastanku na [amarici 041992. g.6. Krizni {tab je donio odluku da se zatvor i benzinska pumpa zbog racionalne konttro{enja goriva, kao i omogu}avanje rada PTT-a vanjskih linija. Ovaj zadatak preuzeo sebe predsjednik Izvr{nog saveta.

336

284Vidi: Dok. br. 112.



Predsjednik Kriznog {tabaBogdani} Svetozar


1151992., lipanj 6. Pertrinja Iz izvje{}a Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Stanice javne bezbjednosti Petrinja oubojstvima Hrvata od sije~nja do lipnja 1992.

IZVJE[TAJ O RADU ODSJEKA ZA SUZBIJANJEKRIMINALITETA U VREMENU OD

01. 01. 1992. – 06. 06. 1992. g.Dana:– 09. 01. 1992. godine provedena krim. obrada nad Peren~evi} Draganom i MuSlobodanom zbog krivi~nog djela ubojstva Crindi} Stjepana i Paule. – K 1 Š...š– 27. 01. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-4 protiv N.N. zbog kriv. dubojstva Malinac Ivana i Marije, te Vujnovi} Lucije. Š...š– 10. 03. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-8, protiv N.N. zbog kriv. dubojstva nad Fabac Zvonkom i Dejanovi} [teficom. Š...š– 06. 04. 1992. g . po kriv. prijavi: K-11 prijavljeno ukupno 682 osobe zbog kriv. djela i134 KZ SFRJ.– 08. 04. 1992. g. po kriv. prijavi: K-12 prijavljeno ukupno 4722 osobe zbog kriv. doruàne pobune. Š...š– 12. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-15 protiv N.N. zbog kriv. dubojstva Gerdijan Mate. Š...š– 21. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-17 protiv N.N. zbog kriv. dubojstva [ari} [tefanije.– 21. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-18 protiv N.N. osobe zbog kdjela izazivanja op{te opasnosti na objektu Ercegovac Ante. Š...š– 25. 05. 1992. g. po kriv. prijavi pod brojem: K-28 provedena krim. obrada nad DragojVladom zbog kriv. djela ubojstva Pavkovi} Ane. Š...š

U toku je krim. obrada nad ~etiri (4) osobe (Badri}, Ivi~i}, i dr.).Tako|er je u toku kontrola poslovanja privatnih poduze}a i privatnih trgovina zbog ut

poreza.Na na{u inicijativu Sekretarijat za narodnu obranu SO Petrinje do sada je ukupno pod

185 krivi~nih prijava protiv osoba koje su izbjegle obavezu mobilizacije.U vezi u~estalih paljevina ku}a u toku je kompletiranje predmeta radi obavjesti tuìla

Glini, iz kojeg predmeta proizlazi spoznaja da su maloljetnici obra|eni u kriv. prijavama31 i K-32 do sada na podru~ju Petrinje zapalili oko 60 ku}a.

337



U sedam (7) slu~ajeva o evidentiranim doga|ajima obavje{teno je tuìla{tvo sa sjedi{Glini za slijede}e doga|aje:

– samoubistvo vje{anjem Aluga Dragutina,– smrtno stradavanje Haramina Mine i Krivi} Jagice uslijed poàra na njihovoj k

izazvanog zbog kvara el. instalacije.– samoranjavanje Cigankovi} Zorana,– obavijest o saobra}ajnoj nezgodi Lazi} @eljka,– obavijest o prona|enim mrtvim tijelima: [panovi} Dragice, Graho Vladka i Del~

Marije, gdje je nakon obavljenog uvi|aja i lije~ni~kog pregleda mrtvog tijela utvr|eno dradi o prirodnoj smrti.

[EF ODSJEKA ZA SUZBIJANJEKRIMINALITETA:Ostoji} @eljko, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SJB Petrinja, kut. 1.

1161992., lipanj 6.Oku~ani

Zapisnik 4. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Z A P I S N I KSa ~etvrte redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràn

06. 1992. godine u Oku~anima.Sjednica je po~ela sa radom u 08,00 sati.Sjednici prisutni: Dàkula Veljko, predsjednik Vije}a; Kuli} Mladen, podpredsjed

vije}a; ~lanovi Vije}a: Budi} Ljubi{a i Bosanac Branko, Dèlajlija Branko; Savo Radsekretar vije}a.

Ostali prisutni: Pukovnik Jovan ̂ ubri} komandant zonskog {taba TO Zapadne Slavon@arkovi} Krsta, na~elnik centra bezbednosti, Maìbrada285 __________ na~elnik dràvnebezbednosti, E}imovi} Du{an, ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske KrVitez Du{an, predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani; Lovri} \or|e, predsjedIzvr{nog savjeta op{tine Pakrac.

Za sjednicu je predloèn i usvojen slijede}iDNEVNI RED

1. Izvje{taj o unutra{njoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Srpske obZapadne Slavonije i informacija o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO Soblasti Zapadne Slavonije.

338

285 Zlatko.



Izvjestioci:– Krsta @arkovi} i– Pukovnik Jovan ûbri} komandant regionalnog {taba TO Srpske oblasti Zapad

Slavonije.

2. Ostala problematika. AD 1.D@AKULA VELJKO: Ovu sjednicu sa ovim dnevnim redom dogovorili smo sa cilj

zadaci koji su pred nama, a oni su najve}i i najteì u odnosu na druge oblasti, jer mi nemni teritorij ni narod na svom teritoriju, budu {to efikasnije izvr{eni, da bi sinhronizacijkako treba, da ne bi i{ao svako svojim putem i razmi{ljanjem.

Razli~ita su gledanja na terenu o pitanju Wensovog286 plana. Oblasno vije}e predstavljacivilnu vlast koja sa zonskim {tabom, oblasnim SUP-om mora izvr{iti odre|esinhronizovane radnje. Na terenu moraju biti jedinstveni stavovi. Ne smije se de{avati

kaè da je danas ovaj rekao ovo, sutra onaj ono i tako redom. Ne smijemo nasjedati razprovokacijama i tuma~enjima Wensovog plana. Da bi Wensov plan proveo mora se razori jedna i druga strana. I oni se moraju povu}i na liniju od 30 km udaljenosti od zone poksa te{kim naoruànjem.

Ovo su samo neki od razloga za zajedni~ke stavove i akcije u narednom periodu.Informaciju o unutra{njoj politi~ko-bezbednosnoj situaciji na podru~ju Srpske ob

Zapadne Slavonije podnio je @arkovi} Krstan, na~elnik Oblasnog centra bezbednosti.Pored ostalog istakao je da je u Staroj Gradi{ci formirana stanica milicije broj~ano j

sa opremom slaba.Stanica u Jasenovcu slaba sa ljudstvom. Podru~je Jasenovca je veoma rizi~no podru~

se moraju poduzeti akcije da se stanica milicije oja~a. Formirano je odelenje milicije Mlaka zbog skele koja }e ostati na kori{tenju za taj dio teritorije.Formirano je tzv. rije~no odelenje milicije u Novoj Varo{i zbog kontrole rijeke Save.Stanice Trnava – Paklenica su formirane na papiru. Kadrovi su predvi|eni i ona }e bi

funkciji kada do|e do demobilizacije teritorijalne odbrane. Formirane su stanice iRa|anovcima, âgli}u, Kraguju, [umetlici i u selu Bobare. Ove stanice su sa oru`jem slsnabdjevene a [umetlica je bez i jednog vozila.

Stanica u Oku~anima je broj~ano dobro popunjena ali kadrovski izbor i kadrovska rjenisu dobra i tu se moraju poduzeti akcije da se stanje sredi.

Osnovni problemi sa kojima se suo~avamo i koji }e nas pratiti u slu`bi bezbednosstru~ni kadrovi, oru`je i oprema, hrana i gorivo. Korpus }e nas skinuti sa hrane.“Oku~ankom” i jednom firmom iz Bos. Gradi{ke smo poku{ali pregovarati oko organiishrane.

Predmeti, uglavnom krivi~ni, se gomilaju, krivi~na djela su u konstantnom por(provalne kra|e su u~estale).

U koliko stanicu u Jasenovcu ne osiguramo sa oru`jem morat }emo stanicu (ljudstvoUsta{e nam upadaju u dubinu. Tri dana su na{i ljudi u Medarima bili na borbenoj linijioru`ja.

Neprijatelj nastoji izvi|a~kim akcijama i vrbovanjem ljudi doznati na{e poloàje.

339

286 Cyrus Vance.



Njihovo interesovanje je na ju`nom sektoru od Srpca zaklju~no sa Orahovom. Onzamislili nekakav klin da nas odsijeku na potezu Save.

D@AKULA VELJKO: Zbog bolje kontrole i obzirom na ~injenicu da se preuzima na Savi bilo bi dobro da se izdaju nove propusnice.

@ARKOVI] KRSTA: Nove propusnice su izra|ene, ali zbog te{ko}a sa umnoàvanjemnisu u funkciji. Propusnice }e se mo}i dobivati u podru~nim stanicama milicije.D@AKULA VELJKO: Informisao je Vije}e da je javljeno, da je po pitanju oprem

miliciju sve spremno i da se ~eka prvi let da se ista oprema prebaci. Isto tako da ima kood cca 160 vagona robe za Zapadnu Slavoniju. Zbog ove robe (hrane) i zbog mpredostro`nosti zbog eventualnih nepovoljnih doga|anja mi moramo imati ure|ena pripremljena skladi{ta za hranu.

@arkovi} isti~e da ima i dalje raznih dezinformacija koja idu na {tetu Zapadnoj Slakao npr. do{ao je u Batinu u Isto~nu Slavoniju neki poslanik, navodno iz Beograda, ne z~iji, i saop}io da se op{tina Oku~ani (~ak se ne pominje Zapadna Slavonija) mijenop{tinu Derventa.

Predsjednik Dàkula stavio je izvje{taj SUP-a na raspravu.U raspravi su u~estvovali:Vitez Du{an je istakao da ima primjedbi na miliciju. Postavio je pitanje me|usobn

po{tovanja i uvaàvanja izme|u oblasnog SUP-a i stanice milicije u Oku~anima. Idlinijom nezamijeranja u kadrovskim pitanjima. Oblasni SUP radi jedno a stanbezbjednosti radi drugo. Pola ljudstva iz stanice javne bezbjednosti u Oku~anima trebkrivi~no gonjeno, pijan~uje, pucaju bez kontrole, povoda i razloga, ne}e platiti ugostiteljima, ucjenjuju privatne ugostitelje i drugo.

Na~elnik @arkovi} je prihvatio primjedbu na stanicu javne bezbjednosti Oku~ani i is je da od 130 zaposlenih u ovoj stanici postoji samo jedno stru~no lice, odnosno sadadvojica.

Podnijeli smo Izvr{nom savjetu op{tine Oku~ani 09. 03. 1992. godine zahtjev za 5 stada bi rije{ili kadrovska pitanja. Te{ko je raditi ako nismo prihva}eni na ovom podru~jsjedi{tem oblasnog SUP-a u Oku~anima ostali smo zbog sredstava veze, zbog saradBosanskom Krajinom. @arkovi} nadalje isti~e da dio ljudstva koji nosi oznake milicuniformama nisu u sastavu milicije. Uniforme je ranije davala teritorijalna odbrana i prisu se razli~iti znaci.

Lovri} \or|e je istakao da o formacijama i brojnom stanju koje treba obezbjediti postona trenu razli~ita tuma~enja. Bilo bi dobro da koordinator za narodu odbranu komandamesta dobije formaciju koju mora osigurati sa ljudstvom.

Bosanac Branko isti~e da se milicija mora osnaìti da postane funkcionalna. Posindicije da su se i visoki vojni funkcioneri bavili kriminalom. Dok kradljivci ne budu jhap{eni i dok za njih milicija ne pribavi materijalne dokaze o u~injenim nedjelima i dne bude predavala tuìla{tvu, ne}e biti reda. Problemi su i u tome {to vojni sudovi ne rpredmeti su vra}eni na civilne organe – sudove.

E}imovi} Du{an isti~e da je nezadovoljan sa radom, neprofesionalizmom i neosje

pravne dràve od strane radnika bezbednosti. Nama radnici bezbednosti nisu educiranosnove zakonodavne materije koja se odnosi na slu`be bezbednosti. Moramo pod horganizirati seminare da zaposleni u bezbednosti znaju osnovna zakonska akta iz bezbednosti.

340



Ima slu~ajeva da bez ikakove sistematizacije postoji 6 ili 8 pomo}nika Stanice jbezbednosti. Ne mogu se izmi{ljati sistematizacije, ako se zna da to ure|uje miniunutra{njih poslova Republike.

Kadrovska rje{enja ne zadovoljavaju. Mi moramo osigurati kadrovske stanove za ka

iz bezbednosti i pravosu|a. Mi }emo imati ve} sutra pitanje sekretara Oblasnog SUP-a.@arkovi} informira da svaka stanica milicije ima utvr|ene dane za izvo|enje nastStanica javne bezbjednosti Oku~ani nisu odràli ni jedan dan nastave.

Dàkula Veljko: Mi u svom opredjeljenju moramo znati ako su za rje{avanje problemu bezbjednosti kadrovi – koji su to kadrovi, koji su to profili kadrova koje trebamo a istoi koji su to kojih se moramo rije{iti. Nije slu~ajno {to je sada sve skoncentrisano u Oku~– sve je kod njih i sve na njima. No situacija je takva da Oku~ani moraju privremeno da i pitanje smje{taja oblasnih organa i oblasnog SUP-a.

Moramo probleme grupisati i napraviti selektivnost u pristupu u rje{avanju isRedoslijed pitanja koje treba rije{ti mogli bi grupisati u slijede}e skupine:

– pitanje kadrova– pitanje smje{taja kadrova– pitanje prvog ~ovjeka Oblasnog SUP-a– pitanje okupljanja kvalitetnijih kadrova u slu`bi bezbednosti u Oku~anima– pitanje ubacivanja novih kvalitetnih ljudi i postupno ~i{}enje redova milicije– pitanje jedinstvene opreme i oznake, sve drugo nije i ne moè biti milicija.Zagorac @ivko isti~e da je uzrok kod nas ovakvih stanja i nepostojanja ideolo{ko

(izgleda komunjarski ali i nije). Li~no predlaèm da na~elnik napravi skra}eni programi aktivnosti i predloì ovom vije}u – da to bude plan aktivnosti i obaveza. Mora se za

provoditi bar informativni razgovor sa kandidatima koji su se prijavili za miliciju, dakadrovi upoznaju sa obavezama koje ih ~ekaju.Vitez Du{an isti~e da se mnoge stvari moraju obavljati uz redovnu proceduru. Nek

nestrpljivost i preskakanja samo {tetno djeluju. Mnogi problemi su krenuli upravo sa stasekretara Zrni}a.287

Veljko Dàkula isti~e svrhu zajedni~kog rada i usagla{avanje stavova. Kada npr. Vitezneki problem, prijedlog ili sli~no na savjet Oku~ana, ono ne smije biti sam na svom sasa tim pitanjem ve} da to bude zajedni~ki stav oblasnog vije}a, Savjeta, SUP-a itd.

Vitez Du{an isti~e da mnoge nediscipline upravo poti~u od samih pripadnika slubezbednosti napr. od 20 zahtjeva za iselenje u Staroj Gradi{koj iz stanova 14 je u kojimilicija.Milan Radakovi} isti~e da }e ubrzo morati do}i dan kada }e milicija one ~etovo|e kosada u miliciji personalci, utvrditi da su sa drugim kriminalcima zajedno krali. Suseljazgraàju na izbor nekih ljudi za miliciju. Nije isto upotrijebiti pu{ku i raditi operatiposlove milicije. Mi imamo dva pravnika koji mogu raditi u SUP-u ali ne}e biti prihva jer su stru~niji.

U sistemu odjava i prijava u SUP upozorava da ne dobijemo izu~ene Hercegovce u sbezbjednosti.

Mora se nadalje rije{iti pitanje zdravstvenih knjiìca pripadnika milicije i njihovih por

kao i naslanjanje na neku zdravstvenu ustanovu.Nakon rasprave Oblasno vije}e je donijelo slijede}i

341

287 Milenko.



Z A K LJ U ^ A K Broj: 02-01-69/92

1. U cilju efikasnijeg rada i djelovanja Oblasni SUP mora maksimalno posvetiti pakadrovskim pitanjima u Stanicama javne bezbjednosti i SUP-u kao cjelini, pitanju okuplkvalitetnih kadrova u SJB i SUP-u i postupnog ~i{}enja redova milicije – ovo je priorzadatak za SJB Oku~ani, pitanjima uslova smje{taja, kao i pitanjima jedinstvene oproznaka.

2. U komisiju, pored ostalih, za sre|ivanje stanja u SJB Oku~ani ispred Izvr{nog saOku~ani da bude delegiran Vitez Du{an.

3. 08. 06. i 09. 06. 1992. godine da se po~ne sa predavanjima i edukacijom kadrzaposlenih SJB Oku~ani.

Pukovnik Jovan ûbri} upoznao je Oblasno vije}e o radnjama i aktivnostima u vezorganizacionim sre|ivanjem stanja u TO, o rje{avanju pitanja MTS, o potrebi poja~anih mobezbe|enja objekata i ljudi. Nadalje je istakao potrebu da se oslobodi odre|en prostorprivredne aktivnosti i da se povrate sredstva koja su otu|ena sa podru~ja Zapadne Slavili u nemogu}nosti povratka istih da se primijeni princip zamjene.

Informisao je o potrebama snabdjevanja do demobilizacije u toku demobilizacije i nanje. Neophodno je hitno stavljanje u funkciju Sekretarijata za NO (u Sl. glasniku SRK6/92 precizirani su zadaci sekretarijata za NO).

Pukovnik ûbri} isti~e potrebu krajnje racionalnog snabdjevanja. Hrana se odvoprodaje preko Save. Zbog nastale situacije ni jedno zrno ìta i bra{na prakti~no ne bi smbiti preveèno preko Save.

Informisao je o evidenciji i prihvatu vojnih obveznika, o problemima civilnog stanovnu vezi sa snabdjevanjem. Posebno je naglasio da }e borci u postupku demobilizacijobezbe|eni sa hranom (do 7 dana) a dalje TO nije u mogu}nosti provoditi isto.

Kriminal i profiterstvo jo{ uvijek nije rije{eno.Op{tina Podr. Slatina je naredbom Saveznog sekretara uklju~ena u sistem odbrane a

predvi|ena za fomiranje Stanica javne bezbednosti. O ovom se mora posti}i suglasnost.Isti~e nadalje da ima problema oko preno{enja nadle`nosti sa redovne na brigadnu mi

– informiranost nije dospjela na krajnje izvr{ioce pa se de{ava dvovla{}e.Upozorio je da se ljudstvo, osim najneophodnijeg, ne moè izvla~iti sa linije odbra

drugo je pitanje {to su ljudi stavljeni formacijski na spiskove da budu pripremljeni, odn jedinica TO formacijski na papiru popunjena, ali do postupka demobilizacije ljudstvo i ostaje u sastavu Korpusa.

Ima pojava i zahtjeva za putovanjima u inostranstvo. Ne bi se smjelo desiti da se ddozvola od bilo kog organa za putovanje u inostranstvo.

Informisao je o ovla{tenjima koja je Predsjednik Republike prenio na komandanta brigzonskog {taba itd. o mjerama koje moè izre}i.

Istakao je da je podnio zahtjev za smje{taj starje{ina, smatra da traìti kadrovske stamoè lako biti izgovor za dolazak, pa se zalaè za obezbe|enje smje{taja. Procjenjuje da popune milicije, popunjenost {tabova i jedinica TO bit }e sa 50%.

Nakon informacije otvorena je rasprava.

Milan Radakovi} isti~e da je neke stvari u obliku lekcije pukovnik ûbri} trebao odsvojim kolegama oficirima pa se ne bi nalazili tu gdje jesmo. Smatra da smo za rprofiterstvo, odnosno za njegovo spre~avanje zakasnili. Iznosi da je sa podru~ja pakop{tine prodano 185 tona ìtarica i ____ tona mesa, a tamo su smje{tene njihove porod

342



Po pitanju hrane mora se razmisliti da li imamo skladi{ta za otkup i sredstva za othrane.

Ako se proces spu{tanja na podru~ja ne bude brè odvijao te{ko }emo zadràti lju40.000,00 dinara – ina~e Slatinu drì na poloàjima motiv da }e do}i u Podr. Slatinu, drurazloga i motiva ne mogu imati da budu ovdje.

Bosanac Branko poziva da se podnese informacija da li smo na bazi propisa RepuSrpske Krajine formirali sve {to smo trebali. Zakonom o NO se govori o {tabovima cza{tite a nemamo ih formirane.

De{avaju se neke neuskla|enosti u nadle`nostima – da li moè zabranu izvoza (prodhrane donijeti [tab TO ili nadle`ni Sekretarijat za privredu. Na nama je da uspostavimhijerarhiju na liniji organa vlasti. Nadalje postavlja pitanje da li Republika Srpska Krajinda je situacija na ovom podru~ju takva kakva je i kojim se linijama to mora mo}i rije{i

Osnivaju se krizni {tabovi a ne vidim da imaju podlogu u Ustavu, zakonu o NOunutra{njim poslovima – da li je to onda nekakav paravojni organ.

Budi} Ljubi{a isti~e da se dvovla{}e mora prevazi}i, ovisno o vojnim strukturampitanju hrane, novca, goriva i drugih izvora snabdjevanja mora prevazilaziti. Postuprelaska prakti~no sa vojnih na civilne organe mora i}i brè i bezbolnije.

Vitez Du{an isti~e da je sa zabranom prevoza hrane /ìtarica/ preko mosta preknormalan tok kooperativnih odnosa. Mi u Oku~anima imamo ve} vezane ugovoruzajamnom povratnom povratku roba. Konkretno na{ IPK {alje kukuruz za povrat sthrane kojom se snabdjeva svinjogojska farma – dakle ne radi se o siroma{enju ovog posa hranom.

Milan Radakovi} smatra da resorni ministri Republike Srpske Krajine nisu obaviliposao. Mi imamo li~ni dohodak i duàn sam da se i sam brinem za ishranu.

Lovri} \or|e iznosi da se op{tini Daruvar najavljuje stotinjak ljudi za dolazak a pitanjgdje ih smjestiti. Nadalje predlaè da se razmisli dali sve funkcije /koordinacija/ morsvakom Izvr{nom savjetu popunjene – mo`da se time moè osloboditi odre|eni broj kadza pomo} Oblasnom vije}u ili nekom drugom organu dok ne bude ve}e potrebe za op{

Veljko Dàkula po pitanju kadrovske popune smatra da se treba po{tovati hijerarhiljestvica, ali }e se pojedina pitanja sve teè rje{avati ako se zaobilazi samog sebe. Nije dposlati dokument pa smatrati da je sve zavr{eno, da je time sa sebe odgovornost otklonZapadna Slavonija je specifi~na. Svi zahtjevi koji se {alju u ministarstvo za koje trebmoèmo pomo}i i uticati na rje{avanje problema /i smijemo biti informisani/ da najprijraspravimo na Oblasnom vije}u da bude {to kvalitetnije zahtjev obra|en i pripremljenterenu moramo djelovati jedinstveno. Jako {okantno djeluje na ljude kada se kaè dagodine ne}emo do Grubi{nog Polja, Daruvara a da }e raspored snaga UNPROFORA bit{to se vojni~ki drì. Treba oti}i u Bukov~ane i objasniti ljudima – pripadnicima TOlokacije biv{e jedinice komandanta Peuli}a288/ kakva je dalje njihova sudbina.

Kuli} Mladen isti~e da se mora jasno znati {ta mislimo pod ostvarivanjem politi~kih Zapadne Slavonije. Osvojiti Zapadnu Slavoniju moèmo samo narodom. Ako nema jedinstven stav oko na~ina “osvajanja” Zapadne Slavonije – ne}emo uspjeti. Oku~ani sdobra osnova za daljnje razgovore, oni su po~etak i kraj na{eg egzodusa.

Veljko Dàkula isti~e da je na nama da na svakom mjestu, na svakom nivou govorim

interesu Zapadne Slavonije. Odlaganje povratka moramo traìti u okolnostima i zbivanjoko nas.

343

288 Prire|iva~i nisu utvrdili o kome je rije~.



Pukovnik ûbri} isti~e da je prilikom prvog susreta sa predsjednikom Dàkulom istada je strategijski cilj Zapadne Slavonije prostor i narod na tom prostoru.

Dàkula Veljko isti~e da moramo na na{em podru~ju provesti odluku Republike SrKrajine o mobilizaciji radno sposobnog stanovni{tva jer okolnosti to nalaù. Oblasno v

moè donositi samo odluke ali }e njihov uspjeh biti daleko ve}i ako se sa terena podpomogne u njihovoj realizaciji.Moramo prilikom dono{enja va`nijih odluka uvijek polaziti od uzro~no posljedi~nih

Ova inicijativa i odluka o zabrani prodaje hrane morala se temeljiti na konsultacijamprocjeni koja hrana i kome se zabranjuje prodavati ili kome se kojoj organizaciji dozvprodavati, koji }e se lanci time pokidati ako se prodaja zabrani itd. Mi moramo imkontrolu {ta se to smije i mora zadràti a {ta mora da se plasira.

Budi} Ljubi{a upu}uje na Zakon o robnim rezervama i da se u skladu sa zakonom vimi moèmo i {ta treba uvrstiti u robne rezerve. Isto tako treba raditi na osposobljavskladi{nih prostora /npr. u D. âgli}u/ koja se uz odre|ene adaptacije mogu privesti svrs

@arkovi} isti~e potrebu fomiranja sabirnog centra Oblasti za oduzetu robu /stroopremu i svu drugu robu/.Vitez Du{ko isti~e da je ve} dat nalog Zadruzi da uredi odre|eni prostor u tu svrhu.Na osnovu provedene rasprave Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na te

~lana 23. stav 4. Odluke o organiziranju i na~inu rada Oblasnog vije}a donosiZ A K L J U ^ A K

1. Voditi strogo ra~una da se ne de{avaju neuskla|enosti u nadle`nostima. Morauspostaviti i po{tivati hijerarhija na liniji organa vlasti. Spre~avati osnivanje ili organiz

bilo kakvih organa ili organizacija koje nemaju svoj osnov u pozitivnim zakonskim propi Ustavu Republike Srpske Krajine i aktima Srpske oblasti Zapadne Slavonije.2. Funkcioneri i organi ne smiju se zadovoljiti datim ili izdatim nare|enjima ko

pokrivaju onog tko ih je izdao ako se jasno uo~ava da ne}e dati rezultata. Na tome se nestati i mora se poduzeti sve dopu{teno da se problemi rije{e. Ne smijemo zaobilaziti sam

3. Na svakom mjestu, na svakom nivou moramo se svi i kao organi i pojedina~no zali pridonositi interesima Zapadne Slavonije. Odlaganje povratka naroda Zapadne Slavonina{e prostore moramo traìti i u okolnostima i zbivanjima oko nas.

Strategijski cilj Zapadne Slavonije je prostor Zapadne Slavonije i na{ narod na prostoru.

4. Prilikom obra}anja pojedinim ministarstvima ili bilo kom drugom organu RepubSrpske Krajine ili {ire, ne smijemo se zadovoljiti ~injenicom da je zahtjev ili dokument pMoramo prethodno kolektivno uskladiti na{e zahtjeve i svagdje tamo gdje trebamo i mopomo}i i uticati na rje{avanje pojedinih pitanja /a smijemo kao organ biti informisan/najprije mi raspravimo na Oblasnom vije}u na na{im organima kako bi zahtjev ili bilodrugi predmet bio {to kvalitetnije pripremljen i obra|en.

5. Kod dono{enja va`nijih odluka moramo uvijek polaziti od uzro~no posljedi~nih vpreciznih procjena koje su koristi a koje {tete od istih. Moramo voditi ra~una koji orgpojedinac ima ovla{tenja za odre|ene odluke. Moramo provoditi me|usobno informisan

obavezne konsultacije, obavezno kada su u pitanju va`ne odluke.6. Za sjednicu Oblasnog vije}a za 08. 06. 1992. godine da se pripremi prijedlog odlukpitanju plasmana robe i stvaranja robnih rezervi. Zaduùju se Dèlajlija Branko, Vitez Di Radakovi} Milan.

344



7. Za sjednicu Oblasnog vije}a za 08. 06. 1992. godine pripremiti i dono{enje odluradnoj obavezi, o formiranju sabirnog centra Oblasti za oduzetu robu nezakonitdràocima, o razrje{enju komandanta {taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povsrpskog naroda u Zapadnu Slavoniju kao i o imenovanju novog komandata istog {taba.

Broj: 02-0170/92Oku~ani, 06. 06. 1992. godine AD 2.Obzirom da se ocjenjuje jednostavnijim otvaranje ìro ra~una Oblasnog vije}a Sr

oblasti Zapadne Slavonije u Novom Beogradu, a budu}i da se sekretar Sekretardru{tvenih djelatnosti Milan Grahovac nalazi u Beogradu potrebno je izdati specijpunomo} oko provo|enja radnji i postupaka za otvaranje ìro-ra~una Oblasnog vije}Beogradu. Na osnovu ovog donosi se ovaj

Z A K LJ U ^ A K 1. Provesti radnje i postupke u vezi sa otvaranjem ìro-ra~una Oblasnog vije}a Sr

oblasti Zapadne Slavonije u Novom Beogradu.2. Izdati Milanu Graovac specijalnu punomo} kojom se opunomo}uje da u ime i za ra

Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije provede radnje i postupke kod Sdru{tvenog knjigovodstva u Novom Beogradu vezane za otvaranje ̀ iro-ra~una ovog Oblvije}a.

Broj: 02-01-71/92Oku~ani, 06. 06. 1992.Zbog neodlo`nih poslova u Sekretarijatu za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivre

obzirom da izabrani sekretar nije stupio na du`nost predsjednik Dàkula predlaè da senaredne sjednice Narodne skup{tine imenuju vr{ilac du`nosti sekretara Sekretarijatpoljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu.

Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a izvr{iti konsultacije u vezi prijedloga da snaredne sjednice Narodne skup{tine imenuje kao V.D. sekretar sekretarijata za poljopriv{umarstvo i vodoprivredu Kojo Gari}.

Drugih pitanja i prijedloga nije bilo i sjednica je zavr{ena sa radom u 12,45 sati.



345




SRPSKE KRAJINE K N I NKnin, 09. 06. 1992. god.

Z A P I S N I K sa 18. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 09. 06. 1992. godine naTvr|avi – Dom privrednika.

Na sjednici prisustvuju:Mr. Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Dr. Du{an Jovi}, Mr. Vin~i} SveGrabundìja Savan, Bjegovi} \or|e, Rastovi} David, Ga}e{a Rade, Peura~a Vojin, MaMilan, Ra|en Mirko (za Kneèvi}a) i Starevi} Du{an.Sjednici jo{ prisustvuju:

Bukarica Petar, Peri} Rajko, Beri} Damjen, Jankovi} Zdravko, Marjanovi} Branko, MRade, @ivkovi} Milo{, Bandur Nikola, Deli} \uro i Orlovi} Du{an.Sjednici ne prisustvuju:Bogi} Stevo, Dàkula Veljko, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Vejzovi} Dobrosav, Dr. MlHadì}, Mitar Brnovi} i Kneèvi} Milan.Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati.Sjednicom predsjedava Mr. Zdravko Ze~evi}.Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

D N E V N I R E D:1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihovom refleksijom na RepuSrpsku Krajinu (MUP, NO, VP).2. Verifikacija zapisnika sa 17. sjednice Vlade.3. Razmatranje Nacrta Zakona o èljeznici.4. Razmatranje Nacrta zakona o sistemu veza PTT Krajine.5. Informacija o pravilniku Ministarstva zdravlja i mreè zdravstvenih radnih organizac6. Revalorizacija jednokratne pomo}i za ranjene i poginule borce (i na~in isplate istih).7. Dono{enja rje{enja o imenovanju:

a) Nadzornog odbora NIK,b) Upravnog odbora PTT Krajine.8. Dono{enje Odluke o nabavci namje{taja za Vrhovni sud.9. Informacija o isplati LD 1-3.10. Izvje{taj Kriznog {taba.11. Pozajmica Op{tinskom {tabu Civilne za{tite Knin.12. Informacija o energetskoj situaciji u RSK.13. Razno:

a)Problematika RTV Srpske Krajine.b) Zahtjev za nov~anu pozajmicu GP “Krka” s.p.o. Knin.c) Zahtjev za obezbe|enje sredstava za LD ministarstva prosvjete.d) Informacija o adaptaciji prostora ministarstva energetike.e) Imenovanje v.d. direktora Carinske slu`be RSK.

346



Ta~ka 1.Informaciju o aktualno vojno-politi~koj situaciji podnio je Du{an Orlovi}, pomo}Ministra za unutra{nje poslove. Iznio je da su u~estala ubacivanja diverzantsko terorisgrupa sa podru~ja Cazina, Biha}a i Velike Kladu{e. Veliki broj Muslimana iz inostranstv

se sada nalaze u Hrvatskoj, imaju namjeru da se ubace na podru~je Cazina.Orlovi} je upoznao ~lanove Vlade sa dolaskom Svetozara Livade na podru~je Krajine.smje{ten na podru~ju Topuskog. Bio je priveden i ispitan. Poznati su njegovi nalogodsau~esnici i zadatci koje je trebao obaviti na podru~ju Krajine. Tako|er je upoznao prissa djelatno{}u UNPROFOR-a na podru~ju Mjesnih zajednica i Op{tina na podruKrajine. Oni prikupljaju podatke kojima se moè sluìti i hrvatska strana protiv nas akonjih do|e. Nakon rasprave otvorene povodom ovog donesen je

Z A K L J U ^ A K da se uputi okru`nica svim op{tinama i podru~jima Krajine da lokalni organi vlasti ne m

davati UNPROFOR-u nikakve podatke. Vlada je jedina ovla{tena da preko svopredstavnika zaduènih za kontakte sa UNPROFOR-om daje podatke, a op{tine trebukoliko im se obrate UN, uputiti ih na Vladu.Ministar \or|e Bjegovi} je govorio o te{koj energetskoj situaciji posebno nedostatku nafpotrebi da se obezbjede izvjesne koli~ine za ubiranje ljetine jer je to strate{ki interes.Ministar Milan Marti} je govorio o problemima koji su nastali zatvaranjem koridora prSrbiji. Nakon provedene rasprave Vlada je ovlastila MUP da poduzme sve {to mootvaranje koridora.U raspravi po ovom pitanju su sudjelovali Vin~i}, Ra|en, @ivkovi} i Ze~evi}. Posebnoosvrnuli na lo{e funkcionisanje informativne djelatnosti, budu}i se {ire razne dezinformoko popisa stoke, nestankom elektri~ne energije, te je istaknuto da je potrebno pojavitipravom informacijom u javnosti i na taj na~in se boriti protiv raznih {pekulacija. U raspse uklju~io Rade Matija{ v.d. direktor Srpskog radio Knina i ukazao na razne objektisubjektivne nedostatke u funkcionisanju radija, kao i potrebu da ministarstva dinformaciju na radio te na taj na~in pomaù objektivnijom informisanju.Peura~a Vojin je govorio o funkcionisanju platnog prometa, te problemima vezanimulaènje u budèt Jugoslavije. U raspravi koja je potom vo|ena zaklju~eno je da je potrhitno otputovati u Beograd i obaviti potrebne razgovore u cilju rje{avanja novonaspote{ko}a o prednjim pitanjima. Ministar Peura~a je upoznao Vladu sa nedostatkomtrì{tu. Nakon rasprave o tom pitanju donesen je

Z A K L J U ^ A K da se uspostavi kontakt sa ministarstvom finansija Srpske BiH te ispita mogu}nbezgotovinskog pla}anja izme|u dvije Krajine.Ta~ka 2.Na zapisnik sa 17. sjednice Vlade nije stavljena ni jedna primjedba te je jednoglasno usvTa~ka 3.Ministar za saobra}aj i veze Savan Grabundìja je obrazloìo predlog Zakona o èljeznokviru ove ta~ke posebno se stavio naglasak na za{titu imovine i objekata na ̀ eljeznici, da dolazi do otu|ivanja imovine. Radi spre~avanja istog potrebno je organizirati straàslu`bu i upotrebiti slobodne kadrovske potencijale, a zaklju~no sa 30. 06. 1992. go

347



potrebno utvrditi stanje na cijelom podru~ju Krajine i uvesti radnu obavezu. Nakon provrasprave donesena je slijede}a

O D L U K A Usvaja se Predlog Zakona o èljeznici.Ta~ka 4.Razmatranje nacrta Zakona o sistemu veza PTT Krajine Ministar za saobra}aj i veze Grabundìja je obrazloìo nacrt Zakona o sistemu veza, te je nakon provedene raspdonesena

O D L U K A Usvaja se nacrt Zakona o sistemu veza PTT Krajine.U okviru ove ta~ke dnevnog reda direktor PTT Peri} Rajko je upoznao Vladu sa stanjePTT postrojenjima. Na podru~ju Op{tine Drni{ PTT centrale su uglavnom demontiran

preseljene na druga podru~ja.Peri} je upoznao da UNPROFOR za usluge koje im daje PTT nude pla}anje u goriNakon provedene diskusije u kojoj su sudjelovali ministri Bjegovi} i Peura~a doneseOdluka da se kod pla}anja sa UNPROFOR-om sa~ini Ugovor jednak za sve te na taj nda se vr{i pla}anje sa UN.Peri} je istakao da sistem PTT veza koje je koristila vojska ima velike prednosti te potrebno u}i u taj sistem veza. Nakon rasprava donesena je Odluka da se zaduè Min[panovi} i Grabundìja koji bi zakazali sastanak sa vojskom na kojem bi se konkretno ismogu}nosti ulaènja u sistem vojnih veza.Vezano za boravak plavih {lemova na na{em podru~ju pojavljuje se problem da se mjenjaju na ulici te da se pla}a devizama po trgovinama i kafi}ima. Da bi se spre~ile te donesena je

O D L U K A zabranjuje se kupoprodaja deviza na crnom trì{tu, te se uspostavlja kontrola kretanja dna podru~ju Krajine.Ta~ka 5.Informacija o pravilniku Ministarstva zdravlja i mreè zdravstvenih radnih organizpodnio je dr. Du{an Jovi}. On je detaljno upoznao Vladu sa mreòm zdravstvenih rad

organizacija. Osvrnuo se na {aroliko rje{avanje financiranja zdravstva, tako da sada isituaciju da se sada snalazi kako tko zna i umije. Dr. Du{an Jovi} se zaloìo za sistemrje{avanje financiranja zdravstva. Jednako tako Ministar Jovi} je predloìo Vladi da se donese Odluka u vezi trajporodiljskog dopusta za tre}u i svaku sljede}u trudno}u, tako da porodiljski dopust trajmjeseca, te nadalje da se to ima primjeniti na radnice zate~ene na porodiljskom dopusvrijeme dono{enja Zakona kao i na one radnice koje su taj dopust prekinule iz bilo krazloga. Nakon kra}e rasprave Vlada je donijela sljede}u

O D L U K U

Za vrijeme tre}e i svake naredne trudno}e i poro|aja radnica ima pravo na porodiljodsustvo u trajanju 24 mjeseca.Odredba iz gornjeg stava odnosi se i na radnje koje su se u vrijeme stupanja na snagu Zao radnim odnosima (Slu`beni glasnik RSK broj 4/92.) nalazile na porodiljskom.

348



Zbog kriti~nog stanja sa snabdjevanjem zdravstva a radi prevazilaènja nastale situMinistar zdravstva je predloìo da se uputi pismo Svjetskoj zdravstvenoj organizMe|unarodnoj org. CK, Generalnom sekretaru UN, Komandantu UNPROFOR-aDràvnom komitetu za saradnju i Saveznom sekretarijatu za rad, socijalnu politikzdravstvo. Sa sadràjem pisma je upoznao ~lanove Vlade i ono je jednoglasno prihvapredstavlja sastavni dio ovog zapisnika.Ta~ka 6.Predsjednik Zdravko Ze~evi} je predloìo da se za ranjene borce utvrdi jednokratna pomvisini od 50.000,00 hiljada, a za poginule borce 100.000,00 dinara. Jednokratnu nov~anu pomo} }e ispla}ivati op{tine, a Vlada }e ispla}ene iznose refuop{tinama. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Jednokratna nov~ana pomo} za ranjene borce iznosi 50.000,00 hiljada, a za poginule b

100.000,00 hiljada jednokratnu nov~anu pomo} }e ispla}ivati op{tine, a Vlada }e ispliznose refundirati op{tinama.Ta~ka 7.a) Ministar trgovine i turizma Mr. Svetozar Vin~i} je obrazloìo predlog imenovnadzornog odbora N.K. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Osniva se Nadzorni odbor Naftne industrije Krajine.U Nadzorni odbor imenuju se:

1. Devetak Vitomir iz B. Manastira, predsjednik 2. Tanjga Mihailo iz Mirkovaca, ~lan3. Vuka{in Milan iz Knina, ~lan4. Dàkula Veljko iz Pakraca, ~lan5. Bogi} Stevo iz Borova, ~lan.b) Ministar Grabundìja je obrazloìo predlog imenovanja ~lanova upravnog odbora PKrajine.Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Osniva se Upravni odbor PTT Krajine Knin.U nadzorni odbor imenuju se:1. Kutla~a ing. Nikola iz Knina, predsjednik 2. Kilinkovi} \uro, Petrinja, ~lan3. @uni} Milan, Dvor na Uni, ~lan4. ing. Petrovi}, Korenica, ~lan5. Mu`dalo Milica, Knin, ~lan6. Ko{evi} Nikola, Benkovac, ~lan

Ta~ka 8.Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade sa zahtjevom VrhovnogKrajine za obezbje|enje sredstava za kupnju kancelarijskog namje{taja za VrhovniKrajine. Nakon provedene rasprave donesena je

349



O D L U K A Odobravaju se Vrhovnom Sudu Krajine nov~ana sredstva u iznosu od 341.100,00 dinakupnju kancelarijskog namje{taja.U okviru ove ta~ke dnevnog reda raspravljalo se o funkcioniranju sudova te je na

provedene rasprave donesenZ A K L J U ^ A K

Da se za jednu od idu}ih sjednica Vlade pripremi cjelovita informacija o funkcionissudstva. Informaciju trebaju pripremiti sekretar Vlade, Ministar pravosu|a, predsjednpodpredsjednik Vlade.Ta~ka 9.Ova ta~ka dnevnog reda je odgo|ena za idu}u sjednicu Vlade do kada je potrebno priprekompletnu informaciju o ispla}enim li~nim dohocima.

Ta~ka 10.Ministar trgovine i turizma Mr. Svetozar Vin~i} je podnio izvje{taj o radu Kriznog {Upozorio je na kriti~nu situaciju sa snabdjevanjem dizel gorivom, razmje{taju robnih rna podru~ju RSK te zalihama hrane. Istakao je potrebu da se snimi stanje robnih rezesvim op{tinama na podru~ju Krajine. U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda sudjelovMinistar Bjegovi} \or|e i istakao potrebu hitnog rje{avanja problema ubiranja ljetinevezano sa snabdjevanjem gorivom, zatim problemom snabdjevanja hranom farme sviDrni{u te berbom vo}a na plantaàma u Benkovcu. Nakon provedene rasprave u kojsudjelovalo vi{e diskutanata donesena je Odluka da se usvaja izvje{taj o radu Kriznog

RSK.Ta~ka 11.Op}inski sekretarijat za Narodnu odbranu op{tine Knin obratio se Vladi RSK zahtjevoobezbje|enje nova~anih sredstava op{tinskom {tabu Civilne za{tite koji od po~etka ratabrigu o smje{taju i zbrinjavanju izbjeglih lica. Nakon provedene rasprave u kojosudjelovalo vi{e ~lanova Vlade donesen je

Z A K L J U ^ A K Upu}uje se Op{tinski {tab Civilne za{tite u Kninu na suradnju sa Crvenim krstomrje{avanju problema pomo}i smje{taja i zbrinjavanja izbjeglih lica rje{avaju zajedno. RSK nema trenutno financijskih sredstava za tu namjenu.Ta~ka 12.Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e detaljno je upoznao ~lanove Vlade sa vete{kom energetskom situacijom na podru~ju Krajine. Ukazao je na sve objektivne tezbog kojih smo u ovakvoj situaciji. Trenutno se sve hidroelektrane na podru~ju Krajine nu funkciji i proizvode energiju.Tako|er je upoznao sa stanjem naftnih postrojenja na podru~ju Krajine. Istakao je potrda se postoje}a postrojenja nastoje {to prije osposobiti za eksploataciju nafte. U raspravi

sudjelovali ministri Vin~i} i Peura~a te nakon provedene rasprave usvojena Informaenergetskoj situaciji u RSK. Informacija napravljena u pismenom obliku prestavlja sadio zapisnika.

350



Ta~ka 13.a) V.d. direktor Srpske radio televizije Marjanovi} Branko predo~io je Vladi planove raradijskog programa uvo|enjem prvog i drugog programa te integralnog tre}eg radijsprograma. U svom radu susre}u se sa problemom nedostatka stru~nih kadrova. Upozn

Vladu da su dobili kompletnu opremu za otvaranje televizijskog studija ali da se poproblem gdje da se montira oprema. Tako|er je istakao da zbog nedostatka goriva se ne mnormalno odvijati rad na terenu. U raspravi je jo{ sudjelovao v.d. direktor Srpskog RKnina, i ukazao na potrebu uvo|enja direktne telefonske linije sa Beogradom te jo{telefonske linije kako bi radio mogao dolaziti do informacije. Nakon rasprave u kojsudjelovalo vi{e diskusanata donesena je

O D L U K A Cjelovitu informaciju sa predlogom mjera za funkcionisanje RTV Srpske Krajine priprza jednu od narednih sjednica Vlade RSK.

b) G.P. “Krka” s.p.o. Knin se obratilo Vladi sa zahtjevom za pozajmicu nov~anih sredstiznosu od 2.000.000,00 dinara za isplatu li~nih dohodaka i materijalnih tro{kova za pe januar – maj 1992. godine. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Odbacuje se zahtjev G.P. “Krka” s.p.o. Knin za pozajmicu nov~anih sredstava.c) Ministarstvo prosvjete RSK obratilo se zahtjevom za obezbe|enje sredstava za isplatu dohodaka prosvjetnih radnika za mjesec maj 1992. godine u visini najniè cijene rad25.000,00 dinara. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Odobrava se iznos nov~anih sredstava za isplatu li~nih dohodaka

prosvjetnih radnika u visini najniè cijene rada za mjesec maj od 25.000,00 dinara.d) Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} upoznao je ~lanove Vlade o adaptaprostora za smje{taj Ministarstva energetike i rudarstva. Prostorije se nalaze u okviru upzgrade Hidroelektrane u Kninu. Vlada je prihvatila podnesenu informaciju.e) Ministar financija predloìo je Vladi da imenuje direktora Carinske slu`be RSK, na~ega je donesena

O D L U K A TOMA[EVI] Branko iz Dvora na Uni imenuje se za v.d. direktora Carinske slu`be RSKSjednica je zavr{ila sa radom u 15,30 sati.



351



1181992., lipanj 12. Dvor

Zapovijed Op}inskog kriznog {taba Dvor Komandi 11. brigade TO da preuzme zapovijedanje obranom op}ine Dvor nakon izglasavanja nepovjerenja [tabu TO

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.289

SKUP[TINA OP[TINE DVOR Op{tinski krizni {tabKLASA: 021-05/92-01/43URBROJ: 2120-01-1-92-2Dvor, 12. 06. 1992.

KOMANDI XI. BRIGADE OP[TINE DVOR NA UNIn/r komandanta Mari} Du{ana

Na osnovi Odluke Vlade Republika Srpska Krajina broj: 04-3-80/92 od 26. V. 19godine, izdajem slijede}u

N A R E D B UO preuzimanju komande nad oruànim snagama op{tine Dvor u interesu obrane.Naredba stupa na snagu odmah.

O b r a z l o ` e n j eZbog nastale situacije nakon Odluke SO Dvor na Uni o nepovjerenju [tabu Teritorija

obrane op{tine Dvor, a {to negativno djeluje na organizaciju obrane op{tine Dvor, narposlije upada muslimanskih jedinica iz Cazinske krajine na na{u teritoriju i u~injemasakra nad na{im nedu`nim gra|anima, Op{tinski krizni {tab Dvor na Uni zahtjevaKomande XI. brigade da preuzme komplet komandu i organizaciju obrane op{tine Dvorsvim oruànim jedinicama osim jedinica MUP-a RSK-a Stanice javne bezbednosti Dvo

PREDSJEDNIK:BOROJEVI] JUGOSLAV, Šv.r.šM.P.290

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, MO RSK – Odjeljenje Dvor na Uni, kut. 2.

352

289 Prijemni pe~at: RSK, MO – Odjeljenje Dvor na Uni, br. int. 17-1, 18. 06. 1992.290 Okrugli pe~at: RSK, SO Dvor na Uni.





Nakon toga uvi|ajna ekipa oti{la je u ku}u Grgas Ivana pok. [ime iz Rodaljice, u kojoprona|en le{ [uni} Marije ro|. Kamber, ud. Jakova, iz Rodaljice, {to je utvr|eno na osnoizjave prisutnog [uni} Tomislava iz Rodaljice.Š...š

Nadalje se pristupilo u ku}u vlasni{tvo @utelije Marka iz Rodaljice, gdje je mpronalaska le{a koji pripada Grgas Milki èni Ivana iz Rodaljice, starosti oko 50 godinpo izjavi napred navedenog prisutnog mje{tanina.Š...šZapisni~ar: Istra`ni sudija: Jadranka Matija~i}, Šv.r.š Milica Draì} Šv.r.š



REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKESRPSKE KRAJINE K N I NKnin, 22. 06. 1992. god.

Z A P I S N I K sa 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 16. i 17. 06. 1992. godine nTvr|avi – Dom privrednika.

Na sjednici prisustvuju:

mr. Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Bo{ko Boàni}, Veljko Dàkula, Vojin Peura~a, \oBjegovi}, Du{an E}imovi}, Savan Grabundìja, Mr. Svetozar Vin~i}, Sergej VeselinovDu{an Jovi}, Rade Ga}e{a, Mirko Ra|en, Milan Trbulin, Du{an Orlovi}, David RastovNa sjednici su jo{ prisutni: Milo{ @ivkovi}, Zdravko Jankovi}, Nikola Rastovi}, NMandini}, Sretko Petkovi}, Petar Bukarica.Odsutni:Stevo Bogi}, Vojin [u{a, dr. Mladen Hadì}, Mitar Brnovi}, Milan Kneèvi}, Milan MaStojan [panovi}.Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati,Sjednicom predsjedava Mr. Zdravko Ze~evi}.Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova vlade i da se moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

354



D N E V N I R E D:1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RepubSrpsku Krajinu.2. Verifikacija zapisnika sa 18. sjednice Vlade.

3. Utvr|ivanje cijene elektri~ne energije – skinuto sa dnevnog reda.4. Utvr|ivanje cijene PTT usluga.5. Razmatranje zahtjeva SO Caprag o zauzimanju stava oko statusa Op{tine Caprag i Opkoje su u sli~nom poloàju.6. Problem prehrane izbjeglica.7. Razmatranje inicijative za formiranje Srpskog narodnog pozori{ta u Kninu.8. Dono{enje Odluke o nabavci konzerviranih zaliha hrane(otkup od RO “Gavrilovi}” Petrinja).9. Informacija o li~nim dohodcima ~lanova Vlade i ostalih institucija pri Vladi.10. Informacija o raspoloìvom vojno-stambenom fondu.11. Prijedlog za otvaranje carinske ispostave u Petrinji.12. Prijedlog za isplatu penzija i bora~ko invalidske za{tite.13. Usvajanje Prijedloga Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama.14. Dono{enje Odluke o:

a) visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje igra~nicab) visini posebne takse koja se pla}a pri odobrenju za jednokratno organiziranje prig

lutrije, tombole,c) osnivanje arhiva Republike Srpske Krajine i za{titi arhivske gra|e15. Razmatranje problematike transporta bolesnih iz Knina.

16. Razmatranje inicijative za pokretanje glasila RSK.17. Ostvarenje jazi~ne politike.18. Razno:a) Zahtjev za dodjelu akontacije sredstava za period 1 – 6 1992. Centru za Socijalni

Kninb) Razmatranje zahtjeva Ministarstva prosvjete RSK za dodjelu sredstava za izradu pc) Razmatranje zahtjeva Zavoda za zdravstveno osiguranje RSK za pozajmicu financ

sredstavad) Razmatranje zahtjeva Glavnog [taba TO za pozajmicu nov~anih sredstavae) Imenovanje ovla{tenog pregovara~a sa predstavnicima UNPROFOR-a i Evro

zajednice za sektor jugf) Postavljanje glavnog inspektora financijske policije.

Ta~ka 1.U okviru ove ta~ke dnevnog reda raspravljano je i o informaciji sa sastanka sa predstavUNPROFOR-a te zauzimanju stavova u vezi s njihovim zahtjevima. Informaciju o aktuavojno-politi~kim zbivanjima na podru~ju RSK podnio je Du{an Orlovi} pomo}nik minza Unutra{nje poslove. Upoznao je prisutne sa stalnim ubacivanjima teroristi~kih gruppodru~je RSK. Govorio je o izbjeglicama iz Carinske Krajine koji su do{li na podDonjeg Lapca, te problemima oko njihovog povratka u Bosnu.Neboj{a Mandini} je govorio o tzv. ruì~astoj zoni te problemima vezanim uz njihpostojanje. U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda u~estvovao je jo{ Milan Trbulin, \oBjegovi}, Svetozar Vin~i}, Veljko Dàkula, Milo{ @ivkovi} i drugi te je tokom ra

355



zaklju~eno da u budu}e na sjednicama Vlade obavezno treba biti prisutan komandTeritorijalne obrane RSK, kao i zamjenici ministara ukoliko ministri nisu u mogu}nprisustvovati sjednicama. Vezano za suradnju sa UNPROFOR-om donesena je slijede}

O D L U K A Pregovori sa snagama UNPROFOR-a i predstavnicima Evropske zajednice ne mogodvijati na podru~jima Op{tina RSK bez prisustva civilne vlasti Op{tina i Oblasnih savovla{tenih predstavnika Vlade RSK.Ta~ka 2.Odga|a se.Ta~ka 3.Odlaè se za jednu od narednih sjednica Vlade do kada }e se pripremiti cjelovita informTa~ka 5.Predstavnik Op{tine Caprag upoznao je ~lanove Vlade situacijom na podrunovoformirane Op{tine. Rekao je da se radi o op{tini sa preko 10 hiljada stanovnika u se nalazi 13 sela koja su prije pripadala Op{tini Kostajnica i 20 sela koja su prije prOp{tini Petrinja. Historijska geneza razvoja ovih op{tina ukazuje da se izdvajanjemmjesnih zajednica iz Op{tine Sisak radilo na sistematskom razbijanju teritorijalnorganizacione kompaktnosti Srpskog stanovni{tva. Glavno pitanje koje se name}e jestto podru~je moè egzistirati kao samostalna op{tina ili su s obzirom na slabu razvijprivrede na tom podru~ju.291

Nakon provedene rasprave u kojoj su sudjelovali Dr. Du{an Jovi}, Mr. Svetozar Vi

Neboj{a Mandini}, Jovo Kablar i drugi, a u kojoj je istaknuto da se Odluka referendmora po{tivati te je donesenZ A K L J U ^ A K

13 MZ iz op{tine Kostajnica i 20 MZ iz Op{tine Petrinja koje su se referendumom izjao izdvajanju iz tih MZ, moraju po{tivati donesene Odluke na referendumu. Vlast u tim mora funkcionisati, a op{tina Kostajnica i Petrinja treba uputiti teleks o zaklju~cima Vlapitanjima teritorijalnog razgrani~enja op{tina na podru~ju RSK.Ta~ka 4.

Informaciju o utvr|ivanju cijena podnio je v.d. direktor Peri} Rajko. Istakao je da je izpove}anja dat u priloènom materijalu.Nakon toga je donesena

O D L U K A Usvaja se visina cijena PTT usluga, prema cjenovniku koji predstavlja sastavni dio zapisnika.Ta~ka 6.O problemu ishrane izbjeglica govorio je na~elnik {taba Civilne za{tite RSK Mirko VuIznio je broj~ane podatke o broju izbjeglica te o broju onih koji svaki dan dolaze po hNajve}i teret ishrane izbjeglica podnijeli su TVIK i RO “Agroprerada” iz Knina. Te r

356

291 Re~enica u izvorniku nedovr{ena.



organizacije imaju velika dugovanja koja ne mogu nikako namiriti. Istakao je da do Ngodine Op{tina Knin financira prehranu izbjeglica. U raspravi koja se vodila po ovoj dnevnog reda istaknuto je da je potrebno utvrditi tko ima stalno izbjeglica, da je potrehitno donjeti Zakon o izbjeglicama, a potom sistematski rje{avati problem izbjeglic

podru~ju cijele Krajine. Poslije provedene rasprave donesena jeO D L U K A 1. Odobravaju se RO “TVIK” iz Knina iznos sredstava od 5.000.000,00 dinara podmirenje dijela tro{kova ishrane izbjeglica2. Odobravaju se RO “Agroprerada” iz Knina iznos sredstava od 10.000.000,00 dinarpodmirenje dijela tro{kova ishrane izbjeglica3. Nalaè se Op{tinskom [tabu Civilne za{tite da napravi bilancu tro{kova smje{tprehrane izbjeglica do 1. 12. 1991. god.Ta~ka 7.Rade Matija{ direktor Srpskog Radio Knina informirao je Vladu o inicijativi da se forSrpsko narodno pozori{te. Sjedi{te pozori{ta bi trebalo biti u Kninu, u Domu JNA te bi objekat na taj na~in stavio u funkciju. Jankovi} Zdravko predlaè da se u Domu Arosnuje Srpski kulturni centar koji bi imao vi{e sadràja izme|u kojih bi bilo i pozori{te, se moglo raznim sadràjem u okviru Centra samo financirati. Matija{ je u svojoj disknaglasio da bi sam naziv institucije bio motiv za donatorstvo, jer je primjetan nedost jedne takve institucije.Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A Prihvata se inicijativa za formiranje Srpskog Narodnog pozori{ta u Kninu.Ta~ka 8.Podpredsjednik Kablar Jovo je upoznao ~lanove Vlade sa ponudom RO “GavriloviPetrinje za nabavku konzerviranih zaliha hrane.U raspravi koja je vo|ena donesen je

Z A K L J U ^ A K Odbija se ponuda RO “Gavrilovi}” iz Petrinje za nabavku konzerviranih zaliha hrane.

Ta~ka 9.Informaciju o li~nim dohodcima ~lanova Vlade i ostalih institucija pri Vladi podnipodpredsjednik Vlade, te je po{to kojeficijenti nisu uskla|eni donesen

Z A K L J U ^ A K Zaduùje se Sekretarijat Vlade da uskladi kojeficijente i na jednoj od narednih sjednica dih na usvajanje.Ta~ka 10.Informaciju o raspoloìvom vojno-stambenom fondu podnio je ministar za gra|evinarsRade Ga}e{a. Istakao je da praznih vojnih stanova zapravo nema budu}i da su ve} svi uNakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo vi{e ~lanova Vlade donesen je

Z A K L J U ^ A K Zabranjuje se prodaja i preprodaja vojno-stambenog fonda.

357



Ta~ka 11.Ova ta~ka dnevnog reda odga|a se dok se ne obave konsultacije sa v.d. direktorom Carislu`be RSK.Ta~ka 12.Mirko Sinobad, v.d. direktor Republi~kog fonda za penziono i invalidsko osiguranje po je predlog da se izvr{i isplata penzija za 5. mjesec u visini ispla}enih penzija za 4. mTako|er je obrazloìo potrebu da se isplati bora~ko invalidska za{tita, kao i naknade za pomo} i njegu i naknade civilnim invalidima rata. Nakon provedene rasprave jednoglasdonesena

O D L U K A 1. kojom se Republi~kom fondu za penziono i invalidsko osiguranje nalaè da izvr{i ispenzija za 5. mjesec u visini ispla}enih penzija za 4. mjesec.

2. Odobravaju se Ministarstvu za rad, bora~ka i socijalna pitanja nov~ana sredstva za ibora~ko invalidske za{tite i to po osiguraniku za januar iznos od 3.000 dinarafebruar iznos od 4.000 dinaramart iznos od 5.000 dinaraapril iznos od 6.000 dinaramaj iznos od 7.000 dinara– nov~ana sredstva za isplatu naknade za tu|u pomo} i njegu u iznosu od 2.500 dinar– nov~ana sredstva za isplatu naknade civilnim invalidima rata u iznosu od 1.590 do

8.904 dinara zavisno od grupe invalidnosti.Ta~ka 13.Predlog Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama obrazloìo je Ministar financija VPeura~a. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Usvaja se Predlog Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama.Ta~ka 14.a) Ministar Peura~a Vojin je obrazloìo ovu ta~ku dnevnog reda te je nakon provedrasprave jednoglasno usvojena

O D L U K A O visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje igra~nica.b) Nakon donesenog obrazloènja jednoglasno je donesena

O D L U K A O visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za jednokratno organiziprigodne lutrije, tombole, kla|enja na sportskim priredbama i ostale sli~ne igre.

c) Odga|a se ova ta~ka dnevnog reda za jednu od narednih sjednica dokada je potrebpripremiti kompletnu dokumentaciju.

358



Ta~ka 15.Ministar zdravlja dr. Du{an Jovi} upoznao je ~lanove Vlade sa problemima vezanitransport bolesnih osoba iz Medicinskog centra Knin. Nakon rasprave jednoglasnoodlu~eno da se Medicinskom centru Knin uputi sljede}i dopis koji glasi: Stru~no odgoosobe Medicinskog centra Knin trebaju u~initi reviziju spiska ranjenih i uspostavi spiskove po redu prioriteta i hitnosti, uz obrazloènje mobilnosti pacijenata i na~transporta, kao i razloge (medicinske i nemedicinske) za transportne i druge ustanove.

Direktor Medicinskog centra treba uspostaviti kontakt sa pukovnikom Duki}em ruvida u mogu}nost prevoza i dogovora za prevoz.Ta~ka 16. Jankovi} Zdravko je pokrenuo inicijativu za pokretanje glasila RSK, te je obrazloìo rzbog kojih je potrebno oformiti glasilo.Nakon rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Prihva}a se inicijativa za pokretanje glasila RSK.Ta~ka 17.Zalaganje za ostvarenjem jezi~ne politike na cjelokupnom teritoriju RSK zbog nedosljepodnio je profesor Jankovi} Zdravko. Nakon donesene rasprave jednoglasno je usvojen

Z A K L J U ^ A K O ostvarenju jezi~ne politike na cjelokupnom teritoriju RSK koji predstavlja sastavnovog zapisnika.

Ta~ka 18.a) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je predo~io Vladi zahtjev za dodjelu akontacije sreza period 1-6 1992. godine Centru za Socijalni rad iz Knina te nakon provedene raspdonesen je

Z A K L J U ^ A K Upu}uje se Centru za Socijalni rad Knin da zahtjev za dodjelu akontacije usmjeri na BOp{tine Knin.b) Mirko Ra|en pomo}nik ministarstva za prosvjetu RSK obratio se Vladi zahtjevom oministarstva za dodjelu nov~anih sredstava za pokrivanje tro{ka izrade pe~ata.

Nakon provedene rasprave donesena jeO D L U K A Odobrava se Ministarstvu prosvjete RSK iznos sredstava od 1.612.184. dinara kao trizrade pe~ata i {tambilja sa grbom RSK.c) V.d. direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje RSK Mirko Sinobad obratio se Vlazahtjevom za pozajmicu nov~anih sredstava radi nabavke sanitetskog materijala i neophljekova. Nakon rasprave donesena je

O D L U K A Odobrava se Zavodu za zdravstveno osiguranje RSK Knin pozajmica nov~anih sredstiznosu od 150.000.000,00 dinara radi nabavke sanitetskog materijala i neophodnih ljekd) Ministar financija Peura~a Vojin upoznao je sa zahtjevom Glavnog {taba teritoriodbrane RSK za pozajmicu nov~anih sredstava za potrebe pla}anja dospjelih obaveza.

359



Nakon toga donesena jeO D L U K A

Odobrava se glavnom {tabu Teritorijalne odbrane RSK iz Knina pozajmica nov~sredstava u iznosu od 100.000.000 dinara.e) Podpredsjednik Vlade predloìo je da se imenuje ovla{teni pregovara~ sa predstavnUNPROFOM-om i EZ za sektor jug.Nakon toga doneseno je jednoglasno

R J E [ E N J ENeboj{a Mandini}, dipl. ing. elektrotehnike iz @agrovi}a postavlja se za ovla{pregovara~a sa predstavnicima UNPROFOR-a iz EZ za sektor jug.f) Branko Rkman iz Vrginmosta postavlja se za glavnog inspektora financijske policijeSjednica je zavr{ila sa radom 17. 06. 1992. godine u 12,30 sati.



1211992., lipanj 16. Kninêstitka Vlade RSK Dobrici ]osi}u na izboru za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije



GOSPODIN DOBRICA ]OSI]PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE

B E O G R A DVa{im izborom za prvog predsjednika Savezne Republike Jugoslavije iskreno se nad

o~ekujemo i vjerujemo da }emo prevazi}i vreme smrti, raskole i deobe, da nam sunce nbude tako daleko i da }emo uz va{u pomo} i autoritet da sa~uvamo sopstvene korenponos predaka i sre}u potomaka.

VLADA REPUBLIKESRPSKE KRAJINE

360




1221992., lipanj 16. KninOdluka Vlade RSK o uvo|enju zabrane javnog rada politi~kim strankama na teritoriju RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA REPUBLIKESRPSKA KRAJINA K N I NBroj: 04-3-184/92.Knin, 16. 06. 1992. god.

Na osnovu ~lana 27. st. 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Slu`beni glaRSK” broj 3/92.), na svojoj 19. sjednici odrànoj dana 16. 06. 1992. godine u Kninu, VlRSK donosi

O D L U K U

1. Uvodi se moratorij na javni rad svih politi~kih stranaka na teritoriji Republike SrKrajine.2. Moratorij }e vaìti do stupanja na snagu Zakon o politi~kim strankama.3. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja a objavit }e se u “Slu`benom glasnRSK”.

O b r a z l o ` e n j eVlada RSK je na svojoj sjednici od 16. 06. 1992. godine, pored ostalog razmatrala aktupoliti~ko-bezbedonosnu situaciju, posebno probleme nastale potpunom blokadRepublike Srpske Krajine. Konstatirano je da je stanje u Republici izuzetno te{ko, doneseno niz konkretnih mjera i odluka u cilju prevazilaènja takvog stanja i normalizìvota u Republici.

Jednako tako, zauzet je ~vrst stav da je neophodno oìviti rad politi~kih stranaka, kojproteklom periodu uglavnom zamro ili nije bio adekvatan, {to se naro~ito odnosi na Srdemokratsku stranku kao vladaju}u. Na podru~ju Republike Srpske Krajine ratno stfakti~ki nije prestalo. Ogromna ve}ina ~lanova pojedinih stranaka, naro~ito vode}e postranke nalazi se na rati{tu. Neprijatelj poduzima ofanzivna dejstva na razli~itim ta~dodira du` cijele granice Republike Srpske Krajine, a najavljuje i op}u ofanzivu na terna{e dràve. U takvim okolnostima nu`no je posti}i maksimalno jedinstvo naroda i bora

sastava na frontu i pozadini.Obzirom na gore navedeno, a imaju}i u vidu da rad politi~kih stranaka nije pravregulisan, Vlada je smatrala da je zavo|enje privremenog moratorija na njihovu aktiv jedino ispravno i neophodno rje{enje.

361



Moratorij }e biti na snazi do normalizacije stanja, odnosno do stupanja na snagu Zako politi~kim strankama, koji je u izradi tj. dok se ne steknu formalni i fakti~ki uslovi zpoliti~kih stranaka i organizacija. Isti se odnosi na javni rad kao {to je javna okupljskupovi, manifestacije, mitinzi i sli~no a ne na unutarnji rad postoje}eg stanja.

Radi svega re~enog odlu~eno je kao u dispozitivu.M.P.292 PREDSJEDNIK VLADE RSK:

Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.šDostaviti:1. Ministarstvu Unutra{njih poslova RSK Knin,2. Ministarstvu informisanja RSK Knin,3. “Slu`benom glasniku RSK”4. Arhiva – ovdje.


1231992., lipanj 16. Knin

Zaklju~ak Vlade RSK o slu`benoj uporabi srpskog jezika ijekavskog narje~ja te }irili~nog pisma

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKESRPSKE KRAJINE K N I NBroj: 04-5-161/92.Knin, 16. VI. 1992. god.

Vlada Republike Srpske Krajine, razmatraju}i ostvarivanje jezi~ne politike na cjelokteritoriji Republike uo~ila je neke nedosljednosti, te s tim u vezi donosi slijede}i:

Z A K L J U ^ A K U ~lanu 7. st. 1. Ustava Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik “ RSK br. 2/92.)

se da je u Republici u slu`benoj upotrebi srpski jezik, a pismo }irilica.Vlada Republike Srpske Krajine daje tuma~enje da se ovim ~lanom podrazum

upotreba srpskog jezika ijekavskog izgovora kojim se govori u najve}em dijelu RepubKninskoj krajini, Lici, Kordunu, Baniji, Zapadnoj Slavoniji pa i dijelu Baranje, IstoSlavonije i Zapadnog Srema.

Dakle, srpski jezik ijekavskog izgovora u slu`benoj je upotrebi u dràvnim organiminstitucijama, te u {kolstvu.

362




Preporu~uje se Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu kulture i vjera da odmah osnuju sza pitanja upotrebe jezika i pisma i provo|enje jezi~ne politike. Savjet bi trebao odmpristupiti izradi dokumenata za standardizaciju jezi~ne politike.

PREDSJEDNIK RSK:Mr. Zdravko Ze~evi}

Dostaviti:1. Ministarstvu prosvjete2. Ministarstvo kulture i vjera3. “Slu`beni glasnik” RSK 4. Arhiva – ovdje.

Preslika, strojopis, latinica


1241992., lipanj 17. KninOdluka Vlade RSK o uvo|enju srpskog dinara kao slu`bene valute

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKESRPSKE KRAJINE K N I NBroj: 04-3-163/92.Knin, 17. 06. 1992. god.

Na osnovu ~lana 27. st. 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Slu`beni glaRSK” broj 3/92.), na svojoj 19. sjednici, odrànoj dana 17. 06. 1992. godine u Kninu, VRSK donosi slijede}u

O D L U K Uo uvo|enju monete Republike Srpske Krajine1. Uvodi se moneta Republike Srpske Krajine.2. Moneta }e se zvati “Srpski dinar”.3. Moneta }e se po~eti primjenjivati od 1. 07. 1992. godine.

M.P.293 PREDSJEDNIK VLADE RSK:Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š


363




1251992., lipanj 17. Jasenovac

Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da pripadnici 11. partizanske brigade pale ku}e u Jasenovcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P.294

STANICA MILICIJE JASENOVACBroj: 05/VI-01/1-07/92. Jasenovac, 17. 06. 1992.

SEKRETARIJATU UP-

P A K R A CU prilogu dopisa dostavljamo vam slu`benu zabilje{ku sastavljenu dana 14. 06. 1992.

u Stanici milicije Jasenovac.Iz zabilje{ke je vidljivo da je dana 14. 06. 1992. god., oko 20,45 ~asova do{lo do zap

{tale, vlasni{tvo Kosi} Nikole iz Jasenovca, ulica V. Nazora 34. [tala je u potpunosti izgU blizini izgorjele {tale nalazili su se vojnici koji su bili u pijanom stanju koji su trebalna rati{te u Derventu, te su tom prilikom vrije|ali i provocirali patrolu Milicije i s njimnije moglo razgovarati.

Pretpostavlja da su isti mogli izvr{iti i paljenje {tale.Obavije{tena 11. par. Brigada.Prilog: slu`bena zabilje{ka

Komandir:Mladi} Ignjatije, Šv.r.š

M.P.295

STANICA MILICIJE JASENOVACS L U @ B E N A Z A B I L J E [ K A

Sastavljena dana 14. 06. 1992. godine u SM Jasenovac, a u vezi paljenja ku}a i objek Jasenovcu.

Dana 14. 06. 1992. godine vr{ili smo redovnu pozorni~ku patrolnu slu`bu u vremenu15 do 23 ~asa na podru~ju Jasenovca, u sektoru I u sastavu Radulovi} Miroslav – Bo[tefan i primijetili poàre u ulicama @rtava fa{izma i Vuka Karadì}a i to:– u 20,30 ~asova u ulici Vuka Karadì}a zapaljena je {tala na broju 59, vlasni{tvo BorDesanke– u 20,50 ~asova u istoj ulici zapaljena je ku}a broj 89, vlasni{tvo Katu{i} Nikole– u 21,55 ~asova u istoj ulici zapaljena je {tala na broju 81, vlasni{tvo Trivun~i} Teodo

364

294 Prijemni pe~at: SUP Pakrac, org. jed. 05-11/2, br. 85, 19. 06. 1992.295 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odjeljenje milicije Jasenovac.



– u 22,00 ~asova u istoj ulici zapaljena je ku}a broj 91, vlasni{tvo Dra~a Du{ana– u 22,00 tako|er je u ulici Vuka Karadì}a na broju 85 zapaljena {tala, vlasni{tvo TrivuSave– u 22,30 ~asova u ulici @rtava fa{izma zapaljena je jedna {tala na broju 110, vlas

[epovi} Ljubana.Daljnjim radom i ispitivanjem vojnika nismo mogli do}i do saznanja tko je po~inio navedjela, jer vojnici opravdavaju paljenje ku}a i odbijaju saradnju sa civilnom milicijom.Vojnici nisu htjeli razgovarati s nama, ~ak su nas provocirali i vrije|ali.Napominjemo da su se paljevine dogodile u vrijeme kad je iz Jasenovca odlazio II. Ba11. par. Brigade i da je ve}ina vojnika bila u pijanom stanju.

Zabilje{ku podnio:Radulovi} Miroslav, Šv.r.š

Borovi} [tefan


1261992., lipanj 18.Oku~ani Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Oku~ani SUP-u Pakrac o pogibiji pripadnika SJB narati{tu u Bosni i Hercegovini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OP[TINA OKUÂNI

STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OKUÂNIDana: 18. 06. 1992.Broj: 05 – I – 02 -235 / 92

M.P.296

I Z V J E [ T A JNa~elniku SUP-a Pakrac u vezi pogibije na{egradnika Dmitra{inovi} @eljka te ranjavanjaGrbi} Stanimira i Grbi} Milorada

Dana 13. 06. 1992. g., po nare|enju na~elnika SUP-a Pakrac @ivkovi} Krste jediStanice Javne bezbednosti Oku~ani u ~ijem sastavu je bilo 40 milicionera u jutarnjim s je krenula na izvr{enja borbenog zadatka u {irem reonu Dervente.

365

296 Prijemni pe~at: SUP Pakrac, org. jed. 05-06/1, br. 1164, 16. 07. 1992.



Jedinica je opremljena li~nim naoruànjem dugim, a poneki i kratkim te jednom osomu pratnji jedinice je bilo jedno minobaca~ko odjelenje dobrovoljaca sa podru~ja OkuKomandir jedinice je ]etojevi} Davorin, a direktno pod komandom na~elnika @arkovi}Dana 14. 06. 1992. g., oko 16,00 sati u reonu sela Komarice od ru~ne bombe su ranjen

1. Grbi} Vlade Stanimir ro|, 11. 10. 1966.g, u Bosanskoj Dubici u mjestu Demirovac, Bos. Dubica – ranjen u lijevu nogu odnosno gelerima je o{te}en mi{i} potkoljenice,2. Grbi} Nikole Milorad – ro|, 02. 07. 1968. g, u Raj~i}ima, SO Novska sa stanom

Gre|anima– ranjen u lijevu ruku u predjelu {ake.Istog dana oko 20,30 sati u istom reonu je smrtno pogo|en Dmitra{inovi} @eljko

Stevana, ro|, 15. 05. 1967.g, u Novoj Gradi{ki sa stanom u Dubovcu kbr, 194 SO Oku~pu{~anim metkom u predjelu slabina te je u transportu ka bolnici preminuo. Sahranjen j06. 1992. g, na mjesnom groblju Oku~ani.

Sva trojica navedenih su od prvih dana u borbi, a u Stanici javne bezbednosti Oku~anobavljali poslove milicionera pripravnika.

Grbi} Milorad se sada nalazi na ku}nom lije~enju dok je Grbi} Stanimir – Bato smju Prnjavorsku bolnicu i zadràn na lije~enju.Oku~ani: 18. 06. 1992.g,

O doga|aju obavije{ten pom. ministra Pavkovi} Pom. komandira:putem telefona – 16. 06. 92.g. u 11,15 sati Klju~evi} Labud, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica


1271992., lipanj 19. Knin Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da se zaloì da zona odgovornosti snaga UN-a ne budu katastarske granice op}ina, ve} linija dodira

sukobljenih strana



DR@AVNOM KOMITETU ZA SARADNJU SA

SNAGAMA UJEDINJENIH NACIJA B E O G R A D

366



Po{tovana gospodo!Od trenutka kada je done{en Vensov plan bitno su se izmijenile politi~ke prilike koj

uslovile njegovo dono{enje.

S tim u vezi èlimo da Vam ukaèmo na sljede}e:1. Garanti bezbednosti Srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini a to su dràva SF JNA vi{e ne postoje.

2. Republika Bosna i Hercegovina progla{ena je me|unarodnim dràvnim subjektom.3. Nedavno objelodanjeni vojni savez Republike Hrvatske i Republike Bosn

Hercegovine bitno mijenjaju ukupni odnos vojnih snaga i potencijalna su opasnostbezbjednost Srpskog naroda na jednom dijelu njegovog etni~kog prostora a posebnprostorima Republike Srpske Krajine.

4. Ustupanje vazdu{nog prostora Republici Hrvatskoj od strane Republike BosnHercegovine uz suglasnost ranijih saveznih organa biv{e SFRJ stvorili su i omogu}ili ublokadu privrednog i dru{tvenog ìvota kao i biolo{ki opstanak Srpskog naroda na teriRepublike Srpske Krajine.

Nakon sjednice Vlade Republike Srpske Krajine od 16. 06. 1992. godine i nakon sastsa predstavnicima UNPROFO-om, gospodinom generalom Morijonom297 i predstavnicimaEvropske zajednice odrànog 18. 06. 1992. godine u Kninu, obra}amo Vam se sa ciljemukaèmo na te{ko}e oko poku{aja nalaènja zajedni~kog rje{enja za uspostavu civilnRepublike Srpske Krajine na teritoriji tzv. ruì~aste zone. Naime podru~je ruì~aste predstavlja povr{inu od 20,13 % ukupno jurizdikcijske teritorije RSK na kojoj Srpski n~ini zna~ajno ve}insko stanovni{tvo.

Po prestanku borbenih dejstava na navedenom podru~ju uspostavljena je civilna vorgana Republike Srpske Krajine.Ova podru~ja, tj. mjesne zajednice i zajednice mjesnih zajednica tokom decembra 19

u prvoj polovini do maja 1991. godine provele su referendume po tada vaè}em UsRepublike Hrvatske i Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Hrvatske i time slegalan na~in izdvojili i pripojili etni~kim Srpskim op{tinama Republike Srpske Krajin

Negiraju}i pravo Srpskog naroda na samoopredjeljenje i ostanak u zajedni~koj d Jugoslaviji, Hrvatska strana posegnula je za secesijom i primjenom sile da bi ugrdràvotvorna i osnovna ljudska prava Srpskog naroda na etni~kom srpskom prostNeshvatljivo je i neprihvatljivo uvo|enje kategorija ruì~astih zona pa smo stoga veiznena|eni iskrenom izjavom gospodina generala Morijana od 18. 06. 1992. godine da }na podru~ju tzv. ruì~astih zona istovremeno vra}ati Hrvatska vlast – negiraju}i pSrpskom narodu koji se o tome prije sukoba ustavno pravno izjasnio o obliku zajednikojoj èli ìvjeti.

Molimo Vas da u kontaktima sa visokim predstavnicima Ujedinjenih naroda kao nzastupnici razmotrite mogu}nost da zona odgovornosti snaga Ujedinjenih nacija ne bkatastarske granice kraji{kih op{tina, ve} linija dodira sukobljenih strana {to }e omoza{titu Srpskom narodu. Ostali modaliteti provo|enja Mirovnog plana nisu sporni.

Mi inzistiramo i bezuslovno traìmo da se na tzv. ruì~astim zonama zadrì status KW

odnosno sada{nja aktuelna civilna vlast organa Republike Srpska Krajina do iznala

367

297 Zapovjednik snaga UNPROFOR-a general Philipe Morillon.



modaliteta politi~kog rje{enja pregovorima dviju strana u sukobu na najvi{em dràvnivou.

Za na{e inzistiranje na iznalaènju modaliteta politi~kog rje{enja novonastale situnalazimo upori{te u me|unarodnom ratnom pravu, gdje je decidirano re~eno, a potpisni

Vensovom planu me|u kojima je i Hrvatska su prihvatili da na teritoriji Republike SrpKrajina postoji aktuelna vlast organa Republike Srpske Krajine, ~ime smo ve} priznastrana u sukobu i {to po me|unarodnom ratnom pravu ima pravno dejstvo prema svdràvama i me|unarodnim organizacijama.

U me|unarodnom ratnom pravu decidirano stoji da teritorije koje se nalaze posuverenitetom jedne strane u sukobu, uklju~uju}i tu i njene unutra{nje morske voteritorijalno more kao i vazdu{ni prostor iznad nje isklju~ivo kontroli{e ta strana u sukStoga kategorija tzv. ruì~aste zone kao element Me|unarodnog ratnog prava ne postoji.

Iz navedenog proizlazi i ne vidimo razloge blokade – kontrole vazdu{nog prostora pune jurizdikcije Republike Srpske Krajine koja treba da kontroli{e taj prostor a pogotoradi o za{ti}enom prostoru UNPROFOR-a na i zadnje rezolucije vije}a sigurnosti izuzima bilo kakve blokade vazdu{ne ili kopnene vezano za dotur humanitarne pomlijekova i za{tite djece, staraca i bolesnih sa teritorija RSK.

PREDSJEDNIK VLADE RSK:Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š

M.P.298

Molimo dostaviti:1. Dràvni komitet za saradnju sa UN

2. Generalnom sekretaru UNgospodinu Butrosu Galiju3. Komandantu Mirovnih snaga u Jugoslaviji

gospodinu generalu Sati{u Nambijaru4. Svim stalnim ~lanicama Savjeta bezbednosti UN5. Visokom komesarijatu UN za izbjeglice6. Me|unarodnom komitetu Crvnog krsta



368




REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I K

sa 20. sjednice Vlade RSK odràne 23. 06. 1992. godine na Tvr|avi – DomPrivrednika u Kninu.Sjednici prisustvuju:Mr Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Sergej Veselinovi}, Bo{ko Boàni}, Veljko DàkuDu{an Jovi}, Savan Grabundìja, Mr Svetozar Vin~i}, Du{an E}imovi}, \or|e BjegoMirko Ra|en, Neboj{a Pavkovi}, Rade Ga}e{a, Vojin Peura~a, David Rastovi}, StaDu{an.Sjednici jo{ prisustvuju:Neboj{a Mandini}, Milo{ @ivkovi}, Sretko Petkovi}, Zdravko Jankovi}, Du{ko B

potpukovnik, dr Milan Babi}, Veljko Popovi}, Sava Popovi} i Gojko Devrnja.Odsutni:Stevo Bogi}, Vojin [u{a, Stojan [panovi}, Milan Marti}, dr Mladen Hadì}, DobrosVejzovi}, Mitar Brnovi}, Milan Kneèvi}.

Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati.Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Ze~evi}, konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova moè punova`no odlu~ivati.^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i

D N E V N I R E D:1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RepubSrpsku Krajinu. (referiraju predstavnici MUP, NO i VP).Razmatranje zahtjeva za snabdjevanje prehrambenim artiklima teritorijalne obrane.2. Dono{enje Odluke o pove}anju kamata na iznos poreza na promet koji nije pla}ezakonskom roku.3. Razmatranje Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva.4. Dono{enje rje{enja o imenovanju:

a) Rudarskog inspektora

b) Savjetnik – rudarski inspektor5. Razno:Razmatranje zahtjeva za pozajmicu

a) Komandi Glavnog {taba TOb) Op{tini Kninc) Zdravstveni centar Vukovard) MUP Krajina

Ta~ka 1.Informaciju o aktualnoj vojno-politi~koj situaciji te napadu Hrvatskih snaga na Milj

podnio je pukovnik Uzelac. O istoj situaciji podnio je informaciju pomo}nik ministrUnutra{nje poslove Neboj{a Pavkovi}. O problemima koji su se pojavili novonastsituacijom govorili su ministri Bjegovi}, Vin~i}, Veselinovi} i drugi. O radu Dràvkomiteta za saradnju sa UNPROFOR-om govorio je Neboj{a Mandini}. Istakao je potr

369



reorganizacije Dràvnog komiteta vezano za nastanak Savezne Republike Jugoslavipotrebi op{te mobilizacije na podru~ju RSK, svih onih koji do sada nisu mobilizirani lje~ni~kim potvrdama i radnim obavezama izbjegli mobilizaciju.Ministar Peura~a Vojin je predloìo da sjednica Vlade kod rasprave o prvoj ta~ki dnevno

bude zatvorena za sve osim ~lanova Vlade. Za operativne kontakte sa Banjalu~kom Krai potrebu ja~e suradnje sa njima zaloìo se Ministar Bjegovi} \or|e. O problemimmobilizacije na podru~ju Op{tine Knin govorili su jo{ ministri dr Du{an Jovi}, DRastovi} istakli su potrebu da se u Kninu mobiliziraju svi vojno sposobni gra|ani kakompletna civilna za{tita. Tako|er su predloìli da se dobna granica pove}a sa 55 nagodina starosti. Lje~ni~ka komisija treba preispitati sve lje~ni~ke potvrde sa kojimaosloba|ali pojedini obaveznici. Sergej Veselinovi} se zaloìo da se donese izvje{taj Vuspjehu mobilizacije i istakao da se mora napraviti sve {to je u interesu obrane KraMinistar financija Vojin Peura~a je rekao da je potrebno ubrzati dinamiku kori{tedopunskih sredstava, rekao je da su obaveze Savezne Republike Jugoslavije prema Krobezbje|enju dopunskih sredstava Krajine nesporne te da je potrebno izna}i modaliizvr{enja istog. Vlada je ovlastila Ministra financija da po{alje faksimil potpisa za p{tampanja monete RSK.Ta~ka 2.Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e predloìo je Vladi Uredbu o promemotornog benzina i dizel goriva. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Usvaja se Uredba o prometu motornog benzina i dizel goriva Uredba }e se primjenjiv

cjelosti od ta~ke 1-18 za podru~je Slavonije, Baranje i Srijema.Za ostala podru~ja RSK Republi~ki Krizni {tab }e utvrditi kriterije za promet motobenzina i dizel goriva u skladu sa mogu}nostima nabavke goriva te u dogovoru sa op{tiTa~ka 3.Obrazloènje Odluke o pove}anju kamate na iznos poreza na promet koji nije pla}ezakonskom roku obrazloìo je Ministar financija Vojin Peura~a. Nakon provedene rasp jednoglasno je donesena

O D L U K A

O pove}anju kamate na iznos poreza na promet koji nije pla}en u zakonskom roku.Odluka se nalazi u prilogu zapisnika.Ta~ka 4.Predlog izbora stru~nih radnika u ministarstvu energetike i rudarstva podnio je Min\or|e Bjegovi}. Za radno mjesto rudarskog inspektora predloìo je êprnja Radu iObrovca, a za radno mjesto savjetnik-rudarski inspektor predloèn je Ra{kov} Milan p. Nakon provedene rasprave donesena je

O D L U K A êprnja Rade iz Obrovca postavlja se za rudarskog inspektora pri ministarstvu energetrudarstva. Ra{kovi} Milan p. Save postavlja se za savjetnika-rudarskog inspektora priministarstvu.

370



Ta~ka 5.a) Glavni {tab teritorijalne odbrane se obratio Vladi RSK sa zahtjevom za obezbjenov~anih sredstava za podmirenje obaveza prema dobavlja~ima iz RSK koja su nepodmirena odlaskom JNA sa ovog podru~ja. Nakon provedene rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A K Glavni {tab Teritorijalne odbrane RSK treba napraviti specifikaciju tro{kova sa podatcstrukturi tro{kova i brojnom stanju.b) Izvr{no vije}e Skup{tine Op{tine Knin obratilo se Vladi RSK sa zahtjevom za privrepozajmicu za isplatu LD za 06/92. godine. Nakon provedene rasprave Vlada je jednogldonijela

O D L U K UZahtjevu se ne udovoljava.

c) Ministar za zdravstvo dr. Du{an Jovi} obrazloìo je Vladi zahtjev zdravstvenog cVukovar za dodjelu neophodnih sredstava za juni 1992. godine. Nakon provedene rasp jednoglasno je donesena

O D L U K A Odobravaju se zdravstvenom centru Vukovar sredstva u iznosu od 125.780.140 dinarpodmirenje nophodnih sredstava za juni 1992. godine.d) Ministarstvo Unutra{njih poslova podnijelo je zahtjev Vladi RSK za dodjelu sredstavmjesec 1992. godine u iznosu od 3,5 milijarda dinara za teku}e poslovanje, nakon ~edonesena

O D L U K A Ministarstvu Unutra{njih poslova odobrava se iznos sredstava od 3,5 milijarde dinateku}e poslovanje.Sjednica je zavr{ena u 19,30 sati.

PREDSJEDNIK VLADE RSK Mr Zdravko Ze~evi}


1291992., lipanj 23.Slunj Krivi~na prijava Stanice javne bezbjednosti Slunj Okru`nom javnom tuìocu u Glini protiv

Milana Pa{i}a zbog ubojstva i maltretiranja Hrvata u selu Lumbardenik

371



REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutra{njih poslovaSekretarijat za unutra{nje poslove KninSJB SLUNJBroj K-83/92.Datum 23. 06. 1992.

O K R U @ N O M JAVNOM TU@IOCUG L I N A

Na osnovi ~lana 151, stav 6. Zakona o krivi~nom postupku podnosi seKRIVI^NA PRIJAVA

Protiv:1. PA[I] MILANA, zvani “Beli” otac Mane i majke Stane ro|ene Kuzmanovi} ro|en dan

01. 10. 1954. u Bro}ancu, op}ina Slunj, stanuje u Bro}ancu, ulica Bro}anac broj 46, opSlunj, narodnost Srbin, dràvljanin RSK, zanimanje zemljoradnik, porodi~ne prineoènjen, bez djece, u vojnoj evidenciji se vodi u Slunju, li{en slobode dana 21. 06. 1921,00 sati, sprovedenog istra`nom sucu Okru`nog suda u Glini, dana 24. 06. 1992. zbkrivi~nog djela ubojstva.

Dana 21. 06. 1992. godine oko 18,30 sati u mjestu Slunju u selu Lumbardenik kbr. 8do{lo je do krivi~nog djela ubojstva BOGOVI] DANIJELA, sin Mije i majke Jele r. Salrodjen 04. 05. 1930. godine u Lumbardeniku SO Slunj, sa stanom Lumbardenik kbr. 87 Slunj na slijede}i na~in:

Gore navedenog dana i vremena predmetni Pa{i} Milan do{ao je kod ku}e BogDanijela i ~im je pri{ao ku}i pozvao je Danijela, koji se je nalazio u ku}i, da izadje van je Bogovi} Danijel primjetio Pa{i}a nije iza{ao na vrata svoje ku}e ve} je isko~io kroi po~eo bjeàti, a Pa{i} je potr~ao za njim i uhvatio ga. Kada ga je uhvatio po~eo maltretirati fizi~ki zlostavljati, tu}i ga nogama i rukama po prednjem dijelu tijela, a ntoga ga je odveo ispod ku}e na livadu vlasni{tvo Poèga Luke iz Lumbardenika b.b. Nlivadi ponovno ga je fizi~ki zlostavljao. U navedenoj blizini Pa{i}a nalazio se i Tepavackoji ga je spre~avao da ne maltretira Danijela, odnosno da ga ne ide ubiti. U tome ga Tepnije mogao spre~iti, pa je nakon upozorenja isti odlu~io da se udalji sa mjesta gdje jezapo~eo vr{enje svoje radnje. Kada se Tepavac Milan udaljio, tada je Pa{i} iz pu{ke P

30335 ispalio tri hitca u Bogovi} Danijela, i na taj na~in nanio tjelesne povrede u preddesne strane tijela i lijeve noge u predjelu butine. Od zadobivenih povreda Bogovi} Da je odmah umro.

Nakon ubojstva Bogovi} Danijela kroz kratko vrijeme radnici SJB-ti Slunj iza{li su nmjesta od kuda je dolazio zvuk pucnjave i u neposrednoj blizini ubojstva prona{li su Milana i Tepavac Milana te ih priveli u SJB Slunj, radi daljnje obrade.

Prilikom obrade ustanovljeno je, da je Pa{i} Milan prije ubojstva Bogovi} Danijela fzlostavljao Topi} Miru, Bogovi} Josu, Luci} Ivana i Trubi} Josu, sve iz sela Lumbarden

Iz napred navedenog je vidljivo da je Pa{i} Milan izvr{io krivi~no djelo ubojstva ~l.1 ta~. 1 KZ Republike Srpske Krajine.Prilog:299

372

299 Prire|iva~i su izostavili priloge.



Zapisnik o uzimanju izjave x 3Sl. zabilje{ke x 6Skica lica mjesta x 1Zapisnik o uvidjaju x 2Rje{enje o pritvoru x 2Potvrda o privremenom oduzetom oru`ju x 1

N A ^ E L N I K:Klipa Ljuban, Šv.r.š


1301992., lipanj 23.Stara Gradi{ka Izvje{}e Stanice milicije Stara Gradi{ka o prevoènju oplja~kanih stvari iz Slavonije u Bosnu i Hercegovinu, u kamionima JNA

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA – PAKRACSTANICA MILICIJE STARA GRADI[KA Broj: 05-IV-01-55/92-1Stara Gradi{ka, 23. 06. 1992. god.

I Z V J E [ T A Jza period od 22. 06. 1992. g. do 23. 06. 1992. god.

Dana 22. 06. 1992. god. u vremenu od 09 h do 13 h na punktu Most na “SAVI”, prilikpoja~ane slu`be radnika SAO KRAJINE te po naredjenju predpostavljenih iz Oku~ana

osnovu naredbe broj: 498-2 od 05. 06. 1992. god. izdane od Komande 5. korpusa a kojpotpisana od general-majora TALI]A 300 napravili smo slijede}e:Nailaskom prve kontrole motornih vojnih vozila u koli~ini od 40 kamiona do{lo je

otpora oficira u ~inu podpukovnika a koji se nije htio predstaviti, kada smo mi zatraìvozila koja napu{taju teritorij vizualno pregledamo na{to je isti oficir napomenuo da su “komisijski” plombirana i zaklju~ana, {to smo se i uvjerili na ve}ini kamiona {to su plombirani ili zaklju~ani manjim katancem {to {oferi nisu otvarali pod izgovorom dklju~evi kod podpukovnika koji je nakon na{eg razgovora sjeo u auto i oti{ao preko m

Otvaranjem kamiona na ceradi s prednje strane gdje se nalaze tri kop~e utvrdili smove}ini kamiona ima civilnih stvari a koje su poslagane u prednji dio kabine za robu a izvojni materijal i druge vojne stvari.

373

300 Momir.



Prilikom na{eg zahtijeva da stvari izvade dolazilo je do vrlo neugodne verbalne situazbog op{te sigurnosti radnika na mostu kamioni sa robom su pu{tani jer su verbalne situdolazile ~ak i pred upotrebu i vatrenog oru`ja. Po{to nismo imali saradnju vojnih oficirasu i bili na strani vojnika otvoreno su vojnike koji su posjedovali pokretnu civilnu imo

{titili.Oko 10,10 h na punktu most na “SAVI” je do{la kolona vojnih vozila od oko 100 vojnih a {to civilnih a koji se nalaze u posluzi u JNA. Ispred kolone kretao se bijeli gkojem je bio pukovnik LAZO BABI]301 te na jedan vrlo arogantan i bezobrazan na~in nijedozvolio pregled kolone a na insistiranje o naredbi korpusa isti je sjeo u osobni auto te ou operativni centar u Staroj Gradi{ci gdje se vratio nakon 10-15 minuta sa pukovnikKOSANOVI] koji je li~no – usmeno naredio da zabranjuje bilo kakvo pregledanje vokamiona i opreme od strane milicije KRAJINE te po~eo verbalno vredjati kako radnikmostu tako i samu slu`bu. Kolona je nastavila prelazak preko mosta iako je na kamionbilo vidljivo da prevoze pokretne civilne stvari a izmedju ostalog u koloni se kretao i traktor s prikolicom. Na kamionima se nalazilo poslagano sve pokretno kao {to je stokrevet, drva za ogrjev, fosna hrastova, cijevi za vodu, radiatori, pe}i, motori, bicikli i drtom momentu nismo mogli vidjeti.

Za napomenuti je da je pratnju i seobu vojnih formacija pratio UNPROFOR od 4. ~lakanadskih predstavnika te po prolasku kolone isti su napustili most.

Napominjemo da je odnos oficira prema na{em zajedni~kom dogovoru bio krabezobrazan i plja~ka{ki nastrojen {to je izazivalo revolt kako radnika tako i naroda kkolonu ispratili. Oko 12 h na punktu most na Savi zaustavljeno je vozilo marke “ASKOzelene boje bez reg. tablica sa vojnim oznakama bez dokumenata sa radnim nalogom

2425/92, a kojim je upravljao PAVLOVI] Borislav a isti nije bio upisan na radnom nalo/Brkovi} Milorad – voza~/ te je vozilo privremeno oduzeto i parkirano ispred stanice.Nakon 20 minuta u prostorije ove SM ulazi major [KONJEVI]302 te uz rije~i “[ta vi

mislite, da moète raditi, ho}ete li da ja ovo sve polupam”. Naredio je da se isto vozilo pkapetanu PEPI] Jovica VP 6372/1 {to je i u~injeno.

U vezi naprijed navedene naredbe poja~ali smo slu`bu na punktu most na SAVI, {to jedovoljno za brzo i neometano pregledavanje motornih vozila ali zbog nemogu}nosti sarsa vojnom policijom i sa starje{inama nismo uspjeli u~initi ni{ta.

KOMANDIR SM

Nikola Borkovi}


374

301 Kasnije zapovjednik 18. korpusa SVK.302 Prire|iva~i nisu utvrdili ime.






Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Z A P I S N I KSa sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 24. 06. 1992. gu Oku~anima.Sjednica po~ela sa radom u 08,00 sati.Sjednici prisutni: Dàkula Veljko, predsjednik vije}a, Mladen Kuli}, podpredsjednik, Rado{evi} sekretar Oblasnog vije}a, Bosanac Branko, Dèlajlija Branko, Budi} LjZagorac @ivko – ~lanovi vije}a.Ostali prisutni: Vitez Du{an – predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani, RadakMilan – predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac, Lovri} Djordje predsjednik Izvsavjeta op{tine Daruvar, dr. Milan Basta{i} ispred Izvr{nog savjeta op{tine Grubi{noUskokovi} êdomir – sekretar oblasnog koordinacionog odbora Crvenog krsta, Krupi} – predsjednik koordinacionog odbora Crvenog krsta, Slobodan Rado{evi} ispred [tabprihvat izbjeglica, E}imovi} Du{an – ministar za informisanje u Vladi Republike SKrajine i Djordje Damjanovi} ispred TO Oku~ani.Odsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Milan Graovac i Nikola Dopudja.Zapisni~ar: Blagojevi} Radojka

Za sjednicu je predloèn i usvojen slijede}iDNEVNI RED1. Verifikacija zapisnika (zaklju~aka i odluka) sa sjednice Oblasnog vije}a odràne 01992. godine.

Izvjestilac: Sekretar Vije}a.2. Informacije:

a) o politi~ko bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Zapadne SlavonijeIzvjestilac: Sekretar Oblasnog SUP-A b) o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO kao i uo~enim problemima

vezi sa preuzimanjem odgovornosti za Podru~je Zapadne Slavonije od straneUNPROFORA.

Izvjestilac: Komandant zonskog {taba TO pukovnik Jovan ûbri}3. Izvje{taj Komisije za procjenu {teta o do sada u~injenom i o problematici u vezi sa Komisije

Izvjestilac: Vlado Vidi}4. Informacija sa razgovora koji su sa UNPROFOROM vodjeni 22. 06. 1992. godine

Izvjestilac: Predsjednik Dàkula5. Informacija sa sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

Izvjestilac: Predsjednik Dàkula i ministar za informisanje u Vladi RSK Du{an

E}imovi}6. Dono{enje Odluke o razvrstavanju funkcionera i radnika Narodne Skup{tine, Oblasvije}a i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadne Slavonije u platne grupe – mateprilogu.

376



Izvjestilac. Branko Dèlajlija7. Dono{enje Zaklju~aka o visini osnovice za obra~un li~nih dohodaka za mjesec maj

Materijal u prilogu.Izvjestilac: Branko Dèlajlija

8. Utvrdjivanje prijedloga Odluke o pripremanju regionalnog prostornog plana Srpske obZapadne Slavonije.Materijal u prilogu.Izvjestilac: Branko Dèlajlija

9. Utvrdjivanje prijeloga Odluke o osnivanju Oblasne geodetske uprave – materijal u priIzvjestitelj: Ljubi{a Budu}

10. Dono{enje rje{enja o razrje{enju komandanta [taba za prihvat izbjeglica i za povnaroda Zapadne Slavonije u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju.11. Dono{enje rje{enja o imenovnaju komandanta {taba za prihvat izbjeglica i organizpovratka naroda Zapadne Slavonije u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju.12. Ostala problematika.Napomena:1. Kod materijala pod ta~kom 8. i 9. dnevnog reda potrebno je izvr{iti ispravke teksta kvi{e tehni~ke naravi.2. Prilozi uz poziv za dnevni red dostavljeni su samo ~lanovima Oblasnog vije}a.

Za to~nost otpravka: PREDSJEDNIK SEKRETAR: Dipl. in`. Veljko Dàkula v.r.Savo Rado{evi}

Predloèno je i usvojeno da se to~ka 2., 4. i 5. spoje u jednu {to je i prihva}eno. AD 1Nakon podnesenog zapisnika sa sjednice Oblasnog vije}a odràne 06. 06. 1992.

verifikaciju, Oblasno vije}e je na temelju ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. a u vezi sa ~lanoOdluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavdonijelo ovaj

Z A K L J U ^ A K 1. Usvaja se zapisnik sa svim aktima u prilogu koji su doneseni na sjednici Oblasnog

06. 06. 1992. godine bez izmjena i dopuna. AD 2., 4. i 5.Pod drugom ta~kom dnevnog reda nisu do{li izvjestioci pa je predsjednik Oblasnog v

naknadno pozvao Stevu Kresovi} i Babi}a.305

Predsjednik Dàkula upoznaje Oblasno vije}e da su i na sjednici Vlade Republike SKrajine izvje{taji, odnosno informacije o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podRepublike dati samo za tri op}ine, dakle manjkavo i nepotpuno. Istakao je da je primjedbu na sjednici Vlade da je ministar [panovi}306 slabo pripremio za{titu ZapadneSlavonije. Isto tako prigovorio je ministarstvu unutra{njih poslova za nedopustivo ponada mjesec i pol dana Srpska oblast Zapadne Slavonije nema imenovanog sekretara Obl

377

305 Milanko.306 Stojan.



SUP-a, a na~elnik je takodjer odsutan na zadatku ali bez prethodne konzultacije ministaunutra{njih poslova sa ovim Oblasnim vije}em.

U razgovorima sa UNPROFOROM informirani smo da je proces demobilizacije zapo20. 06. 1992. godine i nakon otprilike 15 dana }e se priznati samo uniforme lokalne pol

i UNPROFORA – a ja sam dodao u {ali, nastavio je predsjednik Dàkula, i uniforme poi èljezni~ara ako èljeznica proradi.U razgovorima sam nadalje istakao problem uniformi za policiju kao i problem civ

odijela za pripadnike TO nakon demobilizacije. Ovo pitanje sam postavio i na sjednici VRepublike Srpske Krajine.

Obe}ao je da upravo danas kre}e 13 vozila sa opremom za miliciju.Predsjednik Dàkula je informirao da je general Tali}307 izdao naredbu da i na{a civilna

policija ravnopravno kontroli{e most. Ovo smo traìli zbog spre~avanja odvo`materijalnih dobara sa ovog podru~ja za vrijeme i nakon postupka demilitarizacije Soblasti Zapadne Slavonije.

Nadalje u razgovorima sa UNPROFOROM na dnevni red smo stavili pitanje– povratak izbjeglica– humanitarne pomo}i.Pod povratkom izbjeglica smo vje{to postavili pitanje nepokrivenog podru~ja Podr

Slatine i dogovorili da traìmo da taj prostor (srpska sela na podru~ju op}ine Podr. SlatSlavonska Poèga) – za po~etak bar brdski dio, obidju predstavnici mirovnih snaga podnesu izvje{taj o stanju na podru~ju i prijedlog kako da se rije{i to podru~je. Korazgovora sa UNPROFOFOM treba odràvati slu`beno i korektno. Po podacima koje suza nas dobili, oni sada stje~u sasvim drugu sliku. Mi smo prestavljeni u veoma ru`nom s

Upoznali smo ih o blokadi humanitarne pomo}i, o potrebi za naftu za ètvu. Uloènprotest na izjavu generala Zabale308 da }e pustiti u saobra}aj auto-put jer je to navodnodogovoreno u Beogradu. Postavljeno je ovo pitanje i na Vladi Republike Srpske KrajVlada je donijela odluku da Dràvni komitet za odnose sa UN nema legitimitet za zastupRSK, da se mora formirati novi dràvni komitet i da Vlada Republike Krajine imenuje predstavnike u dràvni komitet za UN nema legitimitet za zastupanje RSK, da se mformirati novi dràvni komitet i da Vlada Republike krajine imenuje svoje predstavnidràvni komitet za odnose na UN i da Vlada bude uklju~ena u sve pregovore kada je u piRepublika Srpska Krajina.

Predsjednik Dàkula je nadalje upozorio da se ne bi naru{avali odnosi i nivoi odnoUNPROFOROM, mora se sprije~iti da npr. mjesna zajednica Stara Gradi{ka ne vr{i konmimo legalnih predstavnika vlasti.

U raspravi su u~estvovali:@ivko Zagorac je upoznao Oblasno vije}e da su ju~er vodjeni razgovori u komandi m

Daruvar o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji (sastanak je bio dogovoren izmedju DaruvOku~ana). Isti~e dalje da netko nije Grubi{no Polje obavijestio od koga dana mi ostajemhrane. [ta sa ljudima poslije 04. 07. 1992. Isti~e da li~no misli da se pukovnik ûbri} izgu ovome, da li zbog toga {to nema adekvatne saradnike ili je ne{to drugo u pitanju.

Slobodan Rado{evi} upoznaje Vije}e da je Izvr{ni Savjet op{tine Podr. Slatine

sastanak sa borcima TO Podravske Slatine. Dio }e njih biti u policiji, dio u jedinica

378

307 Momir, zapovjednik 1. kraji{kog korpusa.308 Carlos Maria, zapovjednik za{titnih snaga u sektoru “Zapad”.



Oku~ana, Pakraca. Postavlja se pitanje {ta sa ljudima koji ne budu rasporedjeni u poline}e imati prihoda a ti ljudi imaju porodicu. Te{ko }e te ljude biti zadràti u ovim podru~ako ne bude bila jasnija perspektiva u skorije vrijeme.

Dr. Milan Basta{i} isti~e da ima informaciju da je pukovnik ûbri} rekao da }e se sv

Grubi{no Polje, Daruvar, Pakrac, Oku~ani i Podr. Slatina razoruàti. Sva krizna podru~mrlja od mastila na kojoj je njihova policija, tu proporcionalno dolazi na{a policija i mi da dovodimo na{ narod. Oru`je odlaèmo tu negdje da bude pri ruci za nedaj boè. îni se da u tehni~kom smislu mi treba da se odreknemo Zapadne Slavonije. Nitko ne mpozivati narod u ove uslove.

Lovri} Djordje isti~e da je doznao da se vr{i pritisak na na{e izbjeglice smje{tBosanskoj krajini da one naseljavaju muslimanska sela.

Dèlajlija Branko iznosi podatak da }e prema sada{njem stanju biti oko 1.850 ljudi kobiti bez rasporeda.

Du{an E}imovi} isti~e da je za mnoge stvari kod nas kriv Oblasni SUP odnosno pokoja nije organizovana.

Zar nije velika glupost da se za potrebe na{eg TO radi uskladi{tenja ide po haubice ilidrugo artiljerijsko oru|e u Baniju a ovdje je istih takvih bilo i mogao se potreban broj osta preraspodjelu izvr{iti na drugi na~in. Isti~e nadalje da je u vojno-strate{kom posituacija oko Knina lo{a i da na{ udio u trgovini u politi~kim razgovorima kada su teriu pitanju u velikoj mjeri smanjen.

[to se ti~e Zapadne Slavonije ranije nisam bio optimist kao Dàkula, ali sada sam sveubijedjen u opravdanost Veljkovog optimizma. Mi sve vi{e moramo isticati fizi~ki i kugenocid i tu vidim na{u {ansu.

[to se ti~e na{ih izbjeglica na podru~ju Bosanske Krajine moram re}i da nije na vlaKrajina usvojena generalna politika da se Srbima iz Zapadne Slavonije naseljavaju drugLovri} Djordje ponavlja da je novi komandant za izbjeglice u Banja Luci saop}io pi

naseljavanja nekih muslimanskih sela srpskim izbjeglicama iz Zapadne Slavonije.Djordje Damjanovi} èli da dozna sudbinu Zapadne Slavonije pa kaè da kad gradi k

gradi ju od temelja, {to upu}uje na to da èli da zna na{ status, {ta mi zna~imo za Jugoslaviju, da li }e egzistirati kao takva, {ta smo mi u viziji Republike Srpske Krajine, mi u viziji kona~no i dràve Hrvatske. U 98% slu~ajeva nije mi jasna na{a vizija ni sani budu}a. Molimo Oblasno vije}e i sve koji vr{e kontakte sa na{om Vladom

UNPROFOROM da dobro vode ra~una o neotudjivosti podru~ja koje je osvojenonaro~ito da se ne kockamo sa komunikacionim sistemima koji su na{a {ansa.Branko Bosanac isti~e da po pitanju snabdjevenosti sa ishranom i drugim potrep{tin

pripadnika TO moramo napraviti program rje{avanja problema. Da li imamo hransmje{taja za ljude iz TO.

Za{to milicija nije popunjena a ljudi ima dovoljno – na drugoj strani imamo ljunerasporedjene.

Ljubi{a Budi} isti~e da se boji da }e ovo Vije}e biti pepeljara za punjenje i otresasu{tina je u tome da nadle`nosti za mnoga rje{enja leè po mnogim pitanjima u dru

organima i na drugim nivoima.Dàkula Veljko smatra da je najve}i problem {to stvaramo dràvu u jednom haosu pripisuju}i zakone Republike Srbije. Za ovakvo stanje sam se i pripremao. Dovedeni ssituaciju da rje{enjem traìmo politi~kim putem a ne vojnim.

379



Sada se vidi da su veliki pritisci na Srbe i da moramo mudro politi~kim putem rje{na{e pitanje.

Mi moramo raditi na povratku naroda ali i na njegovom statusu (za{titi) na ovopodru~ju. Vensov plan nije detaljiziran pa se mora razja{njavati. Povratkom naroda vr

njegova vlast i policija jer je zbog tudje vlasti i policije ovaj narod i doìvio ovu sadsudbinu. Ve}e muke nas ~ekaju nego {to su ove sada. Sve nas ~ekaju kazani. Jedno je pnaroda a drugo je politi~ko rje{enje. Situacija u ovoj zemlji }e natjerati svakoga da idekraj.

Moramo oja~ati mjesne zajednice da budu sposobne da obave ni malo lake zadatke.Ve} sutra moramo u Banja Luci da dogovorimo za pomo} u hrani, za pomo} u oprem

pripremu hrane (poljske kuhinje). Moramo strpljivo i sistematski i}i u odredjenim etapu osvajanje pojedinih podru~ja.

Mnoge prigovore je vr{ila armija, nedovoljno lukava, a imali su fizi~ku vlast nad naMilan Radakovi} smatra da barem oni misle da zna {ta èlimo. Isti~e da su izgleda

pro{li puta bili uvrijedjeni – smatra da su to dvojica izvjestilaca kojih nema. Na{a sudbu rukama onih koji nisu svoj posao organizovali. Proces promjene odredjenih zakona atreba mijenjati nije nerje{iva stvar, ali se bojim da }e to dozvoliti oni koji su uzeli kajase ruke.

Mi{ljenja sam da milicija nije izvr{ila svoj zadatak (mislim zbog nestru~nosti). Priljudi koji su stjecali ~inove po kancelarijama }e nam puno {tetiti. Moramo stalno svi bitkriti~kim osvrtom za svoj rad a mora postojati i odgovornost oblasnih organa miliczonskog {taba TO prema civilnim strukturama za obavljeno ili neobavljeno. Ne}e biti uspjeha ako bude samo vertikalna povezanost i odgovornost.

Budi} Ljubi{a ne isklju~uje mogu}nost tenzije da se kod nas izazovu sukobi. SmatraNarodna skup{tina najvi{i organ vlasti i ona moè jedino donijeti odluku po pitakomunikacija.

Du{an E}imovi} isti~e da o otvaranju autoputa ne moè odlu~iti Oblasna skup{tina jeste komunikacija na podru~ju ove oblasti ali je od strate{kog interesa za Republiku.

Slobodan Rado{evi} zalaè se za postavljanje organizacije mikro-vlasti – Izvr{ni smjesne zajednice – da onaj iz Crvenog krsta i [taba za izbjeglice zna kome }e se obrati

Kresovi} Stevo iznosi probleme u SUP-a:– SUP sa stru~nim kadrom nije popunjen, stanice milicije ni sa stru~nim kadrom n

milicionarima. Mnoge stanice su molbe dràle a nisu ih rje{avale. Ostaje i dalje nerijepitanje naoruànja i opreme (uniformi).Babi} isti~e da je brigada milicije formirana sa zadatkom da obezbjedi granice ZapSlavonije i da odbije prve napade. Isti~e da najvi{e problema ima prema Raji}ima i torazli~itih struja i interesa pa je za to podru~je za razrje{avanje problema traìo i pministra.

U razgovorima sa UNPROFOROM konstatovali smo da oni traè da lokalne policijsnage nose samo kratke cijevi (kratko naoruànje).

Isti~e da je na terenu sela [umetlica smje{teno i 67 civila i da }e se organizirati zajedprehrana i milicije i civila.

Po pitanju rje{avanja molbi bilo je i izvjesnih nesporazuma na liniji komande brigasekretarijata unutra{njih poslova.Moli nadalje, da se po{alje apel oficirima koji su sa podru~ja Zapadne Slavonije a po

su brigadi milicije, da se odazovu.

380



Predlaè da se od ministarstva unutra{njih poslova i Vlade Republike Srpske Krajinerazja{njenje po pitanju naoruànja.

Veljko Dàkula smatra da ~im prije moraju profunkcionisati Izvr{ni savjeti, da ovi imSavjete mjesnih zajednica, da Crveni krst i [tab za izbjeglice daju prijedloge rje{enja i

djelokruga i da to profunkcioni{e, da Crveni krst traì rje{enja za izlaze i u najtsituacijama.Du{an Vitez iznosi nedefinisanost nadle`nosti – koje su kompetencije Oblasnog vij

Izvr{nog savjeta, i ranije sam traìo da se to defini{e. Daljnji problemi: Babi} traì od Crkrsta dio hrane za specijalnu miliciju. Oblasni Crveni krst mora se hitno uklju~iti u akhumanitarne pomo}i za ovo podru~je. Ima 500 zahtjeva za privremeni smje{taj – ti zah}e se pove}ati sa demobilizacijom. Trgovine ne mogu zadovoljiti osnovne potstanovni{tva.

Budèt op}ine je na kraju. Pitanje penzionera je ogroman problem. Pored 500 ugroèlica imamo 2.000 ljudi penzionera bez sredstava za ìvot.

Nakon rasprave doneseni su slijede}i zaklju~ci:Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a S

oblasti Zapadne Slavonije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjeodrànoj 24. 06. 1992. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K 1. Od Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina zadràti razrje{en

pogledu vrste i kalibra naoruànja pripadnika jedinica milicije na podru~jima oblaSekretarijata unutra{njih poslova.

2. Uputiti apel oficirima koji su poreklom ili rodjenjem sa teritorije Srpske oblasti ZapSlavonije, a potrebni su kao stru~ni kadrovi za brigadu milicije, da se stave na raspolaSekretarijatu unutra{njih poslova Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

OBLASNO VIJE]EBroj: 02-01-81/92.

Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Soblasti Zapadne Slavonije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjeodrànoj 24. 06. 1992. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K 1. Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije nalaè svim funkcionerima i orgaSrpske oblasti Zapadne Slavonije da putem Vlade i drugih organa i organizacija RepuSrpska Krajina zahtjevaju da se osigura prisustvo nov~anih sredstava na ovom podru~jbi se moglo efikasnije funkcionisati.

OBLASNO VIJE]EBroj: 02-01-80/92

AD 3.

Vlado Vidi} predsjednik komisije za procjenu {teta od ratnog razaranja koja je imenood strane Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije podnio je informaciju~injenom na procjeni {tete od ratnih razaranja po op{tinskim komisijama. UpoznaOblasno vije}e da jo{ prije nego je komisija imenovana su on i Budi} Ljubi{a rad

381



dokumentima na osnovu kojih }e se procjena vr{iti. Elaborat za procjenu {teta su podijpo op{tinama a isto tako su Izvr{ni savjeti op{tina obavije{teni da imenuju svoje komiprocjene {teta.

Rad po komisijama odvijao bi se uglavnom u tri faze: prva faza sastojala bi se od gloprocjene {teta, druga bi se provodila konkretno na procjeni konkretnih dobara, sredstavaa tre}a faza bi se sastojala od izrade dokumentacije u fazi obnove na osnovu koje bi se vnabavka i tro{enje sredstava.

Vidi} isti~e da su upu}ivali poùrnice op{tinskim komisijama da se odredjeni poobave, te obavili razgovore o problemima kao {to su:

– terenski uslovi rada (nedostatak prevoznih sredstava i pogonskog goriva)– prostor– kadrovski problemi– pitanje shva}anja ozbiljnosti posla na procjenama {tetaBudi} Ljubi{a isti~e da nije profunkcionisalo na terenu {ta radi op{tinska komisi

procjenu {teta, zatim su isticali da komisije nemaju formulare – oni su izradjeni ali svpodigli, i glavnom problem je {to je to rad na terenu skop~an sa odredjenim prevozPredsjednik Dàkula isti~e da treba zahtjevati da op{tinske komisje odmah po~nu sa rada od 27. 06. 1992. godine znamo koje su u funkciji.

Nakon zavr{ene rasprave po ovoj ta~ci dnevnog reda Oblasno vije}e je donijelo ovajZ A K L J U ^ A K

1. NALA@E se op{tinskim komisijama za procjenu {teta od ratnih razaranjastambenim, poslovnim, industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugdobrima da intenzivno otpo~nu sa radom na procjenama {teta.

Za eventualne nejasno}e ili stru~nu pomo} obratiti se Komisiji za procjenu {teta od rrazaranja Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije.2. O izvr{enim procjenama dostavljati izvje{taje Komisije za procjenu {teta od r

razaranja Oblasnog vije}a Srpska oblast Zapadne Slavonije.OBLASNO VIJE]E

BROJ: 02-01-77/92. AD 6.Branko Dèlajlija podnio je obrazloènje prijedloga odluke o razvrstavanju funkcion

radnika Narodne Skup{tine, Oblasnog vije}a i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zap

Slavonije u platne grupe i koeficijente. Prijedlog odluke su ~lanovi Oblasnog vije}a dopoziv za sjednicu i primjedbi na prijedlog odluke nije bilo pa je Oblasno vije}e donijeloNa osnovu ~lana 46. Zakona o radnim odnosima u dràvnim organima (“Slu`beni gla

RSK br. 6) Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadna Slavonija na sjednici odrànoj 241992. godine donijelo je slijede}u

O D L U K Uo razvrstavanju funkcionara i radnika Oblasnog vije}a

i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadna Slavonijau platne razrede.

^lan 1.Osnovica za obra~un plata ~ini prosje~na zarada zaposlenom ispla}ena za prethodni mu Republici Srpskoj Krajini ili utvrdjena najnià cijena rada za zaposlene u Vladi RepuSrpske Krajine ovisno o poznatom podatku.

382





c) Vitez Du{an, za ~lanad) Rado{evi} Slobodan, za ~lanae) Kova~evi} Vera, za ~lanaf) Lovri} Djordje, za ~lana

2. Prijedlog za obra~un i isplatu li~nih dohodaka dostaviti na razmatranje i usvajOblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije za narednu sjednicu.3. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.


AD 7.Branko Dèlajlija podnosi obrazloènje na prijedlog zaklju~ka o visini osnovice za ob

i isplatu li~nih dohodaka zaposlenih u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprPrijedlog zaklju~ka dostavljen je uz poziv.

Za raspravu se nije nitko javio pa je na temelju prijedloga Oblasno vije}e donijelo ovNa temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Soblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjeodrànoj 24. 06.1992. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K o visini osnovice za obra~un i isplatu li~nih dohodaka

zaposlenih u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave1. UTVRDJUJE se osnovica za obra~un i isplatu li~nih dohodaka za mjesec maj 1

godine za funkcionere i zaposlene radnike u Oblasnom vije}u i oblasnim organima upriznosu od 44.524. – dinara (slovima: ~etrdeset~etirihiljadepetstodvadeset~etiri dinaraiznos je utvrdjen od strane Vlade Republike Srpske Krajine kao najnià cijena rfunkcionera i zaposlenih radnika u Vladi Republike Srpske Krajine za mjesec maj 1godine.

2. Ovaj Zaklju~ak stupa na snagu danom dono{enja.OBLASNO VIJE]E

Broj: 02-01-76/92. AD 8.

Utvrdjivanje prijedloga Odluke o pripremanju regionalnog prostornog plana Srpoblasti Zapadne Slavonije obrazloìo je Ljubi{a Budi} a pismeni materijal dostavljenpoziv za sjednicu.

Kuli} Mladen je u raspravi stavio primjedbu da ovaj prijedlog odluke prejudicira polirje{enje.

Budi} Ljubi{a je obrazloìo da se ne radi o prejudiciranju politi~kog rje{enja ve} dazakonska obaveza prema vaè}im zakonima Republike Srpske Krajine iz te oblasti.

U raspravi vi{e nije bilo u~esnika pa je Oblasno vije}e sa 5 glasova za i 1 glas protiv uNa temelju ~lana 11. stava 1. ta~ke 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, te ~

22. Zakona o planiranju i uredjenju prostora (“Slu`beni glasnik Republike Srpska Krajbroj 9/92), Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije, na sjednici odrà______ 1992. godine, donijela je

384



O D L U K UO PRIPREMANJU REGIONALNOG PROSTORNOG PLANA SRPSKE

OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE^lan 1.

Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije donosi Odluku da se za proSrpske oblasti Zapadne Slavonije pripremi REGIONALNI PLAN ZAPADNSLAVONIJE. (U daljem tekstu – Regionalni plan).

^lan 2.Regionalni plan Srpske oblasti Zapadne Slavonije obuhvata prostor op{tina: Oku~

Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje i Podravska Slatina.^lan 3.

Regionalni plan treba da sadrì naro~ito:

1. Granice podru~ja za koje se plan donosi,2. Ciljeve i politiku organizacije, uredjenja, kori{tenja i za{titu prostora,3. Osnovnu namjenu povr{ina (poljoprivredno, {umsko i gradjevinsko zemlji{te, podruposebnom namjenom, prostori oko nepokretnih kulturnih dobara, banjska i turisti~naselja, izvori{ta vodosnabdjevanja, nalazi{ta mineralnih sirovina i drugo),4. Plan mreè nasilja sa prikazom razmje{taja centara, komunalnih objekata i drugo.5. Mreù i objekte tehni~ke infrastrukture (za upotrebu voda, za{tita voda, za{tita od {tdejstva otrovnih voda, za proizvodnju i prenos energije, za odlaganje, uklanjanje i pre~vrstih otpadaka i razmje{taj deponija,6. Prostorne osnove za melioraciju, arondaciju i komasaciju,7. Uslove za sanaciju postoje}eg stanja u prostoru, naro~ito poru{ene i degradirane ìsredine,8. Uslove i mjere za ostvarivanje prava (dono{enje prostornih i urbanisti~kih planova zprostorne cjeline, uskladjivanje propisa kojima se uredjuju odnosi u prostoru i dinamrealizacije),9. Grafi~ke prikaze od kojih naro~ito:– veza prostornog plana sa {ifrom prostornom cjelinom i prikaz planiranih vezaokruènjem,– plan namjene povr{ina (poljoprivredno, {umsko i gradjevinsko zemlji{te i drugo),

– plan za{tite posebnih prirodnih vrednosti, kulturnih dobara, za{ti}ene okoline i dobarauìvaju za{titu,– plan mreè naselja sa prikazom razmje{taja zona stanovanja, industrije, saobraenergetike, komunalnih objekata, telekomunikacija i drugo.

^lan 4.Pripremanje zadataka u vezi izrade plana, provedbu javnog nadmetanja i vodjenje str

korespondencije vr{i Oblasni sekretarijat za urbanizam, gradjevinarstvo i stambkomunalne poslove u suradnji sa oblasnim Zavodom za prostorno planiranje i izgradnju

^lan 5.Nacrt Regionalnog plana stavlja se na javno ogla{avanje radi davanja primjedbi, prije

i prijedloga rje{enja na nacrt Regionalnog plana u Skup{tini op{tina Oku~ani, PaDaruvar, Grubi{no Polje i Podravska Slatina, i to u trajanju od 30 dana.

385



^lan 6.Prije davanja Prijedloga Regionalnog plana na usvajanje oblasni Sekretarijat za urban

gradjevinarsvo i stambene i komunalne poslove pribavit }e mi{ljenje Stru~ne komisijeRepublike Srpske Krajine.

^lan 7.Rok za dono{enje regionalnog plana je osam mjeseci.

^lan 8.Ova odluka stupa na snagu osam dana po objavi Slu`benog Glasnika Republike Srp

Krajine.NARODNA SKUP[TINA

AD 9.

Utvrdjivanju prijedloga Odluke o osnivanju oblasne geodetske uprave obrazloìo je BLjubi{a. Istakao je da je i ovo zakonska obaveza u skladu sa Zakonom o premeru i kataupisima prava na nepokretnostima.

U raspravi nije nitko u~estvovao pa je uz tekstualne ispravke koje je predloìo sekOblasnog vije}a Savo Rado{evi} sa 5 glasova za i 1 protiv Oblasno vije}e utvrdilo

Na temelju ~lana 11. stav 1. to~ke 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, te ~lanzakona o premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima (“Slu`beni glasnik RSK___/92.), Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije, na svojoj sjednici odr`22. 08. 1992. godine, donijela je

O D L U K UO OSNIVANJU OBLASNE GEODETSKE UPRAVE^lan 1.

Za obavljanje poslova premjera, katastra i upisa prava na nepokretnostima prema Zakopremeru i katastru i upisima prava na nepokrenostima osniva se OBLASNA GEODETSUPRAVA.

^lan 2.Osnovna djelatnost oblasne geodetske uprave:

– vr{i ovjeravanje karata i elaborata premjera,– davanje mi{ljenja na izmjene granica katastarskih op{tina za koje je izvr{en premizradjen katastarski operat,– predlaè formiranje katastarskih srezova i utvrdjuje njihove nazive,– utvrdjuje osnovu klasiranja i bonetiranje zemlji{ta,– rje{ava àlbe u drugostepenom upravnom postupku,– vr{i upravni nadzor nad radom premjera i izrade katastra nepokretnina,– donosi propise o tehni~kim normativima i na~inu rada koji se primjenjuje u premjobnovi premjera i izradi katastra, vodova i njihovom odràvanju kao i kod izvodjegeodetskih radova za posebne potrebe.

^lan 3.Sjedi{te oblasne geodetske uprave je u Pakracu, a privremeno sjedi{te je u Oku~anim

386



^lan 4.Sredstva oblasne Geodetske uprave obezbedjuje Narodna Skup{tina Srpske ob

Zapadne Slavonije iz Budèta.^lan 5.

Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuje DIREKTORA oblageodetske uprave.

^lan 6.U roku 30 dana po imenovanju direktora, direktor Oblasne geodetske uprave duàn

izraditi prijedlog organizacije i sistematizacije rada i programa radova i dati na usvaOblasnom vije}u, a srednjoro~ni program rada dati na usvajanje Narodnoj Skup{tini Soblasti Zapadne Slavonije.

^lan 7.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Slu`benom glasnRepublike Srpske Krajine.

NARODNA SKUP[TINA AD 10Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula obrazloìo je da je Milenko Mileti} sao

da nije u mogu}nosti obavljati du`nost komandanta [taba za prihvat izbjeglica i organizapovratka Srpskog naroda Zapadne Slavonije na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonkoju du`nost ga je imenovalo ovo vije}e, pa predlaè da se donese akt o razrje{enju.

Na temelju ovog prijedloga Oblasno vije}e donijelo je ovoNa temelju ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Soblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odrànoj 24.06.1992. godine don

R J E [ E N J Eo razrje{enju

1. Razrje{ava se Milenko Mileti} du`nosti komandanta [taba za prihvat izbjegliorganizaciju povratka Srpskog naroda Zapadne Slavonije na podru~ju Srpske oblasti ZapSlavonije zbog odlaska na drugu du`nost.

2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.OBLASNO VIJE]EBroj: 02-01-75/92.

AD 11.Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula predloìo je Oblasnom vije}u nak

odredjenih konsultacija da Oblasno vije}e za komandanta {taba za prihvat izbjeglorganizaciju povratka srpskog naroda u Zapadnu Slavoniju imenuje oec. SlobodRado{evi}a.

Drugih prijedloga nije bilo pa je na osnovu predloènog Oblasno vije}e Srpske ob

Zapadne Slavonije donijelo ovoNa temelju ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Soblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odrànoj 24. 06. 1992. godine do

387



R J E [ E N J Eo imenovanju

1. I M E N U J E se oec. SLOBODAN RADO[EVI] iz Vo}ina, op{tina PodravskSlatina za KOMANDANTA [taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka srps

naroda na podru~je Srpske oblasti Zapadne Slavonije.2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.OBLASNO VIJE]E

Broj: 02-01-74/92. AD 12.Sekretar za privredu i finansije Branko Dèlajlija predloìo je Oblasnom vije}u da do

zaklju~ak da se obveè Predstavni{tvo Oblasnog vije}a u Novom Beogradu da Predstavizradi i dostavi Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije izvje{taj o radu i finaizvje{taj Biroa Vlade Srpske Autonomne Oblasti Zapadne Slavonije i Predstavn

Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije zaklju~no sa 30. 06. 1992. godine. Prrok za dostavu izvje{taja 31. 07. 1992. godine.Na osnovu ovog prijedloga Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donije

ovajOblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na prijedlog Sekretara za privre

finansije, a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vSrpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici 24. 06. 1992. godine donosi ovaj

Z A K L J U ^ A K 1. Z A D U @ U J E se {ef Predstavni{tva Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Sl

u Novom Beogradu dipl. oec. Vladimir [ipraga da izradi i podnese Oblasnom vije}u Sroblasti Zapadne Slavonije izvje{taj o radu i financijski izvje{taj Birou Vlade S Autonomne oblasti Zapadne Slavonije i Predstavni{tva Oblasnog vije}a Srpske obZapadne Slavonije zaklju~no sa danom 30. 06. 1992. godine.

2. Rok za izradu i dostavu izvje{taja o radu i financijskog izvje{taja iz ta~ke 1. zaklju~ka je 20. 08. 1992. godine.


Vitez Du{an predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani postavio je pitanje da se ra

imaju li Izvr{ni savjeti op{tina ovla{tenja, i kolika su, da pregovaraju sa UNPROFORONakon rasprave Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovajNa temelju ~lana 23. stava 2. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a S

oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadna Slavonija na svojoj sjodrànoj 24. 06. 1992. godine donosi ovo

U P U T S T V OIzvr{ni savjeti op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac, Podravska Slatina

pojedina~no (zasebno) kontaktirati i pregovarati sa predstavnicima UNPROFORA morgana Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije samo ka

premeti rasprave pitanja koja se ti~u lokalnih stvari sa podru~ja (teritorije) pojedinog Izvsavjeta ali uvijek u okviru odluke i politike Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a Soblasti Zapadne Slavonije, kao i Vlade i drugih organa Republike Srpske Krajine.

388



2. Prilikom vodjenja razgovora uvijek voditi ra~una o korektnosti u postupanjima i navodjenja razgovora kao i o ugledu organa koga se zastupa i drugih organa Srpske oZapadne Slavonije i Republike Srpske Krajine.

OBLASNO VIJE]E

Broj: 02-01-78/92.Predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac Radakovi} Milan dao je prijedlog da sepitanje uskladjivanja pe~ata i da se jedinstveno izrade ìgovi za sve Izvr{ne Savjete opskladu sa Zakonom o ìgovima, te da se nabave zastave i grbovi Republike Srpske Kraskladu sa Ustavom.

Na osnovu ovog prijedloga Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijeovaj

Z A K L J U ^ A K 1. Izvr{iti uskladjivanje pe~ata za sve Izvr{ne savjete op{tine u skladu sa Zak

Republike Srpske Krajine Sl. glasnik br. 3/92. od 23. marta 1992. godine, te izvr{iti na(kupnju zastave i grba Republike Srpske Krajine u skladu sa Ustavom Republike SKrajine – ~lan 6. stav 2. Ustava, Sl. glasnik br. 1/92.

Drugih pitanja i prijedloga nije bilo.Sjednica je zaklju~ena u 14,30 sati.

Preslika, strojopis, latinicaHR – DASB, OV SOZS, kut. 1.

1331992., lipanj 27.Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija

Z A P I S N I K sa sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 27. 06. 1992. godOku~anima.Sjednica po~ela sa radom u 08,30 sati.Sjednici prisutni:Dàkula Veljko – predsjednik Vije}a,Mladen Kuli} – podpredsjednik Vije}a,Bosanac Branko, Dèlajlija Branko i Zagorac @ivko ~lanovi vije}aOstali prisutni: êdomir Uskokovi}, Slobodan Rado{evi}, pukovnik Jovan ûbri}, MilaBabi}, Stevo Kresovi}, pukovnik Gojko Vujnovi}, pukovnik Milan Basta{i}, MRadakovi}, Du{an Vitez i \or|e Lovri}Otsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Graovac Milan, Dopu|a Nikola i Ljubi{a Budi}Zapisni~ar: Blagojevi} Radojka

389



Za sjednicu je predloèn i usvojen slijede}iDNEVNI RED:

1. Verifikacija zapisnika (zaklju~aka i odluka) sa sjednice Oblasnog vije}a odràne 21992. godine.

Izvjestilac: sekretar vije}a Savo Rado{evi}2. Informacijea) o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblasti Zapadne SlavonijeIzvjestilac: predstavnik SUP-ab) o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO kao i uo~enim problemima u

sa preuzimanjem odgovornosti za podru~je Zapadne Slavonije od strane UNPROFORAIzvjestilac: Komandant zonskog {taba TO pukovnik Jovan ûbri}

3. Obrazloènje odluke o osnivanju Javnog poduze}a Zavoda za prostorno planiranizgradnju.

Obrazloènje odluka dostavljamo u prilogu.4. Ostala problematika. AD 1Nakon pro~itanih akata koja su donesena na sjednici vije}a od 24. 06. 1992. god

Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovajZ A K L J U ^ A K

1. Verificira se zapisnik sa aktima donesenim na sjednici Oblasnog vije}a Srpske oZapadne Slavonije koja je odràna309

AD 2a) Stevo Kresovi} informira Oblasno vije}e ispred SUP-a o politi~ko-bezbedonosituaciji. Upoznaje da postoji uznemirenost stanovni{tva odlaskom vojske, prisutnodvoènje imovine sa ovog podru~ja, i dalje postoji kadrovska nepopunjenost policstru~nim kadrom popunjeno je svega 5% sa ostalim pripadnicima policije popunjenost 90%. Prisutna je aktivnost neprijatelja na Mokro Polje, Kri~ke, Jasenovac a i kod Lipik

Po~injene su {tete paljevinama i od strane vojske koja se povla~i – ne pruà se pomoni kod ga{enja poàra.

UNPROFOR se stavlja u unutra{njost a ne na liniju razdvajanja.Prilikom povla~enja jedinice pukovnika Babi}a – on nije dozvolio kontrolu kolone v

koja se izvla~i.Babi} isti~e da postoje indicije za osnivanje nekih privatnih vojski – ~ak neka ̀ enska v

{to moramo energi~no spre~avati. Problem ~ini oprema koja nije do{la za miliciju pa i jo{ uvjek dosta {arenila. Nadalje problem je i u adekvatnom naoruànju – nemamo propkratke cijevi – oru`je koje se nosi o opasa~u.

b) Pukovnik Jovan ûbri} iznosi program demobilizacije {tabova i jedinica i obavjeda sve ide po planu komande 1 Kraji{kog korpusa i da }e sve jedinice biti demobilis~etvrtoj fazi.

Isti~e potrebu kontrole preuzimanja odgovornosti od strane lokalne milicije, naime s

lokalne milicije kontrolu trebaju preuzeti 20. i 23. juna 1992. godine.

390

309 U izvorniku re~enica nedovr{ena.



Upoznaje dalje Oblasno vije}e sa problematikom i organizacijom smje{taja i ishpripadnika TO nakon 5. jula.

Isti~e da je primje}eno da nije do kraja rije{en problem zbrinjavanja redovne milicgorivom i hranom.

Predsjednik Dàkula postavlja pitanje minskih polja po mjestima koja su napu{tena drè se. Tko je odgovoran za uklanjanje takvih minskih polja.Pukovnik Jovan ûbri} saop{tava da ~i{}enje minskih polja je sa na{e strane u organ

1 Kraji{kog korpusa odnosno njegovih inìnjerskih jedinica, a minska polja sa one slinije dodira bit }e u organizaciji i obavezi suprotne strane. î{}enja mina se mora provod centra ka liniji dodira.

Du{an Vitez postavlja pitanje ljudi koji su demobilisani ili }e to biti – sve njih nije mozaposliti a postavlja se pitanje pla}anja istih kada budu raspore|eni u TO i demobilisanposlani ku}ama – to su ljudi koji imaju porodice uglavnom van na{eg podru~ja.

Babi} isti~e da je problem popune jedinice odnosno lokalne policije i u tome {to je nobe}ao da }e TO biti pla}en a da ne}e ni{ta raditi, tako je netko obe}ao i za rezervni policije. Mnogi ljudi su nepravilno informisani i moramo se truditi da ih pravilinformi{emo.

Pukovnik ûbri} informi{e o koncepciji TO i konstrukciji financiranja – tada je uprosjek li~nih dohodaka Srbije a osnova je uzeta za oko 50.000 ljudi.

\or|e Lovri} tako|er informi{e da postoji neinformiranost po liniji milicije oko njihovostatusa, oko plata, uslova ìvota, sanitetskog obezbe|enja i na tome se mora dosta u~init

Pukovnik Vujnovi} Gojko informi{e da svi trebaju organizaciono i stru~no ~initi po svresorima da se problemi rje{avaju.

Du{an E}imovi} smatra da po pitanju bezbedonosne situacije ima malo vi{e optimiNovi izvje{taj Marka Guldinga }e sadràti i zahtjeve za mjere protiv Hrvatske.U saboru Tu|man310 priznao da mu je lord Karington311 rekao (optuìo Hrvatsku) da je

Hrvatska direktno umje{ana u rat u Bosni i Hercegovini, da opstruira mirovne akcije.Ruski parlament je zatraìo odgovornost ministra inostranih poslova za izglasav

ekonomske blokade SR Jugoslavije u Savjetu bezbjednosti.Du{an E}imovi} nadalje smatra da }e TO za poslove koje }e imati ili nemati morat

pla}eni jer }e biti u pripravnosti.Moramo za sada{nje prilike imati osiguran socijalni mir.Isti~e nadalje da smo na Vladi Republike Srpske Krajine bili obmanuti po pitanju obe

da ide 13 kamiona sa opremom za policiju a ista oprema jo{ danas nije stigla a izgleda nni upu}ena.Po pitanju informativne djelatnosti na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije isti~

ju je te{ko poja~ati zbog nedostatka struje. Kada bi se rije{ilo napajanje radio staoda{ilja~a u pitanju je koliko nas narod moè slu{ati jer ni oni nemaju aparate odnonemaju za njih izvore napajanja.

Bosanac Branko postavlja pitanje da li mi kao Oblasno vije}e slu{aju}i da se pale kupodru~ju npr. Jasenovca trebamo dati podr{ku paljevinama ili da traìmo odgovornkomandanta sa tog podru~ja. Tamo se namjerno pale ku}e – srpske ku}e bez kontro

policija na ve~er ne smije iz ku}a.

391

310 Franjo, predsjednik RH.311 Peter Carrington.



U izlaganju navodi slu~aj u Raji}ima gdje je jedan jedini televizor poku{ao odnkonkretno kapetan Miro~evi} sa vojnom policijom, a sprije~en je od strane TO. [ta dpri~ati kada se zna da je vojska odnijela stolice iz osnovne {kole.

Slobodan Rado{evi} o potrebi naseljavanja Jasenovca isti~e da mi konkretno sada im

malo naroda koji gravitira na tom podru~ju i kada bi se taj narod upu}ivao u Jasenovac sda bi narod smatrao da je to naseljavanje pod nekakvom politi~kom prisilom {to nije di narod èli bliè svojim ku}ama.

Vitez Du{an iznosi da je poku{ao organizirati narod u Jasenovcu ali je kod njih vpesimizam. Postoje neodgovorne izjave pojedinih oficira u Jasenovcu – oni podràvapaljevine, nagovaraju taj narod da povla~enjem vojske trebaju i oni i}i odmah odande, podru~je ostane prazno. Plja~ke od strane vojske su jedna vrsta zlo~ina koja se rijetko d

Isti~e problem obilaska terena odnosno da nemaju ni jedno vozilo a ni goriva radi obiterena.

Milan Radakovi} upozorava da u ovoj akciji demobilizacije moramo voditi ra~unnetko tako re}i zadnji dan ne izgubi glavu. Vojna policija je nakarada koju treba svu pohSve plja~ke koje se de{avaju grani~e sa vandalstvom.

Na{a policija koja ostaje mora se pona{ati profesionalno. One rampe u naseljpredlaèm da se ukinu jer sluè da na njima pijanci drijemaju i otre`njavaju se.

Po pitanju infomiranosti isti~e da mi svi ponekad idemo u neko mjesto pa smo moinformirati narod – pitanje je jedino ako nam stavovi nisu isti.

[to se ti~e povratka ljudi – te{ko je ljude spre~avati da ne dolaze iako jo{ nismo dovpripremljeni za prihvat naroda ni po pitanju prostora a pogotovo ishrane. Daleko vi{e mbit }e nakon potpunog povla~enja vojske.

Po pitanju ishrane moramo uvaìti okolnosti da ovo nije vrijeme objedovanja i slavavrijeme krize.Babi} smatra da bi trebalo napraviti plan informisanja i da nas istovremeno ide vi{e u

mjesto i da kaèmo narodu {ta jeste, i kako jeste, ali da kaèmo jednako a ne svako izvi|enja. Za sada ima veoma malo nerije{enih molbi za policiju.

Pukovnik Jovan ̂ ubri} iznosi da se i njemu kao ~ovjeku smu~ilo u pogledu plja~ke. se moè {ta pomo}i osim da se pristupi kartografiji – upisivati po~inioce i vozila kojikrade pa }e valjda netko nekada po tom postupiti. Ne odobravam to {ta se radi bezobzirnost je tolika da tu pomo}i nema.

Stevo Kresovi} isti~e da je kontrolu imovine vr{ila vojna policija a ona je organizator i paljevina. Nema saradnje jer oficiri generalovu naredbu ne}e izvr{iti. Oficir ne da nebdozvoliti da se vozilo ne pregleda, ve} ne bi smio dozvoliti da se u vozilo ubanedozvoljeno. U Jasenovcu je spaljeno cca 150 stambenih objekata, na{a strana je zahotel, prona{li smo po~inioca ali opet ni{ta.

Predsjednik Dàkula isti~e da je sve ovo zavr{nica jedne stihije.Pukovnik Milan Basta{i} smatra da su ovo na{e ljudske navike iz neposredne blizin

pitanju blagog zastoja u povratku izbjeglica cijeni da }e tenzija narasti dotle da }eproglasiti remetila~kim faktorom. Predlaèm da se po{alje apel svim institucijama da hrstrana zadràva povratak izbjeglica.

Smatra da po pitanju Jasenovca postoji jedna svijetla to~ka budu}i da je Skup{tina opDubica spremna da pomogne oko otvaranja zdravstvene stanice (Doma zdravlja) u JasenPredsjednik Dàkula isti~e da svi koji ovdje sjedimo ako se ne po~nemo mijenjati ne

svega biti ni{ta.

392



Problemi su u tome {to se civilne vlasti nisu razvijale, morale su biti institucije kospre~avale kra|e i lopovluke. Od prvog dana je vojna bezbednost razbijala civilne orvlasti.

Jo{ uvjek nemamo oblasnog sekretara SUP-a, a do sada je bio razbijen odnos u slu`bi S

Od ministarstva unutra{njih poslova moramo hitno zatraìti postavljenje sekretOblasnog sekretarijata SUP-a.I kod policije i kod svih drugih organa rukovodioci moraju osigurati uslove rada a o

traìti disciplinu i izvr{enje zadatka, nema pri~ati pri~e ve} traìti izvr{enje zadatka.Teritorijalna odbrana je jedno tijelo, SUP drugo, mi ovdje tre}e – tamo mi i radim

nemamo izme|u sebe koordinacije, nemamo uskla|ene akcije. To se ne smije i ne mode{avati.

Kod preuzimanja prvih linija kada su kadrovi u policiji u pitanju s obzirom na njihukupnu {irinu i sposobnost, o tome se treba konsultovati i sa lokalnim organima.

Po pitanju na{ih izbjeglica mora se povesti zajedni~ka akcija povratka naroda, a dotlezaloìmo kod svih institucija u AR Bosanska Krajina i {ire da se narod ne maltretira. Popitanju na{ komandant za prihvat izbjeglica da stupi u kontakt sa {tabom Banja Luka.

Da sekretar Branko Dèlajlija sa predsjednicima Izvr{nih savjeta izanaliziraju i dostavrobe i u kojim koli~inama mogu biti plasirane van ovog podru~ja.

Po pitanju prehrane lokalne policije da se nastoji da ona maksimalno bude u organizmjesnih zajednica – u tu svrhu smo traìli 15 pokretnih poljskih kuhinja i 5 agregata kakse premostile najhitnije potrebe. [tab za prihvat izbjeglica od Oblasti do Izvr{nih savjmjesnih zajednica mora profunkcionisati.

Moramo utvrditi podatak koji je to broj na{ih izbjeglica na podru~ju AR Bosanska KrKod sebe moramo provoditi rad a ne leànje.Pitanje energije zbog ètve – napraviti pregled potreba i da se podnese zahtjev.Da Babi} iz IPK ide po pitanju energije preko odgovaraju}eg sekretarijata Izvr{nog s

op{tine Oku~ani – to vrijedi i za druge subjekte, da se ne de{avaju gre{ke i na osnovu{tete.

Sve zahtjeve treba uputiti pismeno i argumentovano na Vladu Republike Srpska Kraj Ako netko u poslu ima nejasno}a ili te{ko}a u rje{avanju – svako svoje probleme na

i da ih rije{imo.Nikakav socijalni mir u leànju ne moèmo pla}ati.Radakovi} Milan u cilju kvalitetnije informiranosti i saradnje isti~e da bi predstav

SUP-a kada do|u u obilazak policije trebali do}i ne samo do policije ve} i do organa vlapodru~ju svake op{tine da se me|usobno vi{e dogovaramo.

Nadalje isti~e da bi bilo kvalitetnije da pomo} za Zapadnu Slavoniju ne ide za Udbin ju isto tako ne moèmo iz Udbine dopremiti kao ni iz Beograda – zato bi bilo bolje da osu Beogradu dok se ne budu mogla transportovati za Zapadnu Slavoniju.

Pukovnik Milan Basta{i} nagla{ava da se strogo vodi ra~una o komunikacijamautoputu i èljeznici) i upozorava da za nikoga ne}emo biti interesantni ako autoput pusu upotrebu.

Nakon zaklju~ka rasprave pod drugom ta~kom dnevnog reda, Oblasno vije}e Sroblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj

393



Z A K L J U ^ A K Na osnovu ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a S

oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06. 1992. godine donijelo je o

Z A K L J U ^ A K 1. Iako trenutno ne postoje tehni~ke mogu}nosti za ja~i prodor informativne djelatn

na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije raditi na razradi programa koji }e se uoblasti mo}i efikasno realizirati kada budu stvoreni za to tehni~ki uslovi, a dotle provinformisanje i li~nim kontaktima.

2. Poduzeti sve akcije od strane svih organa koji na to mogu utjecati da se osigura sm{to ve}eg broja stanovnika u Jasenovac kao i da se slu`ba javne bezbjednosti popuni i ndo potrebnog nivoa kako bi bezbedonosna situacija na tom sektoru bila kvalitetnija, efikai sigurnija. Ova aktivnost }e imati vi{e uspje{nosti ako ljudi budu pravilno i pravovre

informisani pa se i na tom planu moraju poduzeti efikasnije akcije. Naro~ito mora pravilno informisanje u pogledu uslova rada i zarada, uslova ìvota, ukupnog statusa ipojedinim slu`bama kako se dezinformacijama ne bi spre~avale ili naru{avale odraktivnosti popune ljudstvom u pojedinim slu`bama.

3. Sve djelatnosti i funkcije moraju krajnje organizovano i stru~no djelovati po svresorima da se problemi {to efikasnije rje{avaju. Ne smijemo se zadovoljiti sa neefikobe}anjima ili da razne obmane pro|u bez na{e kontraaktivnosti zbog kojih mogu po nastupiti ozbiljne posljedice ili {tete. U tom pravcu svi na svim nivoima, posebno miredovnog sastava, moraju se krajnje profesionalno pona{ati.

4. Moraju se poduzeti energi~ne mjere protiv bilo kod vida stvaranja nekakvih privaili para vojski na ovom podru~ju. Narod mora ste}i povjerenje u unutra{nju bezbjednostne bi dolazilo do stvaranja nesigurnosti i panike, a bezbjednost svojim ukupnim odnoprema zadacima i ukupnim pona{anjem mora ste}i povjerenje kod naroda.

5. Kra|e i zloupotrebe koje su se de{avale i jo{ se de{avaju na na{em podru~ju potppod krajnje necivilizacijske postupke a rezultat su blokade civilnih organa vlasti od bezbjednosti i nerazvijenost civilnih organa i institucija ~ija du`nost bila spre~avati kra|e i lopovluk i druge devijantne pojave.

6. Ne}e biti efikasnosti ako ne po~nemo mijenjati sve i svoj odnos prema funkcijazadacima koje imamo. Ne smijemo dozvoliti da u nekim oblastima postoji podvojenos

to i nepopunjenost nekih veoma zna~ajnih funkcija kao {to je funkcija sekretara SUP-a Soblasti Zapadne Slavonije. Poduzeti energi~ne mjere na prvoj narednoj sjednici VRepublike Srpska Krajina da ministar unutra{njih poslova razrije{i ovo pitanje.

7. Od nosioca pojedinih funkcija traì se da najprije osiguraju maksimalno kvaliteuslove rada a onda da od izvr{ilaca traì disciplinu i izvr{enje zadataka. Mora postojatisinhronizacija rada i odnosa izme|u svih organa i organizacija, slaba }e korist biti od biloaktivnosti ako se bude djelovalo razjedinjeno.

8. Po pitanju povratka naroda mora se provesti zajedni~ka politika povratka uz prethopipremanje uslova za povratak. Stoga [tab za prihvat izbjeglica Oblasnog vije}a Srpske Zapadne Slavonije da ~im prije stupi u kontakt sa [tabom za prihvat izbjeglica BosaKrajine u Banja Luci kako bi se snimilo stanje broja na{ih izbjeglica na tom podruiskordinirala akcija njihovog sukcesivnog i organiziranog povratka.

9. Ishranu redovnog sastava milicije maksimalno organizirati u sklopu mjesnih zajed

394



10. Napraviti pregled potreba i koji su na{i zahtjevi prema armiji bilo za povranepovlasno odveènog ili za ispomo} u opremi, prije svega za pripremu ishrane, te szahtjevima upoznati nadle`nu komandu i Vladu Republike Srpske Krajine.

11. Nadle`nim organima u Vladi podnijeti zahtjev o potrebama za energijom predstoje}u ètvu. Privredne organizacije sa podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavmoraju svoje zahtjeve iskoordinirati preko nadle`nih sekretarijata izvr{nih savjeta op{ne da bude mnogo pojedina~nog i neefikasnog u tom pogledu.

12. Izmedju svih organa i organizacija, zbog ukupne situacije u kojoj se nalazimo, mpostojati puna i vertikalna i horizontalna sinhronizacija u vr{enju funkcija i zadataka.

13. Nadle`ni organi da vr{e pripremu da se nakon demobilizacije pripadnici teritorijodbrane mogu uklju~iti u obavljanje korisnih poslova kako se li~nih dohodak ne bi ostvleànjem ve} radom.

OBLASNO VIJE]EBROJ: 02-01-109/92.

Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi ~lana 22. Odluke o organizaciji i na~inuOblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K 1. Z a d u ` u j e se sekretar Oblasnog sekretarijata za privredu i financije da

predsjednicima Izvr{nih savjeta op{tina utvrde i Oblasnom vije}u Srpske oblasti ZapSlavonije dostave podatak koje robe i u kojim koli~inama i kojom namjenom mogu plasirane izvan podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonije.

Posebno nazna~iti robe koje se plasiraju i koje }e se plasirati izvan ovog podru~javezanih poslova koji su od interesa za Srpsku oblast Zapadne Slavonije.2. Odlukom Vlade Republike Srpska Krajina zabranjuje se prodaja ìta van podru

Republike Srpska Krajina.OBLASNO VIJE]E

Broj: 02-01-112/92. AD 3Zbog toga {to izvjestioci pod tre}om ta~kom dnevnog reda nisu prisutni ova to~ka se

s dnevnog reda i staviti na raspravu za idu}u sjednicu. AD 4Pod ovom ta~kom dnevnog reda dr. Milan Basta{i} iznio je na Oblasno vije}e prije

organizacije zdravstva i zdravstvene za{tite za podru~je Srpske oblasti Zapadne SlaIstakao je da se razvoj prema sada{njem stanju mora odvijati u dvije faze, prva na sadateritoriju, druga nakon prelaska linije dodira. Napominje nadalje da je potrebno u~initipo pitanju izvla~enja sanitetske slu`be, odnosno spustiti roletu na sve lijekove da ne moti}i sa ovog podru~ja.

Pismeno obrazloènje prijedloga nalazi se u prilogu zapisnika. Nakon uvodnog izlagOblasno vije}e je donijelo slijede}i zaklju~ak

Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi sa ~lanom 22. Odluke o organizaciji i narada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 21992. godine donijelo je ovaj

395



Z A K L J U ^ A K 1. U cilju realizacije predloène organizacije zdravstvene za{tite na teritoriji Srpske o

Zapadne Slavonije za narednu sjednicu Oblasnog vije}a predloìti mogu}a kadrovska rjradi realizacije predloène organizacije zdravstvene za{tite.

2. Po predloènim kadrovskim rje{enjima i usvojenim nosiocima pojedinih zadataka snimi stanje najnu`nijih zdravstvenih potreba u pogledu opreme i lijekova kako bi seministarstva zdravstava mogla traìti inicijalna sredstva za po~etak funkcionisanja zdravza{tite.


Sekretar za privredu i financije Branko Dèlajlija obrazloìo je da susjedne op{napla}uju porez na promet na “mjesto proizvodnje”, dakle od proizvodja~a ne od potro~ime smo mi zakinuti za porez na promet roba za one robe koje od tih op{tina odnonjihovih organizacija nabavljamo.

Nakon ove konstatacije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo jezaklju~ak.

Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi sa ~lanom 22. Odluke o organizaciji i narada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjed27.06.1992. godine donijelo je ovaj

Z A K L J U ^ A K 1. Zaduùje se Oblasni sekretarijat za privredu i finansije da sa~ini pismo i u nje

obrazloì koje {tete trpe budèti na{ih Izvr{nih savjeta op{tine zbog obra~unavanja porpromet kupcima koji nisu krajnji potro{a~i proizvoda te ista pisma da se upute nasusjednim op{tinama, odnosno op{tinama koje vr{e ovakav na~in obra~una poreza na pproizvoda i usluga a mi se snabdjevamo sa njihovog podru~ja.


Du{an Vitez je upozorio da muslimani iz Bosanske Gradi{ke i nekih drugih susjeop{tina dolaze do pripadnika UNPROFORA – Jordanaca i iznose podatke o svom navo

ugroènom poloàju a ovi to proslijedjuju u Zagreb.Na ovu konstataciju zauzet je stav da se u narednim razgovorima na ovu okolnosti upUNPROFOR da se ne mogu prenositi sama izjava bez ikakove provjere i utvrdjiv~injenica na osnovu izjave posebno zato {to podru~je sa koga informacije dolaze nije odgovornosti UNPROFORA.

Sjednica je zavr{ila sa radom u 13,30 sati.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DASB, OV SOZS, kut. 1.

396




Zapisnik sastanka predstavnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija iUNPROFOR-a

Z A P I S N I K sa razgovora odrànih 29. 6. 92. g. u vili “Oku~anka” izmedju predstavnika UNPROFOi Oblasnog vije}a SOZS. Prisutni:UNPROFOR OBLASNO VIJE]E1. gosp. Fi{er312 1. pred. Veljko Dàkula2. gen. Zabala313 2. Du{an E}imovi}3. puk. Muhamed314 – Jordan 3. Djordje Lovri}4. puk. Ali315 – Nepal 4. Mladen Kuli}5. puk. Jakobson316 – pol. UN 5. Milan Radkovi}6. zamjenici Zabale i Alija 6. Vaso Ostrolu~anin

7. Zagorac @ivkoSastanku su prisustvovali i pukovnici JA:1. Jovan ûbri}2. puk. Vukeli}317

3. puk. Mar~eti}318

Prisutne je u ime doma}ina pozdravio puk. Ali i predao rije~ gen. Zabali, koji je uz uvpozdrav rekao da smo ovih dana trebali ve} u ~etvrtoj fazi plana, ali zbog odredjnepo{tivanja dogovora o povla~enju odredjenih kalibara naoruànja i jedinica sa obastrane, dok jo{ nije rije{eno, obrazlaè sve faze ponovo i traì da se dogovorimo kakdogovor ispo{tujemo. Za na{u stranu kaè da jo{ nema uvida da li je sve oru`je u sklakao {to i zahtjeva da jedino skladi{te bude u Staroj Gradi{ki.

Pukovnik ûbri}, daje obja{njenja pojedinih aktivnosti i obja{njava da u Staru Grad jednostavno ne mogu smjestiti sve naoruànje /nema mjesta/, drugo je nemogu}npravovremenog izuzimanja istog u slu~aju potrebe, zbog velike udaljenosti skladi{ta odeventualno borbenih linija.

Gen. Zabala obrazlaè da u IV fazi nije predvidjena demobilizacija i ujedno pita da li do tada povu}i i JA, na {to mu odgovara pukovnik Mar~eti}, da sve ono {to pripa

397

312 Gerald, {ef UNPROFOR-a za civilne poslove.313 Carlos Maria, argentinski general, zapovjednik za{titnih snaga u sektoru “Zapad”.314 Abbadi Mohamed.315

Prire|iva~i nisu utvrdili ime.316 Prire|iva~i nisu utvrdili ime.317 Milutin, pomo}nik komadanta 1. kraji{kog korpusa za moralno-politi~ko vaspitanje zapovjednika.318 Dragan.



korpusu, to se i povla~i, ali ostaju oni ljudi koji su sa podru~ja Zapadne Slavonije, a dosu se nalazili u jedinicama I korpusa. Unakrsna su pitanja gen. Zabale i odgovori pukovûbri}a, Vukeli}a i Mar~eti}a, ali je bit u tome da gen. Zabala gotovo do u detalj pozstanje na terenu, zna za svako oru|e i tvrdo inzistira da se ono uskladi{ti kompletno u

Gradi{ku.Najkra}i odgovor na sva Zabalina inzistiranja na pojedinim podacima, obrazloènju dskladi{ta naoruànja preblizu prvoj liniji i zahtijevu da to bude u S. Gradi{ci da je Mar~eti} odgovorom, da u Vensovom planu nigdje ne pi{e gdje trebaju biti skladnaoruànje, nakon ~ega Zabala ostaje kod zahtijeva da te{ko naoruànje ipak mora bitiGradi{ci.

Gen. Zabala prelazi na pitanje u vezi policije i to:– {to je to specijalna policija– kakva je to grani~na policija– koliko policije ima

– zbog ~ega nije dobio spisak policijeOdgovara mu Vaso Ostrolu~an, da je br. policajaca odredjen na osnovu br. stanovnika, specijalna policija ustvari redovna, samo popunjene mladjim i spretnijim ljudima, a {broja ti~e i spiska da }e to dostavit iako koliko on zna to je ve} dostavljeno i trebalo bto gen. dobio. Nakon jo{ nekoliko pitanja manjeg zna~aja, gen. Zabala dozvoljava njemu postave za nas nejasna ili interesantna pitanja.

Dàkula Veljko, na zadnjem razgovoru, kome ste vi gen. prisustvovali, izjavili ste dapromet biti pu{ten Auto-put, na {to smo mi reagirali, ali Va{ je odgovor bio da jedogovoreno sa potpisnicima Vensovog plana. Ja sam li~no provjerio u razgovoru sa Jovi}em,319 da tako {ta niti on niti bilo ko od njegovih saradnika nije potpisao. Za nas neprihvatljivo da druga strana koristi put koji mi drìmo, bez prava da mi koristimo onajkoji drè oni. Zbog toga traìm da mi se kaè ko je to odobrio.

Gen. Zabala, Auto-put }e biti otvoren, a Vi se dogovorite, kako }e se koristiti.Dàkula, to je ve} ne{to sasvim drugo. Ujedno smo primjetili da se na podru~ju pakr

op}ine /Oègovci, N. Selo idr./ u zadnjih nekoliko dana ponovo pale i miniraju ku}e. îsu to i no}as. Borci iz tih sela gledaju ru{enje svojih domova i te{ko }e ih biti zadròruànih akcija u koliko se ne{to hitno ne poduzme.

Gen. Zabala, zna za takve slu~ajeve i to na obadvije strane, o tome je obavijestio predpostavljene. S one druge strane civilna policija to poku{ava sprije~iti, ali te{ko ide

Dàkula, ve}i dio izbjeglica Srba nalazi se u Bosni i to u zoni gdje su sada ratna dezbog kojih sada èli da se vrati u Zapadnu Slavoniju. Podru~je Jasenovca nije naseljeno se mogao smjestiti ve}i broj izbjeglica, ali zbog blizine prvih linija, narod se pla{i, pa tdodatne mjere sigurnosti od strane UN.

Gen. Zabala, Jasenovac je pod kontrolom jordanskog bataljona, pa treba rije{iti sa njDàkula, to znamo, ali koristimo Va{e prisustvo, da Vas upoznamo sa problemom.E}imovi}, da li je gen. poznato da su se u petak 3 tenka na hrvatskoj strani, ponovo v

u Prekopakru.Gen. Zabala, znam i jedan na va{oj strani i to se ne smije ponavljati. U petak nave~e

je i kr{enja primirja na obadvije strane, na {to reko{e pukovnici Mar~eti} i Vukeli} da

jednom trebalo re}i ko je taj koji prvi otvara vatru, po{to se taktika hrvatske strane zprvo pucaju i odmah javljaju da to ~inimo i mi, a u {to se gen. po njima mogao i sam uv

398

319 Borisav.



U 10,30 sati sastanak su napustitil gen. Zabala i oficiri, a ostali su predstavnici civstruktura, policije i puk. ûbri}.

Gosp. Fi{er nas je obavijestio, da je od zadnjeg na{eg sastanka bio u Beogradu i Zagobavio razgovore u vezi sa povratkom izbjeglica i humanitarnom pomo}i. U utorak i sr

je poku{ao biti sa Jovi}em, no nije uspio. Za povratak ljudi potrebno je stvoriti uvjete, struja, prehrana, smje{taj, ali posebno voda i struja. Koliko je njemu poznato, to nigdjerije{eno, a posebno na podru~ju Daruvara i G. Polja. Ujedno pita da li se slaèmogovorimo dalje o tome.

Dàkula, o tom problemu moèmo govoriti onda kada obidjemo podru~je PakraDaruvara i G. Polja.

Fi{er, to moramo rije{iti na vi{em nivou, zbog sigurnosti ljudi, a posebno na podrDaruvara i G. Polja, po njemu nema za sada uvjeta za povratak, ponavljaju i ponovo, stvoda. Razgovarao je sa seljakom, koji mu je rekao da se na ovo podru~je vratilo okoizbjeglica.

Dàkula smatra da to nisu sigurno Srbi, a dokaz za tu tvrdnju ubistva, hap{enjproganjanja onih koji odbijaju mobilizaciju u G. Polju i navodi imena. Srbi ne}e da puna Srbe, pa ih Hrvati ubijaju sa ledja. Sam se uvjerio u nekoliko telefonskih razgovoSrbima, koji su ostali pod hrvatskom vlasti, da zbog straha niti telefonom ne smiju slobrazgovarati, a u {to se moè uvjeriti i gosp. Fi{er. [to se ti~e vode i struje on }e sutsastanku vlade to pitanje pokrenuti preko na{eg ministarstva za energetiku. Dàkula popokre}e pitanje povratka stanovni{tva na podru~je Jasenovca, te traènja ve}eg osigurastrane UN. Zna da se to treba rje{avati sa gen. Zabalom i Jordanskim bataljonom, ali pomo} i od gosp. Fi{era.

Gosp. Fi{er odgovara da se na podru~je Jasenovca mogu vra}ati samo stanovnici Jasa ne drugi, iako mu gosp. Dàkula poku{ava objasniti da se radi o privremenom smjeizbjeglica i iz drugih dijelova Zapadne Slavonije. Ljudi se vra}aju, bez obzira {to hrvlada ~ini sve da se Srbi ne vra}aju, nude im se zamjene, a ako ne èle, ru{e im se ku}e je razgovarao sa njih nekoliko, koji su to doìvjeli.

E}imovi}, hrvatska vlada donijela je Uredbu o oduzimanju imovine svim onima, kojigradjani Hrvatske /dràvljani/. Ku}e koje se oduzimaju, dijele se “hrvatskim borcima”.

Gosp. Fi{er, razumije na{ problem, ali sve ove navode mora provjeriti. On zna za nekstotina prigovora Srba i o tome je obavijestio Ramljaka,320od koga je dobio odgovor da se kodimovine ne radi o konfiskaciji, ve} o privremenom oduzimanju. Obavje{tava nas da Srbsu bili otpu{teni sa posla, sada ponovo rade. Po njemu na taj na~in hrvati su indirekpriznali krivicu. Ujedno nas traì spiskove svih Srba po pojedinim op{tinama. Govorotvaranju Auto-puta i da }e o tome jo{ razgovarati sa Jovi}em. Ujedno spominje sve proi mogu}nost da se za odredjene ustupke traì ne{to u zamjenu, spominju}i kao primjesela. Po njemu sve to treba gledati na duè staze. Postavlja i pitanje {to mislimo o pu{pruge u saobra}aj, ponavljaju}i da bi pu{tanje Auto-puta u saobra}aj predstavljalo zkorist.

Dàkula, ve}a korist je povratak izbjeglica, a pu{tanje Auto-puta bez na{e kontrole,do}i u obzir. Hrvati imaju Podravsku magistralu, a mi smo 42 sela spomenuli samo iz ra

{to su ona iseljena po naredbi hrvatskih vlasti, a nalaze se kao dio neprekinutog teritorijaìve isklju~ivo Srbi. Dalje upoznaje gosp. Fi{era, da smo na osnovu zadnjeg sasta

399

320 Dr. sc. Milan, potpredsjednik Vlade RH.



razgovora o ovom problemu napisali pismo na odredjene adrese, sa kojih bi trebalo odobrenje Fi{eru, da obidje sela o kojima je bilo rije~i i sa~ini izvje{taj, pa ga pita da lslaè {to gos. Fi{er i prihva}a. Dàkula jo{ poku{ava objasniti, da je u crtanju karata, ki{le u UN gre{kom izostavljen dio srpskih sela, pa su ona sada ostala i van zone pokri}a.

}e se u njih ipak vra}ati, te moè do}i ponovo do sukoba. Zbog toga o tim dijelovima tponovo razgovarati i gre{ku ispraviti.Fi{er, razgovarali smo o tome i zadnji put, a ako ste vidjeli prijedlog gen. sekreta

ruì~astim zonama, mislim da bi se isti princip mogao primijeniti i ovdje.Dàkula, pitanje otvaranje Auto-puta i èljeznice, postaviti }emo sutra na sjednici vla

Kninu i obavijestiti Vas o dogovorenom. Mi smo za sva rje{enja od obostrane korisposebno ako je to od presudnog interesa za RSK, pa bez njezinog stava o ovom probdanas ne moèmo odgovorno i razgovarati. ûli smo i da je dozvoljen zra~ni promeupu}ivanje humanitarne pomo}i. No mi smo zainteresirani i za otvaranje cestovsaobra}aja, prije svega zbog povratka izbjeglica, kojih bi bilo oko 50.000 ve} u prvom m

povratka. No mnogi ipak ne}e do}i zbog straha od hap{enja, pa Vas molimo da neke deu tom smislu pojasnite.Gosp. Fi{er, Zagrebu i Beogradu, upu}en je zahtjev za definiranje pojma “ratni zlo~i

“kriminalac”, kao i zahtjev za op}om amnestijom. Problem nije u “vladama”, ve} u plokalnih aktivnosti, izdavanja knjiga sa hiljadama imena ljudi, koji su unaprijed osu|enodredjena djela bez sudjenja. U Daruvaru je iza{la takva knjiga sa preko 600 imenanaslovom “Ko je ko u Daruvaru”. Mi smo traìli da se takve knjige zabrane i povukopticaja. Vlada se od njih distancira, ali ljudima svejedno ostaje strah. Njega li~no su naDaruvaru optuìli da je prijatelj Srba, zbog toga {to je rekao da su takve knjige nelegObjave imena zlo~inaca postoje na obadvije strane i sa time se mora prestati. Prema njepovratak treba stvoriti preduvjete kao {to su voda, struja, hrana, ku}a.Dàkula, kod nas se upravo odràva sjednica [taba za izbjeglice, koje }e predlopoduzimanje potrebnih radnji i na~ine rje{enja ovog problema. Do ponedjeljka }emoznati pa onda moèmo o tome konkretno razgovarati.

Gosp. Fi{er, kap. Gruji}321 je zadnji put spomenuo odredjeni incident u Mlaki, koji suizazvali pripadnici jordanskog bataljona, o kome je on izvijestio puk. Muhameda.

Puk. Muhamed, ~im sam ~uo za incident, oti{ao sam do lokalne policije i bio obavijda o tome neznaju ni{ta, i da je njihova saradnja sa na{om jedinicom bez primedbe. Noipak ima odredjenih problema neka se kaè.

Vaso Ostrolu~anin, to je bilo samo upozorenje roditelja i drugih problema nema.Gosp. Jakobson, govori o smje{taju policijske jedinice, sa kojim su zadovoljni, a razm

policije UN po pojedinim policijskim stanicama, bit }e naknadno javljen. Ko slabo pozrad na{e policije, njezin broj i ~udi ga da planiramo da policija ~uva granice.

Vaso Ostrolu~anin odgovara da je br. policajaca odredjen brojem stanovnika, a odlas jedinica I korpusa ostaju samo policajci kao uniformisane osobe i svi drugi poslije togbit }e privedeni. Veliki br. policajaca im se ~ini zbog toga {to se ovog momenta u Oku~nalazi i policija iz Daruvara i Pakraca.

Dàkula, postavlja pitanje gosp. Fi{eru, da nije dobro razumio na kakav bi razgovor i Jovi}em.

Gosp. Fi{er, u vezi humanitarne pomo}i i povratka izbjeglica. Po Vensovom planu, unzone pokri}a, smiju se kretati sve civilne osobe i policija u uniformi.

400

321 Branislav, iz Komande mjesta Oku~ani.



Dàkula, do sada u svim razgovorima je re~eno, da u zoni pokri}a ne vaè hrvatski zave} zakoni Jugoslavije i RSK. Zbog toga ga zanima na temelju ~ega trenutno egzistira Daruvaru i Grubi{nom Polju.

Gosp. Fi{er, Vensov plan je u tome veoma jasan. U sva ~etiri sektora vaè oni lokzakoni, koji su zate~eni na dan 2. 1. 1992. {to zna~i ako je na taj dan u Daruvaru i G. Pvaìo hrvatski zakon, vaì i danas, ali kao lokalni.

Dàkula, kako to sprovesti u Pakracu gdje je pola pola.Gosp. Fi{er, treba se dogovoriti. Gosp. Fi{era ~udi da na{ predstavnik policije ne zna

policije i poku{ava da zaklju~i da se zapravo radi o presvu~enim vojnicima, a zna sepolicajac mogao biti samo “policajac”. Policija na podru~ju Daruvara i G. Polja i normalno obavlja svoj posao i trebala bi imati nacionalni sastav adekvatan nacionalsastavu stanovni{tva na op}ini.

Vaso Ostrolu~anin, obrazlaè da je on tek predloèn na to mjesto a ne i postavljen, ptih razloga nije upoznat sa podacima koji njih zanimaju.Dovr{eno u 12,30Zapisnik vodio i sastavio: Predsjednik Oblasnog savjeta:Zagorac @ivko ing. Veljko DàkulaZapisnik pro~itan i usvojen:



REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K

21. sjednica Vlade RSK odràna 30. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom PrivrednikaKninu.Sjednici prisustvuju:Mr Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Bo{ko Boàni}, Veljko Dàkula, Sergej VeselinovDu{an Jovi}, Mr Svetozar Vin~i}, Savan Grabundìja, Du{an E}imovi}, \or|e BjegoVojin Peura~a, David Rastovi}, Rade Ga}e{a, Neboj{a Pavkovi}, Mirko Ra|en, pukovnikSlavko, Du{an Starevi}.Sjednici jo{ prisustvuju:

401





predstavnika na{e vlasti, predstavnika UNPROFOR-a te Hrvatske vlasti koja bi mobilaziti teren pod za{titom te iznalaziti politi~ki dogovor izme|u na{e i Hrvatske dr`Snage Hrvatske vojske koje su zauzele Miljeva~ko podru~je trebaju se povu}i na linkojoj su bili prije 21. 06. 1992. godine. Ministar dr Du{an Jovi} i podpredsjednik BoBoàni} su se zaloìli da se definira uloga mje{ovitih komisija te ako bi one morale bovom podru~ju da se traì istovremeno njihovo prisustvo na suprotnoj strani gdje je ostaìvi mnogo srpskog stanovni{tva, na ~emu su bili suglasni svi prisutni. Milo{ @ivkovi} da je poja~an interes stranih medija na ovom podru~ju te da je pored razgovora i intekoji se daju, potrebno pripremiti odre|eni propagandni materijal te Ustav Republike SrpKrajine prevesti na engleski jezik da bi se mogao dati na uvid me|unarodnim organizacijGeneral Torbica je predloìo na~in preuzimanja zone odgovornosti koje bi trajalo 15 dodvijalo se u tri faze. Prva faza se odnosi na izvla~enje artiljerije i uslovljena je objektsmje{taj tehnike i veli~inom na{eg dràvnog teritorija. Druga faza se odnosi na izmjete{kog naoruànja a tre}a faza je izvla~enje pje{adije sve uz istovremeno preuzimanje z

strane UNPROFOR-a. Podpredsjednik Dàkula Veljko je izloìo probleme u ZapadnSlavoniji koji se odnose na nedostatak uniformi i naoruànja za potrebe milicije te da potrebe prehrane stanovni{tva i vojske potrebno osigurati nekoliko poljskih kuhinja i agrza proizvodnju energije za najneophodnije djelatnosti. Tako|er je upoznao Vladu doga|ajima u Jasenovcu. General Torbica je obe}ao rje{enje gore iznesenih problempodru~ju Zapadne Slavonije. Du{an Orlovi} je stavio naglasak na situaciju u Cazinskoj ki istakao da je potrebno uputiti ve}u pa`nju prema tom podru~ju. U diskusiji koja je po pitanju vodila zaklju~eno je da se utvrdi mar{uta kojom UNPROFOR moè prelazitCazinske krajine u Hrvatsku preko teritorija na{e dràve, te da se mora znati {ta prebudu}i da ne smiju prevoziti muslimanske ekstremiste i naoruànje. Ministar Rade Ga}upoznao ~lanove Vlade sa situacijom u Vojni}u a podpredsjednik Boàni} Bo{ko je zada G[ TO donese detaljnu analizu doga|aja na Ju`nom frontu u Derventskom rati{tuZaloìo se zato da na ovim prostorima mora zaìviti civilna vlast i da pravosu|e mora pofunkcionirati. Istako je va`nost ispravnog odabira kadrova za rad u pojedinim slu`bama Nna oda{ilja~u na Plje{evici, zaloìo se da se detaljno razjasne doga|aji u Jasenovcu. Pomministra odbrane pukovnik Slavko Biga je upoznao Vladu sa detaljima oko provo|emobilizacije na podru~ju op{tine Knin, a pomo}nik ministra unutra{njih poslova PavkNeboj{a je detaljno upoznao Vladu sa situacijom na bosanskom rati{tu. Nakon proverasprave po 1. ta~ki dnevnog reda Vlada je donijela sljede}e

Z a k l j u ~ k e1. Prihvata se informacija o aktualnoj vojno-politi~koj situaciji na podru~ju RSrazgovorima sa generalom Morijonom.2. Zabranjuje se odvoz pokretne imovine vlasni{tvo biv{eg 9. korpusa sa podru~ja terRSK.3. Zaduùje se Komanda G[ TO da za jednu od narednih sjednica Vlade pripremi prijed~inova, oznaka slu`benog oslovljavanja i dr.4. Da se izvr{i analiza kadrova kod posebno odgovornih i osjetljivih radnih mjesta.5. Da komanda G[ TO donese izvje{taj o doga|ajima na Miljeva~kom podru~ju.6. Da se utvrde kriteriji za unapre|enja kao i kriterij za degradiranje u TO.7. Da ubudu}e izvje{taji koji se podnose Vladi budu sa~injeni u pismenoj formi uz obpredlog Odluke.8. Da MUP ispita doga|anja u Jasenovcu.

403



Ta~ka 2.Na zapisnik sa 20. sjednice Vlade nije stavljena primjedba te je jednoglasno usvojen.Ta~ka 3.Uredbu o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjestaministarstvima i posebnim organizacijama predo~io je Vladi sekretar Du{an Starevi}. U je podjeljena ~lanovima Vlade sadrì na~ela koji bi se trebalo pridràvati kod organizaministarstvima. Bjegovi} \or|e je predloìo da sve pravilnike o unutra{njoj organizaministarstava pregleda ministarstvo za pravosu|e te da da mi{ljenje o njima uz predneophodne racionalizacije radnih mjesta u ministarstvima. Nakon rasprave jednoglasnusvojena

O D L U K A Usvaja se Uredba o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjeministarstvima i posebnim organizacijama.Sve pravilnike ministarstva i posebnih organizacija potrebno je dostaviti ministarstvu ui pravosu|a na uvid.Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} obrazloìo je razloge zbog kojih je potrepove}ati cijenu elektri~ne energije.Nakon rasprave u kojoj je sudjelovao vi{e ministara jednoglasno je donesena

O D L U K A Usvaja se Odluka o pove}anju cijene elektri~ne energije.Ta~ka 5.

Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je prisutne sa ponudom tvornice “GavrilovPetrinje za otkup konzervirane hrane.Nakon provedene rasprave usvojena je sljede}a

O D L U K A 1. Prihvata se ponuda tvornice “Gavrilovi}” za otkup konzervirane hrane.2. Zaduùje se ministarstvo trgovine i turizma da osigura prevoz i uskladi{tenje hrane.3. Informaciju o poduzetim radnjama pripremiti za idu}u sjednicu Vlade.4. Nabavljena konzervirana hrana }e predstavljati rezerve RSK.

Ta~ka 6.Glavni {tab TO RSK se obratio Vladi sa zahtjevom za privremeno rje{avanja i snabdjteritorijalne odbrane prehrambenim artiklima. Nakon rasprave koja je vo|ena Vladadonijela slijede}u

O D L U K UNalaè se Republi~koj direkciji robnih rezervi da iz Republi~kih robnih rezervi osigura tkoli~ina bra{na za potrebe Glavnog {taba Teritorijalne obrane.Ta~ka 7.Ministar kulture i vjera Sergej Veselinovi} obrazloìo je Vladi potrebu osnivanja Arhivai za{titi arhivske gra|e. Osnovni zadatak ove institucije od posebnog dru{tvenog interesakupljanje i za{tita arhivske gra|e na cjelokupnom podru~ju RSK. Nakon provedrasprave donesena je

404



O D L U K A o osnivanju Arhiva RSK i za{titi arhivske gra|e ~ije sjedi{te je u Kninu. Financidjelatnosti vr{it }e se iz Budèta RSK.Ta~ka 8.a) Ministar kulture i vjera predloìo je da se imenuje direktor Arhiva RSK te je naprovedene rasprave donesena

O D L U K A Profesor Jovanovi} Ljubica iz Knina imenuje se za v.d. direktora Arhiva RSK u Kninu.b) Podpredsjednik Vlada Jovo Kablar obrazloìo je prijedlog imenovanja Upravnog odbo“Niskogradnja”. U raspravi koja je potom vo|ena predloèn je Upravni odbor te je dones

O D L U K A Imenuje se Upravni odbor JP “Niskogradnja” u sastavu:1. Rade Ga}e{a, predsjednik 2. Jezdimir Dra{ki}, ~lan3. Veljko Popovi}, ~lan4. Mladen Priji}, ~lan5. Branko Popovi}, ~lan6. Tode Bursa}, ~lan7. Sre}ko Popovi}, ~lanc) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar predloìo je Vladi imenovanje v.d. direktora“Niskogradnja”. Nakon rasprave donesena je

O D L U K A Du{an Ili} dipl. ing. gra|. iz Knina imenuje se za v.d. direktora JP “Niskogradnja”.Ta~ka 9.Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet obrazloìoministar financija Vojin Peura~a. Nakon rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Usvaja se Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezima na promet.

Ta~ka 10.Ministar trgovine i turizma je iznio probleme koji se pojavljuju oko organiziranja ètkosidbe na podru~ju RSK. Problemi se o~ituju posebno u snabdjevanju naftnim derivaU raspravi u kojoj je sudjelovalo vi{e ministara donesen je

Z a k l j u ~ a k Jedan dio dizel goriva D-2. i motornog benzina MB-86. }e osigurati Zonski {tabovi.Distribuciju naftnih derivata obavljat }e Op}inska Izvr{na vije}a u suradnji sa Op}inkriznim {tabovima za organizaciju ètve i kosidbe.Cijena naftnih derivata za ètvu u kosidbu bit }e:– motornog benzina MB-86. u visini od 1.000 dinara po litri,– dizel goriva D-2. u visini od 600 dinara po litri.

405



Sredstva ostvarena prodajom naftnih derivata upla}ivat }e se u korist ìro-ra~una broj 6630-336 Budèt RSK Knin sa naznakom za prodate naftne derivate.Kontrolu izvr{enja Odluke sprovest }e ministarstvo trgovine i turizma putem inspekcislu`bi.

Ta~ka 11.Informaciju o osnovnim problemima javnog informisanja u RSK podnio je v.d. direk Agencije “Iskra” Zdravko Jankovi}.Izloìo je va`nost ove djelatnosti, a za stvaranjem preduslova za normalan rad Agencijeostalih javnih glasila neophodno je da se obezbjedi poslovni prostor, automobil, telefaksse u okviru postoje}eg radija obezbjedi i jedan kanal tzv. dràvnog radija. Istakao je poosnivanja biltena RSK. Nakon rasprave donesen je

Z A K L J U ^ A K Informativnoj Agenciji RSK “Iskra” ustupa se na kori{tenje prostor u Domu armije konalazi uz Pres centar, a sastoji se od jedne kancelarije.Obavezuje se Vlada RSK da }e za potrebe informativne agencije obezbjediti jedan autoi telefaks.V.d. direktor Srpske Radio televizije Marjanovi} Branko je upoznao Vladu sa dinamiradova na ure|enju studija za Srpsku televiziju u Kninu. Predo~io je koliko je jo{ potreizvesti radova za stavljanje studija u funkciju. Nakon provedene rasprave donesena je sliO D L U K A Odobrava se RTV Republike Srpske Krajine sredstva za izvo|enje radova na akusti~noj otehnolo{kih prostorija televizijskog studijaTa~ka 12.Pravilnik o sistematizaciji i unutarnjoj organizaciji Republi~ke direkcije za robne reobrazloìo je ministar trgovine i turizma Mr Svetozar Vin~i}. Predo~io je najmanji brojkoje je neophodno angaìrati za normalno funkcionisanje Republi~ke direkcije za rorezerve. Nakon rasprave jednoglasno je donesena

O D L U K A Usvaja se pravilnik o sistematizaciji i unutra{njoj organizaciji Republi~ke direkcije zarezerve.Ta~ka 13.Mr. Svetozar Vin~i} ministar trgovine i turizma obrazloìo je potrebu utvr|ivanja za{cijene p{enice ovogodi{njeg roda.Nakon rasprave done{ena je

O D L U K A za{titna cijena p{enice ovogodi{njeg roda iznosit }e 400 dinara po kilogramu.Ta~ka 14.Odluku o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima ètve p{enice ovogodi{njeg roda obrazloministar Mr Svetozar Vin~i}, nakon ~ega je donesena

O D L U K A Usvaja se Odluka o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima ètve p{enice ovogodi{njeg roda

406



Ta~ka 15.Republi~ki zavod za za{titu zdravlja i Republi~ka sanitarna inspekcija su se obratili Vlasa zahtjevom za dodjelu poslovnog prostora koji se nalazi u objektu “Stare bolnice”.Nakon rasprave Vlada je donijela slijede}u

O D L U K UProstorija zgrade “Stare bolnice” koja se nalazi izme|u dijela zgrade u kojoj se nalazi okrug i dijela zgrade u kojoj se nalazi Vojni zatvor, a sastoji se od podruma zgrade, prdrugog sprata zajedno sa inventarom koje su do sada koristili pripadnici JNA, ustupaju kori{tenje Republi~kom Zavodu za za{titu u Kninu i Republi~koj sanitarnoj inspekcijiTa~ka 16.Centar za Socijalni rad Knin se obratio Vladi RSK da ime se odobre akontacija sredstaperiod I-VI 1992. godine u raspravi koja je vo|ena potom zaklju~eno je da se problemasocijalne politike mora rje{avati jedinstveno za podru~je RSK, te da se u tom sklopuzahtjev Centra za socijalni rad iz Knina.Sjednica je zavr{ila sa radom u 15,00 ~asova.

PREDSJEDNIK:Mr. Zdravko Ze~evi}


1361992., lipanj 30.Oku~ani Izvje{}e Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija Dobroslavu Vejzovi}u, ministruvanjskih poslova Vlade RSK, o naseljima u zapadnoj Slavoniji u kojima Srbi imaju ve}inu, a nisu u zoni pod nadzorom UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE

OBLASNO VIJE]EBroj:Oku~ani, 30. 06. 1992. godine

Gosp. DOBROSAV VEJZOVI]B E O G R A D

telefax 011 659 756PREDMET: DEMOGRAFSKI podaci za naselja u Srpskoj

oblasti Zapadne Slavonije gdje Srbi predstavljaju

407







Krajini. Pri odlu~ivanju o dodeli i visini pomo}i, molimo da imate u vidu da je Srppravoslavna crkva u Iloku, jedan od prvih poru{enih hramova u II. svetskom ratu, te daona moli da pomognete njenu ponovnu izgradnju.

U Iloku je poslednjih 50 godina, ìveo ve}inski katoli~ki narod (Slovaci i Hrvati) jer j

deo srpskog naroda iz Iloka pobijeno i raseljeno u II. svetskom ratu. I ono malo Srba u oko 20 % uglavnom su se “morali” izja{njavati kao Jugosloveni, kako nebi imali problda bi se mogli zaposliti. Kako danas u Iloku ìvi oko 70% Srba pravoslavaca, neophodizgraditi Srpsku pravoslavnu crkvu i vratiti pravoslavlje u na{ grad.

Crkvu }emo graditi uglavnom od priloga i pomo}i gra|ana i privrednih i dru{tvenorganizacija kako u gradu tako i diljem sveta gde ima Srba i pravoslavlja koji su voljnovaj hram izgradi, kako vi{e nebismo morali odràvati slu`bu boìju u dotrajaloj crkvku}i, koja je sluìla kao stan za paroha.

Ujedno, preko Vas, obra}amo se i svim Va{im prijateljima i poznanicima, pa Vas moda ovo pismo pokaète i njima i sugeri{ete im da nam i oni pomognu u izgradnji.

Pomo} moète uplatiti na brojeve ra~una:Dinarski:65100-621-37/8271005101000925Devizni:65100-621-37/72710-510-4000098Oba ra~una su otvorena kod:Vojvo|anska banka Novi Sad poslovnica VukovarEkspozitura Ilok Unapred se zahvaljujemo na Va{oj pomo}i i razumevanju

Predsednik crkvene pravoslavne op{tine

Ilok Milan Sekuli}

Stampata, }irilica Muzej grada Iloka

410



Date post:	02-Jun-2018
Category:	Documents
Upload:	nikola-peric
View:	296 times
Download:	4 times

Dokumenti RSK04

Documents