Republic of Namibia
MINISTRY OF EDUCATION
JUNIOR PRIMARY PHASE
FOR IMPLEMENTATION: 2015
ENVIRONMENTAL STUDIES SYLLABUS
GRADES 1-3
RWANGALI VERSION
Ministry of Education
National Institute for Educational Development (NIED)
Private Bag 2034
Okahandja
Namibia
© Copyright NIED, Ministry of Education, 2014
Environmental Studies Syllabus Grades 1 - 3
ISBN 978-99945-2-051-0
Printed by NIED
Website: http://www.nied.edu.na
Publication date: 2014
http://www.nied.edu.na/
Yikaramo
1. Etwaromo ....................................................................................................................... 1
2. Madinkango .................................................................................................................... 1
3. Yitambo .......................................................................................................................... 1
4. Erongopakerero ............................................................................................................. 2
5. Egwanekero lyo yirongwa peke nongendesorongotavakano .......................................... 3
6. Ngendeso zoKuronga noKulironga ................................................................................. 4
7. Matomporo gokouhura woNtambo ................................................................................. 5
8. Ewapayiko nelikwamo lyoSipilili lyoNtambo zePevhuvhu ............................................... 7
9. Mukunda goPankarapamwe ........................................................................................... 7
10. MULYO GOYIRUGANESO ........................................................................................17
11. Ngendeseso konakono ..............................................................................................43
12. MUZARO GONONKANGO DONONDINGU ..............................................................45
1 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
1. Etwaromo
Elikwamo lyoyirongwa eyi kuna kusingonona yiharerwa yelirongo nekonakono lyelirongo
mukunda lyoharade zo 1 dogoro 3 zo ntambo zoPilimere zepevhu. Alyo kuhangakana
Nkarapamwe, Yikweparu, ukanguki, undjewa-ndjewa nondya royuma yediwo nsitwe. Yipo
nye asi, monda zoNkarapamwe noyikwaparu, parutu, nediwo nsitwe nomaruha gelirongo,
ayo yakara hena nelikwatakano kumwe noyirongwa yimwe peke mo ngendesesorong
tavakano.
Erwameno, yitamborongo nomatomporo aga ga lirambakana pokatji koyirongwa eyi ayo kwa
kara mokatji kelirongo lyomulyo gosuma monda zongendesesorongo nazinye, monda
zonkarero zosirongwa esi tasi hepa sivaro sonoperiode 3 (harade1 nezi 2) noperiode 5
(harade3) nosivaro soyiruwo yomosivike.
2. Madinkango
Yimoneka yelirongo lyomonkarapamwe lyopantateko kuvatera varongwa va mone
nokukwataegano ukwawo wopokatji kovantu ntani pokathi kovantu nomukunda gwawo. Ayo
kurugana nokuligwa kumwe nonkarapamwe noyihamena yodoropa upolitika, yikweparu, mpo
nonsitwe zomukunda gwawo. Ayo kuvatera varongwa va kare vana mvharerwa
wokulimburukwa kupitira melikuliko lyediwo lyohepero, ekwatogano, maunongo noyikara
yokumoneka eyi nayi tunga etateko lyelikwatakana kumwe noyuma yelirongo lyoyirongo
nevhu, yisimwitira, maunongo geparu, unandima, nounagesefa mweyi ngava gwanekera
nayo varongwa mono harade dokomeho.
Malikwatakano gopakuliko gomulyo gokuzira mo noyimoneka kombinga zo ukanguki,
ukalinawa noyikwa nondya, ayo kukara yomutaro gokuliza novarongwa womontambo
zoPilimere zepevhu. Ayo kwa kara asi, pontambo ezi varongwa awo vana gwa maunongo
geparu lyoposiruwo sosire, ediwo noyimoneka kuhamena kuparuka eparu lyokukanguka,
kuninka vaholi, kupangera malizuvho goparutu, kudidimika nomauvera, kulihugugara mwene
moyiruwo yononkarero doyiponga, malisinto goparutu, nokulironga omu nava kunga
ukanguki(ukangure) wawo Yuma eyi yoyinzi yepetameko ayo kwa kara etateko lye likwamo
lyo maunongo geparu kweyi va gava montambo zeparu nokupita po.
Yimoneka yediwo lyelirongo lyokumoneka nediwo usintwe lyopantakeko alyo kurwamena
ezeruro lyediwo nekwatogano lyovarongwa lyoparutu nopa uzuni wene-wene ou va
lihamesera vene. Mweyi kwa hamena mo ekwatogano asi ngapi vantu omu nava ruganesa
nsitwe zopomukunda gwawo, ngava ka gwanene mo mauwa goyihepwa yokuva hafesa ntani
ngapi omu nava vhura kusinta mukunda gwawo pokukara nediwo lyo yinamwenyo ntani
nomu no kara nayo nonkendi zokuwapera. Kugazadara patedo etarero, simonekwa
kufaturura mauzera nokuyitura moyihetaika yomaunongo ya kara nohepero zekwato egano
mulyo nehageko lyoukonentu wediwo nsitwe nonongendeseso dayo, neturo lyayo
moyirugana yeparu lyawo lyankenyezuva.Simpe hena, egwano lyomaunongo, ekwatogano
noyimoneka yopantambo zepetameko mulyo unene kelirongo lyokutwikida ko.
3. Yitambo
Marwameno gelirongo mukunda yigo aga:
Ku kulike ezunipo, mpuliso, epando noukonentu wokutulisa ndi kutota po yuma eyi
nayigava kovarongwa ukonentu wokuzogera ko yininke eyi yina hamene ko, yipo va
2 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
ninke manomeno nomanongonono panondunge, awo vavhure kuhetaika, kugazara
paunongo ndi padiwo mokukohonona maudigu nokulitura vene moyirugana.
Kuvatera varongwa, va kulike elihuguvaro, elidiwo mwene, nelirero lyavene nekwatogano lyouzuni omu va tunga.
Kuninka varongwa va gwane ediwo nekwatogano maunongo nomatomporo, noyimoneka (yoparutu) yohepero yomulyo eyi vahepa mekuliko lyawo lyopamundinda neli lyahamena kelisinto lyawo lyopankarapamwe zomoNamibia.
Kukulika yimoneka yediwo lyoyirugana lyokutwikida mo yiviyauka eyi ayi zezurura ukanguki wawo woparutu nopa nandunge.
Kuzerura mukaro gopademokrasi pantambo zosure mongendeseso zerongo nemeparu lyoparudi ndi pamuhoko.
Kukulika yitumbukirwa yovarongwa monkarapamwe kuhamena vakwawo peke pamundinda momparukiso zemepata, monkarapamwe ndi mpongasano nomomuhoko nagunye.
Kuzerura nompito dehetakano kovagara novakadi edi nadi ninka marudi nagenye aga ga vhure kulihamesera mo pahetakano ntani pakuzulilira moyiviyauka nayinye yomonkarapamwe nomo maruha nagenye goyirugana.
Kukulika yimoneka yokuzira mo kuhamena matjoka-tjoko gokuruganena kumwe, moyirugana nomounangesefa.
Kukulika ekwatogano lyokurunduruka lyomalihameno goyinamwenyo noyininke eyi
yahana mwenyo nomukunda.
Kukulika elituromo lyovarongwa moyiviyauka yoparugana yipopere nokugamena
nsitwe nomukunda gwawo.
Erongopakerero
Erongopakerero kwa kara situmbukira sa nkenye munona noku mu pa nonkondo
delihamesero mo momalikwamo nosirugana songendeso zerongo monosure edi va
tamburako dononene. Erongo eli kudemenena ponompango dokulivatera nokuhafera
malisigo aga va gwana mokatji kovarongwa navenye yimo hena nokugusapo yilimbikwa
nayinye melirongo.
Erongo lyopaNtateko kuwapayikira nkarapamwe nzodi zaNamibia zomo -2030 nga zi
sikemo mokukulika elipakerero. Varongwa kugwanekera noyilimbikwa melirongo ntani
yihepwa ya nkenye gumwe ngava yi tura mo monosure dangesi, unene po pokuruganesa
nondongeso noyiruganeso eyi ya hepa po. Varongwa ava va kara nounkundi wounene, ava
vana kupira kugwanenamo mauwa mokukara monosure da ngesi, ngava va pa eyi ya liza
noyihepwa yawo, ngwendi evaterorongo pau umwe, runone royihepwa dogoro sene kuvhura
ngava va ture mo, nawo mosure zelirongo pakerero. Ngendeso zondongeso noyiruganeso
azo kwa liza novarongwa wosure ezi. Ngendeso zokuronga kudemenena porongwa mwene
yizo za liza unene novarongwa vangesi (wokulironga noudigu) morwa azo kudemenena
3 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
pweyi ga diva nare murongwa neyi a vhuru kurugana, azo hena kuvavatera va gwane ediwo
nomaukonentu gomape. Mutungorugano ngo ngendesorongo zelirongopakerero kuvyukilira
matoporo aga nava vhura kukwata varongwa verongo lyosipesiyare mafanayiko gelirongo-
vatero ga nkenye gumwe kuga wapayika yipo ga vyukise nokukonakona ngendeso zelirongo
lya nkenye-gumwe lyovarongwa velirongo lyoyihepwa yokulikarera.
Simpe nombyukiso domafanayiko gokulironga nokuronga mosure zelirongopakerero kuvhura
kuga gwana ngendeserongo zelirongopakerero (2012)Mbyukiso za ngesi kuvatera varongwa
navenye va gwane nonduge maukonentu nonomukaro dokuvavatera va tompore mouzuni ou
wa vhuka maudigu, usimbu kulisinta nokungawopa momauzera nomomagwanekero gediwo
yirugana youkonentu.
Ntambo zoPilimere zePevhu kugava ruveze rokulifana kovagara novakadi woku vhura
kulihamesera mo pakulifana. Varongi vahepa kudiva nokuzuvhako nawa omu nava vatera
varongwa pahetakano yimo hena yihepwa nayinye ya hepa kuvatera marudi nagenye
pauhunga.
Pokuhamesera mo mukaro gopamurudi moyuma nayinye yopamukunda kuna kara mulyo
mokupindura ediwo lyopamarudi, na ngapi omu nava tulisapo esesupiko lyehetakano
pamarudi, na ngapi omu nava kulika eruduruko lyomalifano pamurudi momaruha nagenye
geparu. Moyiviauyaka yediwo/ukonentu yoku hamena elirongo lyonsitwe zopamukunda kuna
kara mulyo gomunene kwa navenye vakadona novamati yipo va kare nelihuguvaro kooku
ketameko noku gava mukumo gokutwikira yokuhamena ukonentu wonsitwe mosinano sawo
sosure nokomeho.
4. Egwanekero lyo yirongwa peke nongendesorongotavakano
Mongendesorongotavakano kwa hamena mo Elirongo Mokunda, Elirongo lyoHIV noAIDS,
Elirongo lyovaKalimo moSirongo unankondo woMuntu neLirongo lyoUdemokoli, Mapukururo
noMagwanekero nelirongo diwoukonentu (ICT) nePopero lyoNzira.Yangesi kwa yi tura mo
mongendesorongo zakarapo morwa nkenye Yuma kurugana ununenepo nomatjokatjoko
nomahomono monkarapamwe zetu zaNamibia.
Varongwa vetu navenye vana hepa ku:
Kwategano maukaro gomatkjokatjoko nomahomono
Kwategano yikwamoko yoyuma eyi konkarapamwe zetu
Kukwategano asi ngapi matjokatjoko nomahomono aga nava ga kandanapo
Yiponga yoyinene nomaudigu kwa yidimburura ngwendi ngesi:
Epakero mbili negendeso lyo marunone getu gopansitwe
Yikwamoko yoHIV no AIDs
Maudigu goukanguki aga galikwatakana kumwe nomuhoko, ruhepo romalivaterero
nohando.
Ediro kulisinta ze ncenuno unankondo noyitumbukirwa.
Epiro kulimburukwa konoveta depopero lyomonzira
Noyihorokwa yomouzuni mudima.
Yoyinzi po mounene mweyi vana tumbagura mongendesorongo tavakano va yi gava ngo
yiparatjangwa ndi Yuma melikwamo lyoyirongwa meLirongo Mukunda. Melikwamo
4 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
lyoyirongwa eli mwa kara hena yihonena yoyinzi yomalikwatakano peke kumwe
nongendesorongotavakano, nye kwa nkenye ngendesorongo tavakano kwa
gava ko sihonena simwe tupu; esi konhi.
Erongo lyovakalimo Mosirongo
Erongo lyoUdemokoli noumanguruki
(EHRD)
Mapukururo magwanekero no
Ukonentu moyirugana
Erongo lyo HIV no AIDs
Harade 3 Matungo: Kuhetakanesa mambo gopampo noyisasara kumwe nomatungo gopantani (noku atu ga gwana
Harade 1-3 Epakero mbili lyamwene mo ukaro wo siponga: singonona no nkedi doku tanta asi nhi/hawe degwanekero no unankondo wo kuuyunga asi hawe.
Harade 2 Magwanekero: Singonona nonkedi doma gwanekero monkarapamwe.
Harade 1-3 Singonona: Asi ngapi omu novhura kukara kumwe novantu woHIV no AIDs
5. Ngendeso zoKuronga noKulironga
Ngendeso zokuronga nokulironga kwa demenena posihonena selirongo lyomurongwa
pwamwene ngamoomu va li tjanga movetatjangwa zouministeli nomo mutangogano
gelirongo lyomurongwa pwamwene.
Sitambo kuna kara sokukulika elirongo kumwe nekwategano, nondunge, maukonentu
noyikara, mokukulika ezo komeho lyonkarapamwe. Nkenye munona kuwiza kosure nediwo
lyoyihorokwa eyi ga gwanekera nayo mepata /ekoro nomonkarapamwe yimo tupu
negwanekero lyeyi yomomukunda. Elirongo mosure lya hepa kuhameseramo etungo
lyetamununo nehomono ediwo lyomunona eli ga kara nalyo.
Varongwa kulironga nawa ntene vali turamo nononkondo mongendeso zokulironga
mokulihameseramo momunene yimo tupu neruganeno kumwe. Nkenye munona kwa kara
pwamwene kumwe noyihepwa yendi, sinanontambo sokulironga, yihorokwa, nevhuro
lyokurugana yuma. Murongi ga hepa kusikisamo yihepwa ya nkenye murongwa
nokumuwapayikira yirugana yelirongo kutwara moyihepwa yendi. Nondongeso di kare
kokulisiga-siga ado hena da gomoka, noyirugana vana tungu nawa nokuyitura melikwamo.
Murongi ga hepa kutokora yokuhamena yitamborongo nomatomporo aga nava vhura
kusikisamo apa-yina wapere kurongo yikaramo yeLirongo Mukunda pafwaturuko; apa yina
wapere vanona va hepa kuvasiga va konakone ndi va gwane mauzera pwavene; ntene vana
hepa elirongo pa nkondopeko ndi patungikiso; ntene pana tumbuka erunduruko
momaukonentu ndi momauzera aga nava vhura kukwama; ndi ntene varongwa tava va pe
mukumo mokugwana nonzira davene mokuruganesa sumauyungo ndi ruha royikaramo.
Erugano monombunga, vavali-vavali, gumwe-gumwe ndi nkondwarongero mudima
moruveze rweLirongo Mukunda va hepa kuliwapayika nokudidilika.Ekwatesoko
neruganenokumwe lya hepa kulipa mukumo oku yina wapere/oku vana kuvhura. Yirugana
yoprojeka monombunga kuvhura kuyirugana nkenyepa moomu vana kukura varongwa
paunandunge wopankarapamwe.Moomu vana kukura varongwa paumwene pankarapamwe
nomaukonentu gomagwanekero va hepa kuvapa yitumbukwa, pavhuko mokulihamesera
momafanayiko gokukonakona yirugana yavene, mepitisiro lyomurongi. Pakara hena yiruwo
5 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
yoyinzi yomaruha goyirongwa nangakano. Pasihonena, varongwa kuvhura va ruganese
ntjangeso, muvaru nonondunge dounkunrungu wawo mokulikida ekwategano momatomporo
geLirongo Mukunda.
Ruha ropansitwe zopamukunda rongendeso ezi kwa didilika unene mokugwana nondunge
noyikara mokuruganesa ngendeso zopapurageso. Pwayene varongwa kwa hara kudiva
uzuni wawo, yiponye asi vanona va hepa kuvapa ruveze rorunzi va pure mapuro, va pumbe
nokunomena nokukonakona ypagazaro wawo yokuhamena yinamwenyo noyipiramwenyo
mouzuni. Yirugana yangesi kapi ya hepa yiruganeso eyi ya divikwa nawa-nawa, nani nye
nkenye tupu yikwata noyiruganeso yopamukunda ya wapera elirongo lyopaNtambo
zoPilimere zepevhu. Yirugana yomawoko kupindura yiuyungwa yopafukunyo (pakonakono)
mokatji kovarongwa.Yangesi kuvatera mekuliko neliyombereso eraka eli lya hepa
mokukwata egano. Ukanguki, epopero nonondya nomauha gomukunda gopaNkarapamwe
kwa hepa unene eraka lyewa ntani ruveze va hepa kuruganesa mokuvatera varongwa yipo
ova pwagese magano gawo.
Ezigido lyova veta novadiviyuma wopomukunda monkondwarongero kugwederera
kelituromo lyoyirongwa. Kudingura mukunda gopankarapamwe mokugwana marunone
gomema, yikorama noyimeno, nonofabilika dopankarapamwe kugava nokutulisapo elirongo
lyenene lyeyi nava dira kugwana monkondwarongero. Varongi kuna kuvapa korangendo
mokuruganesa marunone aga va kara nago monomukunda dawo dopankarapamwe.
6. Matomporo gokouhura woNtambo
Mokuhwilira moHarade 1 zoNtambo zoPilimere rePevhu, vanona vanenye kuna kuva
ndindira va sikisemo yinakugwanena ngwendi ekuro pankarapamwe, ekuropalizuvho,
ekuropanandunge nekuroparutu mokutameka elirongo lyene-lyene. Yivike yitano yokuhova
kwa yi kambesera koyiviyauka yelirongikidirosure.
Pokumana Harade 3, zeLirongo Mukunda moNtambo zoPilimere zePevhu, vanona kuna
kuvandindira va vhure kulikida matomporo ogo gana kukwama ko:
Mukunda gopaNsitwe
Vanona va singonone edi lyomutungo, yirugana mukunduruko geparu lyoyimenwa
noyikorama yomomukunda gwawo. Va sanseke mulyo gomunene gomema gomakuhuki,
kusingonona udona wokunyateka mema ntani ngapi omu nava yisilikapo. Va singonone
nokulikida omu nava kunga mukunda gwawo.
Va singonone mulyo gweyi youmbombo, yomema-mema nohasi va tarurure mukarompepo
na ngapi omu agu va gumu vene, monaruwa pankarapamwe nopa sintwe sopamukunda. Va
singonone marudi nonkondo(enegy), neyi ava garuganesa, moukaro wankenye ezuva ntani
nononzira doureru omu nava pungura upyu. Va singonone asi morwa sinke ezuva lya karera
nomulyo nokusingonona mufano/foroma gwalyo mutenya nomasiku keguru payiruwo
yokulisiga-siga.
Va ninke mapuro goureru nokupumba nsene tava konakona, nokutura mafanayiko,
meruganeno kumwe va rugane makonakono goureru.
6 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
Va ruganese yimwe yoyimeta-metesa mokumeta-meta nokutjanga mauzera pokuruganesa
garafika/dayagarama. Va tantereko vakwawo yokuhamena makonakono nokuturapo
matanto gouhunga.
Ukanguki, Epopero nonondya
Varongwa vatante mulyo geparu lyoukanguki vatante omu ava pungura nokurongikida
nondya pankedi zouhunga, nokusingonona yikulya yopahetakano. Va liyomberese ukanguki
wopaumwene nokusingonona elizuvho nomalisinto gomorutu.
Va fwaturure omu nava lipakera vene mbili ntani novakwawo, nokulikida omu wa wapera
kukara ukwawo wouwa. Va dimburure omu nava vhura kulikunga komaukaro goyiponga
nokukara moukaro welihuguvaro. Va singonone eliyombereso lyomugendo gomuwa
govagendi porupadi, varondimetuwa yimo tupu novasingiwo nombasikora.
Mukunda gopankarapamwe
Varongwa ava gwanekere pomukaro gomuwa vene-navene pankarapamwe nopamukunda
gopampo. Va singonone yirugana yopankarapamwe eyi ava gava pomukunda, yimonekwa
yeperembe lyaNamibia, mbandi zosirongo nokufwaturura mulyo gomunene gomuhoko mpo,
ekereroKarunga nedano-yipito. Va fwaturure malisigo pokatji konompitisi dopampo
nopapolitika.
Va singonone malisigo gomambo, nomagwanekero gomosirongo sawo, va singonone
yirugana yimwe nonofabilika mosirongo sawo. Va dimburure marunone gamwe gopansitwe
gomoNamibia nokulihamesera moyiviyauka yokulirandesa-randesa.
Yuma yopaMukunda gopaNkarapamwe, ukanguki epopero , nondya nonsitwe zopamukunda
kapisi tu yimone ngwendi yuma va hangura momaruha nye yiparantjagwa kuyironga
momaruha nagenye gatatu. Mokugwederarako, varongi va dive asi, koyili hena yuma yimwe
eyi nava vhura koronga mehanguro lyounaumwe pasure oru va tura po mwa za elima.
Yuma yangesi kuyitura monda zosiparatjangwa. “YIHOROKA” moomu tupu vana yi tura
modiyagarama ano kuyironga posiruwo somvhura apa yina wapere ndi sene eharo lyo
usimbu lina wiza po.
7 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
8. Ewapayiko nelikwamo lyoSipilili lyoNtambo zePevhuvhu
Ezokomeho lyomaunongo, ukonentu nonomukaro mosiruwo nasinye soNtambo zosipilili
zepevhuvhu kumoneka mewapayiko nelikwamo olyo lina kukwamako: Nampili ngoso
yikaramo yokulironga yoNtambo zosipilili zePevhuvhu kapi va yi tura mo modokomente ezi,
ayo kuyigwana moNgendeserongo zoNtambo zoSipilili zePevhuvhu.
Elirongo Mukunda kwa kara nomaruha geyilirongo geyi ngava hangura moyirongwa
kontambo zoPilimere zokuzeruka sihhonena; Ediwonsintwe ntani Elirong-ukanguki, Elirongo
lyoPankarapamwe Unonongo weParu nangoso-ngoso yirongwa yoharade 4 nayo va yi tura
mo mokulikida eyi ngayi kwamako pakutunda moharade 3.Mukunda goPankarapamwe
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
Kudimburura noku tumbura vahameni vemepata nokudimburura yirugana nounankondo wawo noyitumbukira ya nkenye muhameni gemepata/ekoro
Kuhangura pokatji komalitundakano gomawa haga gomadona mepata
Kufwaturura asi yinke ya yarera mulyo yokukara muhameni ge mepata
Kusingonona omu ngapi ayi li vatere vatere yirugana yovahameni mepata
Ukonentu weParu ediwo lya nayinye mulyo ge pata/koro
Kutumbura mauzera gokuziramo go kuhamena sure zawo.
Kutumbura mauzera gokuziramo gokuha mena sure zawo
Kutumbura mauzera gokuziramo gokuhamena sure zawo
Tumbura yirugana yokulisiga-siga noyitumbukira ya nkenye muhameni gemepata
Kutumburura varugani woukanguki wopantateko momambo nomomukunda nokufwaturura yirugana yawo
Kusingonona yi rugana yopankarapamwe yomulyo yomomukunda noyirugana eyi ava gava.
Kufwaturura eyi a di rugana nombunga dokulisiga-siga dopankarapanwe momukunda gwawo nokusingonona yirugana yanavenye yokulisiga-siga eyi ava ga va mo
Elirongo lyoPankarapamwe Mauturo elirongo lyoYirongo noUntungi wayo.
Mpo zePata, noVantu Mpo zosirongo Yihorokwa Yomasanseko
Kudimburura nokutumbura maruha gopampo zavene
Singonona mpo nedanoyipito yemepata lyawo
Kusingonona etunturo lyo malizuvho gowa mompo nopampo zomomukunda
kusingonona nompo domarudi gokulisiga-siga domoNamibia
Elirongo lyoPaNkarapamwe
Kusingonona foroma nomaruvara geperembe
Fwaturura etanto lyo maruvara noyihiwi:
Fwaturura etanto lyoyidiviso yopombandi zoSirongo
8 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
lyaNamibia yeperembe lyosirongo
saNamibia
Lihamesera medano yipito yosirongo eyi ayi horokere posure
Kufwaturura mulyo geZuva lyemanguruko moyisimwitira yosirongo saNamibia
Kufwaturura mulyo geZuva lyeManguruko, ezuva lya(Kasinga) Ezuva lyovaAfrika moyisimwitira yaNamibia
Kuhangura pokatji komazuva gepwizumuko gekerero Karunga naga gokupira kukarera Karunga.
Kulihamesera medano yipito yosirongo eyi ayi horokere posure
Fwaturura mulyo gezura lyemanguruko moyisimwitira yosirongo saNamibia
Fwaturura mulyo gezuva lyemanguruko, ezuva lyovaAfrika moyisimwitira yoNamibia
Hangura pokatji komazuva gepwizumuko gekerero karunga. Naga gokupira kukarera Karunga
Tumbura edia lyaPresidente gosirongo sa Namibia
Fwaturura asi morwasinke ntani ngapi omu ava fumadeke no mpitisi dopo mukunda nedi dopasirongo
Fwaturura yirugana yomulyo yonompitisi do pampo.
MATUNGO NONKEDI DOMAGWANEKERO GOMO NKARAPAMWE NOPAMUKUNDA
Tanta asi kupi vatunga, tumbura yitungiso yokulisiga-siga eyi ava ruganesa mambo gawo ntani hangura pokatji komarudi gononzugo kukwama rupe, ruvara, nomora, sihwi
Singonona nonzugo noyikwapundi
Kusingonona nokutumbura yitungiso eyi ava ruganesa pankarapamwe zopamukunda
Kuhetakanesa mambo gopampo nomauvando ko matungo gopantaantani
Elirongo lyopaNkarapamwe. Mauturo Elirongo lyoYirongo NoUntungi wayo
Tumbura marudi gomaugendero aga ava ruganesa moNkarapamwe
Kusingonona marudi gomaugendero momapata
Kusingonona sirugana soyigenderwa yombunga mo nkarapamwe
Kusingonona maugendero gopamukunda
Elirongo lyopaNkarapamwe. Yikweparu Elirongo lyoYirongo noUntungi wayo
Singonona marupe gomagwanekero mepata
Singonona marupe gomagwanekero moNkarapawe
Singonona marupe gomagwanekero mo Mukunda
9 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
Ndando, kugwana, kuruganesa,no kutulika
Kusingonona yirugana yova hameni wemepata nokutanta asi morwa sinke vanaepata va harera yimaliva nokuyipungura
Kusingonona yirugana yovarandesi mo Nkarapamwe zomomukunda
Kusingonona yirugana yomosirongo ntani yinke va yi harera
Elirongo lyo pankarapamwe yikwaeparu elirongo lyoYirong ne Vhu.
kuyiviyauka yo kulihamesera moyirandesa kuranda no kurandesa
Kuyiviyauka yokulihamesera moyirandesa-randesa kuranda/nokurandes
Kuyiviyauka yokulihamesera moyirandesa –randesa kuranda nokurandesa
Ediwo lyo Unangesefa sirongwa soyiruganotumbukiro sokuhova
UKANGUKI POPERO NONODYA –EPARU LYOUKANGUKI NOUNDJEWA -NDJEWA
Fwaturura mulyo gomukunda goukuhuki ukanguki wopa umwene, eli yombereso lyo rutu nomulyo gomu gokupwizumuka
Fwaturara mulyo goukanguki wopaumwene, eli yombereso mepwizumuku
Fwaturura mulyo goukuhuki wapaumwene
Singonona yidiviso noyi monekwa ya hwa kumoneka yehamba lyo mukagu
Ukonentu weParu Ediwo lya nainye lyokuhuki wopaumwne
Singonona omu no vhura kukagwise nomu nopira kukagwisa HIV noAIDs
Kusingonona mukaro gomugwa goku gwanekera nomuntugo HIV no AIDS ntani yisinke nonyoka kurugana
Kusingonona mukaro gomuwa goku kara nomuntugo HIV no AIDS
Ukonentu weParu ediwo lyousili nomasimwititi Elirongo lyoPankarapamwe vatungi womo, elirongo lyoyirongo nountungi walyo
Ukonentu weParu ediwo lyanayinye Usili nokupira Usili yoku hamena HIV and AIDS
MARUHA GORUTU, MALISINTO GOMORUTU, ELIZUVHO NOMUDIVISISO
Kuhangura pokatji koma ruha gorutu noyrugana yago
Kuhangura pokatji komaruha gorutu noyirugana yago
Kudimburura yinke eyi ayi kundama kekuro lyorutu
Kuhangura pokathi komaruha gorutu gomanda naga gokontunda ntani yilyo rorutu yemehoramo ntani yopamoneko.
Ukonentu weparu Ediwo lyanayinye
Kudimburura nokutumbura yirugana yoyidivisiso yitano
Kudimburura nokutambura moruha goyidivisiso yitano kumwe noyirugana yawo
Kudimburura yilyo yo yidivisiso yitano nokusingonona omu nopakera mbili ezuru, matwi,
Dimburura yilyo yomonda yorutu noyirugana yayo
Ukonentu weParu
10 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
meho, nokana
kudimburura asi ngapi omu ali lisinti elizuvho noukaro
Singonona marudi gelizuvho nomu aga li sinti
Dimburura malizuvho gomawa naga gomadona
Singonona asi ngapi nopangera malizuvho
Ukonentu weParu Ediwo lyanayinye malizuvho mawapero nomarengwe
Likida epakero mbili nosinka kovakweni
Kulikida epakero mbili nosinka kovaholi/vakaume
Kusingonona asi ngapi no tulisapo uholi/ukaume
Singonona mukaro goukaume/uholi wouwa ntani ngapi nokara kaume go muwa kovakaume/vaholi
Ukwawo
EPAKERO MBILI MOUKARO WOSIPONGA UNENE
Dimburura nokusingonona maukaro nomahetayiko gepopero membo, kosure nomomukunda ntani ngapi mokugusapo yiponga
Kudimburura nokusingonona maukaro nomahetayiko gepo-pero membo, kosure nomo mukunda ntani ngapi mokugusapo yiponga
Kudimburura nokusingonona maukaro nomahetayiko gepopero membo, kosure nomomukunda ntani ngapi mokugusapo
kudimburura nokusingonona mukaro nomahetayiko gepopero membo, kosure nomumukunda ntani ngapi mokugusapo yiponga
Ukonentu weParu
Likida omu ava tanta asi “hawe” moukaro wa hana kuwapa, mo ukaro wosiponga unene, singonona “yimo” ndi hawe ngo nonkedi domagwanekero ntani fwaturura asi kupi nogwana ekwafo
Kulikida omu ava tanta asi “hawe” moukaro wa hana kuwapa, mo ukaro wosiponga unene, singonona “yimo” ndi “hawe” ngo nonkedi domagwanekero ntani fwaturura asi kupi no gwana ekwafo
Kulikida omu ava tanta asi “hawe” moukaro wa hana kuwapa, mo ukaro wosiponga unene, singonona “yimo” ndi “hawe” ngo nonkedi domagwanekero ntani fwaturura asi kupi nogwana ekwafo
Kutumbura asi mo ukaro musinke novhura kutanta asi “hawe” moukaro wa hana kuwapa
Ukonentu weParu Ediwo lyanayinye ktanta asi “yimo” ndi ‘hawe” kufumadeka
NONDYA DOUKANGUKI NONKARESO ZONGWA ZOKULYA (NDISO)
Hangura pokatji konondya doukanguki nedi dahana ukanguki
Kusingonona nondya doukanguki edi novhura kulya nkenye apa ntani nkareso ndi mukaro goukanguki gokulya
Kufaturura asi ngapi nokwata ndi noruganesa nawa nondya paukanguki ntani morwasinke ukanguki
Kufaturura nkedi zouhunga zokupungura nokurongikida nondya, ntani morwasinke yakarera nomulyo gomunene
Maukonentu geParu Ediwo lyaNayingey Nondya doukanguki
11 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
wakarera nomulyo
EPOPERO LYONZIRA
Kusingonona ukaro wouwa wovarondi ndi vaperami metuwa ntani ukaro wovagendi porupadi
Dimburura yidiviso yomonzira yopa,mukunda, faturura yiponga yomonzira, likida asi ngapi omu novhura kutaguruka nzira pandjewa ndjewa ntani dimburura –yiponga yo yinene yoku gwanekere nayo monzira zokuza kosure
Singonona asi ngapi muntu navhura kukara momugendo gomatuwa ngo mugendi porupadi ntani ngo murondi ndi muperami mosigenderwa (etuwa)
Faturura epopera lyo nzira nonoveta domugendo
Maukonentu geparu yirugana yomo doropa vagendi porupadi emanguruko
NSITWE ZOPAMUKUNDA
YIMENO YINAMWENYO KUMWE NOMUKUNDURUKO GWEPARU, (ELIFANO NEKURO)
Singonona malisigo goureru gopokatji koyinamwenyo neyi yokupira mwenyo
Kusingonona yimeno ngo yininke yokuparuka eyi yahepa – mpepo mema nosite sezuva yipo yiparuke
Kulikida asi ngapi no ndandani doyimeno omu adi gusa mema ntani likida yiretesapo yo mugwiro gosite sezuva pomahako
Kusingonona yikwama ko yosite no mema kekuro lyo yimeno
kediwo Nsitwe neLirongo Ukanguki Yinamwenyo yomoMukunda
Kusingonona asi ngapi omu nopakera mbili yimeno
Kusingonona ndi faneka asi ngapi nombuto omu adi mene
kusingonona ndi faneka asi ngapi nombuto omu adi mene
Kusingonona mukunduruko gweparu lyo yimeno yo nombya
Ediwo nsitwe neLirongo-Ukanguki, Epakero mbili yimeno
Kudimburura yimeno nomavega gayo oku yakara momukunda ntani hetakanesa yihwi, nonomora no maruvara goyimeno yokulisiga-siga, mahako nombuto zayo
Kudimburura, tumbura ntani gava maruha gomanene pogoyitji, yihwa no wayi yomo mukunda gwawo
Kudimburura yimeno yopamukunda komahako noko nombuto dayo
Kudimburura marudi goyitji yokulisiga-siga momukunda gwawo eyi yakara noyidimbwiliso ndi yidiviso yokumoneka
Ediwo Nsitwe neLirongo Ukanguki ekuro lyoyimeno
Dimburura yimeno/enyango lyokulya ndi lyokupirakulya noyimeno youhungu
Dimburura ntani tumbura yimeno youhungu yomo mukunda gwawo
Dimburura maruha goyimeno gokulisiga-siga aga atu ruganesa ngo nondya
Dimburura yimeno eyi atu ruganesa ngo nomutji
Ediwo Nsitwe neLirongo Ukanguki yimeno
YIKORAMA –YINAMWENYO YOMARUDI GOYIKARA, NOYOKULISIGA-SIGA MUKUNDA
12 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
,NERERO. NONKARESO(
Singonona malisigo gomareru pokatji koyinamwenyo neyi yokupira mwenyo
Singonona yikorama (rambanga ko novantu) ngo yina mwenyo eyi ya hepa nondya, mema nouvando mokuparuka
Singonona nonkedi dokulisiga-siga omu yikorama rambangako vantu omu ava gwana mema nonondya
Singonona mutungo omu yikorama (rambanga ko vantu) omu ava runduruka apa nopena
Elirongo Ediwo Nsitwe noUkanguki Yinamwenyo yomoMukunda
Dimburura nokuhangura yikorama yemembo neyi yomowiza ntani singonona asi ngapi omu notekura/pakera mbili yikorama yopofarama neyi yemembo
Dimburura yimoneka yopansitwe ntani nkaresozerero lyoyikorama yemembo
Dimburura nondya noyi gwanako yi kwawo eyi atu gwana koyikorama yemembo
Hangura pokatji koyimoneka yopansitwe, evega, nereso,nkareso. zoyikorama yo mowiza nomavega
Erongo lyopankarapamwe Kulimata- yimeno noyikorama yomomukunda Ediwo Nsitwe neLirongo lyoUkanguki
Dimburura asi ngapi ntani morwa sinke yirugana yekungo yikorama yomowiza vayi tulira mo moNamibia
Ediwo Nsitwe nelirongo lyoUkanguki
Singonona malifano nomalisigo gomanunu memoneko nomoyikara yova kurona kumwe noruvharo rwayo
Singonona mukingo paru goyikorama eyi ayi kuru nye kwato malisinto
Singonona malisinto goyikorama sene tayi piti mesintunuko lyenene
Ediwo neNsitwe lironga lyoUkanguki Yinamwenyo yomoMukunda
MEMA- YIRUGANA YAGO, EPUNGURO NENYATEKO (UDIVIGONA NEDIWOYIRUGANA KONENTU MONKARAPAMWE
Fwaturura mulyo gomema nokutumbura yirugana yomema gomakuhuki ntani nkedi zokugapungura
Fwaturura eyi twa harera mema ntani nomulyo gomema gomakuhuki
Fwaturura asi ngapi ntani morwa sinke notakamesa nokupungura mema
Dimburura no kufwaturura ngendeso mema pwatantani nopampo
Elirongo lyoPamukunda Yikwaparu Runone rounsitwe oru Roku vhura kuwapeka Ediwo Nsitwe neLirongo lyoukanguki Runone ropankarapamwe oru ava ruganesa kenye ezuva
Dimburura nokutumbura
Dimburura no ntundiliro
Dimburura nontundiliro
Tanta asi kupi atu gwana mema gopa
Ediwo nsitwe nelirongo
13 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
nontundiliro domema gopa mukunda
gomema gopo mukunda neruganeso lyomema gomakuhuki
domema ne ruganeso lyo mema gomakuhuki
mukunda lyoUkanguki Ekungo lyo runone ronsitwe
Dimburura no nkedi dourer omu ava nyateke mema, siponga sokunwa mema go nyata ntani nonkedi doureru dokukandana enyateko mema
Dimburura ntundiliro zeretesopo mema gokunyata ntani nkedi zoureru zokuyikanda napo
Dimburura asi ngapi hando omu azi nyateke marunone gomema ntani ngapi mokuyikandunapo
Singonona ntundiliro ze nyateko mema morwa nofabilika ntani ngapi moku yi kandanapo
Erongo lyo Pankarapamwe Ediwo yinamwenyo
14 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
ETAKAMESO NEZERESO MUKUNDA (UNONGONONIGONA NE DIWOYIRUGANAKONENTU MONKARAPAMWE
Fwaturura mulyo gokuzereka mukunda ntani likida nonkedi doureru dokuzeresa nokutakamesa mukunda
Fwaturura nokulikida mulyo goku zeresa noku takamesa mukunda
Fwaturura nokulikida mulyo gokuzeresa nokutakamesa mukunda
Fwaturura nokulikida mulyo gokuzeresa nokutamesa mukunda
Ediwo nsitwe neLirongo lyoUkanguki etakameso mukunda mavega sure embo Elirongo lyoPankarapamwe
YIRUGANESO – MULYO NOYIRUGANESO (MULYO GOYIRUGANESO)
Gaununa yininke yoku dama neyi yokupupa kontunda zomema
Dimburura nokusingonona yuma yokudama yokudama neyi yokupapa pontunda zomema
Singonona malisigo go ureru gomulyo lyopansitwe gweyi yoyikukutu yomema ntani gohasi
Singonona malisigo goureru gomulyo gopansitwe gweyi yoyikututu yomema-mema ntani yohasi
Ediwo Nsitwe neLirongo lyoukanguki
MUKAROMPEPO, YIRUWO NOMUKUNDA (NGENDESO ZONONKONDO DEMEVHU)
Singonona malisinto goyiruwo nonomukarompepo da nkenye ezuva
Singonona malisinto goyiruwo nonomukarompepo da nkenye ezuva
Fwaturura asi morwasinke mukarompepo Agu li sintire
Faturura asi emorwasinke lyomukaro mpepo agu li sintire
Elirongo lyoPankarapamwe ediwo Nsitwe nelirongo Mukarompepo momukunda
Tumbura yi dwara nonondya ya wapera mukarompepo
Tumbura yidwara nonondya ya wapera mukarompepo
Singonona yikwamoko yoyiruwo yine ntani yike ayi retesapo kovantu nokomunda
Singonona yikwamako yoyiruwo yine, ntani yinke ayi retesapo koyimenwa noko yikorama
Elirongo lyopaNkarapamwe Kilimate
EVHU, KAKWEDI, NGENDESO ZOUPYU WETU WEZUVA NANAYINYE (EVHU NOKWINA)
Singonona yininke ye keguru ayi moneka noreru
Singonona Omu aku lisinti ke geguru mutenya ntani masiku
Singonona mufano geguru ntani noyiruwo
Elirongo lyoPankarapamwe
Nonkondo, Eligumaguro, Upyu woyininke (Ngendeso zononkondo devhu)
NKEDI ZOMAPURAGERO MOKUPAPARA, KUSNGONONA, KUFWATURURA NOKUPUMBA YIHOROKA YOPANSITWE
15 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
Dimburura nontundiliro do ureru, dononkondo (energy) sinenepo, adi tundu kezuva
Dimburura asi nontundiliro dononkondo (energy) asi ngapi ava di ruganesa nkenye ezuva unenepo dezuva
Singonona eliyombereso lyokupungura nonkondo doupyu (energy) nomauwa gado
Ediwo Nsitwe nelirongo ukanguki
Likida asi yinke kuvhura kuligumagura
Dimburura yikwamako yononkondo doupyu neyi ayi ninkisa yininke yirugane, yikure ntani yiligumagure
Dimburura asi ngapi upyu omu awu li gumagura
Dimburura asi upyu ngapi au sinti sihwi/sifano
Nonkondo, Eligumaguro nononkondo doupyu (Ngedeso zononkondo devhu)
Kuruganesa yihorokwa yantani noyidimbwiliso mokupura sene tava fungura uzuni owu wav a kundurukida ava ruganese yidimbwiliso
Kurugana mangunguniko kweyi nayivhura kuka horoka mekonakono/efukunyo
Kurugana mapumbo lyoureru kweyi nayi vhura kuka horoka mekonakono, efukunyo
Kurugana mapumbo mokuruganesa ediwo lyakarapo
Ediwo nsitwe neLirongo lyoUkanguki
Kuruganesa nkediruganeso zomurongi pokukonakona
Kusingonona nontambo do ureru domafanayiko noku twara komeho ekonakono
Singonona momunene nontambo domafanayiko nokutwara komeho ekona kono
Ediwo nsitwe nelirongo lyoukanguki
EDIWO KURESA NOKUTJANGA
Kuligaunwina mauzera novakwawo mokuuyunga, kupurakena nomo kufaneka
Kuligaunwina mauzera nova kwawo moku purakena, kufaneka, kuresa nomokutjanga
Kugava mauzera kovakwawo gokuhamena kekonakono, nokuturapo masingonogano gouhunga
Kugava mauzera kovakwawo go kuhamena ekonakono, noku turapo masingonono gano gouhunga
Ediwo nsitwe nelirongo lyoUkanguki
Kupapara mauzera monobuke, mangazina nomomarunone gamwe
Papara mauzera monobuke, nomo mangazina, nomo marunone gamwe
EDIWO MUVARU
Hangura Kuwapayika mauzera Wapayika Hangura
16 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
NTAMBO ZOPAPILIMERE ZEPEVHUVHU
HARADE 1 HARADE 2 HARANDE 3 HARADE 4
nokupompeka yininke kwatara memona lyayo sihonena; udigu/ureru, kufufa-fufa/kudama
pokuruganesa, ehanguro, epongeko,nomafano elikwamo, kufaneka
nokuhangura yininke ndi yihoroka kutwara moyikara yawo yanayinye
nokupompeka yihoroka, usili nomagano melikwamo
Kunomena, hetakanesa, nokusingonona pokurugana emeto noyiruganeso va pira kusingonona va pongayike mauzera
Nomena, hetakanesa, hangura nokusingonona mokuruganesa Yiruganesa ya kurapo mokupongayika mauzera
Ediwo nsitwe nelirongo lyoukanguki
Kutunga sifafura sourer nokutjanga enomeno
Tunga sitafura soureru nokutjanga enomeno
Tunga garafa zoureru nokutjanga yitundwa mo
17 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
9. MULYO GOYIRUGANESO
VARONGWA WO HARADE 1 KUVA PAKO NAMPILI YIVINKE YITANO VA RUGANE YIRUGANA YELI WAPAIKIRO KOMEHO VAKAZE MERONGO ELI LYAKARAPO. KUTWARA MOBUKEDIWOREKESO, KOLILINYE ELIKWAMO LYERONGIKIDO NELIWAPAIKIRO SURE LYOYIVIKE YITANO (NIED 2011) NTANI BUKEKWAFI ZOMAFANAYIKO HANGAKANO HARADE 1 (NIED 2010)
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
Makoro nonomukunda SITAMBO –RONGO Vanona va hepa kukwategano mulyo gokukara muhameni gemekoro nomoMukunda
Matomporo varongwa kuvhura: Matomporo varongwa kuvhura: Matomporo varongwa kuvhura:
kusingonona ukwawo wouwa wo vanepata sihonena.kufaneka vananepata, dana sidana soukwawo wouwa sovanepata
- kuliyonga eyi ayi ninkisa epata lyewa meparu
- dimburura unankondo noyitumbukira yawo sihonena.unankondo wawo wokuvahara nokulironga, yitumbukira yawo yo kuza kosure nokulironga moomu va vhulira
- kuliyonga unankondo noyitumbukira yovanepata wawo
- kutumbura mauzera gokuhamena kosure sihonena.
- edina lyosure zawo, mukurona sure, murongi gomonkondwarongero novakwawo womosure
kusingonona vahameni vemekoro ntani yinke yakarera mulyo kukara muhameni gemekoro Sihonena:
- kufaneka nokusingonona vahameni vemekoro lyawo nokutjanga madina gawo
- kuliyonga malisigo pokatji kekoro lyo popepi nekoro lyokoure momarudi gokulisiga-siga gaNamibia, kufaneka sitji sekoro nokulikida mavega ga vene, ntani govahameni vakwawo mekoro wopopepi nava wokoure
- kuliyonga asi yinke mulyo gokukara mekoro sihonena. Nondunge doulihameni
kusingonona omu ayi likwafa yitumbukirwa yovahameni mepata Sihonena:
- kusingonona yirugana yova nepata
- kutemwinina nokuliyomberesa eyi a rugana nkenye muhameni gemepata; ngapi onu ava vhuru kuligavera yirugana; yinke ava vhuru kukambekako
- kuliyonga murerwa nositumbwena ngo nkedi zokupaka nonsigwe membo
- gava mauzera gokuhamena sure sihonena;
kutumbura mupakeli mbili ukanguki membo
kutumbura mauzera gokuhamena kosure
kutumbura edina lyosure zawo nokutanta asi yinke va zi pera
18 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
nomomukunda nokufwaturura yirugana yawo sihonena:
- kudimburura mu gaviyirugana goukanguki mepata Sihonena:
- onane, Otate, Mumbyange gomukadona, omama
- kusingonona upakelimbili sihonena:
- kugusa upyu, kugava mutji, nangoso
- kusingonona mugavi yirugana youkanguki momukunda sihonena:
- ndokotora, Nesa, sipangerogona, sipangero
- kudana sidanauka souk dingura evega lyoukanguki
Sihonena:
- edina lyosure zawo, mukuronasure, murongi gomonkondarongero, vakwawo womo nkondwarongero
- kusingonona yiviyauka yoyinene monkarapamwe Sihonena:
- kuliyonga nokufaneka situngwa sakauvi (diagram) sonombunga da kara po nonombunga do kulikarera oku va hamena sihonena:
- vakwawo novakwawo ava a dana nawo; nombunga dongereka; nombunga doklaba oku vahamena vakurona vawo novakuruvawo vovagara nava wovakadi wovakurona
- kutenwinina yiviyauka yimwe ponkarapamwe
olyo edina, kutumbura edina lyomukurona sure, murongi gomonkandwarongero, novarugani vakwawo, vakwawo womo kondwarongero, munasipundi gondango
kusingonona nombunga doyirugana dokulisiga-siga sihonena:
- Kudingura ndi kuzigida vahameni wodoropa nokugwanako yokuhamena yirugana eyi yina karapo sihonena:
- (vaporosi, sipangerogona, sipangero sosinene, epopero mema, rukeno, nominisiteli) nokugwanako yirugana eyi ava gava
- Kutjanga nokugava yitundamo/ndimbuli zoureru yokuhamena mudingu
kutjanga mbilive zopaundambo kova vamwe woyirugana yopamukunda mokuvapandura koruveze rwawo
kurugana karata zomukunda zoureru, nokuturamo yirugana oyo
kudingura nombunga devatero dopomukunda HIVand AIDs ntani gwana ko asi makwaso musinke ava gava
Ekoro , mpo, mpo Yitamborongo
19 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
zosirongo goyihorokayomasimwititi novantu
Varongwa va kwategano asi mpo zekoro, mpo zoSirongo noyihorokwa yomasimwititi novantu asi ngapi omu ayi kodapeke Namibia
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
kusingonona mpo zavene nezi zemekoro nedanoyilika sihonena:
- kuliyonga mpo nedano yilika omu vanekoro ava lihamesere mo nawo
- kuliyonga eyi nawa dwara (mpo zo ndwareso) kedano yilika yokulikarera
Kusingonona mpo noyirugana yopampo yomomukunda gopankarapamwe sihonena;
- Kusingonona mazuva gokulikarera nani yinke, neyi ava ga pembwire, ntani ngapi omu ava dwara ava vadimbi/siki ntani ngapi nkedi zoukaro wawo
Kusingonona nompo domarudi gokulisiga-siga gomoNamibia sihonena:
- Kuligaunuina mauzera yokuhamena vakarelipo wonompo do marudi monkondwarongero
- Kupura vahameni wo momukunda moku gwana mauzera kweyi yokuhamena mpo zopamarudi moNamibia
kupura vagenda vezigido Sihonena: (vakurona) yokuhamena marudi gondwareso zokulikarera
Sihonena: - Kusingonona mufano
nomaruvara geperembe lyaNamibia sihonena;
- kufaneka nokukwita erembe, nokuliyonga oku ali pemumukire momukunda gopankarapamwe
- kuliyonga maruvara noyidimbiwliso yago
- kulihamesera moyihorokwa yokutulika erembe
kufwaturura etanto lyomaruvara noyihwi yeperembe lyosirongo sihonena;
- kugwana eyi va tamba yokuhamena maruvara noyihwi poku ruganesa yikehe ndi yipepa vatetagura nokuyirambeka positafura makura o tjange mo nkango za kehe sindimbwiliso
- kusingonona eyi ayi horoka sene munekuto ta dingura; ogu ana uyunga koTV, ndi ogu ava uyunga ko radio ndi kumufaneka mosifombudi(saitunga) pepatururo lyopaveta; ndi pepatururo lyomo nzugo zepangero (parliamende) ndi pezuva lye manguruko yimo tupu nedano – yilika peke yosirongo
fwaturura etanto lyoyidimbwiliso yopo mbandi zosirongo sihonena;
- kuliyonga, mpungu, nduno ntani simeno wilwitchia; kusanseka esanseko lyahana kuliwapaikira mokuruganesa tupu eligumaguro lyokuyihamena mokuruganesa silikisaukiliso
- kuliyonga eyi ya karera po pombandi zosirongo ntani yinke yina kutanta
- klulihamesera mo yihoroka yetuliko erembe
20 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
- kulihamesera moyipimpo ye tuliko erembe
kufwaturura asi morwasinke ezuva lyeManguruo lyakarera mulyo mesanseko lyaNamibia
sihonena; - Kuliyonga asi morwa sinke
ezuva eli lya karera nomulyo mesanseko lyaNamibia ntani ngapi omu ava li dana
- Kudimba rusumo rosirongo kumwe novakweni, pokulikida mukaro nokutumbura nonkango pauhunga
- kuliyonga asi ruvezeke ava rudimbi ntani morwa sinke ava rudimbire
kudimburura edina lyaPeresidente, Sihonena:
- kusingonona ndi kudana sidana asi yinke nani kukara president nokupitisira sirongo setu
kufwaturura asi morwasinke lya karera ezuva lyeManguruko, Casinga nezuva lyovaAfrica mazuva gomulyo me sanseko lyaNamibia Sihonena:
- Kusingonona omu ali horoka nkenye apa nokudimburura mulyo gwalyo
- Kudimba rusumo rosirongo novakweni, kulikida mukaro nokutumbura nonkango pauhunga
kudimburura nompitisi dopamukunda, dopampo nedi dopasirongo ntani ngapi na morwasinke ava di fumadekere
- kugwana madina gonompitisi nomavega gado sihonena;
- peresidente nonompitisi dopamukunda
- kuliyonga asi ngapi omu nolikida mfumwa nomukaro
kuhangura pokatji komazuva gepwezumuko, goukereli Karunga naga gokupira kukarera Karunga Sihonena:
- kuliyonga asi yinke nani mazuva gepwezumuko ga navenye kwalye ga karera nomulyo, ntani vantu yinke ava rugana momazuva gepwizumuko lyanavenye
- kudimba rusumo rosirongo novakweni, kulikida mfumwa, mukaro gomuwa, nokutumbura nonkango pauhunga
ufwaturura yirugana yonompitisi dopamukunda, dopambo nedi do pasirongo sihonena;
- kuliyonga malisigo pokatji konompitisi dopampo nedi dopasirongo,
- Sihonena: , ngapi omu ava va horowora ntani yinke yirugana yawo
- kuzigida nompitisi dopamukunda nokufaturura eyi adi rugana sihonena; vakansera novaforomani
- gokufumadeka nompitisi do pamukunda
- Kuliyonga asi yinke da kambeka ko
21 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
nompitisi eyi na tu di fumadekera
Matungo nononzira domagwanekero
Sitamborongo Varongwa va hepa kudimburura marudi gomambo nomagwanekero
Matomporo Varongwa kuvhura;
Matomporo Varongwa Kuvhura:
Matomporo VArongwa Kuvhura:
kusingonona mambo gawo noyikwapundi sihonena:
- kuliyonga omu ga fana mambo, yiruganeso yomatungo, kufaneka mambo gawo
- kudimburura malifano nomalisigo pokatji komambo gokulisiga-siga
- kuliyonga nonkondwa dokulisiga-siga demembo
Kusingonona yigenderwa vanepata sihonena;
- Kuliyonga nokufaneka yigenderwa ya nyamwawo yoku va twara nokuuva gusa kosure
kusingonona nokutumbura yiruganeso yomatungo eyi ava ruganesa monkarapamwe zopomukunda sihonena;
- kupongeka nokuragana malikido gomonombunga
- kuliyonga asi ngapi omu no ruganesa yiruganeso yokulifana moku tulisepo yihwi ndi nomutango dokulisiga-siga
- kuliyonga marudi goyikwapundi mo nonkondwa dokulisiga-siga
sihonena; - kuliyonga mulyo goyigenderwa
yana venye
kuhetakanesa mambo gopampo nomauvando kumwe nomatungo ga ntani sihonena;
- kutunga yihoneneso kufaneka/kutulisapo unkurungu wokutura yihwi yomambo gopampo, uvando nomambo gontani
- kuhetakakanesa mokuliyonga yokuhamena malifano nomalisigo pokatji ko mambo gopampo naga gontani
- kuliyonga yirugana yokulisiga-siga yononkondwa momambo gokulisiga-siga
kusingonona yigenderwa momukunda
- sihonena; Kuliyonga marudi gokulisiga-siga goyigenderwa yomo nzira, mema, meguru
- kuliyonga nokufaneka yigenderwa yomarudi gokulisiga-siga aga ava mono monkarapamwe
kusingonona omu ava gwanekere vanepata sihonena;
- kuliyonga nonkedi
- kurugana grafika zomafano nokulikida sivaro nomarudi gokulisiga-siga goyinderwa
kusingonona nonkedi domagwanekera domomukunda sihonena;
- kuliyonga nokufaneka nonkendi
- kugwana marudi goyigenderwa eyi ava ruganesa momukunda
- kuliyonga yirugana yoyingenderwa yanavenye
kusingonona nonkedi domagwanekero domomukunda sihonena;
- kuliyonga sitambo somarudi
22 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
dokuhanesa mbudi ntani nomu ava gwanekere sihonena;
- funguna zemewoko, telefona, radio, terevisi, nosifombudi (yiligwanekedeso yopa mukunda)
- kuliyomberesa nokulikida nkedi zouhunga zokuruganesa funguna/terefona ndi cerefoni
nadinye domagwanekereo edi ava ruganesa momukunda gopankarapamwe sihonena;
- terefona, serefoni, sifombudi (saitunga) eborde lyetjingiso, ethingiso, mbilive zopangondi nangoso
- kuliyonga nonzira dononzi domagwanekero edi ngava ruganesa pwanare ; kutjanga nombilive, nontumi, musi, porupadi, kutji ndi nkambe
- kudana sidana sokuresa mbudi koTV
gokulisiga-siga gomagwanekero; mugendo goyidiviso yomo mukunda, sidiviso sosinano sonokirometa, intanet,mbilive zopangodi, funguna/terefona dokusimba simba, gefombudi yosirongo, mabordegetjingiso, esitiko nzira nangoso
- kuliyonga mulyo gononomora dohepero sihonena, vadimisi mundiro, vaporosi, sipangero, MVA, nangoso
Erandeso, egwanomo, kuruganesa nokupungura
Stamborongo Varongwa va hepa kukwategano mulyo gwerandeso, goyigwanamo, gokuruganesa nogu gokupungura
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
kusingonona yirugana yovahameni vemepata lyawo nokufwaturura asi yinke va hepera yimaliva ntani ngapi omu ava pungura yimaliva sihonena;
- kurugana elikwamo lyomonkondarongero lyoyirugana yova hameni vemepata (kutura mo vatakamesi embo, varugani mosipata nangoso...
- kuliyonga sitambo sokugwana yimaliva yovanepata
kusingonona yirugana yovarandesi momukunda gopankarapamwe
sihonena;
- vanayitora vantu womaunongowomake novarandeseli mo nonzira
- kuliyona nonzira dopampo nedi dantani dokuranda nokurandesa noyirugana yovana sitora/yovarandi sihonena;
- kuliyonga asi morwasinke vantu ava zire kositora nokonomaraka
- kudingura yitora ndi nomaraka noku hetakanesa asi ngapi ayi gendi yerando, erandeso ndi egendesondando, kuuyunga
kusingonona yiruganan yoyinenepo momukunda ntani morwasinke ya karera hepero
sihonena; - Kutura melikwamo
nokuhetakanesa yirugana yomodoropa nomumwaza sirongo sihonena; Yigwana mo younongo-womake; yiretesapo yiwizomo
- kundigura fabilika nokugwana asi yinke na morwasinke ava yi rugananene eyi yigwanomo
- kudingura senta zounongowomake nokutura
23 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
novanayitora asi yinke ava rugana, yisinke ava randesa, yilye a randa yuma eyi ava randesa ntani morwasinke ya karera yirugana yawo nomulyo
- kudanauka yokuranda nokurandesa - kurongikida projeka zosure
zokukulika mbatero zoyimaliva
melikwamo maunongo aga ava liyamberesa mo ruha rwina.
- kunongonona yigwanamo younongo womake nokugava konda zeyi ava yi ruganene
- kuliyonga asi ngapi yirugana yokulisiga-siga omu ayi li vatere-vatere yene na ynene
kulihamesera mo yirugana yegende sondando, kuranda nokurandesa sihonena;
- kuliyonga yuma, yokuvhura kulisinta nokugwana yimaliva (sihonena makende, yivera) noyininke yokuvhura kurandesa
- kuliyomberesa kuranda kupitira mosidana
sihonena; kudana yositora mokuruganesa yimaliva yene-yene/ yoyiplasitika mamanya ndi yivareso nangoso
- kudimburura asi ose kutulika yimaliva tu rande yihepwa noyitokomena/yiharwa
- kuliyomberesa kutulika sihonena; kutulika yimaliva, mamanya, maruswiko gomakende nonkinda yitambo
kulihamesera moyirugana yengendeso ndando, kuranda nokurandesa sihonena;
- kutura elikwamo lyoyihepwa noyitokomeno/yiharwa/nokudimburu malisigo pokatji koyihepwa no yitokomena/yiharwa
- kudimburura, yuma eyi twa hepa kuranda neyi atu nyenene” kuranda.
- kuliyonga asi ngapi omu natu tura matokoro kweyi natu randa; nokuvhurasi tu rande nkenye apa eyi atu nyenene (hara)
- kuliyomberesa erando kupitira mosidanauka sihonena;
- edano lyositora mokuruganesa yimaliva yene, yimaliva yoyiplastika, mamanya, yivareso nangoso,
- kuliyonga mulyo gokupungura yimaliva yipo tu rande yuma eyi twa hepa neyi atu nyenen (hara)
- kuliyomberesa mulyo gokupungura
kulihamesera moyirugana yengendeso ndando, kuranda nokurandesa sihonena;
- kusingonona yuma eyi twa hepa kurandeyi twa (hara) kuranda
- kulikida omu natuninka matokoro kweyi natu randa sihonena; ame kuna kara no N$10 ni rande sikuki ndi sipopisa? Morwasinke?
- kuzerura mbatero zoyimaliva mokurugana noprojeka domonkondarongero
- kuwapaika nokulihamesera mezuva lyo maraka posure
- kuliyonga mulyo gokupungura yimaliva yipo tu rande eyi tuna hepa neyi atu nyenene
24 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
yimaliva yipo tu rande yihepwa noyi nyenena yetu
- kuliyonga omu no pungura yimaliva mombanga
Eparu lyoukanguki nepopero
fwaturura asi morwa sinke wa karera ukanguke wopaumwene, elideuro, nepwizumuko mulyo sihonena;
- kuliyonga mulyo gelideuro nkenye apa, pwizumuko ndi kurara mouwa woukanguke nawa
- kuliyonga nokuliyomberesa nkareso zankenye ezuva zokuzereka nohuki, ezuru, meho, mawoko, mazego nonompandi
- Kuliyonga mulyo gokukuhwa mawoko komeho nokonyima zokuwapeka yironda yoyinunu yosipapa
- kuliyomberesa kutakamesa yironda kuliyonga asi ngapi ntani kupi no gwana ekwafo sene kapi ono divilisa ndi sene sironda sina didi
kufwaturura asi morwasinke wa karera ukanguke wapaumwene, elideuro nepwizumuko nomulyo sihonena;
- rugana elikwamo lyonodeura ono rugana mosivike ntani mulyo musinke gokulideura nkenyapa
- kuliyonga mulyo gokurara nampuli novili ntantatu (8) nkenye masiku
- kuliyonga asi morwasinke natu likuhwira ndi tu zogane kenye siruwo, kupi natu vhura ntani kupi natupira kuvhura kuzogana ntani morwa sinke, tjangako egano lyenunu
- kuliyonga noku tjanga mutango gokuhamena kudwara yidwara yokukuhuka
kuliyonga nokurugana ekonakono lyomonkondwa rongero asi, ehamba musinke kava kere nalyo
- Kudimburura nokutura melikawmo ehamba lyomukangu eli lya divikwa po unene, yidiviso yago ntani ngapi omu agu lihana
- kutulisapo ekarata, temwinina asi ngapi omu nokandana po ehaneso lyomahamba sihonena; kuwetjimwisira ndi kukohwera monasikituke ndi kukara kembo sene to vere
Kusingonona asi lipi egwa nekero lyepoperopo kumwe novantu woHIV/AIDS ntani yinke yokuvhura kukandana po sihonena
- Kuliyonga woma
Kusingonona asi lipi egwanekero lyepoperopo kumwe novantu woHIV no AIDS, yinke yokukandana po ntani ngapi omu no vhura kukara novantu woHIV no AIDS sihonena;
- Kuliyonga woma wegwanekero ntani
Kusingonona omu novhura kukara nomuntu gehamba lyoHIV/AIDS sihonena;
- Kuliyonga mulyo gokupakerapo unene mbili neharo vantu va kara no HIV/AIDS
25 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
wegwanekero, ntani ngapi moku gusapo; mulyo gokupakera mbili ntani epopero lye gwanekero lyoparutu
ngapi moku u gusapo; mulyo gokupakera mbili ntani nepopero lyegwanekero parutu
- Kuliyonga asi ngapi omu natu ruganena kumwe nawo va hana kukukagwisa
- Kuliyonga asi HIV/AIDS ngapi omu zali siga nomahamba makwawo go Mukagu sihonena; kugomagura vakwayita vetu worutu yiponye asi ose kutugwana usimbu uvera
- Kuruganesa mauzera gomatjangwa, intaneti nangoso yokuhamena ngendeso zovakwayita worutu nokugava efwatururo lyesesu sihonena:
- nokime donongwa kurwanesa nokime donondona yiponye asi kapi tatu vere hena unene
- Kupura mapuro kwa mundinguli profesa goukanguki yokuhamena ko HIV/AIDs
Maruha goRutu, Malisinto yizuvhiso noyidimbwiliso
Sitambo-rongo Varongwa va hepa kudimburura maruha gorutu, malisinto gomorutu, elizuvho noyidimbwiliso
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Kuhangura pokatji komaruha gorutu noyirugana yago sihonena;
- Kutumbura nokusingonona maruha gorutu ntani noyirugana eyi aga rugana sihonena; kugenda, kuhingira, kuligonona, kuhetakanesa
Kudimburura konda noyilimbikwa yekuro nekuliko sihonena;
- Kuliyonga mulyo gonondya doukanguki, elideuro, epwizumuko
- Kusingonona malisinto memoneko kutunda kehampuruko
- Kusingonona malisigo nomalifano morutu romuntu nomukaro ogu agu lisinti (musika) nogu agu pili kulisinta
Kuhangura pokatji komaruha gorutu gemehoramo naga aga moneka sihonena;
- Kuliyonga emoneko lyoparutu - Kuliyonga maruha gorutu
nomulyo gokupaka maruha gamwe mehoramo
26 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
Kudimburura no kutumbura yidimbwiliso yitano noyirugana yayo sihonena;
- Kuliyonga yidimbwiliso yitano nokuhetakanesa nkenye ruha noyirugana yaro
- Kudimburura no ndya dokulisiga-siga pokumakera, kuguma nokufumbwira awo vana kumanga komeho
(sipapa/ruvara romeho)
Kudimburura maruha goyidimbwiliso ntani kusingonona asi ngapi nopakera mbili ezuru, matwi, meho nokana, sipapa sihonena;
- Kudana udano wokugava uzera yokuhamena emono, ezuvho egumo, efumbwiro nemakero Kuliyonga omu nopopera yidimbwiliso yomaruha gorutu sihonena;
- Kuhwa matwi kudwara makende gomuremo
Kudimburura maruha gorutu gomonda kumwe noyirugana yago sihonena;
- Kuruganesa mafano/tukarata mokukonakona yisupasupa, evaga lyomutjima mapunga nomaruha peke gorutu
Kuliyonga malizuvho gokulisiga-siga ntani ngapi omu aga li sinti sihonena;
- Kudimburura epwageso lyomalizuvho ga vene ntani naga gova kwawo
- Kugava konda asi ngapi ntani morwasinke au lisintire ukaro
Kudimburura malizuvho gomawa nomalizuvho gomadona sihonena;
- Kudimburura asi ngapi omu nonongonona malizuvho ntani ngapi mokuga hagekesapo nokugazara komeho zokurugana yuma
Kusingonona omu no takamesa malizuvho sihonena;
- Kudimburura malizuvho ntani kugahagekesapo ntani kugazara komeho zokuturapo etokoro
- Kudimburura asi kwalye koku gwana ekwafo
- Kuliyonga nonduganeso asi ngapi nolidina nsene ono guvu ndi ono handuka
SIPARATJANGWA Sitambo –rongo Varongwa va hepa kukwategano mulyo goUkwawo Ukwawo
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Kulikida mukaro gomuwa goukwawo Sihonena:
- Kuliyona asi yilye vakwawo
Kusingonona asi ngapi noninka ukwawo sihonena;
- Kudana sidana asi ngapi omu
Kusingonona mukaro goukaro wouwa ntani ngapi kukara mukwawo gomuwa novakweni sihonena;
27 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
zawo ntani yinke gwa karera ukwawo mulyo
- Kuliyonga nokufaneka omu nopakera mbili kuvapapara nokuvavatera
noninka nokutakamesa ukwawo - Kuliyonga nonzira dokulikida mbili
nosinka, nekumburura ko ndundumani ntani kutokora nonzira dokutokora sene muntu ana hepa ekwafo
- Gendesesa ekonakono; yinke ayi ninkisa uholi wouwa ntani rugana garafika zomafano
- Kusingonona asi ngapi novatera vaholi
SIPARATJANGWA EPAKEROMBILI MOUKARO WO SIPONGA UNENE
Sitambo-rongo Varongwa va hepa kukwategano omu nava li takamesa/ omu nava li pakera mbili vene moukaro wosiponga unene
Matomporo Varongwa kuvhura
Matomporo Varongwa kuvhura
Matomporo Varongwa kuvhura
Kudimburura nokusingonona asi omu nonvhura kukara mepopero membo, kosure ntani momukunda goge Sihonena:
- Kuliyonga omu nodana nepopero momutenya nesesupiko kuzuvha kukora neremano peharango lyokudanena
- Kudimburura yininke membo yokuvhura kara no siponga sihonena, mbere, mutji nangoso
Kulikida omu na vhura kutanta asi “hawe” moukaro wokupira kuziramo wa zura kukora unene
Kudimburura no kusingonona makambadaro gepopero membo, kosure ntani momukunda goge
sihonena; - Kuliyonga asi ngapi nodana
nepopero momema nomomutenya ntani ngapi novatera sene vakweni vana kara mosiponga
- Kudimburura vantu wokuvhura kuvatera sene awo mosiponga
Kulikida omu novhura kutanta asi “hawe” moukaro wokupira kupanda wazura
Kudimburura nokusingonona makambadaro gepopero membo, kosure ntani momukunda goge
sihonena; Kuliyonga asi ngapi nodana nepopero momema ntani nomomutenya ntani ngapi novatera sene vakweni vana kara mosiponga Kudimburura vantu wokuvhura kuvatera sene awo mosiponga
Kusingonona “nhi” ndi “Hawe” mono nkedi domagwanekero nokuliyonga asi yinke nonkedi
- Moukaro wokupira kupanda wa zura yikoresa yoyinene sihonena;
- Kusingonona “yimo” ndi “hawe” mononkedi domagwanekero nokuliyonga asi yinke nonkedi delikundamo/egumo
- Yikoresa yoyinene sihonena; - Kusingonona “nhi” ndi “hawe” mono
nkedi domagwanekero nokuliyonga asi yinke nonkedi delikundamo/egumo dokutamburako ndi dokupira kutamburako
-
- Domagwanekero nokuliyonga asi yinke nonkedi delikundamo/egumo dokutamburako ndi dokupira kutamburako
- Kudana sidana soyipimpo ntani kuliyomberesa pokutanta
28 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
dokutamburako ndi dokupira kutamburako
- Kudana sidana soyipimpo no nokulyomberesa kutanta kudameka papamo asi “hawe”
- Kudimburura vantu mekoro no momukunda wokuvhura kuvatera
- Kudimburura vantu mekoro no momukunda wokuvhura kuvatera
unene, papamo asi “hawe” - Kudimburura vantu mekoro
ntani momukunda wokuvhura kuvatera
Nondya do Ukanguki noMukaro gokulya
Sitamborongo Varongwa va hepa ku kwategano asi nondya doukanguki nono mukaro dokulya hepero kekukura noukanguki matomporo
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Kusingonona nondya doukangauki dokuvhura kulya nkenyapa, nonomukaro gokulya sihonena;
- Kusingonona nokufaneka, nondya doukanguki nonondya deketakano ntani nondya dokupira ukanguki
- Kuliyonga hepero zonondya doukanguki nonomukaro donongwa gokulya moku huguvaresesa ekuro noukanguki wouwa
- Kudimburura nondya dopamukunda edi dina karapo
Kufwaturura asi ngapi omu noruganesa nondya paukuhuki ntani morwasinke erongo ukuhuki lya karera nohepero sihonena;
- Kudimburura nondya dopamukunda nontundiliro zado
- Kugwana nondya dopansitwe musinke ndi do kurugana pamukunda ntani di hangura kutwara kontundiliro zado
- Kureta enyango, yikwahidi nono ndandani edi ava vhuru kulya (sene podili) ntani likida omu noyikuhwa nomu noyihenda
- Kudimburura asi yipipo yokuvhura kulya uvihu sinene tupu vana yihuhu nokuyihenda ntani yipipo yokuvhura kutereka
- Kuliyonga asi ngapi ntani morwasinke vamati novakadona nava vhulira kuvatera Merongikido nondya membo
Fwaturura nkedi zouhunga zepunguro nerongikido nondya ntani morwasinke ya karera mulyo Sihonena;
- Kugwana, kufaneka nokutura tukarata konondya edi va pongayika ndi va rugana
- momaruha gokuli siga-siga gaNamibia
- Kuliyonga asi ngapi nomukunda dokulisiga-siga omu adi gava nondya konomukunda dopeke
- Kugwana nonkedi dokulisiga-siga dokupungura nondya kembo nopomukunda gopankarapamwe (membo, farama yitora)
29 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
- Kurugana elikido lyoporuzera nomofano, tukarata va tura konondya noyihoneneso yonondya, domarudi gokulisiga-siga
Mugendo gepopero Sitambo-rongo Varongwa va hepa kukwategano mulyo gomugendo gepopero
Matomporo Varongwa kuvhura;
Matomporo Varongwa kuvhura;
Matomporo Varongwa kuvhura;
Kudimburura yidiviso yonzira momukunda gonkarapamwe, kufwaturura yiponga yomonzira, kulikida asi ngapi notaguruka nizra, papapero ntani kudimburura yiponga yoyinene monzira zokuza kosure Sihonena:
- Faneka nokusingonona yidiviso yonzira
- Kuliyonga asi ngapi nava vhura kukara vantu woporupadi, wonombasikora mo rugendo, kudimburura evega lyosiponga momukunda gopankarapamwe
- Kuliyomberesa mukaro gomuwa govagendi porupadi/novasingi wono mbasikora
- Kusingonona nzira zokuza kosure ntani dimburura mugendo goyiponga yoyinene
Kusingonona asi ngapi novhura kukiara morugendo ngomugendi porupadi, mu perami metuwa sihonena;
- Nomena ntani simwitira yokuhamena mugendo gomuwa nogu gomudona monkarapamwe
- Kudana sidana asi ngapi novhura kukara papopero morugendo
- Kutulisapo unkurungu womawoko womukaro gomuwa morungendo
Kufwaturura epopero lyonzira nonompango dovasingi nombasikora sihonena;
- Kufaneka nokutura nonkango koyidiviso yononzira yomulyopo yova singi wo nombasikora
- Kuliyomberesa yidiviso yomawoko eyi nava vhura kulikida va singimbasikora, yidiviso yomawoko eyi nava gava vanamberewa womononzira nokukumburura pauhunga
- Kugava ndi uyunga esingonono lyonompango dopantateko do mugendo govasingi nombasikora
- Kuzigida vagendesi wonzira, kupura nokulimburura mapuro gokuhamena kepopero lyonzira novasingi mbasikora
Yimeno ngo yinamwenyo yokuparuka
Sitambo-rongo Varongwa va hepa kukwata egano asi yimeno momukunda gwawo ayo yinamwenyo yokuparuka ayo kwakara nomukunduruko gweparu (upingwa ndi erunduruko) elifano
Matomporo Matomporo Matomporo
30 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
Varongwa kuvhura: Varongwa kuvhura: Varongwa kuvhura:
Kusingonona yimeno asi yinamwenyo yokuparuka eyi ya hepa mpepo, mema nosite sezuva yipo yi paruke sihonena;
- Kutura tumbutogona mononkarero dokulisiga-siga: dimwe da hana mema, dimwe hena da hana site sezuva, nomena nye ekuro lyo yimeno
- Kunomena yitji, yihwa nowayi womomukunda gopankarapamwe, nokuliyonga yihepwa yayo yompepo, mema nosite sezuva
Kusingonona ndi kufaneka adi mene nombuto sihonena;
- kukuna nombuto domarudi gokulisiga-siga monkinda nokunomena edi kupumina
- Kutjanga nkedi ruganeso zoureruzo kulikida asi ngapi ava kunu mbuto
Kulikida asi ngapi no ndandani doyimeno adi koko mema ntani kulikida yikwamoko yo site sezuva komahako sihonena;
- Kutura sitetwa sosimeno momema gomaru vara gokulisiga-siga, nomena nye
- Kutura tumbutogona monda mosite sezuva mononkarero dokulisiga-siga sihonena:
- mosikopa, poruzera apa panakara site, kunomena elisinto lyoruvara gomahako
Kusingonona ndi kufaneka omu nombuto sihonena;
- Kukuna nombuto, kunomena nokufaneka eyungumuko, nokuliyonga malifano nomalisingo gado.
Kusingonona yikwamako lyosite nomena kekuro lyo yimeno sihonena: Kurugana mahetaiko goureru va likide asi ngapi site nomema ayi gumu ekuro lyo yimeno
Kusingonona mudi ngonokogweparu go yimeno nombya apa yikuru kutundilira konombuto dogoro koukurona yi karete nombuto donompe sihonena
- Kusingonona omu yimeno ayi kuru yimeno kutundilira ko sintetwa pokusitapeka sintetwa
- Pokusinomena nokudidilika ekuro lyayo nkenye sivike pokuruganesa grafika
Kudimburura ku tumbura no kugava maruha goyithi, goyinhwa, noyi wayigoma unene po momukunda gwawo sihonena:
- Kupongaika mahako, mazura
Kudimburura yimeno yopamukunda komahako nokonombuto dayo sihonena:
- Kupongaika nokuhetakanesa mahako nonombuto, nokudihangura mounene moyihwi (foroma) nomoma
Kudimburura marudi goyitji yokulisiga-siga yomo mukunda gwawo pokuruganesa yidimbwiliso yokumoneka sihonena;
- Kupongaika yihoneneso
31 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
nombuto nonondandani ku hetakanesa nokutura ko tukarata tononkango
- Kutjanga kamutango kokuhamena yitji, mahako nonombuto
Kutumbura nokudimburura yimeno youhungu yomomukunda gwawo gopankarapamwe.
- Kugwana yihonena yoyimeno youhungu neyi yahana uhungu
- Kuliyonga asi morwasinke
yimeno youhungu nava kuyisilika
ruvara gado - Kuhetakanesa yimeno kukwama
nombuto nomahako gayo - Kuruganesa nombuto ndi mahako
vaninke mufano lyawayo
Kudimburura maruha go yimeno yokulisiga-siga aga ava ruganesa ngono nodya sihonena;
- Kuhangura yimeno kukwama komaruha gokulya ngamoomu nondandi, mahako, enyango nomadi
- Kudimburura nokugava - Yihonena yomaruha goyimeno ava
ruganesa ngonondya
yomahako, nombya, nombuto nomazura gokoyimeno yilisiga-sigo noyitji
- Kufaneka yimeno noyitji, ko tukarata tononkango
- Kudimburura simeno sopa sirongo gwaNamibia, sedina Welwitschia Mirabilis nokufaturura asi morwasinke sakerera sokulikerra (sipesiyare)
Kudimburura yimeno yokuvhura kuruganesa konomutji sihonena;
- Kutura melikwamo yimeno neyi ayi yirugana sihonena;
- aloe vera-antiodant; kuverura yironda
- Kuninka unkurungu wokukwita maruha goyimeno ava Ruganesa konomutji Kuhangura yimeno youhungu neyi yokupira uhungu
Kudimburura nombuto dokutunda moyimeno yokulikerera yomoNamibia ayi lihana Sihonena:
- Kupongaika nombuto ndi yimutjakilili nokuliyonga asi ngapi ayi lihana Sihonena:
- wayi, sitjisomusu - Kuruganesa nombuto ndi
32 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
yimutjakilii mokuwapeka, ninka efano lilikide mbuto zene-zene ntani ngapi omu adi liharagana (harade 4?)
Ylkorama ngo yina-mwenyo (yokuparuka)
Sitambo-rongo Varongwa va hepa kukwata egano asi yikorama yinamwenyo eyi yakara noyikara ndi nonkareso zokulisiga-siga mavega nonkedi zerero
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Kusingonona yikorama (rambangako vantu) ngo
Kusingonona nonzira dokulisiga-siga doyikorama (rambangako novantu)
Kusingonona nongendeseso ndi nonkareso ayi ruganesa
yinamwenyo yokuparuka eyi yahepa nondya, mema no uvando, yipo yiparuke
- Kuliyonga yihepwa yopa ntateko ntani yinke ayi horoka nsene yihepwa eyi kapi vana yi gwanesa.
omu ayi vhuru kugwana mema nonondya sihonena;
- Kuliyonga nonzira dokugwanesa nondya nomema
- Kuhangura yikorama novantu kukwama omu ayi gwana mema nonondya
yikorama(rambanga ko novantu yipo , gendagure
Sihonena: - Kudimburura maligumaguro
gokulisiga-siga Sihonena:
- kugenda kutuka, kukokava, kuzoga nangoso, nangoro…
Kudimburura yidiviso yokumoneka yoparutu yoyikorama yoparutu yoyikoroma ye membo nonomukaro dayo dokulya (ndiso)
- Kunomena yikorama yemembo, nokunongonona asi yinke ayili nokunwa ntani kupi ayi rara ndi kupwizumukire
- Kusingonona malisigo gopokatji koyikorama yemembo neyi yomowiza
- Kuliyonnga ndi kusimwitira
Kudimburura nondya noyigwanwa yimwe peke, eyi atu gwana ko koyikorama yemembo ngamoomu yinguru, yikombo, nonzwi noyimuna (nongombe) sihonena;
- Kukadingura katomeno konyama kopomukunda, nokudimburura maruha gonyama gokulisiga-siga aga atu gwana koyikorama yemembo.
- Kupura mapuro mwenyo katomeno konyama kumwe nokutjanga masingonono gokudivikwa gonondya noyi gwana mo yonondya
Ku hangura pokati yidimbwiliso yokumoneka yopatanteko yoparutu, yokulisiga-siga, yomukunda gopansitwe nkedi zokulya zoyikorama yomowiza yokulisiga-siga nomavega gayo melyenge lyonondya
- Kunomena kufaneka noku singonona yimbumburu noyidira, emoneko, mukunda gopansitwe, nkedi zokulya novanyengi vayo
- Kufaneka nokurameka mafano gelyenge lyonondya ga likide
33 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
masanseko, kutota unkurungu ndi sidanwa va likide yikorama yemembo neyi yomowiza
- Kudivilisa ndi kunongonona nomukaro dondiso (kulya) do yikorama yemembo
ukwawo wopokatji koyikoroma yomowiza, magima gayo noyitomwa
- Kuruganesa yiruganeso yokumoneka, yitjangwa yimwe, nomapukururo gokutunda keuyungokumwe kumwe
negendeso lyokupongaika mauzera gokuhamena Yikorama yomowiza nga moomu; vamusunguru, mazoka gomadona, yidira yomomema, nomfi demefuta, nomfi domomukuro, mpungu no nonduno
Kudimburura asi ngapi ntani morwasinke yikorama yomowiza eyi ya kareramekungo moNamibia
- Kudivilisa asi yikorama yipipo eyi yahepa epopero ntani morwasinke
- Kusingonona malisinto horoka moyikorama nga moomu tupu yinakuhwilira momalisinto gomanene goparutu sihonena;
- Kupongaika mapukururo nomafano asi ngapi embimbidi omu ali sitinti kutunda kegungu dogoro li kakare simbumburu.
- Kutjanga esingonono lye lisinto nomafano - (Mulyo unene: Varongwa
kapisi hepero asi valironge ezi
34 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
nkango tumbwiliso Metamorphosie)
Mema eruganeso lyago, ekugo ntani enyateko
Sitambo-rongo Varongwa va hepa kukwategano mulyo gomema, neruganeso lyago, ekungo nesilikiso po enyateko mema (unongo nediwo yirugana konentu moNkarapamwe)
Matomporo Varongwa kuvhure
Matomporo Varongwa kuvhure
Matomporo Varongwa kuvhure
Kufaturura asi morwasinke twa hepera mema nomulyo gomema gokuzera
- Kuliyonga asi morwasinke twa hepera mema ntani morwasinke yakarera hepero asi mema gomazera gelike natu vhura kunwa
Kufaturura asi ngapi ntani morwasinke mema nava hepera kugatulika nokugapungura momukunda nomomambo sihonena;
- Kupura vakurona asi ngapi mema omu ava gapungura momambo ntani tjanga ngendeseso zoureru zokupungura mema
- Kunongononga nonzira do kulisinga-siga dokupungura mema momukunda sihonena;
- ndama, tenga - Kupulisira marumbasano gokufaneka - Kulikida pamundinda ndi mombunga
asi ngapi ava pungura mema - Kuliyonga asi morwasinke mema
gana kusesupira mema ntani morwasinke natu pilira kugahepeka
Kudimburura nokufaturura ngendeseso zantaantani (zompe) nezi zopampo zo kuzereka ndi kukuhura mema sihonena;
- Kuzigida murugani gokomberewa zomema aya fatuture ngendeseso zoku kukuhwa (kuzereka) mema ndi nsene hepero vakadingure evega oku ava zerekere (kukuhura) mema
Kudimburura marunone gomema gopamukunda kumwe neruganeso mema gokuzera
sihonena; - Kukadingura marunone gamwe
gomema gopamukunda, noku kapura vagendesi nsene mema gakuhuka ndi hawe
Kudimburura marunone go mema gopamukunda sihonena;
- Kukadingura morunone gamwe gopamukunda no kuliyonga asi ngapi ava ga ruganesa; sihonena;
- madiva marunone go pansitwe aga aga monayika kuga ruganesa moku
Kutanta asi mema kupi kokuga gwana momokunda sihonena;
- Kukonakona asi kupi atu gwana mema momukunda momakero gokumborora, nondama, nomukuro, matope marunone nangoso, nangoso..
35 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
kutjanga (recount) eyi ono kudiworoka yokuhamena mudigu kugava masingonono goureru vali kide egano lyawo lyomema asi ngapi mema omu gazera(kuhuka)
Kusingonona nokutotapo unkurungu va likide asi mema gokuzera (go kukuhuka) ngapi omu ava garuganesa
Kudimburura mareteso po gamwe ntanteko zeyi ayi retesapo mema gonyata nomu nava yi kandanapo
- Kukadingura ntundiliro zomema nokudimburura monontudiliro denyateko mema
kwata nomfi nokukuhwa,mema, kugapungura monondama gokunwa,nomukuro ado dopansitwe kudiruganesa mokunwa nokukuhwa
Kundimburura yihando omu ayi retesa po enyateko lyomarunone gomema ntani ngapi yikandana po sihonena;
- kugwana asi yihando ngapi ava yi - zugumine zuguma momambo
Kusingonona marunone genyateko lyomama kupitira mounafabrika, ntani kukufaturura asi ngapi omu nava gakandana po
- Kuliyonga asi ngapi no fabrika nadi vhura kuzuguma ndi kupaka yikwamutji (chemical) noyi hando
- Kuninka grafika zomafano roureru, zo likide marudi genyateko mema aga va gwana
- Kutulisapo ekarata lyo kulisika nokulikida
Kuliyongo nonkendi ndi nonzira doureru dokukandana po enyateko lyomema
sihonena; kukuhwira kembo, kapisi momukuro) nokutunga po ekarata lyo monkonondwarongero
- Kudana sidanwa sokulikida asi ngapi vantu nava hagekesapo enyateko lyomema
Kundimburura asi yihanda ngapi ayi retesa po enyateko lyomarunone gomema ntani ngapi moku yikandana po sihonena;
- Kugwana asi yihando ngapi omu ava yi zugumina momambo
- Kudingura marunone gomema gopamukunda nokugwana nsene, mema ga nyata ndi walye kapisi noyihando yovanemho
- Kutjanga mbilive ko fabrika
zopamukunda nokupura omu ava zuguma yihando yawo
36 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
- Ninka muzaro gononkedi do kuzuguma yihando yovanepata kupitaktana yokuyizugumina momukuro
Epakero mbili lyo mukunda
Sitambo-rongo Varongwa vana hepa kukwata egano mulyo gwepakero mbili mukunda gwetu moku gu tura gu kare guna zere (ediwo lyoyikwarugana mo nkarapamwe)
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura:
Kufaturura nokulikida mulyo gwezereso nepakero mbili lyo mukunda
Kufaturura nokulikida mulyo gwezereso nepakero mbili lyomukunda
Kufaturura nokulikida mulyo gwezeresa nepakero mbili lyomukunda
sihonena; - Kulihamenesa moyiviyauka
yokuzeresa evega lyosure - Kuliyonga asi morwa sinke
ezeroso lyosure lyakarera nomulyo li kulipa
- marufo goku wapayike nkondwarongero
-
sihonena; - Kulihamesera moyiviyauka
yokuzeresa nkarapamwe zomukunda ndi evega lyosure
- Kutjanga kamutango kokuhamena epakero mbili mukunda
sihonena; - Kulihamesero moyiviyauka
yokuzeresa nkarapamwe zomukunda ndi evega lyosure
- Kutjanga yitundwa mo yoyisupi yokuhamena ezereso lyosure
Nkareso noyirugana yoyuma
Sitamborongo Varongwa vana hepa kukwata egano asi yuma kwakara nonkareso ntani neruganeso lyokulisiga-siga nomu tupu atu yiruganesa(nkareso)
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Dimburura nokusingonona yininke yokuvhura kudama ndi kufuga-fuga momema sihonena;
- Kuhetaika yininke noku vhura kunongonona nsene ayo kudama ndi kufuga-fufa
- Kuhangura yininke dama ndi kufuga-fuga
Kusingonona malisigo gourerumo goyimoneka yonkareso zeyi yoyikukutu neyi yomema-mema sihonena;
- Kutjira yikwa mema moyipako yoikulisinga-siga, mokulikida asi ngapi ayi gusa sihwi (foroma) yosipako; yoyikukutu ngwendi; tupundi twetungo, nopena dekara nangoso, nangoso... ayo kutamesa
Kusingonona malisigo gomanunu gonkareso zopamonekozeyi yoyikukutu, yomema-mama nohasi (munku)
- Kuninka kuhetaikera kumwe nomema pokugatendeka noku ga genyeka ga kukute (eterengenze) hasi (munku)
- Kutjanga ngendeso zoku likida asi ngapi notendeka noku
37 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
nawa yihwi (noforoma) yayo genyeka mema
- Likida asi ngapi yininke yimwe
yoyikukutu (erova) atu vhuru kuyihonga (ku umba-umba) yi gwaneke mosipako ndi mosihwi (foroma) simwe, nye nokuvhurasi kuyitjisa mo, nye ayo kapisi youna mema
- Likida asi ngapi yininke yimwe yoyikukutu ngwendi (roso) atu vhuru kuyitjira mosipako nye ayo kapisi youna mema-mema
Mukarompepo yinema nomukunda
Sitamborongo Varongwa vana hepa ku kwata egano asi ngapi mukarompepo omu agu kundama mukunda gwetu (ngendeso sononkondo devhu)
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Kusingonona elisinto lyo yinema nomukaro mpepo gwa nkenye ezuva sihonena;
- kunomena mukarompepo nkenye apa, nokurugana ka karata koureru, mutenya maremo, mvhura, mpepo, utenda ugenya, upyu, upyu unene
Kufaturura asi morwasinke yikara yomukarompepo ayi lisintire Sihonena;
- Nkenye apa, nomena nokutjanga pekarata,nokuhamesera elisinto lyoupyu ekaropo lyomvhura, mpepo nomaremo
Faturura asi morwasinke yikara 2 yomukarompepo ayi lisintire sihonena;
- Tjanga nkenye apa enomeno lyomukarompepo nokulihamesera kelisinto lyonkaro upyu, ekaropo lyomvhura mpepo nomaremo
Kutumbura mudwaro nonondya edi dawapera poyikara yomukarompepo sihonena;
- Kuhetakanesa mafano go
yidwara kumwe nomukaro mpepo
Kusingonona yikwama ko yoyinema yine kovantu nokomukunda
sihonena; - Kudimburura elisinto lyoyinema - Kusimwitira (kuliyonga) marudi
gomaudano ava dana mosiruwo yoyinema yokulisiga-siga
Kusingonona yikwamako yoyinema koyimeno nokoyikorama sihonena;
- kupura mugendesi gomukunda gonkarapamwe yokuhamena yimeno noyikoroma eyi ayi paruka momvhura nomomaruha
38 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
- Kusingonona mudwaro gokuwapera poyihorokwa yimwe yongandi ndi poyikara yomukarompepo, kutota po ruha rounkurungu o likide mudwaro gokuwapera
- Kufaneka nokutura nonkango koyidwara yokulisiga-siga
- Kutjanga ensansekototo lyokuhamena apa ndandango za hanzerere, apa mundiro gwa zonagwire sure, nangoso....
gorukukutu gaNamibia - kudingura maruha romukunda
po yoyinema yokulisiga-siga ntani tjanga muzaro goyimeno noyikorama eyi ya tunga mo
Evhu, kwedi kwetu,ngendeso zetu zoupyu wezuva nouzuni naunye.
Sitambo-rongo Varongwa vana hepa kukwata egano malitundakano gopokatji kevhu, kwedi, ngendeso zoupyu wezuva (evhu nokupitakana po)
Matomporo Varongwa kuvhura:
Matomporo Varongwa kuvhura
Matomporo Varongwa kuvhura
kusingonona yimoneka (yininke) eyi ayi moneka usimbu sihonena; yekeguru
Kusingonona asi ngapi eguru ali lisinti mutenya nomasiku
Kusingonona mufano yeguru noyinema sihonena;
- Kunomena kuliyonga nokufaneka yininke yekeguru sihonena;
- ezuva, kwedi nombungururu nonopuranete dimwe
- Kuliyonga yiponga yokutara kuvyukilira kezuva
- Kunomena nokuliyonga maruvara, apa ali toko ezuva.
- Kunomena asi ngapi ava kumono kwedi masiku ntani pamwe posiruwo somutenya
- kunomena nokuliyonga omu aku sovagana usimbu posiruwo sokufu, ano konyima po kurombo
- kunomena ure wonomundunduma mosiruwo somutenya
Esininiko, eligumaguro nononkondo doupyu
Sitambo-rongo Varongwa vana hepa ku kwata egano asi esininiko eligumaguro nononkondo ose kuyiruganesa meparu lyetu lya nkenye ezuva (nonkondo doupyu)
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Matomporo Varongwa kuvhura ku:
Kudimburura nontundiliro doureru dononkondo (energy)
Kudimburura asi ngapi ntundiliro zononkondo ava diruganesa nkenye
Kusingonona eliyombereso lyokupungura nonkondo
39 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
SIPARATJANGWA HARADE 1 HARADE 2 HARADE 3
sihonena; - Kufaneka mafano go kulikida
ezuva, mpepo noyikwamawoli. Sihonena;
- (kuzwida etuwa nomawoli) - Kudimburura ezuva asi yilyo
ntundiliro zonene zononkondo (doupyu)
Kudimburura yikwamako yononkondo (energy) ntani yinke ayi ninkisa yininke yirugane, yi kure nokuligumagura Sihonena;
ezuva sihonena;
- Kudana sidanwa sokutura mawoli metuwa, kudimisa rutjeno monzugo, kuruganesa nosera, kuhwameka sitorohwa
- Kusingonona asi ngapi atu ruganesa nonkondo dezuva sihonena; tu mone nawa mosiruwo somutenya, kupyapyaresa , kekuro lyoyimeno, konondya koukanguki wetu
(energy) doupyu nomauwa gawo sihonena;
- Kurugana ekarata lina likide mavero vana zedire, pungure upyu
- Kusinga hansa kupitakana kugenda; kudimisa noramba kupita po kudiruganesa.
- Ku gwana yokuhamena nonkondo upyu wezuva asi morwasinke ava diruganesere omu moNamibia
- Kunomena no kuliyonga asi ngapi mpepo azi ninkisa yininke yiligumagure, ezuva alyo kugava upyu no site ntani
- Kuninkisa yimeno yikure, yininke kuligumagura pokuyisindika nopo kuyikoka
Kudimburura asi ngapi nonkondo (energy) adi ligumagura sihonena;
- Ku nomena asi ngapi upyu wokutunda komundiro au gendi u kasike kopoto vana kupyapyareka, kufuda ruhunga ruligumagure
Kudimburura asi ngapi nonkondo (doupyu) adi vhura kusinta foroma(sifano) sihonena:
- Kunomena nokulida asi ngapi ali gava ezogerero esango mbara, kufudira mosingumi ndi kutoona pongoma kugava muhagaro
Kudimburura yikwamako yononkondo devhu
- Kunomena nokulikida asi ngapi yininke ayi gwire pevhu zevhu ndi ayi kara pevhu
- Kunongonona asi morwasinke yininke yomukumo ayi gwire usimbu pevhu kupitakana yininke youreru
40 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
41 NIED Syllabus: Environmental studies Junior Primary Phase 2014
Maunongo gopantateko aga gana kukwama ko, kuvhura ku ga tungira mo suma zoNsitwe zoMukunda ntani kuvhura kugakonakona. Didilika asi unongo wokuresa nokutjanga no maunongo gombareso zononomora, unenepo meli