BESPLATNI PRIMJERAKBROJ 388 GODINA IX 16. ožujka 2012. www.hrvatski-vojnik.hr

EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK 17,00 / DKK 15,50 / GBP 1,30

ISS

N 1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROAT

IA

TIGROVITIGROVIVojarna “Drgomalj“Zimski kamp

kadeta OSRH-a

POSEBNI IZASLANIK GLAVNOG TAJNIKA NATO-a U HRVATSKOJ

SVIJET MULTIMEDIJE

HRVATSKI VOJNIK

MORH

VOJNA TEHNIKA / MORH / OSRH / MAGAZIN

2

ISAF

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

Lijepo je bilo biti pripadnik hrvatskog kontingenta na strojilištu kampa Warehouse u Kabulu, na kojem je u nazočnosti zapovjednika Regionalnog zapo-vjedništva Capital turskog brigadnog generala Levent Gözkayja, afganistanskog brigadnog generala Sayed Ahmad Shaha, te zapovjednika nacionalnih kontin-genata Francuske, Njemačke, Novog Zelanda, Portugala, Mađarske, Bugarske, SAD-a te brojnih drugih visokih uzvanika održana svečanost primopredaje dužnosti između 18. i 19. hrvatskog kontingenta u operaciji ISAF.

Opisujući pripadnike OSRH-a često rabimo riječi profesionalizam, vrhunska stručnost. Mnogi neupućeni promatrači narastanja hrvat-skog angažmana u međunarodnim operacijama mogu pomisliti da smo skloni pretjerivanju i samohvali. No, kada biranim riječima govore o našim pripadnicima visokopozicionirani zapovjednici u ISAF-u ili afganistanski zapovjednici i to ponavljaju iz kontingenta u kontingent, onda zasigurno ne možemo govoriti ni o pretjerivanju ni o samohvali - tek o bilježenju činjenica koje opisuju djelovanje HRVCON-a u ovoj zemlji još od veljače 2003.

Upravo je na taj način o pripadnicima 18. HRVCON-a govorio zapovjednik Regionalnog zapovjedništva Capi-tal general Levent Gözkayja. Taj profesionalni pristup i predanost obavljanju zadaća u Regionalnom zapo-vjedništvu Capital ono je što itekako pridonosi našoj prepoznatljivosti. Naravno, ne samo na području Ka-bula već i Regionalnog zapovjedništva Sjever te svih drugih zapovjedništava ISAF-a gdje hrvatski vojnici, dočasnici i časnici obavljajući svoje svakodnevne za-daće pridonose ostvarivanju zajed-ničkih ciljeva zemalja sudionica operacije u Afganistanu.

Hrvatski pristup prepoznali su i afganistanski domaćini. Ge-neral Sayed Ahmad Shah ista-knuo je da Afganistan poštuje napore međunarodne zajedni-ce u izgradnji afganistanske vojske i policije. Srdačno je pozdravio pripadnike hrvat-skih kontingenata i zahvalio na svim naporima koje pripadnici HRVCON-a ulažu u obuku afgani-stanskih snaga sigurnosti.

Potom je pred postroj u svečanom mimohodu došla hrvatska zastava

koju je zapovjednik 18. HRVCON-a brigadir Marijo Sambolec predao novom zapovjedniku brigadiru Tomislavu Galiću. Na taj način su zadaće i ovlasti sim-bolično sa starog kontingenta prešle u novi, 19. HRVCON. Svjedoci smo ulaska operacije ISAF u ključnu fazu sigurnosne tranzicije koja će zahtijevati dodatne napore u izgradnji uvjeta za ostvarivanje stabilnosti i prosperiteta Islamske Republike Afganistan, rekao je brigadir Sambolec. Brigadir Galić je istaknuo da je 18. HRVCON postavio visoke standarde, ali da će to biti profesionalni izazov i motiv za nove iskorake. Poželio je starom kontingentu sretan povratak kućama.

U sklopu svečanosti pripadnicima 18. HRVCON-a koji su prvi put sudjelovali u operaciji ISAF dodijeljene su NATO-ove medalje. One su priznanje Sjevernoatlant-skog saveza pojedincima koji su dali svoj osobni doprinos uspjehu operacije.

U jutarnjem dijelu programa služena je misa na kojoj je dosadašnji vojni kapelan Ivo Topalović predao dužnost novom vojnom kapelanu HRVCON-a Alojziju Kovačeku. I duhovna dimenzija koju vojni kapelani njeguju i potiču u

HRVCON-u itekako je važna i pridonosi uspjehu. U hrvatskom kampu Cobra obavljaju se posljednje pripreme za povra-

tak 18. kontingenta njihovim kućama. Uvijek u hrvatskim kontingentima postoje oni pripadnici koji svoje zadaće obave tako da njihov bora-

vak i rad sa savezničkim vojnicima ostane upamćen, mjerilo kako bi se trebalo raditi. Jedan od njih je stožerni narednik Vlado Pavlović koji je ostvario iznimne rezultate radeći u Školi logistike ANA-e, s mnogo su za-

hvalnosti o njemu govorili njegovi njemački, mađarski, francuski, belgijski i afganistanski kole-ge. Stožerni narednik Pavlović jedan je u nizu i primjer kako tvrdnja o visokoj stručnosti, profesionalnosti i predanosti zadaćama ima svoje uteme-ljenje u onim pojedincima koji su ljestvicu uspjeha postavljali vrlo visoko.

Vjerujemo da će i devetna-esti kontingent svoje zadaće obaviti na najbolji mogući način i da će se i u njemu naći mno-go ovakvih iznimnih pojedinaca. Oni nastavljaju niz uspješnosti,

oni grade mozaik hrvatske pre-poznatljivosti, hrvatskih sposob-nosti.

Svečanom ceremonijom primopredaje ovlasti između zapovjednika dvaju hrvatskih kontingenata u Kabulu simbolično je naglašena hrvatska predanost zajedničkim ciljevima

Saveza, ali i kontinuitet uspješnosti pripadnika hrvatskih kontingenata

Iz Afganistana Dražen JonJić

Devetnaesti kontingent osRH-apreuzeo zadaće u ISaF-u

Zapovjednik 18. HRVCon-a brigadir

Marijo Sambolec predajući hrvatsku

zastavu novom zapovjedniku

brigadiru Tomislavu Galiću predaje

zadaće i ovlasti novom kontingentu

sadržaj

NATO-ovi odnosi s javnošću - osnovno je polazište dati

istinitu i pravodobnu informaciju

Kadeti su, izme�u ostalog, uvježbavali kretanje u zimskim prirodnim uvjetima, učili naprednu topografiju, prolazili orijentacijska trčanja i

ophodnje, detaljnije izučavali alpinističke vještine, vježbali instinktivna ga�anja, upoznali se s obukom preživljavanja...

4 MORH Posebni izaslanik glavnog tajnika NATO-a u Hrvatskoj

6 PREDSTAVLJAMO Prvi Hrvat s NATO-ovim Odličjem za zasluge u službi

8 NOVOSTI IZ NATO-a General zbora Stephane Abrial s hrvatskim Predsjednikom

13 HUMANOST NA DJELU Pomozimo da Filip prohoda

16 MEĐUNARODNI SIMPOZIJ Utjecaj žena lidera u vojsci

17 NOVOSTI IZ OSRH-a Obuka na sustavu BICES i opremi TACSAT

18 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

20 EUROPSKA SIGURNOST Borbene grupe Europske unije

26 VOJNE ORGANIZACIJE Što stoji iza vojne stege?

30 PODLISTAK - GRAĐANSKI RATOVI 1945. - 2011. Kongo 1996. - 2009.

32 DOMOVINSKI RAT Informacije iz promidžbenih biltena srpskih snaga o doga�ajima u Lici, u jesen 1991. (IV. dio)

34 SVIJET MULTIMEDIJE iPad treće generacije

35 IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJA Napadi na Sisak i Dubrovnik

Jedno od važnih polazišta NATO-ovih odnosa s javnošću, bez obzira na to o kojem je obliku i

razini komuniciranja riječ, jest kredibilitet. Nije bitno samo ono što se kaže nego i da ono što

se radi bude u skladu s porukama koje se daju javnosti i medijima. Ako to nije tako, šteta je ne-izbježna…istaknuli su uz ostalo predavači Tečaja

o NATO-ovim odnosima s javnošću

Svrha je Pametne obrane osigurati najjaču i najbolju moguću obranu u budućnosti. Svi se

slažemo da nam treba jaka obrana. Novo doba nosi i nove izazove, pametno trošenje je način da

osiguramo obranu u budućnosti

Pametna obrana osigurat će najbolju moguću obranu

10

14

5

MO

RH

I O

SR

HV

OJ

NA

TE

HN

IKA

MA

GA

ZIN

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

RAZGOVORgeneral zbora

Stephane Abrial,

ZIMSKI KAMP KADETA OSRH-a

zapovjednik NATO-ova Zapovjedništva za

transformaciju i posebni izaslanik

glavnog tajnika NATO-a

4

Toma VLAŠIĆ, snimio Josip KOPI

MORH

Pametna je obrana inicijativa koja će nam pomoći da bolje trošimo proračune koje su naše nacije izdvojile za obranu. Ona nema namjeru smanjiti proračun, već osigurati što bolju uporabu sredsta-

va iz proračuna. A to ćemo postići tako da više radimo zajedno“, kazao je u izjavi general Abrial

Zapovjednik NATO-ova Zapovjedništva za transfor-maciju i posebni izaslanik glavnog tajnika NATO-a general zbora Stephane Abrial posjetio je 8. ožujka Hrvatsko vojno učilište “Petar Zrinski” gdje je održao predavanje polaznicima škola HVU-a, pripadnicima grana OSRH-a i Uprava GS OS-a o NATO-ovu konceptu Pametne obrane (Smart Defense).

General Abrial je podsjetio na strategijsko okruženje te važnost racionalnog trošenja da bi se s raspoloživim resursima ostvarili što bolji rezultati. Objašnjavajući ideju Pametne obrane istaknuo je kooperaciju, specijalizaciju i zajedničku suradnju na razvoju sposobnosti kao načine na koji se može postići više.

Govoreći o modernim prijetnjama izdvojio je piratstvo, širenje oružja za masovno uništenja, cyber-prijetnje, organizirani kri-minal te dodao da su to problemi koje će iznimno teško riješiti država samostalno, već je za to potrebna suradnja. Istaknuo je da treba biti korak ispred te naveo važnost suradnje s industri-jom i akademskom zajednicom u borbi za sigurnost i stabilnost.

Na kraju predavanja general Abrial je uručio NATO Meritorious Service Medal pripadniku OSRH-a pukovniku Kreši-miru Lokasu. General Abrial se obratio i hrvatskim medijima te istaknuo: “Pametna obrana je inicijativa koja treba pomoći nacijama da nastave razvijati potrebne sposobnosti i ispuniti predviđene zadaće. Ta inicijativa će nam pomoći da bolje trošimo proračune koje su naše nacije izdvojile za obranu. Pametna obrana nema namjeru smanjiti proračun, već osigurati što bolju uporabu sredstava iz

proračuna. A to ćemo postići tako da više radimo zajedno”. U sklopu službenog posjeta Republici Hrvatskoj general Abrial se susreo i s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, mini-stricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, ministrom obrane Antom Kotromanovićem te načelnikom Glavnog stožera OSRH-a general-pukovnikom Dragom Lovrićem.

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

Posebni izaslanik glavnog tajnika NATO-a u Hrvatskoj

Posebni izaslanik glavnog tajnika NATO-a general zbora Stephane Abrial tijekom posjeta održao je predavanje na HVU polaznicima škola i pripadnicima OSRH o NATO-ovu konceptu Pametne obrane

5

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

Tijekom nedavnog posjeta Hrvatskoj zapovjednik NATO-ova Zapovjedniš-tva za transformaciju posebni izaslanik glavnog tajnika NATO-a general zbora Stephane Abrial dao je ekskluzivni intervju hrvatskim medijima, među kojima i Hrvatskom vojniku.

Možete li ukratko objasniti što je Pametna obrana?

Pametna obrana je novi pristup, nova dugoročna strategija koju razvija-mo u NATO-u da bismo osigurali ono što trebamo, sredstva i kapacitete da se suočimo s današnjim izazovima i s izazovima u budućnosti, da nastavimo s našim zadaćama unatoč problemima koje naše nacije imaju zbog ekonom-ske krize.

Kako Pametna obrana može pomo-ći članicama da budu sigurnije?

Mi moramo razvijati sposobnosti da obavimo svoje zadaće, istodobno svi prolazimo financijsku krizu. Dakle, moramo pružiti sigurnost našim građa-

nima, ali najboljom mogućom upora-bom proračuna koje su naše države namijenile za obranu. Ne trebamo interpretirati Pametnu obranu kao sredstvo za smanjenje proračuna, oni su ionako maleni; ono što trebamo jest činiti više zajedno, u suradnji.

U svjetlu krize, potrebe za surad-njom i specijalizacijom, gdje vidite Hrvatsku u tome?

Mi radimo na mnogim projektima s Hrvatskom, jedan od njih je obuka za pilote helikoptera. To je primjer kako države mogu dobro surađivati tamo gdje imaju slične poglede, sličan tip opreme. Ako radimo zajedno na tom području, ostvarujemo uštede i s istim troškovima postižemo više.

Koja bi mogla biti snaga s kojom bi Hrvatska mogla pridonijeti?

Nije na meni da kažem na kojim bi ekspertnim područjima Hrvatska željela pridonositi. O tome odlučuje svaka država za sebe, mi pitamo svaku državu što bi ona željela raditi, kako pridonijeti. Naša uloga kao NATO-a je pobrinuti se da se to uklapa u globalne potrebe Saveza, ali tako da se zadovo-lje nacionalni interesi.

Postoje određena mišljenja prema kojima je Pametna obrana zapravo

Vrlo visoko vrednujem hrvat-ski doprinos našim operacijama, dobar je primjer misija u Afgani-stanu. Doprinos je vrlo snažan, i vojno i politi�ki. Činjenica da svi zajedno radimo na budućem sigurnom i stabilnom Afganistanu vrlo je važna za sigurnost naših nacija te pokazuje njihovu soli-darnost. Jedna od mojih zadaća i odgovornosti je rad s novim �lani-cama na integraciji. Surađujemo vrlo usko s OSRH-om posljednje tri godine i cijenim ono što je na tom podru�ju u�injeno.

Toma VLAŠIĆ, snimio Josip KOPI

RAZGOVOR

PAMETNA OBRANA osigurat će najbolju moguću obranu

Svrha je Pametne obrane osi-gurati najjaču i najbolju mo-guću obranu u budućnosti.

Svi se slažemo da nam treba jaka obrana. Novo doba nosi i nove izazove, pametno tro-šenje je način da osiguramo

obranu u budućnosti

general zbora Stephane Abrial, zapovjednik NATO-ova Zapovjedništva za transfor-

maciju i posebni izaslanik glavnog tajnika NATO-a

Zauzet i sa 16-satnim radnim vremenom na dužnosti časnika za planiranje u Odjelu za bu-duće operacije Združenog zapovjedništva ISAF-a (IJC), pukovnik Krešimir Lokas nije ni znao da ga je njegov nadređeni, američki brigadni general William Hix, predložio za dodjelu velikog prizna-nja: NATO-ova Odličja za zasluge u službi (NATO Meritorious Service Medal). To je bio tek prvi ko-rak: prijedlog je prihvatio australski general-bojnik Michael Krause, zamjenik načelnika stožera IJC-a za planove i projekte, koji je službeno nominirao hrvatskog časnika za najviše odličje Saveza, a zatim su nominaciju odobrila još trojica NATO-ovih gene-rala. Konačno, na prijedlog Vojnog odbora NATO-a odličjem ga je nagradio glavni tajnik Saveza Anders

6

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

samo korak do “nemamo obranu”. Kakvo je vaše mišljenje?

Upravo suprotno! Svrha je Pametne obrane osigurati najjaču i najbolju mo-guću obranu u budućnosti. Svi se sla-žemo da nam jaka obrana treba. Novo doba nosi i nove izazove, pametno trošenje je način da osiguramo obranu u budućnosti.

Dvadeset i prvo stoljeće je doba brzih promjena, prijetnje se mijenja-ju, vojne se strategije mijenjaju, mo-žete li reći više o cyber-prijetnjama?

Možemo zamisliti mnoge scenarije s vrlo pogubnim posljedicama cyber-na-pada. Cyber-napad može biti aktiviran s bilo kojeg mjesta, ne traži mnogo resursa, samo odgovarajuće znanje i može biti usmjeren ne samo na vojni dio nego na cijelo društvo. NATO razvija koncept obrane NATO-ovih mreža, no spreman je i pomoći nacija-ma, ako to one zatraže, da zaštite svoje

cyber-kapacitete u vojnom području. Svaka se država treba odnositi prema cyber-prijetnji globalno i sveobuhvat-no, što uključuje i vojnu komponentu, ali to nije samo vojna prijetnja.

Kako ocjenjujete hrvatski doprinos, posebno u mirovnim misijama diljem svijeta?

Vrlo visoko vrednujem hrvatski doprinos našim operacijama, dobar je primjer misija u Afganistanu. Dopri-nos je vrlo snažan, i vojno i politički. Činjenica da svi zajedno radimo na budućem sigurnom i stabilnom Afga-nistanu vrlo je važna za sigurnost naših nacija te pokazuje njihovu solidarnost. Jedna od mojih zadaća i odgovornosti je rad s novim članicama na integraci-ji. Surađujemo vrlo usko s OSRH-om posljednje tri godine, cijenim ono što je na tom području učinjeno, cijenim doprinos NATO-u kao i način na koji OSRH provodi reforme. Mi im u tome pomažemo najviše što možemo.

Hrvatske Oružane snage imaju rat-no, pobjedničko iskustvo. Smatrate li to iskustvo korisnim za NATO?

Naravno, mi se moramo oslanjati na naše iskustvo iz prošlosti, svako pozitivno iskustvo moramo dijeliti s drugima, to je doprinos razvoju vizije, koncepta i sposobnosti za sutrašnjicu. Tu je iskustvo hrvatskih Oružanih snaga vrlo važno za sve članice NATO-a.

Mi radimo na mnogim projek-tima s Hrvatskom, jedan od njih je obuka za pilote helikoptera. To je primjer kako države mogu dobro surađivati tamo gdje imaju sli�ne poglede, sli�an tip opre-me. Ako radimo zajedno na tom podru�ju, ostvarujemo uštede i s istim troškovima postižemo više.

RAZGOVOR

PRVI HRVAT S NATO-ovim ODLIČJEM zaPukovnik Krešimir Lokas zaslužio je najveće NATO-ovo priznanje za rad od ožujka do rujna 2011., u sklopu 17. hrvatskog kontin-genta u Afganistanu. Ističe da je najsretniji kad vidi da je njegov rad postao djelić koji je pridonio napretku i poboljšanju ukupne situacije u Afganistanu…

Pukovnik Krešimir Lokas

7

Fogh Rasmussen. Prigodno mu je uručeno u Hrvatskoj, iz ruku zapovjednika Savezničkog zapovjedništva za transformaciju, francuskog generala zbora Stephanea Abriala.

Dva ključna projektaPukovnik Lokas, inače pripadnik Zapo-

vjedno-operativnog središta GS OSRH-a, zaslužio je najveće priznanje NATO-a za rad od ožujka do rujna 2011., u sklopu 17. hrvat-skog kontingenta u Afganistanu. Bio mu je to prvi put da je u ISAF-u, a već je imao iskustva iz mirovnih misija UN-a u Sijera Leoneu (kao vojni promatrač) i Liberiji (stožerni časnik).

U nominaciji su istaknuta dva uspješna projekta u dizajniranju i realizaciji, koja su povjerena Lokasu i koji ih je više no uspješno realizirao. Prvi je projekt sveobuhvatna ana-liza Vrata grada Kabula (Kabul City Gates), kritične infrastrukture, vitalne za nacionalnu sigurnost u širem području glavnog grada Afganistana. Prepoznajući iznimnu važnost projekta koordinirao je definiranje potreba za ljudskim potencijalima i materijalnim resursima, kao i osmišljavanje optimalnog modela združenog djelovanja afganistan-ske policije, vojske i koalicijskih, primarno turskih snaga, na toj važnoj sigur-nosnoj infrastrukturi. Drugi je projekt izrada detaljne i sveobuhvatne Matrice sinkronizacije plano-va i aktivnosti diljem Afganistana. Među njima su planiranje i provedba vojnih operacija, po-boljšanje sposob-nosti afganistanskih snaga sigurnosti, potpora civilnim vlastima i lokalnoj samoupravi, realizacija pro-jekata obnove i razvoja

gospodarstva itd. Ukratko, velik posao s ve-likom odgovornošću, u kojemu je trebalo misliti o nizu detalja i okolnostima koje su se mijenjale iz dana u dan.

Doprinos napretku Tijekom posjeta redakciji Hrvatskog voj-

nika, nekoliko dana nakon dodjele odličja, pukovnik Lokas se prisjetio dana u IJC-u, ali prije svih svojega kolege. “Imao sam sreću što je prije mene u IJC-u bio hrvatski bojnik Tomislav Kovačić, o kojem su svi govorili u superlativima“, rekao je Lokas. Uz osobne pukovnikove kvalitete, Kovačićev trag sigurno je utjecao da Lokas, ubrzo nakon dolaska u Afganistan, postane nositelj navedenih proje-kata. “Svoj sam posao pokušao raditi najbolje što sam mogao“, sjeća se pukovnik, koji je krenuo od nule i uspio. Uz svoje znanje i iskustvo časnika za planiranje, koristio se i

informatikom, isprva programom Microsoft Project, a potom pro-

gramom TOPFAS, koji je razvila NATO-ova agencija NC3A.

Danas, pola godi-ne nakon povratka u Hrvatsku, pukov-

nik Lokas,

prvi Hrvat s NATO-ovim Odličjem za zasluge u službi, je najsretniji kad vidi da je njegov rad postao djelić koji je pridonio napretku i poboljšanju ukupne situacije u Afganistanu. Odličje koje je zaslužio to jasno potvrđuje. Možda je dovoljno navesti zaključak iz Lo-kasove nominacije: “Izvanredna predanost dužnosti pukovnika Lokasa imala je mjerljiv učinak na produktivnost IJC-a i uspjeh mi-sije u Afganistanu, što služi na čast njemu samom, ISAF-u, Republici Hrvatskoj i NATO savezu“.

NATO-ovo Odli�je za zaslu-ge u službi (NATO Meritorious

Service Medal)

Prvi je put dodijeljeno 2003. radi priznanja NATO-ovu osoblju �iji su osobni napori i posvećenost nadišli nji-hovu dužnost, �ime su pomogli svojim kolegama i NATO-u kao organizaciji. Odli�je je osobna nagrada glavnoga

tajnika. Svake godine dodjeljuje se manje od 50 odli�ja i ono ostaje jedina znakovita nagrada za in-dividualni doprinos te može biti dodijeljeno i civilima i vojnicima.

Za nominaciju postoji nekoliko razli�itih

kriterija: hrabri �in u opasnim okolnostima, pokazivanje izvanrednog liderstva ili primje-ra, važan doprinos NATO-ovu

programu ili aktivnosti te

podnošenje patnje ili gubitka za inte-res NATO-a.

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

PRVI HRVAT S NATO-ovim ODLIČJEM zaZASLUGE U SLUŽBI

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT

PREDSTAVLJAMO

NATO-ovo Odličje je pukovniku Lokasu uručio general Stephane Abrial, poseb-

ni izaslanik glavnog tajnika NATO-a

8

Lana KUNIĆ, foto NATO

NATO NOVOSTI

General zbora Stephane Abrial s hrvatskim Predsjednikom

Francuski general zbora Stephane Abrial, zapovjednik

Savezničkog zapovjedništva za transformaciju NATO-a (ACT) prošloga je tjedna boravio u Hrvatskoj. Tijekom boravka susreo se s predsjednikom Ivom Josipovićem te s ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić. General je tijekom posjeta pohvalio napore Hrvatske i kazao da je ona pouzdana člani-ca Saveza koja je tri godine nakon pridruženja učinila veliki napredak u reformi Oružanih snaga te je pozdravio njezinu odlučnost u nastavku te reforme. Francuski je general govorio

i o konceptu Pametne obrane te je napomenuo da je svjestan da si mnoge zemlje ne mogu priuštiti povećanu potrošnju na obranu. O konceptu Pametne obrane general je razgovarao i tijekom susreta s predsjednikom Josipovićem, gdje je istaknuta hrvatska potpora projektu te je naglašena važnost višenacional-ne suradnje koja Hrvatskoj pruža mogućnost provedbe preuze-tih obveza te pridonosi jačanju sposobnosti njezinih Oružanih snaga. Koliko je članstvo Hrvatske u NATO-u važno za Hrvat-sku, podsjetila je i ministrica Pusić, koja smatra da angažiranje u međunarodnim operacijama, uz vojnu dimenziju ima i druga stranu, a to je razvoj civilne dimenzije. “Hrvatska je posebno zainteresirana za sudjelovanje u ovom segmentu, imajući u vidu vlastita tranzicijska iskustva te iskustva poslijekonfliktne institu-cionalne izgradnje“, rekla je Pusić nakon susreta s generalom. General Abrial je zahvalio Hrvatskoj na doprinosu u operacija-ma NATO-a, posebice u operaciji ISAF u Afganistanu. General Abrial je i s ministricom Pusić govorio o Pametnoj obrani, koja će, uostalom, biti i jedna od važnijih tema na samitu NATO-a u Chicagu u svibnju 2012. Ministrica je istaknula da Hrvatska podupire prijedloge Savezničkog zapovjedništva za transforma-ciju koji se odnose na multinacionalna i inovativna rješenja, te je predana konceptu Pametne obrane kao načinu na koji Savez može održati potrebne sposobnosti i dugoročnu vjerodostojnost u političkom, odnosno obrambeno-sigurnosnom pogledu.

Održana prva sjednica izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a

U Hrvatskom je saboru prošloga tjedna hrvatsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a održalo prvu sjednicu na kojoj su se članovi upoznali s ulogom, djelokrugom, organizacij-skom strukturom i misijom tog parlamentarnog tijela Sjevernoatlantskog saveza. Na sjednici je usvojen ras-pored članova izaslanstva po radnim tijelima skup-štine, pregled neposredno predstojećih aktivnosti i odlučivanje o sudjelovanju saborskog izaslanstva. Naime, Sabor je potkraj veljače izabrao novo hr-vatsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Voditelj izaslanstva je Boris Blažeković dok su za članove izabrani Marin Jurjević, Sandra Petrović, Davor Ivo Stier i Davor Božinović.

Stabilizacija stanja u Afganistanu

Pošto su odnosi na relaciji Afganistan - SAD postali zaoštre-ni, prošloga su tjedna američki predsjednik Barack Obama i afganistanski predsjednik Hamid Karzai objavili da su spremni nastaviti suradnju. Uz to, prošloga su tjedna Sjedinjene Države

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

Foto

: Ure

d Pr

edsj

edni

ka R

H

9

i Afganistan potpisali ugovor o predaji zatvora u Bagramu lokalnim vlastima. Prema ugovoru, koji su u Kabulu potpisali zapovjednik američkih snaga u Afganistanu general John Allen i afganistanski ministar obrane Abdul Rahim Vardak, prijenos nadzora nad zatvorom u Bagramu dogodit će se postupno u sljedećih šest mjeseci.

Žene čine važan dio osoblja NATO-a i znatno pridonose izgradnji mira i sigurnosti

Međunarodni dan žena svake je godine nova prilika da se obilježe i proslave dostignuća tisuća žena diljem svijeta. Po-zornost mnogih organizacija, pa tako i NATO-a, usmjerena je na zaštitu žena i djece koja se nalaze na područjima nesigur-nim za život. Ove se godine uz obilježavanje Međunarodnog dana žena, obilježava i deseta godišnjica otkad je NATO počeo poboljšavati spolnu ravnotežu u vlastitim redovima. “U posljednjih deset godina znatno smo povećali broj žena koje su zaposlene u NATO-u, a udvostručio se i broj žena koje su na visokim položajima. Međutim, moramo nastaviti taj posao da bi broj djelatnica u NATO-u bio još bliži njihovu broju u društvu“, rekao je pomoćnik glavnog tajnika za izvršni me-

nadžment Bill Eaton. U NATO-u ističu da žene čine važan dio osoblja i znatno pridonose izgradnji mira i sigurnosti. Ipak, priznaju da je napredak u zapošljavanju žena bio spor, no i da se i tu intenzivno radi na spolnoj uravnoteženosti. Da je napre-dak postignut dokazuje i primjer imenovanja prve pomoćnice glavnog tajnika, a napravljen je i novi akcijski plan o kojem će se raspravljati na samitu u Chicagu. Kada je riječ o provedbi obveza, glavni je tajnik u svom prvom godišnjem izvješću obja-vio da NATO prihvaća Rezoluciju UN-a, u kojoj je istaknuto da se prepoznaje utjecaj rata i sukoba na žene i djecu. Da je rad NATO-a prepoznat, dokazala je i nagrada koje je Savez lani primio od španjolskog ministarstva obrane. Riječ je o priznanju za uspješno integriranje žena u oružanim snagama te pobolj-šavanju spolne ravnoteže. Nagrada“Soldado Idoia Rodríguez, mujer en las Fuerzas Armadas” dodjeluje se od ožujka 2007. u spomen na prvu ženu u španjolskim oružanim snagama koja je poginula tijekom mirovne misije.

Rasmussen izrazio sućut obiteljima poginulih

Izražavam tugu i šok nakon tragične nesreće koja se dogodila u Kandaharu gdje su smrtno stradali civili, među kojima su žene i djeca. Izražavam svoju iskrenu sućut njihovim obiteljima te afganistanskom narodu i vlastima. To je izjavio glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Ra-smussen pošto je najmanje 15 osoba ubijeno ili ranje-no kada je jedan američki vojnik izišao iz svoje baze i otvorio paljbu na civile u pokrajini Kandahar, taliban-skom uporištu na jugu Afganistana. Rasmussen je kazao da podupire namjeru da se taj incident razjasni te da odgovorna osoba bude privedena pravdi. “Osta-jemo čvrsto predani našoj misiji da izgradimo jak i stabilan Afganistan, zajedno s našim afganistanskim partnerima“, rekao je glavni tajnik.

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

Znate li …da je ISAF trenutačno najveća svjetska vojna

koalicija, s 50 nacija.

10

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT

VOJARNA “DRGOMALJ“

Nakon detaljne analize dosadašnjih kampova kadeta OSRH-a, inače obveznih dijelova kadetske vojničke obu-ke, mjerodavni su voditelji izradili njihov novi koncept. Stoga je ovogodišnji Zimski kamp-2 doživio znatna osvježe-nja. Posvećena mu je velika pozornost, jer je riječ o završ-nom kampu koji stavlja posljednji pečat na ukupnu vojničku obuku kadeta. U njemu sudjeluju već iskusni kadeti sa završnih godina studija. Ove godine, od 27. veljače do 9. ožujka, na kampu je bilo ukupno 28 kadetkinja i kadeta. “Odlučeno je da ovaj kamp bude daleko zahtjevniji od svih prijašnjih, da ujedini apsolutno sve sadržaje koje su kadeti

prošli tijekom prijašnjih godina”, rekla nam je zapovjednica Kadetske bojne bojnica Vlasta Zekulić.

Pod paskom BSD-aU tu svrhu, provođenje obuke je povjereno stručnjacima

iz elitne postrojbe - Bojne za specijalna djelovanja. A mje-sto radnje bio je dom naših specijalaca, vojarna “Drgomalj” u Delnicama. Ekipa Hrvatskog vojnika posjetila je kadete na završnom dijelu obuke - preživljavanju u divljini, za koji gusti šumski okoliš “Drgomalja”, okovan hladnoćom i snijegom, ima sve potrebne uvjete. Prije tog završnog dijela,

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

Nakon detaljne analize dosadašnjih kampova kadeta prošli tijekom prijašnjih godina”, rekla nam je zapovjednica

Zimski kamp kadeta OSRH-a

kadeti su, između ostalog, uvježbavali kretanje u zimskim prirodnim uvjetima, učili naprednu topografiju, prolazili orijentacijska trčanja i ophodnje, detaljnije izučavali alpi-nističke vještine, vježbali instinktivna gađanja...Iako popis djeluje opsežno, naročito s obzirom na relativno kratko trajanje kampa, brižljivo isplaniran program i iskustvo BSD-ovih instruktora uklopljeni su u uspješnu kombina-ciju. “Mislim da je odabir tema izvrsno pogođen”, smatra bojnica Zekulić. “To je upravo ono što smo tražili i što smo htjeli postići. Postoji mogućnost da bismo unutar tih tema mogli nešto produljiti ili skratiti, ali to su već finese”,

dodala je časnica koja je vojnu akademiju završila u Sjedi-njenim Američkim Državama.

BSD-ovim instruktorima rad s kadetima nije bio problem. Naime, navikli su raditi s različitim profilima ljudi, a i ugod-no su iznenađeni pozitivnom reakcijom kadeta na obuku koja je često bila prilično teška. Štoviše, primijetili su znatan napredak u motoričkoj pripremi kadeta, a i u razini njihova zalaganja. Zanimljivo je što su se, među BSD-ovim predavačima i instruktorima, našli i nekadašnji kadeti, koji sigurno znaju što je njihovim nasljednicima još potrebno da bi jednoga dana možda išli i njihovim stopama.

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

kadeti su, između ostalog, uvježbavali kretanje u zimskim dodala je časnica koja je vojnu akademiju završila u Sjedi-

Zimski kamp kadeta OSRH-a

Kadeti su, između ostalog, uvježbavali kretanje u zim-skim prirodnim uvjetima, učili naprednu topografiju, prolazili orijentacijska trčanja i ophodnje, detaljnije izučavali alpinističke vještine, vježbali instinktivna ga-đanja, upoznali se s obukom preživljavanja...

11

Paljenje vatre

Kadeti su na kampu uz ostalo morali napraviti improvizira-na skladišta, cijepali, pilili, rezali, kopali, nosili, pekli...

12

Srcem i dušom u kampuBojnica Zekulić za svoje je kadete nalazila samo riječi hvale.

“Svi su iznimno motivirani. Nema ni jednoga koji nije srcem i dušom u kampu. Muško, žensko, mlađe starije, s afinitetima za zapovjedne, specijalne ili stožerne dužnosti, svi su shvatili da žele naučiti nešto više”, zaključila je zapovjednica Bojne, istaknuvši da je to i velika zasluga BSD-ovih instruktora.

Uostalom, u sve rečeno uvjerili smo se u šumi vojarne “Drgomalj”. Kadeti su bili usred velikog posla, radili su logor za prenoćište: podizali zaklone, postavljali zamke, improvi-zirana skladišta, cijepali, pilili, rezali, kopali, nosili, pekli... bez predaha, i to neprestano s puškom na ramenu, pod budnim okom i uz glasne savjete instruktora, ljudi koji su obučavali druge još u Domovinskom ratu i koji znaju upra-vo nevjerojatan broj detalja. Prije “šumskog” dijela kadeti su od snijega, kojeg je još bilo dovoljno, napravili i iglue.

Jednoga dana ti će mladi ljudi biti vođe, a da bi vodili vojni-ke, moraju sagledati sve segmente vojničkog života, ponašanja i vještina. Ovaj kamp bit će im velika pomoć u tome.

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

VOJARNA “DRGOMALJ“

kadet Milan RADMANZa mene je ovo zapravo odmor od knjiga i uobi�ajenih ob-

veza, pravi vojni posao i obuka. Kamp je jedno sasvim novo iskustvo, ljudi iz BSD-a imaju vrhunsko znanje kakvo još ni-

sam vidio i raditi s njima je pravi doživljaj. S ob-zirom na to da se ova ekipa ka-deta poznaje već nekoliko godina, svi smo djelovali kao tim. Najza-nimljiviji dio? Upravo ovo što se sada događa, obuka preživ-ljavanja. To smo jedva �ekali!

kadetkinja Vedrana JURUŠIĆ

Ovaj kamp je sigurno zahtjev-niji od dosadašnjih, radimo stva-ri koje dosad nikada nismo radili i to je odli�an na�in da steknemo dodatna vojna iskustva. Nije mi bilo teško prebaciti se s fakulte-ta i vojarne ovamo, potrebno je usredoto�iti se na rad u timu, nema pojedinca, sjedenja u sobi i bubanja napamet. Nadalje, u još većoj mjeri shvaćamo kako je zapovjedati i brinuti se za ljude, ali i slušati zapovijedi. Instruktori? Umor prođe u trenu kad �ujete što sve imaju reći i vidite kakve su im sposobnosti.

Izrada improviziranih skloništa

13

Djelatnici MORH-a i pripadnici OSRH-a uvijek se u velikom broju odazivaju na hu-manitarne akcije i uključuju u dobrovoljno prikupljanje novčanih sredstava za pomoć svojim kolegama ili članovima njihovih obitelji. Uključili su se tako i u akciju koja je trenutačno u tijeku a riječ je o prikupljanju novčane pomoći za liječenje teško bolesnog sina, bojnika Dubravka Tarasa - pripadnika Zapovjedništva HKoV-a.

Prošli tjedan smo posjetili peteročlanu obi-telj Taras i upoznali njihova najmlađeg sina Filipa koji je 100-postotni invalid cerebralne paralize u potpunosti ovisan o skrbi i njezi druge osobe. Rođen je 15. siječnja 1998. i od tada počinje borba obitelji Taras da svom djetetu omoguće što vedrije i bezbolnije dje-tinjstvo. Iza njih je mnogo teških dana od spoznaje težine zdravstvenog stanja njihova sina, provedenih u neizvjesnosti i strahu i u želji da nešto promijene.

Iako nepokretan, Filip je iznimno vedar i strpljiv dječak čiji osmijeh osvaja. On osjeća i poka-zuje radost, bol, tugu i zabrinutost. Njegova ko-

munikacija nije verbalna (može izgovoriti tek 10-ak riječi) ni gestikulacijska, ona je po-sebna, snažna na jednoj drugoj razini i jednoj drugoj dimenziji. Filip je svjestan svoga stanja, osjeća svijet oko sebe, emocije i stavove ljudi koji ga okružuju.

Prije šest godine krenuo je u školu, u Centar za odgoj i obrazovanje Karlovac. U skupini od devetero djece je, do prije nekoliko mjeseci, svaki dan provodio četiri sata radeći po programu za djecu s poseb-nim potrebama. Nažalost, njegovo zdrav-stveno stanje se pogoršalo do te mjere da svakodnevno trpi jake bolove i bez složenih operativnih zahvata na obje noge i terapije u specijaliziranoj klinici u inozemstvu, više ne bi mogao sjediti. Trenutačno se oporavlja od teške i komplicirane operacije na lijevoj nozi i priprema za istu takvu operaciju desne noge u Centru za liječenje urođenih i stečenih obolje-nja u Njemačkoj u Dječjoj orto-pedskoj

klinici (Orthopädische Kinderklinik) u As-chau. Potkraj ožujka zakazana je operacija desne noge. Liječnici te klinike probudili su novu nadu obitelji Taras da bi Filip, nakon druge operacije i terapije, mogao stajati te uz nečiju pomoć napraviti nekoliko koraka. Filip je uvjeren da će hodati…

Premda ulažu iznimne roditeljske i obi-teljske napore, obitelj Taras bez pomoći i razumijevanja svojih kolega ne bi mogla omogućiti svom Filipu nužno potrebne ope-racije. I upravo tu su djelatnici MORH-a i pripadnici OSRH-a ponovno pokazali da imaju veliko srce i da im je stalo do drugih. Dosad je prikupljena polovica potrebnih sredstava, a akcija će se nastaviti do pri-kupljanja potrebnog iznosa za operativni zahvat.

Branka VRANJIĆ, snimio Tomislav BRANDT

HUMANOST NA DJELU

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

spoznaje težine zdravstvenog stanja njihova sina, provedenih u neizvjesnosti i strahu i u želji da nešto promijene.

Iako nepokretan, Filip je iznimno vedar i strpljiv dječak čiji osmijeh osvaja. On osjeća i poka-zuje radost, bol, tugu i zabrinutost. Njegova ko-

i priprema za istu takvu operaciju desne noge u Centru za liječenje urođenih i stečenih obolje-nja u Njemačkoj u Dječjoj orto-pedskoj

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

Dobrovoljni nov�ani prilozi za Filipa Tarasa mogu se uplatiti na žirora�un broj:2340009-3102-60319 otvoren u Privrednoj banci Za-greb na ime Dubravko Taras.

Potkraj ožujka Filip Taras, teško bolestan četrnaestogodišnjak, trebao bi na nužno potrebnu operaciju noge koja će mu, nadamo se, omogućiti da prohoda. Premda ulažu iznimne

napore, obitelj Taras ne može sama…

Filipovi rodi-telji - mama

Gordana i tata Dubravko su

neizmjerno zahvalni

svojim radnim kolegama i

poslodavcima uz čiju će pot-

poru omogućiti svom sinu prve

korake…

POMOZIMO DA FILIP PROHODA

14

Snimila i napisala Leida PARLOV

NATO-ova ŠKOLA U OBERAMMERGAU

Jedno od važnih polazišta NATO-ovih odnosa s javnošću, bez obzira na to o kojem je obliku i razini komuniciranja riječ, jest kredibilitet. Nije bitno samo ono što se kaže nego i da ono što se

radi bude u skladu s porukama koje se daju javnosti i medijima. Ako to nije tako, šteta je nei-zbježna…istaknuli su uz ostalo predavači Tečaja o NATO-ovim odnosima s javnošću

Komuniciranje s javnošću u jednoj složenoj organizaciji od 28 zemalja kakav je NATO savez zahtjevan je i kompleksan posao koji od svih koji se njime bave traži potpuni angažman. Tečaj o NATO-ovim odnosima s javnošću koji je održan u NATO-ovoj školi u Oberammergau bio je dobra prigoda da se dobije cjelovit uvid u sve aspekte odnosa s javnošću NATO saveza s posebnim naglaskom na rad časnika za odnose s javnošću u operacijama. Na tečaju koji se održavao od 5. do 9. ožujka okupilo se više od 30 sudionika iz 10-ak NATO i partnerskih zemalja koji se bave odnosima s javnošću u svojim zemljama. Osim što je predstav-ljen koncept NATO-ova strateškog komuniciranja, održano je i niz drugih predavanja o internom komuniciraju, analizi medija,

načinu funkcioniranja odnosa s javnošću u UN-ovim misijama, CIMIC-u - civilno-vojnoj suradnji u području operacija, kriznom komuniciranju, a izneseni su i primjeri funkcioniranja odnosa s javnošću u ministarstvima obrane i oružanim snagama na nacio-nalnim razinama.

Bitno je istaknuti da se priroda komuniciranja i odnosa s javnošću posljednjih godina bitno promijenila. Dijelom zbog sve većih zahtjeva javnosti, a dijelom zbog razvoja tehnologije, posebno društvenih mreža kojima se informacije do velikog broja korisnika iznimno brzo šire. Sve to nužno stavlja i nove zahtjeve pred službe koje se bave odnosima s javnošću na svim razinama, a čije je osnovno polazište na vrijeme dati istinitu i pravodobnu

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

Komuniciranje s javnošću u jednoj složenoj organizaciji od 28 načinu funkcioniranja odnosa s javnošću u UN-ovim misijama,

NATO-ovi ODNOSI S JAVNOŠĆU - osnovno je polazište dati istinitu

i pravodobnu informaciju

15

informaciju. Ako se to ne napravi, otvara se prostor za špe-kulacije, dezinformacije, propagandu, netočne informacije. Informacija koja se daje mora biti jednostavna, razumljiva i kredibilna, a na novinare se treba gledati kao na partnere. Kao važan dio komunikacije izdvojeno je slušanje, jer upravo onaj koji dobro sluša, najbolje komunicira s javnošću. Da bi se poslala prava poruka, treba razumjeti ono što drugi govore.

Časnici za odnose s javnošću u operacijama

Posebno je zahtjevan rad časnika za odnose s javnšću u operacijama. Oni se obučavaju na nacionalnim razinama a u području operacija moraju u multina-cionalnom okruženju primati informa-cije s različitih razina koje trebaju znati predstaviti medijima i javnosti. Da bi to uspješno radili, nije dovoljno samo dobro znati jezik. Uz obrazovanje, iskustvo, ko-munikacijske vještine kojima trebaju vla-dati, jedan od bitnih elemenata za dobro komuniciranje s javnošću jest i poznavanje

i uvažavanje kulture, običaja, vrijednosti, način života ljudi u području operacija. To vrijedi za sve, kako za NATO-ove tako i za UN-ove misije. Časnici za odnose s javnošću trebali bi od samog početka sudjelovati u planiranjima aktivnosti na području operacija da bi mogli biti upućeni u sve segmente i znati pravodobno reagirati, naravno, iz svog područja. Jer da bi mogli kvalitetno raditi i ispuniti zahtjeve koje pred njih postavlja NATO-ov strateški koncept odnosa s javnošću, trebaju dobro poznavati okružje u kojem rade. Jedno od važnih polazišta NATO-ovih odnosa s javnošću, bez obzira na to o kojem je obliku i razini komuniciranja riječ, jest kredibilitet. Nije bitno samo ono što se kaže nego i da ono što se radi bude u skladu s porukama koje se daju javnosti i medijima. Ako to nije tako, šteta je neizbježna. Uz kredibilitet neki osnovni, ključni principi NATO-ova komuniciranja su točnost, proaktivno djelovanje, razumijevanje situacije i potpora nacionalnim napori-ma. Bitno je naglasiti da časnici za odnose s javnošću nisu propagandisti, izvršni pomoćnici, koordinatori posjeta, protokol. Njihov je rad u potpori operacije. No

to nikako ne znači da zapovijedaju, ali imaju iznimno važnu savjetodavnu ulogu.

Interno komuniciranjeU odnosima s javnošću NATO-a velika se važnost pridaje i

internom komuniciranju. Informacije dolaze s različitih razina, trebaju biti koordinirane i u skladu s NATO-ovom politikom strateškog komuniciranja. Za interno komuniciranje služe razni

mediji kao što je intranet, internet, novine, e-mail, multimedija i slično, a kao je jedan od dobrih alata interne komunikacije istaknut je i Facebook. Koji će se mediji rabiti za komuniciranje ovisi o javnosti s kojom se komunicira. Tijekom tečaja istaknuta je i važnost komunikacije u zajednici jer ako se dobro komuni-cira, mogu se izbjeći mnogi nesporazumi i eventualni problemi.

Kao jedan od važnih dijelova odnosa s javnošću je i kvanti-tativna i kvalitativna analiza medija što ni u kojem slučaju nije jednostavan posao i ne može se raditi površno. Postoji niz para-metara po kojima se radi analiza medija a svrha je svega da se na temelju dobivenih podataka komunikacija s javnošću može još dodatno poboljšati. Nezaobilazna teme na ovakvim i sličnim tečajevima je i krizno komuniciranje. Kriza se, nažalost, ne može predvidjeti, ali u svakom trenutku treba imati razrađen koncept kriznog komuniciranja. U slučaju kriznih situacija sinkronizirano radi veliki broj ljudi, u svakom se trenutku treba znati situaciju na terenu, treba biti proaktivan i pravodobno izvještavati o svim novostima da bi se izbjegle špekulacije ili dezinformacije.

Neovisno o kojem obliku komuniciranja je riječ, nameće se zaključak da je jedan od velikih izazova svih koji rade u odnosima s javnošću kako što uspješnije koristiti komunikacijski kanal.

Jedni će reći da je rad u odnosima s javnošću način života, drugi pak, s obzirom na to da taj posao zahtijeva stopostotno

angažiranje onog koji ga obavlja, da je život. No jedan od predavača, inače pilot, je kazao da je dok je letio, mislio da sve vidi s najveće visine, no sad kad radi u odnosima s javnošću, kaže, vidi s još veće.

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

Odnosi s javnošću traže, prikupljaju informacije, a mediji su im primarni alat za prenošenje vijesti - odnosi s javnošću ne kontroliraju informacije ili poruke pošto se objave u medijima. Odnosi s javnošću u oružanim snagama dio su širih NATO-ovih strateško-komunikacijskih napora �ija je svrha podupiranje ko-herentnosti svih NATO-ovih informacijskih i komunikacijskih mehanizama, civilnih i vojnih.

U NATO-ovoj školi u Oberammergau obu�ava se vojno i civilno osoblje raznih struktura i tijela NATO saveza i zemalja partnera te je klju�no NATO-ovo obrazovno središte operativne razine. Svoje podrijetlo vu�e iz ranih dana Saveza, no sadašnju strukturu i ime dobila je 1975. godine. Program i aktivnosti Škole

pratili su nove strategije NATO-a te su uvedeni novi te�ajevi i seminari. Zbog svog položaja i vrhunski opremljenih u�ionica i

objekata, ona nije samo vodeće obrazovno središte NATO-a već i idealno mjesto za međunarodne konferencije, seminare i simpozije o obrani i sigurnosti, koji se ondje održavaju tijekom cijele godine.

Tečaj je okupio više od 30 sudionika iz 10-ak NATO i partnerskih zemalja koje se bave odnosima s javnošću

16

Nevenka KOVAČ

MEĐUNARODNI SIMPOZIJ

Simpozij je pružio iznimnu priliku za stjecanjem uvida u postignuća i izazove u provedbi po-litike uključivanja perspektive rodne ravnopravnosti na najvišim razinama donošenja odluka u

obrambenim i vojnim strukturama. Sudjelovanje predstavnice Republike Hrvatske na ovom sku-pu bilo je zapaženo i ocijenjeno vrlo korisnim. Veliko zanimanje iskazano je za hrvatska iskustva i praksu sudjelovanja u mirovnim misijama te je iskorištena prilika za upoznavanje zainteresira-

nih sudionika skupa s iskustvima naših Oružanih snaga i razmjenu informacija

“Ujedinjene u službi: naš globalni utjecaj “ bio je naziv ovogo-dišnjeg simpozija održanog u National Harboru, pokraj Washin-gtona 5. i 6. ožujka na kojem se okupilo rekordnih 1700 sudionika koji su raspravljali o globalnom utjecaju žena lidera u vojsci. Simpozij je organizirala udruga “Sea Service Leadership Association” (SSLA) koja je osim predstavnika svih pet grana američke vojske, prvi put pozvala međunarodne predstavnike. Tako je predstavnica Republike Hrvatske imala priliku, zajedno s predstavnicima Australije, Fran-cuske, Indije, Japana, Jor-dana, Kanade, Norveške, Novog Zelanda, Meksika, Pakistana, Švedske, Tanza-nije i Velike Britanije, aktiv-no sudjelovati u bogatom programu usmjerenom na profesionalni rast i razvoj vođenja. Među govornici-ma simpozija bili su bivša podtajnica za obrambenu politiku Michele Flournoy, direktor združenog stožera vojske SAD-a viceadmiral Bill Gortney, tajnik Ratne mornarice Ray Mabus, načelnik ratnih operacija admiral Jonathan Greenert, pomoćnica predsjednika Ba-racka Obame i čelnica osoblja prve dame Michelle Obama Tina Tchen i višestruka osvajačica olimpijskih odličja Jackie Joyner Kersee.

Govoreći o svojim iskustvima u radu u Ministarstvu obrane SAD-a, Michèle Flournoy je istaknula napredak u posljednjih deset godina te dodala da to još uvijek nije dovoljno, jer se pred žene u oružanim snagama još uvijek stavljaju zapreke koje im onemogućavaju jednak pristup.

U sklopu panela ”Globalni utjecaj žena u odori”, viceadmiralica Carol Pottenger, prva admiralica američke vojske koja je zapovijedala udarnom skupinom, a danas zamjenica načelnika stožera za razvoj sposobnosti u Savezničkom zapovjedništvu za transformaciju u Nor-folku, govorila je o svojim iskustvima i viđenju uloge žene u vojsci. Naglasila je da je važno osigurati jednake prilike te da žene ne žele mijenjati standarde u oružanim snagama, već samo imati priliku natjecati se. Najavila je održavanje konferencije u Sofiji u srpnju ove

godine, u sklopu međunarodnog projekta “Senior Female Leader in Security and Defence”.

O ulozi žena u promicanju mira i sigurnosti govorila je indijska maršalica zrakoplovstva (umirov-ljena) Padma Bandopadhyay, prva žena na svijetu koja je stekla takav položaj i provela 33 godine u in-

dijskom zrakoplovstvu. Osvrnula se na svoj put i iskustva u indijskim oružanim snagama, gdje je ”konačno postala časnica u očima svojih muških kolega, za što je trebalo vremena”. Poručila je da žene trebaju učiniti tri puta više da bi se profesionalno dokazale. Viceadmiral Bill Gortney, direktor združenog stožera vojske SAD-a, istaknuo je da u američkim oružanim snagama treba ispitati koje su zapreke na koje nailaze najbolji pripadnici u službi.

Visoke američke časnice i generalice koje su govorile o osobnim iskustvima i često pionirskim koracima i načinu na koji su svladavale predrasude i poteškoće s kojima su se ponekad susretale, poručile su da se ne mora biti rođeni lider. Liderstvo se uči, a žene su odgovorne za vlastiti uspjeh i moraju naporno raditi da zarade mjesto na vrhu.

Mnogi su govornici istaknuli da žene u vojsci postižu brojne uspje-he, boreći se pritom za jednak pristup. Porast utjecaja i uloge žena u vojsci je bjelodan, potrebno je osigurati jednaki pristup i mogućnosti te ukinuti zapreke koje sprečavaju razvoj i potvrdu individualne sposobnosti i stručnosti.

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

Utjecaj žena lidera u vojsci

Me�u 1700 sudionika skupa bila je i pred-stavnica OSRH pukovnica Nevenka Kovač

17

OSRH NOVOSTI

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

Obuka na sustavu BICES i opremi TACSAT

Nakon prve faze obuke u listopadu proš-le godine, za pripadnike KIS-a iz OSRH-a za rad u SOTU/SOTG (vod za specijalne operacije/zapovjedništvo satnije za spe-cijalne operacije), od 27. veljače do 9. ožujka provedena je druga faza obuke na satelitskoj komunikacijskoj opremi TAC-SAT te na sustavu BICES. Organizator i provoditelj obuke je Bojna za specijalna djelovanja u suradnji s timom instruktora iz Zapovjedništva za specijalne operacije za Europu (SOCEUR).

Svrha je obuke stvoriti jezgru časnika i dočasnika KIS-a OSRH-a koji će biti ospo-sobljeni za provedbu zadaća u specijalnim operacijama, kako na terenu (SOTU) tako i u nadređenom zapovjedništvu (SOTG). Ovom obukom časnici i dočasnici bit će osposobljeni za pripremu i provedbu me-đunarodne vježbe specijalnih snaga Jackal Stone 12, koja će se održati u rujnu ove godine. Polaznici su iz svih grana OSRH-a,

kao i BSD-a. U planu je i provedba treće faze obuke u travnju u RH te četvrte u srpnju u Republici Njemačkoj. Instruk-torski tim je pohvalio provedbu obuke, profesionalan pristup polaznika i njezinu organizaciju. OJI

Završen TDI i Tečaj za više instruktore u DŠ

U Dočasničkoj školi u Đakovu počet-kom ožujka održana je promocija zavr-šetka 40. naraštaja Temeljne dočasničke izobrazbe i 4. naraštaja Tečaja za više instruktore.

Promociji i dodjeli svjedodžbi, potvrd-nica, značaka i pohvala nazočili su: za-mjenik zapovjednika Dočasničke škole satnik Krasnodar Brlečić, vojni kapelan Drago Majić, prvi dočasnik Dočasničke škole časnički namjesnik Roman Karl,

voditelj Temeljne dočasničke izobrazbe nadnarednik Denis Zekić i voditelj Tečaja za više instruktore časnički namjesnik Go-ran Rac.Temeljnu dočasničku izobrazbu završila su trideset tri dočasnika, a tečaj za instruktore njih jedanaest.Najbolji po-laznik Temeljne dočasničke izobrazbe bio je skupnik Nenad Trglačnik, a najbolji po-laznik Tečaja za više instruktore stožerni narednik Vlado Derdić. Z. L.

Provedena temeljna obuka na besposadnim letjelicama

Potkraj veljače i početkom ožujka pripad-nici Vojnoobavještajne bojne HKoV-a uspješ-no su proveli završni dio temeljne obuke no-vih pripadnika postrojbe na sustavu mini B/L SKYLARK I. Temeljna obuka na navedenom sustavu provodi se u trajanju četiri tjedna. Ti-jekom prva tri tjedna polaznici se obučavaju iz teorije letenja, osobina sustava mini B/L SKYLARK, te praktično - let na simulatoru, sklapanje i rasklapanje sustava u krugu vojar-ne. Zadnji tjedan obuke provodi se obučno letenje na vojnom poligonu “Josip Jović“ u Udbini. Svaki polaznik na svom četvrtom letu (što je prvi samostalan let) treba pokazati da je u potpunosti ovladao svim radnjama potrebnim za pripremu leta, samom letnom rutinom i prinudnim postupcima. Završetak temeljnog dijela obuke zapravo je početak

napredne obuke koja obuhvaća specijalistič-ke zadaće iz uporabe senzora na cilju, letenje u noćnim uvjetima te taktičku obuku malih skupina radi uklapanja polaznika obuke u mini B/L tim. OJI

Specijalistička obuka u Pješačkoj pukovniji

U Pješačkoj pukovniji u Đakovu 9. ožuj-

ka je obilježen završetak specijalističke vojne obuke 156 pripadnika OSRH-a koji su u pro-sincu 2011. s MORH-om potpisali Ugovor o službi u OS-u u statusu djelatnog vojnika.

Tom prigodom, zapovjednik Pješačke pukovnije pukovnik Stjepan Krešić polazni-cima je uručio potvrdnice o uspješno zavr-šenoj vojnoj obuci te pohvale za najbolje polaznike. Pohvalu za najboljeg polazni-ka kampa dobio je vojnik Ivan Kvaternik,

za najboljeg polaznika mehanizirane speci-jalnosti Hrvoje Bikić, za protuoklopne spe-cijalnosti Mirko Mičević, za minobacačke specijalnosti Nikola Bašić te dvojica vojnika s najbolje ostvarenim rezultatima na provjera-ma tjelesnih sposobnostis, Siniša Jurić i Matej Rumor. OJI

Tečaj veze za pripadnike OSRH u operaciji ISAF

U vojarni Bojne za specijalna djelovanja “Drgomalj“ od 18. siječnja do 16. ožujka provodi se obuka na sredstvima veze THA-LES TRC 3700 te radiopostupci za pripadnike 20. HRVCON-a 13. OMLT-a Kandak i Snaga brzog odgovora - NATO Responce Force (NRF), a u svrhu pripreme za afirmaciju po Cilju snaga L0035 Ib koja će se održati u travnju na vojnoj vježbi Spremnost 12.

Obuku provode pripadnici Bojne za specijalna djelovanja i to šezdesetjedan polaznik borbenih satnija. Težište je obuke na pojedinačnoj pripremi za upućivanje u misiju, s naglaskom na uvježbavanju standardnih operativnih postupaka u mi-siji ISAF.

Za dio polaznika ovo je bila i preduput-na obuka za sudjelovanje u operaciji ISAF, budući da su određeni za rad na istim sred-stvima KIS-a u 20. HRVCON-u 13. OMLT-a Kandak. Četvorica instruktora, iz BSD-a, vrlo su zadovoljni provedbom obuke i pro-fesionalnim pristupom polaznika. K.S.

18

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

VOJNA TEHNIKA NOVOSTI

Zadnjeg dana veljače ruski su mediji objavili da je rusko ministarstvo obrane zaključilo ugovor s ruskim proizvođa-čem aviona tvrtkom RSK MiG, s kojim je dogovorena dostava novih mornarič-kih borbenih aviona. Riječ je o narudžbi 20 jednosjedih inačica borbenih aviona MiG-29K te četiri dvosjede inačice aviona MiG-29KUB za potrebe ruske ratne mor-narice, odnosno njima će biti opremljen jedini ruski nosač zrakoplova Admiral Ku-znjecov koji se nalazi u sastavu Sjeverne flote. Svi naručeni avioni trebali bi biti dostavljeni između 2013. i 2015. godine. Mornarički borbeni avion MiG-29K (Pro-jekt 9.31) temelji se na borbenom avionu MiG-29M (Projekt 9.15), koji se smatra platformom nove generacije. U odnosu na MiG-29M, ima ojačani zmaj aviona,

ojačani trup i stajni trap, veći raspon i veću kvadraturu sklopivih krila. Pogonsku skupi-nu čine turbomlazni motori RD-33K treće serije koji su uz standardni FADEC uređaj dobili mogućnost kratkotrajnog poveća-nja potiska na 9400 kg. MiG-29K/KUB opremljeni su novom generacijom radara Žuk-ME koji omogućava istodobno praće-nje 12 i gađanje četiri cilja na daljinama od oko 120 do 130 km.

I. SKENDEROVIĆ

Fot

o: R

SK M

iG

Kolumbijska ratna mornarica primi-la je u operativnu uporabu prvi odo-balni ophodni brod (Offshore Patrol Vessel - OPV) klase 20 de Julio. Prvi brod u klasi istog imena je izgrađen u brodogradilištu COTECMAR smješte-nom u Cartageni u skladu s njemač-kim projektom plovila tvrtke Fassmer OPV-80. ARC 20 de Julio porinut je u kolovozu 2010. Projekt ophodnih brodova klase 20 de Julio temelji se na čeličnom trupu duljine 80,6 m, širine 13 m, gaza 3,8 m i istisnini 1723 te nadgrađu tzv. X-forme, osim kor-milarnice koja je izrađena od alumi-nijske marinizirane slitine. Osnovne opremne palubne odlike plovila su sletna krmena paluba namijenjena helikopteru srednje veličine poput Bell 412 te dvije sohe namijenjene uporabi dvaju gumenih čamaca s tvr-dim dnom duljine 7 m. Brodovi će biti pogonjeni dvama dizelskim motorima čime će se postizati maksimalna br-zina od 21 čv dok im doplov iznosi 10 000 Nm pri brzini 12 čv. Temeljno naoružanje čini pramčani top kalibra 40 mm te sustav upravljanja oružjem Medusa domaće proizvodnje. Prema sadašnjim dostupnim informacijama, ugovor o gradnji drugog plovila stupio je na snagu.

M. PTIĆ GRŽELJ

OPERATIVNOST PRVOG KOLUMBIJSKOG OPHODNOG BRODA

RUSIJA SKLOPILA UGOVOR ZA KUPOVINU MORNARIČKIH MIG-ova

19

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

Početkom veljače američka brodo-građevna tvrtka RiverHawk Fast Sea Frames porinula je drugi od ukupno dva naručena broda za potporu odobal-nim objektima (Offshore Support Vessel - OSV) namijenjenih iračkoj mornari-ci. Brodove duljine 60 m ugovorio je američki Naval Sea Systems Command (NAVSEA) u skladu s FMS (Foreign Mili-tary Sales) programom. Dostava prvog plovila OSV 401 Al Basra predviđena je za proljeće dok se drugo plovilo OSV 402 Al Fayhaa očekuje tijekom ljeta ove godine kada će se pridružiti floti. Ova višenamjenska plovila pružaju širok

spektar mogućnosti za potporu naftnim platformama, pružaju zahtjeve zapovi-jedanja i/ili nadzora povezane sa sigur-nošću spomenutih platformi kao i ulogu temeljnog broda za manja, ophodna plovila. Nadalje, plovila će osiguravati

prijevoz posada na platforme kao i nji-hovu ponovnu dopunu potrebnim na-mirnicama. Temeljno naoružanje OSV-a čini više strojnica te su opremljeni brzim napadnim brodicama.

M. PTIĆ GRŽELJ

Foto

: Nor

thro

p Gr

umm

an

NAPREDAK U RAZVOJU BAMS SUSTAVA

Američka tvrtka Northrop Grumman objavila je da postupno završava sklapanje prvog prijeproizvodnog prototipa besposadnog sustava MQ-4C BAMS (Broad Area Maritime Surveillance). Uz to, tijekom veljače je obavljeno uspješno letno testiranje mornaričkog radar-skog sustava MFAS (Multi-Function Active Sensor), koji bi trebao nositi MQ-4C BAMS i biti glavno “oružje” na ovom besposadnom sustavu. BAMS platforma se razvija kao mornarička izvidnička plaforma, odnosno kao dopuna mornaričkom izvidničkom avionu nove generacije P-8 Posejdon. Temeljne prednosti BAMS-a su besposadni sustav s mogućnošću dugotrajnog boravka u zraku (više od 30 sati), koji nema ograničenja u smi-slu izdržljivosti ljudskih posada te mogućnost nošenja bogatog elektrooptičkog paketa senzorske opreme. S obzirom na očekivanja, BAMS bi trebao pokrivati zadaće poput nadzora iz zraka, snimanja rasporeda protivničkih snaga i tehnike, snimanje odnosno analiza područja nakon borbenih djelovanja, površinska borba protiv protivničkih plovila. BAMS bi trebao imati minimalni operativni polumjer od 3000 nautičkih milja, dobru otpornost na zaleđivanje i turbulencije u zraku i vijek trajanja od 20 godina. Američka ratna mornarica planira ukupno nabaviti 70 besposadnih sustava MQ-4C BAMS, a vrijednost cijelog programa procjenjuje se na 12 mili-jardi američkih dolara. Uvođenje u inicijalnu operativnu uporabu planira se započeti do kraja 2015. godine.

I. SKENDEROVIĆ

IRAČKI BRODOVI SPREMNI ZA DOSTAVU

20

Mijo KOŽIĆ

EUROPSKA SIGURNOST

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

Spomenutim, novonastalim odnosima uspostavljen je temelj za razvoj NATO-EU suradnje na području upravljanja kriznim situacijama na Balkanu, kao i za razvoj suradnje na ostalim područjima.

Potaknuli su također daljnji rad u pogledu niza načela za buduću suradnju s EU, posebice u uspješnom rješavanju otvorenih pitanja. Spomenuta pitanja odnosila su se na tri problema koja su se dugo vremena pokazala teško rješivima: 1.) načini osiguravanja razvoja djelo-tvornih konzultacija, suradnje i transpa-rentnosti EU-a i NATO-a, na temelju mehanizama koji su bili uspostavljeni između NATO-a i Zapadnoeuropske unije; 2.) sudjelovanja zemalja članica NATO-a koje nisu u EU-u, u odlukama i operacijama koje bi EU mogla povesti; i 3.) praktični dogovori za jamstvo pri-stupa EU-a NATO-ovim mogućnostima planiranja te NATO-ovim kapacitetima i sposobnostima.

Tri preduvjeta morala su biti ispunjena da bi ideja stvaranja autonomnih vojnih

Od svog začetka i NATO i Europska unija (EU) pridonose održavanju i jača-nju sigurnosti i stabilnosti u zapadnoj Europi. Sve do 2000. godine NATO i Europska unija nisu imali službeni od-nos. Stanje se promijenilo 1999. godine kada su čelnici EU-a, u kontekstu suko-ba na Balkanu, u sklopu EU-a odlučili u suradnji s NATO-om razviti Europsku obrambenu i sigurnosnu politiku te preuzeti odgovornost za većinu funkcija koje je do tada obavljala Zapadnoeu-ropska unija. Sljedeće su godine NATO i EU započeli sa zajedničkim radom da bi razvili okvir za suradnju i konzultacije. Iz toga je proizišao razvoj strateškog par-tnerstva NATO-EU Deklaracija o europ-skoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (Declaration on the European Security and Defence Policy – ESDP) između dviju organizacija, te dogovori “Berlin plus“, koji nude pristup zajedničkim sredstvima i sposobnostima NATO-a i mogućnostima za vojne operacije pred-vođene Europskom unijom.

kapaciteta Europske unije (EU) bila pomaknuta s mrtve točke. Najprije je, stvaranjem tri nove institucije pridruže-ne Savjetu EU-a tijekom 1999. godine, ustanovljen institucionalni okvir Europ-ske sigurnosne i obrambene politike (ESOP). Zatim je, “Berlin plus” sporazu-mima određen status koji ESOP ima u odnosu na NATO.

Suradnja na ostalim područjimaStrateško partnerstvo pokriva i ostala

područja zajedničkih interesa. Ono uk-ljučuje zajednička nastojanja u pogledu planiranja i razvoja vojnih sposobnosti. NATO-ovi stručnjaci pružili su vojno i tehničko savjetovanje za početne pripreme i kasniju provedbu Akcijskog plana europskih sposobnosti (European Capabilities Action Plan, ECAP) stvore-nog u studenom 2001. Težnja je ECAP-a osigurati vojne snage i sposobnosti potrebne za ispunjenje uvjeta Glavnih ciljeva EU-a utvrđenih u Helsinkiju 1999. godine.

BORBENE GRUPE EUROPSKE UNIJE

Borbena grupa Europske unije (engl. European Union Battlegroup – EUBG) visoko je obučena vojna formacija pod zapovijedanjem EU-a. Njezino brojno stanje planirano je na 1500 ljudi, a strukturu čini više elemenata razine bojne, uključujući i sve potrebne oblike borbene potpore,

kao i potrebna osnovna sredstva za razmještanje i održivost

krizom koja je dostigla točku kulmi-nacije i koja zahtijeva brz i neodgodiv odgovor.

Kako je nastao koncept Borbene grupe?

U tijeku samita EU-a održanog u Hel-sinkiju (Finska) u prosincu 1999., šest mjeseci nakon završetka vojne interven-cije NATO-a u SR Jugoslaviji, a na teme-lju prethodnih deklaracija iz St. Maloa (prosinac 1998.) i Kölna (lipanj 1999.), donesena je deklaracija o potrebi uspo-stavljanja jedinstvene vojne snage EU-a. Ta deklaracija poznata je kao Okvirni cilj za 2003. godinu i njom je predviđeno da EU do 2003. godine ustroji vlastite Snage za brza djelovanja (engl. Euro-pean Rapid Reaction Force). Činile bi ih do 15 brigada, koje bi imale između 50 000 i 60 000 vojnika. Zbog provođe-nja politike definirane Okvirnim ciljem iz 2003. godine, osnovana su nova poli-

tička i vojna tijela – Političko-sigurnosni odbor EU-a, Vojni odbor EU-a i Vojni stožer (začetak Vojnog stožera EU-a) – koji su postali operativni u ožujku 2001. Europska unija je time dobila obrise vojne organizacije i pokrenula proces iz-gradnje kapaciteta za autonomnu akciju iza kojih bi stajali pouzdana vojna sila, sredstva za donošenje odluke o upotrebi sile i spremnost da ona bude upotrije-bljena. Budući da do 2003. godine nisu ostvareni svi projektirani ciljevi (ponaj-prije, nisu dostignuti kapaciteti oružanih snaga), u svibnju i lipnju 2004. usvojen

21

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

EU-a i za provedbu ESOP-a, elemen-ta Zajedničke vanjske i obrambene politike (ZSBP), odnosno “drugog stupa EU-a“. Namijenjene su brzom izvo-đenju operacija u udaljenim kriznim područjima (poput “neuspjelih država“, engl. Failed states), koje pokreće EU u koordinaciji s drugim međunarodnim čimbenicima. Primarno, ali ne i isklju-čivo, mogu biti angažirane u misijama koje EU poduzima pod okriljem Or-ganizacije Ujedinjenih naroda (OUN).

Osposobljene su za vođenje borbenih operacija u zemljopisno negostoljubivu okruženju.

Tada one pripremaju teren za dolazak većih snaga, koje su ustrojene u skladu s tradicionalnom ulogom misije očuva-nja mira, a koje osiguravaju Ujedinjeni narodi ili zemlje članice EU-a.

Jedan od mogućih oblika angažira-nja borbenih grupa je i izvođenje tzv. operacija premošćivanja (engl. bridging operations). One traju onoliko koliko je UN-u potrebno da stvori svoje snage za upravljanje određenom međunarodnom

NATO-EU Skupina za sposobnosti (NATO – EU Capability Group) uteme-ljena u svibnju 2003. godine, djeluje da bi osigurala uzajamno upotpunjavanje inicijativa sposobnosti Saveza i ECAP-a, i ispitala odnos između NATO-ovih Snaga za odgovor (NATO Response Force) i novoutemeljenih EU Borbenih grupa (Battle Groups), kao dijela NATO-EU plana pod “Berlin plus“ dogovorima.

Brze postrojbe EU-a, načinjene od borbenih grupa, bile su dijelom novog Glavnog plana za 2010., objavljenog 2004. godine. One su u cijelosti razvije-ne 2007. godine. Suradnja je ponekad obuhvaćala i uzajamno sudjelovanje na vježbama. Tako je primjerice u studenom 2003. održana prva zajednička vježba upravljanja kriznim situacijama NATO-a i EU-a (CME/CMX 03). Temeljila se na nizu postojećih “Berlin plus“ dogovora, a svrha je bila vidjeti kako će djelovati zamišljeni EU planovi uporabe NATO-ovih kapa-citeta i sposobnosti u EU operacijama u kojima NATO kao cjelina ne sudjeluje.

Što je Borbena grupa EU-a?Borbena grupa Europske unije (eng.

European Union Battlegroup – EUBG) visoko je obučena vojna formacija pod zapovijedanjem EU-a. Njezino brojno stanje planirano je na 1500 ljudi, a struk-turu čini više elemenata razine bojne, uk-ljučujući i sve potrebne oblike borbene potpore, kao i potrebna osnovna sredstva za razmještanje i održivost. Smatra se najmanjom samoodrživom vojnom po-strojbom koja može biti brzo raspoređe-na u zonu izvođenja vojne operacije pod vodstvom EU-a, koja se može održati u njoj i koja može biti interoperabilna ako djeluje u širem međunarodnom okružju. Obično je čini više različitih pješačkih postrojbi jačine bojne. Postoje i speci-fični oblici pripreme za sudjelovanje u misijama prilikom kojih se pomorske i zrakoplovne snage integriraju u sastav borbenih grupa pa tada broj njihovih pripadnika može biti veći od 2000.

Namjena EUBG-a?Borbene grupe su jedan od najvažni-

jih alata za mobilizaciju zemalja članica

Operacije pod vodstvom EU-aSudjelovanje u operacijama pod vod-stvom EU-a u funkciji je doprinosa spo-sobnostima EU-a za upravljanje krizama i afirmaciji Republike Hrvatske kao po-uzdanog partnera koji može odgovoriti novim izazovima. Sudjelovanjem u ovim operacijama te preuzimanjem obveza u borbenim skupinama EU-a Republika Hrvatska osnažuje svoj vojni i politički kredibilitet dajući pritom doprinos ostvarenju neposrednog strateškog cilja – članstva u EU-u.

NATO-a, poput Snaga za brzi odgovor (engl. NATO Response Force).

Koje snage čine borbene grupe EU-a?

Borbena grupa EU-a po sastavu može biti jednonacionalna ili višenacionalna (popunjena ljudstvom iz više članica, najčešće na regionalnoj osnovi). Jedno-nacionalne borbene grupe predstavljaju oblik doprinosa većih, ekonomski i vojno snažnijih država (Velike Britanije, Francuske, Italije i Španjolske). Njemač-ka, iako bi to nesumnjivo mogla prema svojoj ekonomskoj snazi, ljudskom potencijalu i vojničkoj tradiciji, nema vlastitu jednonacionalnu borbenu gru-pu, već je angažirana u čak pet više-nacionalnih grupa. U višenacionalnim borbenim grupama obično je naznačena jedna država koja ima vodeću ulogu.

Tko je nadređen borbenim grupama i tko odlučuje o njihovoj upotrebi?

Snage angažirane u borbenim grupa-ma osiguravaju se iz sastava nacionalnih oružanih snaga država članica EU, a matične države osiguravaju opremanje, obuku i potrebnu razinu spremnosti i sposobnosti.

One djeluju pod izravnim nadzorom Vijeća EU-a, čije su odluke u drugom stupu EU-a obvezujuće za sve zemlje članice. Vijeće odlučuje o pokretanju operacije. Političko-sigurnosni odbor EU-a (engl. The Political and Security Committee – PSC) zasjeda na razini veleposlanika kao tijelo koje obavlja pripremu za Vijeće EU-a. Ovo tijelo priprema usuglašen odgovor Unije na

je novi sigurnosni plan, odnosno Okvirni cilj za 2010. godinu (Headline Goal 2010). Njime je Europska unija definira-na kao globalni činitelj, koji je spreman podijeliti odgovornost za globalnu sigur-nost. Plan je obvezao zemlje članice da do 2010. godine razviju sposobnost za reagiranje u krizama diljem svijeta, i to snagama koje moraju biti fleksibilnije i interoperabilnije od prethodnih. Mogući oblici odgovora na krize definirani su kao humanitarne akcije i akcije spašava-nja, akcije upravljanja krizama, operaci-je očuvanja mira i razoružanja.

Postavljen je zadatak EU-u da mora biti sposoban donijeti odluku o pokre-tanju operacije u roku od pet dana, a njezine snage moraju biti sposobne provesti tu odluku u roku od deset dana nakon donošenja. Napokon, uveden je koncept Borbenih grupa EU-a (engl. EU Battle Groups) i predviđeno je osnivanje Europske obrambene agencije (Europe-an Defence Agency – EDA).

Važnost koncepta borbenih grupa?

Sposobnost EU da razmjesti kontingen-te snaga visoke borbene spremnosti kao odgovor na krizu predstavlja osnovni as-pekt ESOP-a i najvažniji element razvoja

vojnih sposobnosti EU-a (engl. EU’s Mili-tary Capabilities Development) i Okvirnog cilja za 2010. godinu (engl. 2010 Head-line Goal). Ova sposobnost razvijena je tako da bude kompatibilna s inicijativama

EUROPSKA SIGURNOST

22

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

EUNAVFOR Somalia (Atalanta) - Adenski zaljevRepublika Hrvatska sudjeluje u me-�unarodnim naporima na odvraćanju, prevenciji i sprečavanju piratstva i oružanih pljački uz obalu Somalije. Nastavljeno je sudjelovanje u operaciji ukrcavanjem mornaričkih časnika na sa-vezničke brodove (nizozemski, talijanski i španjolski brod) te upućivanjem po jed-nog stožernog časnika (dvije rotacije) u Zapovjedništvo operacije u Northwoodu, Velika Britanija.

Vremenska crta

EU odobreno djelovanje

Usvajanje CMC-a1

1 CMC - Crisis Management Concept (dokument koji opisuje političke interese EU-a, ciljeve i glavne političko strateške opcije kao odgovor na određenu kriznu situaciju)

Odluka vijeća za pokretanje operacije

Snage započinju provođenje zadaće u području združenih operacija

NIJE ODREĐENO UNUTAR 5 DANA UNUTAR DESET DANA

BG (BATTLE GROUP) borbena grupa

PripravnostRazmještaj

Pripreme na području djelovanja

BROJ

388

/

16. O

ŽUJK

A 20

12.

23

krize, razrađuje politički nadzor i strate-gijski smjer operacija.

Vojni odbor EU-a (engl. The European Union Military Committee ili EUMC) čine načelnici glavnih stožera zemalja članica koje trajno predstavljaju njihovi vojni izaslanici. Ovo tijelo daje savjete i preporuke o svim vojnim pitanjima. U sklopu Vojnog stožera EU-a (engl. The European Union Military Staff – EUMS), osnovano je stalno operativno središte za zapovijedanje operacijama, tzv. Zapovjedništvo za operacije (engl. Operations Headquarters – OHQ).

Radi unapređenja sposobnosti odgo-vora EU-a, Njemačka, Francuska i Velika Britanija inicirali su vođenje autonomnih operacija EU-a, poglavito operacije potpore UN-u. Na već spomenutom sastanku Europskog vijeća 2004. godine, kada je usvojen Okvirni cilj za 2010, Vojni stožer EU-a (EUMS) dobio je za-daću razviti koncept Europskih borbenih grupa (EUBG), a koji je odobrio Vojni odbor EU-a (EUMC). Prema konceptu, EUBG su definirane kao vjerodostojna i koherentna, visoko obučena, brzo razmjestiva vojna snaga, sposobna voditi samostalne operacije ili se uključiti u inicijalnu fazu većih operacija. Temelje se na višenacionalnoj osnovi i mogu ih ustrojiti vodeće nacije ili višenacionalni savezi zemalja članica.

Rokovi angažiranja i zone mogućeg razmještanja EUBG-a?

Operacije EUBG-a planiraju se tako da njihovo izvođenje na terenu može početi najkasnije 10 dana nakon dono-šenja odluke Vijeća EU-a o pokretanju akcije. Borbene grupe EU-a moraju biti

u stanju pune borbene spremnosti i spremne za razmještanje 5 do 10 dana od primljene zapovijedi. Od ovih snaga se u načelu zahtijeva da imaju samoodr-živost (najmanje) 30 dana, a najviše 120 dana uz rotaciju ljudstva.

Gdje je EUBG prvi put uspješno upotrijebljen?

EUBG je prvi put upotrijebljen u Kongu, gdje je 2003. godine izvedena operacija Artemis. Ova je operacija bila prvi konkretan oblik suradnje UN-a i EU-a tijekom koje su angažirane borbene grupe. Europska unija je tada bila u stanju rasporeditti tražene snage 15 dana pošto je primila zahtjev Vijeća sigurnosti UN-a.

Kada je dostignuta puna operativna sposobnost BG-a?

Prvi je put koncept EUBG-a dostigao osnovnu operativnu sposobnost 2005.

godine, a u siječnju 2007. on dostiže punu operativnu sposobnost (engl. Full Operational Capability – FOC). Ova je sposobnost definirana kao kapacitet vođenja dvije istodobne operacije brzog odgovora na krize, koje imaju opseg jedne borbene grupe. Otad su zemlje članice zajedničkim naporima uspjele učiniti to da EU ima stalno dostupne dvije borbene grupe ( od 1500 do 2500 ljudi). Kao specifičan oblik snaga za brzo reagiranje, borbena grupa ostaje u pripravnosti šest mjeseci i spremna

je pokrenuti se u bilo kom trenutku u sklopu svoje šestomjesečne rotacije. Konferencija za koordinaciju rada bor-benih grupa (engl. Battlegroup Coordi-nation Conference) organizira se svakih šest mjeseci. Na njima zemlje članice iznose svoje ponude za popunu efektiva u pripravnosti. Unija ustrojava po dvije borbene grupe svakih šest mjeseci čime je postala sposobna gotovo istodobno započeti dvije različite operacije brzog odgovora snagom veličine jedne BG u udaljenim kriznim područjima do 6000 km od Bruxellesa.

Zadaće EUBG-aNa temelju Okvirnog cilja za 2010,

koji stavlja naglasak na brzi odgovor i razmještanja, EUBG će biti upotrebljiv punim spektrom zadaća navedenih u članku 17.2 Ugovora o Europskoj uniji i čl. 43 (1) “petersberške zadaće“ (huma-

nitarne, zadaće spašavanja, održavanja mira i borbene zadaće upravljanja kri-zama, uključujući uspostavu mira te an-gažiranje u borbi protiv terorizma), kao i onih utvrđenih u Europskoj sigurnosnoj strategiji na području izvan Unije. EUBG će svoje zadaće provoditi pod manda-tom Vijeća sigurnosti UN-A (ali ne samo pod mandatom VS UN-a, npr. u slučaju potrebe evakuacije građana EU-a) te u neprijateljskom okružju.

Dok u EU još traju rasprave trebaju li borbene skupine sudjelovati i u poma-

EU ALTHEA - Bosna i HercegovinaNastavljeno je pružanje logističke potpore operaciji EU Althea u Bosni i Hercegovini na isti način kao i pret-hodnih godina, osiguravajući nesmetan prolaz transporta za potrebe operacije na kopnu i moru te kod pomorskih tran-sporta po potrebi i uporaba hrvatskih lučkih kapaciteta.

GLAVNI STOŽER OPERACIJA

• Nije razmješten• Nije dio organizirane borbene grupe

Organizirana borbena grupa (BG-battle group)

GLAVNI STOŽER SNAGA

- uključuje stožer + potporu informacijskih i komunikacijskih sustava (CIS) i pojačanje- može biti utemljen na razini stožera brigade- razmješten na prostoru borbenih djelovanja

BORBENA GRUPA (PJEŠAČKA BOJNA I IZBOR OD…)

BORBENA POTPORA

PJEŠAČKA BOJNA

BORBENA LOGISTIČKA POTPORA

OPERATIVNI I STRATEŠKI PROVODITELJI (IZBOR OD…)

ZRAČNE SNAGE

POMORSKE SNAGE

LOGISTIKAPOSTROJBE ZA

SPECIJALNA DJELOVANJA

operacijama EU-a kao i sudjelovanjem u borbenim skupinama EU-a.

Osim suradnje sa zemljama članica-ma NATO-a i sudjelovanja u razvoju Zajedničke sigurnosne i obrambene po-litike EU-a, obrambenom suradnjom sa zemljama u regiji pridonosi se ukupnoj vanjskoj politici Republike Hrvatske, procesima tranzicije, izgradnji povjere-nja i sigurnosti u regiji.

Ministarstvo obrane je, potpisivanjem Pisma namjere o doprinosu Nordij-skoj borbenoj skupini s Kraljevinom Švedskom kao vodećom zemljom te potpisivanjem dva tehnička sporazuma, finaliziralo pravni okvir za sudjelovanje u Nordijskoj borbenoj skupini s helikop-terskim timom (20 pripadnika s dva heli-koptera Mi-171Sh). U sklopu priprema ovaj helikopterski tim je sudjelovao u Švedskoj na završnoj vojnoj vježbi bor-bene skupine.

Za sudjelovanje u Borbenoj skupini EU-a pod vodstvom Njemačke, Repu-blika Hrvatska je ponudila pješačku satniju, vod za horizontalne konstrukci-je, desetinu Vojne policije, CIMIC tim,

medicinsko osoblje, logističke elemente, postrojbe i časnike, PSYOPS časnike i stožerno osoblje.

Republika Hrvatska je nastavila sudjelovati u programima edukacije o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a (ZSOP) za zemlje Sporazu-ma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Na razini Ministarstva obrane i Oru-žanih snaga nastavljene su aktivnosti o informiranju djelatnika o ZSOP-u.

U pregovorima s EU o poglavlju 31 – Vanjska, sigurnosna i obrambena politika Ministarstvo obrane je aktivno sudjelovalo u kreiranju pregovaračkih stajališta i izvješćivanju o napretku.

ganju prilikom prirodnih katastrofa, ili samo u upravljanje krizama i održavanju mira, Hrvatska se zalaže da ih se rabi kada god mogu biti od pomoći.

“Europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Hrvatska već pridonosi kao da je punopravna članica EU-a, što će joj svakako pomoći da vrlo brzo to i posta-ne “, rekao je predsjednik Pododbora za sigurnost i obranu Europskog parlamen-ta Arnaud Danjean (Večernji list,15. 11. 2010.).

Standardi, obuka i certifikacijaStandardi i kriteriji predstavljeni u

konceptu BG-a (EU Battlegroup Con-cept) i vodiču za pripremu BG-a (EU Battlegroup Preparation Guide), temelj su na kojem zemlje članice Saveza razvija-

ju točne smjernice kako bi se osigurala kohezija dijelova paketa borbene grupe, a uzimajući u obzir zahtjeve multinacio-nalnosti. Temeljno je načelo da je obuka borbene grupe u odgovornosti pojedine članice. EU omogućava koordinaciju zemalja članica. Certifikacija borbenih grupa je također nacionalna odgovor-nost svake članice koja ih daje. Članice koje daju snage su odgovorne za to da ponuđene sposobnosti udovolje svim primjenjivim standardima i zahtjevima navedenima u postojećim referentnim dokumentima, ili su im sposobne udovo-ljiti u vremenu odobrenom za oprema-nje i pripremu snaga.

Obuka je ključni zahtjev za borbene grupe. Zemlje članice provode niz vježbi u sklopu te obuke prije nego što započne stand-by razdoblje borbene grupe.

Certifikacija paketa borbene grupe od zemalja članica dat će EU-u potrebnu sigurnost da je borbena grupa spremna za moguću misiju. Zapovjednik opera-

cije, kojega će postaviti Vijeće posebno za svaku operaciju, ima ovlasti obliko-vati zapovjednu i nadzornu strukturu te sredstva i sposobnosti borbene grupe prema zahtjevima operacije.

Mogu li u BG-u sudjelovati jedino članice EU-a?

Punopravno članstvo u EU nije pre-duvjet za sudjelovanje vojnih postrojbi određene države u borbenim grupama EU-a. Države koje nisu članice EU-a (poput Norveške) ili koje još uvijek čekaju da budu primljene u njezino članstvo, nalaze se u statusu kandidata (kakav je slučaj Turske), mogu sudjelova-ti u borbenim grupama.

I one države koje su punopravne članice EU-a, a koje nisu pristupile

NATO-u (Austrija), imaju svoje postrojbe u borbenim grupama.

Integracija RH u EURepublika Hrvatska sudjeluje aktiv-

nim angažmanom i praćenjem razvoja Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP), s posebnim nagla-skom na sudjelovanje u EU operacijama i nastavkom priprema za sudjelovanje Oružanih snaga u konceptu EU borbe-nih skupina (EUBG).

Obrambeni sustav dao je važan i vidljiv doprinos uključivanju Republike Hrvatske u Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU-a zajedničkim uvježbavanjem i deklariranjem heli-kopterskih snaga za Nordijsku borbenu skupinu pod vodstvom Švedske kao i sudjelovanjem i potporom operacijama EU-a u različitim modalitetima.

Republika Hrvatska podupire Zajed-ničku europsku sigurnosnu i obrambenu politiku, posebice sudjelovanjem u

EUROPSKA SIGURNOST

24

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

EULEX - Kosovo Republika Hrvatska podupire napore EU-a u civilnoj misiji EULEX na Koso-vu osiguranjem logističkih resursa. Slijedom zamolbe EU-a, produljen je rok posudbe dva oklopna transportera za potrebe misije EULEX.

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

ORUŽANE SNAGE RH

ZAPOVJEDNIŠTVO ZA POTPORUSREDIŠNJICA ZA UPRAVLJANJE OSOBLJEM

objavljuje interni

OGLASza popunu dočasničkih i časničkih dužnosti

u Bojni za specijalna djelovanja

KRITERIJI ZA PRIJAVU KANDIDATA

Kandidat, uz opće uvjete utvrđene člankom 19. i 20. Zakona o službi u oružanim snagama RH (“NN“ broj 33/02., 58/02., 175/03., 138/04., 76/07., 88/98. i 124/09), mora ispunjavati sljedeće temeljne kriterije:

- dragovoljnost za upućivanje na selekcijski postupak i obuku te raspored na dužnost u Bojnu za specijalna djelovanja (u daljnjem tekstu BSD),

- navršene dvije godine djelatne vojne službe u tekućoj kalendarskoj godini, - vojnik mlađi od 27 godina, - dočasnik i časnik mlađi od 35 godina, - vojnik i dočasnik sa srednjom stručnom spremom ili višom razinom civilne

izobrazbe, - dočasnik i časnik u standardu ili mogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja, - zdravstvena sposobnost za raspored na dužnost odnosno skupinu dužnosti na

temelju Popisa minimalnih zdravstvenih zahtjeva za odabir i raspoređivanje – rotaciju u ustrojstvene jedinice OSRH-a s posebnim uvjetima popune,

- psihička sposobnost za raspored na dužnost odnosno skupinu dužnosti u sastavu BSD-a,

- obavljena sigurnosna provjera.

Uz temeljne kriterije kandidati trebaju ispunjavati sljedeće, dodatne kriterije za raspored na dužnost/skupine dužnosti u sastavu BSD-a:

Časnik u borbenim satnijama

- osobni čin prč/pkr ili npr/pfr, - dragovoljnost za sudjelovanje u međunarodnim vojnim misijama/operacijama, - funkcionalno-motorička sposobnost A kategorije za DVO raspoređene u

postrojbe za provođenje specijalnih djelovanja do razine satnije – borbeni dio, - vozački ispit najmanje B kategorije, - plivač.

Uz ispunjavanje prethodnih kriterija prednost imaju kandidati:

- s višim službenim ocjenama, - sa znanjem engleskog jezika (III. stupnja, odnosno STANAG 1-1-1-1

ili ≥70% ALCPT), - sa znanjem rada na računalu (MS OFFICE),

- sa završenim tečajevima ili obukom: - padobranstvo, ronjenje, alpinizam, skijanje, - streljaštvo, borilačke vještine, - POVRS, topništvo, - s vozačkim ispitom C kategorije.

Dočasnik u borbenim satnijama

- osobni čin vojnik do narednik, - dragovoljnost za sudjelovanje u međunarodnim vojnim misijama/

operacijama, - funkcionalno-motorička sposobnost A kategorije za DVO raspoređene u

postrojbe za provođenje specijalnih djelovanja do razine satnije – borbeni dio, - vozački ispit najmanje B kategorije, - plivač.

Uz ispunjavanje prethodnih kriterija prednost imaju kandidati:

- s višim službenim ocjenama, - sa znanjem engleskog jezika (III. stupnja, odnosno STANAG 1-1-1-1

ili ≥70% ALCPT), - sa znanjem rada na računalu (MS OFFICE), - sa završenim tečajevima ili obukom: - padobranstvo, ronjenje, alpinizam, skijanje, - streljaštvo, borilačke vještine, - POVRS, topništvo, - s vozačkim ispitom C kategorije.

Zainteresirani kandidati dostavljaju popunjenu prijavu na obrascu “Prijavnica za popunu ustrojstvenih jedinica OS RH s posebnim uvjetima popune“ putem:

- matične ustrojstvene jedinice kandidata, - promidžbenog tima, - neposredno, u Središnjicu za upravljanje osobljem, vojarna Ilica 256b,

10000 Zagreb ili na fax: 01/37-84-604 do 20. ožujka 2012.

Sve potrebne informacije mogu se dobiti na broj telefona 01/37-84-636.

26

Marinko OGOREC

VOJNE ORGANIZACIJE

BROJ 388 / 16. OŽUJKA 2012.

Pojam “vojna stega” oduvijek se povezuje sa snažno izraženom čvrstoćom i neslomljivim socijalnim i hijerarhijskim poretkom u vojnoj organizaciji. Stega je uvijek bila toliko važan dio ponašanja u vojnoj organizaciji, da je svojedobno postala sinonim za vojsku i obratno - svako

spominjanje vojske podrazumijevalo je i stegu kao njezin nerazdvojni element

U današnje vrijeme pojam “vojna stega” je toliko raširen u društvu da je ušao u brojne izreke (npr. “u ovom poduzeću stega je kao u vojsci”, “ovaj di-rektor primjenjuje vojnu stegu kod svojih zaposlenika” i sl.). Međutim, o samom nastanku, razvoju i održavanju vojne ste-ge malo se zna izvan vojnih krugova, pa se s punim pravom mora postaviti pitanje kako stvoriti toliko čvrsta pravila ponaša-nja ljudi u jednoj socijalnoj kategoriji i na koji način je održavati. Drugim riječima - što stoji iza vojne stege?

Da bi mogla odgovoriti zahtjevima koji se pred nju postavljaju, za vojnu organizaciju je karakteristična svrstanost

u određene organizacijske strukture (postrojbe, ustanove i institucije) radi postizanja željenog ekvivalenta borbene moći, jasno izražena hijerarhijska ustroje-nost, autoritarna struktura s naglašenom disciplinom i potpuno centraliziranim sustavom upravljanja, precizna i detaljna pravna reguliranost života i rada vojnih osoba, kao i njihovih međusobnih od-nosa. Vrlo važna specifičnost tih odnosa je obveza podređenih da zapovijedi na-dređenog provode bez pogovora, točno i na vrijeme. Dužnost podređenog je bezuvjetna poslušnost. Vojsku karakteri-zira i specijalizirana tehnička opremlje-nost zbog koje se u vojnoj organizaciji

provodi funkcionalna podijeljenost, specifična i zahtjevna izobrazba, kako časničkog tako i vojničkog sastava i struk-turna integriranost formalne i neformalne sfere unutarnjih odnosa, a koje jedna na drugu vrše veliki utjecaj.

Svrstanost u određene organizacij-ske strukture nije karakteristično samo za vojnu organizaciju (npr. svaki veliki organizacijski sustav je manje ili više strukturiran u specijalizirane segmente), ali unutarnja organizacija tih struktura, odnosi koji vladaju u njima, njihova međusobna povezanost i sl. specifični su jedino za vojnu organizaciju. Svaka ta struktura ima vrlo precizno određene za-

ŠTO STOJI IZA VOJNE STEGE?

daće i ciljeve koje treba postići u slučaju uporabe oružanih snaga, pa bez takve usko specijalizirane podjele, oružane snage ne bi imale potrebnu djelotvornost u uvjetima suvremenih oružanih sukoba.

Društvena uvjetovanost vojne stege

Iznimno centralizirani sustav uprav-ljanja u vojnoj organizaciji postavlja zapovijedanje kao osnovni društveni odnos vojne organi