+ All Categories
Home > Documents > O LE TOILALO O IERUSALEMA

O LE TOILALO O IERUSALEMA

Date post: 02-Dec-2023
Category:
Upload: independent
View: 0 times
Download: 0 times
Share this document with a friend
12
Page | 1 1. O LE TOILALO O IERUSALEMA O le malamalama i Valoaga, e faalagolago tele lava lea ia te oe ma le taimi e te atofaina i le TATALO, le SUESUEINA o le Tusi Paia, atoa ma lou FAASOA i isi o faamanuiaga ma le malamalama ua foaiina e Le Atua ia te oe. O loo ia te i tatou foi le upu o le valoaga e sili lona mausali, e lelei ona outou naunau iai, e pei o se lamepa e mumu i le mea pogisa, seia tafa mai ata, seia alu a’e foi le Fetu Ao i o outou loto. Ia muai iloa lenei mea, ua leai se valoaga o i le Tusi o faamatalafuaina. Aua e le o le loto o tagata na tuu mai ai valoaga anamua, a o tagata paia o Le Atua na talatalaina mai ina ua osofia mai e le Agaga Paia,” (2Pet. 1:19-21). Muai Faitau le Tnielu 1 Faatomuaga: E Aofia ai ma le Foafoaga I lenei Feteenaiga: E iai i le amataga o le tusi o Tanielu faasinomaga e aafia ai ma le foafoaga atoa i le va o aai ta’uta’ua nei e lua o Papelonia ma Ierusalema: Papelonia: E foliga mai o le igoa Papelonia-fenumiai (confusion) na suia iai le igoa o le aai o Papelu ina ua faaeseeseina e Le Atua gagana a ona tagata (Ken. 11:9), a e na muai ta’ua foi lenei aai o Papili ( faitotoa i le lagi). O Papelu: E vavalalata tele le sootaga o igoa ia e lua o Papelu ma Papelonia, a e faamalosia atili lenei sootaga i le molimau a le Tusi Paia, na taape atu tagata Papelu agai i sasae ma aumau ai i le “laufanua laugatasi i le nuu o Senara” (Ken. 11:2), o le laufanua lava foi lea o loo ta’ua i le tusi o Tanielu o le “ nuu o Senara” pe o Papelonia lava foi lea (Tan. 1:2). O le tala a le Kenese 11:1-9, e manino ai ina ua maea le lolo, ona filifili ai lea o le fanau a tagata latou te fausia se ‘olo latou te ausia ai faitotoa o le lagi. Peitai, o loo molimauina e le Tusi Paia le matua iuvale o lea fuafuaga a le tagata ina ua afio ifo Le Atua mai le lagi ma talepeina a latou fuafuaga ina ua Ia faaeseeseina a latou gagana. Na ta’ua foi e Isaia lenei lava faanaunauga o Papelonia: E te sauni ai lenei faataoto i le tupu o Papelonia, . . . O oe sa faapea ifo i lou loto, ‘Ou te alu a’e i le lagi, ou te siitia i luga lo’u nofoalii ia sili i fetu a Le Atua . . . ou te alu a’e i luga o mea maualuluga i luga a’e o 1
Transcript

Page | 1

1. O LE TOILALO O IERUSALEMAO le malamalama i Valoaga, e faalagolago tele lava lea ia te oe ma le taimi e te atofaina i le TATALO, le SUESUEINA o le Tusi Paia, atoa ma lou FAASOA i isi o faamanuiaga ma le malamalama ua foaiina e

Le Atua ia te oe.

“O loo ia te i tatou foi le upu o le valoaga e sili lona mausali, e lelei ona outou naunau iai, e pei o se lamepa e mumu i le mea pogisa, seia tafa mai ata, seia alu a’e foi le Fetu Ao i o outou loto. Ia muai iloa lenei mea, ua leai se valoaga o i le Tusi o faamatalafuaina. Aua e le o le loto o tagata na tuu mai ai valoaga anamua, a o tagata paia o Le Atua na talatalaina mai ina ua osofia mai e le Agaga Paia,” (2Pet. 1:19-21).

Muai Faitau le Tnielu 1

Faatomuaga:

E Aofia ai ma le Foafoaga I lenei Feteenaiga:

E iai i le amataga o le tusi o Tanielu faasinomaga e aafia ai ma le foafoaga atoa i le va o aai ta’uta’ua nei e lua o Papelonia ma Ierusalema:

Papelonia: E foliga mai o le igoa Papelonia-fenumiai (confusion) na suia iai le igoa o le aai o Papelu ina ua faaeseeseina e Le Atua gagana a ona tagata (Ken. 11:9), a e na muai ta’ua foi lenei aai o Papili (faitotoa i le lagi).

O Papelu: E vavalalata tele le sootaga o igoa ia e lua o Papelu ma Papelonia, a e faamalosia atili lenei sootaga i le molimau a le Tusi Paia, na taape atu tagata Papelu agai i sasae ma aumau ai i le “laufanua laugatasi i le nuu o Senara” (Ken. 11:2), o le laufanua lava foi lea o loo ta’ua i le tusi o Tanielu o le “nuu o Senara” pe o Papelonia lava foi lea (Tan. 1:2).

O le tala a le Kenese 11:1-9, e manino ai ina ua maea le lolo, ona filifili ai lea o le fanau a tagata latou te fausia se ‘olo latou te ausia ai faitotoa o le lagi. Peitai, o loo molimauina e le Tusi Paia le matua iuvale o lea fuafuaga a le tagata ina ua afio ifo Le Atua mai le lagi ma talepeina a latou fuafuaga ina ua Ia faaeseeseina a latou gagana.

Na ta’ua foi e Isaia lenei lava faanaunauga o Papelonia:

“E te sauni ai lenei faataoto i le tupu o Papelonia, . . . O oe sa faapea ifo i lou loto, ‘Ou te alu a’e i le lagi, ou te siitia i luga lo’u nofoalii ia sili i fetu a Le Atua . . . ou te alu a’e i luga o mea maualuluga i luga a’e o

1

Page | 2

ao. Ma te tutusa ma Le Silisiliese’” (Isa. 14:4, 13-14; Ier. 50:17-40; Esekielu 31).

E faaaogaina foi i valoaga lenei aai o Papelonia, e fai ma faatusa o pulega ma faiga malo e teena Le Atua ma Ana fuafuaga, teena foi ma i latou e

usitai ma mulimuli atu i fuafuaga ma le finagalo o Le Atua Foafoa.

1. O a ni uiga ua e molimauina i lenei aai o Papelu, pe o Papelonia foi, atoa ai ma ona tagata o uiga ai tagata o ona po nei? _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

O le Feteenaiga i le Va o Ierusalema ma Papelonia:

I tua atu o taua ma fetauaiga i le va o nei aai e lua, na vaaia ai e Tanielu le taua e aafia ai le foafoaga atoa, i le va o le faamaoni ma le pepelo, pe o le va foi o Satani ma Le Atua (Isaia 14:4-14; Ieremia 50:17-40; Esekielu 31). E ui e faaauau pea lenei taua seia aulia le iuga, peitai e pei lava ona tatou molimauina le manumalo pea lava pea o Le Atua i Lona fili o Papelonia, e faapena foi le iuga o pulega latou te tetee i Le Atua atoa ma lo latou sauaina o tagata faamaoni o mulimuli atu i Le Atua ma faia Lona finagalo.

2. O le a sou finagalo i lenei sootaga i le taua i Etena, i le va o Le Atua ma Satani, ma le va o Ierusalema ma Papelonia? _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

O mataupu muamua e lua o le Tusi Paia (Kenese 1-2), o le tala lea i le atoatoa o le foafoaga a Le Atua, na Ia faia ai mea uma i le atoatoa ma le matagofie. O mataupu mulimuli e lua o le Tusi Paia (Faaaliga 21-21), o le tala lea i le mana faafou o Le Atua na Ia te toe faafouina ai mea uma ua faaleagaina e Satani ma ana au.

O le vaega atoa o totoe o le Tusi Paia (Kenese 3—Faaaliga 20), o le tala lea i le taua i le va o Le Atua ma Satani. O le faaaliga lea o le alofa fua o Le Atua Foafoa, Le Atua alofa mutimutivale, o Le Atua na filifili e lafoaia le mamalu uma o le lagi ma le univesa atoa, a e afio ifo i le lalolagi pogisa e faatoilaloina Satani. I Lona lava maliu ina Ia toe faafoisia ai oe i le tumutumu o Lana foafoaga, o lou lava tagata lea, e toe faafesagai ma Ia e pei ona Ia uluai fuafuaina mai lava i Etena!

E Tumau Lava Siona:

E ui e sauaina tagata o Le Atua e “Papelonia,” a e manumalo lava Le Atua i lenei taua. Na te laveaiina foi Ona tagata e aumau i Lona Aai o “Siona” (Ierusalema Fou, Faaaliga 21-22) e ala i le taulaga ofo na faia e Lona Alo o Iesu Keriso i Kalevario (Faaal. 12:9-11).

I. TALAAGA O LE TAFEAGA O LE NUU O LE ATUA

Na fuafua le tupu o Papelonia o Nepukanesa e suitulaga o ia i Le Atua o Isaraelu, a e avea lona aai o Papelonia, e suitulaga i le aai o Ierusalema (Siona), le aai o Le Atua. O le amataga o le tusi o Tanielu tatou te vaaia ai le ave faa

2

Page | 3

tagataotauaina o tagata o Le Atua i Papelonia.

Na avea foi ma ipu o sauniga o le Malumalu e Nepukanesa ma tuuina i le malumalu o ona atua faapaupau:

“Ona tuuina atu lea e Le Alii i te ia (Nepukanesa) e pule ia Ioakima le tupu o Iuta, faatasi ma nisi ipu o le fale o Le Atua” (Tan. 1:2).

E matua uiga lenei tulaga o loo molimauina e le tusi a Tanielu.

Na muai faatafeaina le malo o Isaraelu (ituaiga 10 i matu) e Asuria ma faafeusuai ai ona tagata ma tagata eseese o Pulega a Asuria. Ua toe nei o le malo o Iuta o totoe i le malo o le aiga o le tupu o Tavita, a o nei ua faatafeaina foi i latou i Papelonia.

O le TLM 605 lenei, (sili atu i le 100 tausaga talu ona amata faatafeaina e Asuria le Malo o Isaraelu 2Tupu 17:3-23), na osofaia ai e le malo Kaletaia (Papelonia) Ierusalema, le laumua o le malo Iuta, ma ave faatagataotauaina ai nisi o le au malolosi o tagata Iutaia i Papelonia.

3. Aisea na vaeluaina ai le nuu o Le Atua na muai ta’ua o Isaraelu, ia Isaraelu ma Iuta?

_____________________________________________________________________________________________

Talaaga o le Tafeaga o le Malo Isaraelu (2Tupu 17:3-23; 2Tupu 15:27-30).

Ina ua mavae Solomona, ona vaeluaina ai lea o Isaraelu i ituaiga e 10 i matu, na ta’ua o le malo Isaraelu, a e ta’ua ituaiga e lua i sauté, o le malo o Iuta.

O le nofoaiga a Hosea (TLM 730), le tupu o le Malo Isaraelu, na avea ai Isaraelu ma kolone a le malo Asuria. E pei ona tuaoi le Malo Isaraelu ma Asuria i matu, a e tuaoi le Malo Iuta i sauté ma le malo Aikupito, na faapena foi ona

3

Page | 4

faaosoosoina ai nei vaega e lua o le malo o Le Atua e faauo atu i nei malo faapaupau o Asuria ma Aikupito.

4. O le a foi le feagaiga na faia e Le Atua i Sinai ma Lona nuu o Isaraelu? (Esoto 20:1-17) _____________________________________________________________________________________________________________________

A o avea le malo Isaraelu ma kolone a Asuria, na sailia ai e Hosea, le tupu o Isaraelu, se fesoasoani mai ia So, le tupu o Aikupito, e teena ai le fai lafoga ia Salemanesa le tupu o Asuria. Peitai, ina ua malama iai Salemanesa ona sau ai lea o ia ma vagaia Isaraelu i tausaga e tolu, peitai na maliu Salemansea e tuaoi tonu lava ma le faatoilaloina e Asuria o Samaria (TLM 722), ma saisaitia ai e Saikoni II, Hosea le tupu o Isaraelu i le (2 Tupu 17:4-5).

Ona faatafeaina ai lea e Saikoni II Isaraelu i Asuria. E le gata ina faatafea e Saikoni II Isaraelu, a e na ia faia foi e pei ona faia e le tupu Asuria o Tikila-Pilesa (2Tupu 15:29), i le nofoaiga a le tupu Isarelu o Peka, tusa ma le 12 tausaga talu ai.

Na fuafua Asuria ia matua soloia lava le gafa o tagata Isaraelu, na aumai ai e le tupu Asuria tagata mai nisi o itumao o Papelonia e iai Kuta, Ava, Amato, ma Sefavaima, ma na faatonuina ia feusuai ma tagata

Isaraelu o totoe i Isaraelu—o le amataga lea o le ituaiga o Samaria, a o le iuga foi lea o ituaiga e 10 o Isaraelu.

5. E lelei le faauo i isi. E fesoasoani au uo i lou soifua faaleagaga? _______________________________________________________________________________________________________

TALAAGA O LE TAFEAGA A LE MALO IUTA

(2Tupu 23:29; 2Nofoaiga. 36:1-4).

E sili atu i le 120 tausaga talu ona ave faatagataotauaina e Asuria (TLM 722) le malo Isaraelu i matu, a e ave faatagataotauaina loa foi e le malo Papelonia (Kaletaia) le malo Iuta i saute i tausaga e 70 e pei ona valoia e le perofeta o Ieremia (Iere. 25:11-12).

O le TLM 612 na faatoilaloina ai Papelonia Asuria ina ua faatafunaina e Papelonia le aai o Nineva, le laumua o Asuria. O le vaitaimi lea ua tele ina pulea e Aikupito le malo o Iuta.

O le TLM 609 na fasiotia ai e Farao Neko o Aikupito, Iosia le tupu o le malo o Iuta, ona faaeaina ai lea e le nuu Ioasasa le atalii o Iosia ma tupu o Iuta (2Tupu 23:30).

Tolu masina mulimuli ane ai taliu mai Farao Neko ma na ave faatagataotauaina foi Ioasasa i Aikupito ma oti ai lava, a e faaeeina

4

Page | 5

Eliakimo (Ioakima le tasi atalii o Iosia), e tupu i Iuta (2Tupu 23:31-24:7; 2Nofo. 36:1-4).

6. Aisea lava na faatagaina ai e Le Atua lenei tupu faapaupau o Nepukanesa na te fai nei faiga saua i tupu ma tagata o le nuu o Le Atua o Iuta?

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

E 3 atalii o Iosia na avea uma ma tupu: Ioasasa (3 masina), na ave faatagataotauaina e Neko i Aikupito ma oti ai; o Eliakimo (na sui e Neko

lona igoa ia Ioakima 2Tupu 23:34-24:1-6), faatoilaloina e Nepukanesa oti ai lava i Iuta; atoa ma Matania (na sui foi lona igoa e Nepukanesa ia Setekaia 2Tupu 24:17-25:1-7), na ave faatagataotauaina e Nepukanesa i Papelonia.

O le TLM 605, na auina atu ai e le tupu Papelonia o Napopolasa (625-605) lona atalii o Nepukanesa (605-562) e tau ma au a Aikupito i le aai o Kakimesi (Carchemish, 2Tupu 24:7), faasolo ifo ai lava seia na faatoilaloina faatasi ai ma le tupu o le malo Iuta o Ioakima (f1-2).

Peitai na logo mai le tala i le maliu o Napopolasa, ona toe faataalise ai lea o Nepukanesa i Papelonia ma na ave nisi o le au malolosi o talavou Iutaia i Papelonia, e aofia ai ma Tanielu.

7. E a ni lesona tatou te maua mai nei tulaga faigata na oo i tagata o le nuu filifilia o Le Atua anamua?

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Na oti Ioakima i lalo ifo o le Pulega a Nepukanesa a e avea ai Ioakina lona atalii ma tupu i Iuta. Na toe foi mai Nepukanesa faatafea Ioakina ma

5

Page | 6

tagata malolosi e tusa ma le 10,000 atoa ma oloa uma ma ipu o le malumalu mai le maota o le tupu i Papelonia, a e faaeeina Matania (sui e Nepukanesa lona igoa ia Setekia, f17) e fai ma tupu o Iuta.

O nei tulaga uma ua tutupu ona o le “toasa o Ieova ia Ierusalema ma Iuta, ua oo ina lafoaiina ai i latou ai Ona luma” (f20). O le faatafeaina ma le suia o igoa, tasi ia o auala e faia e pulega o ia ona po e taumafai e faagalo ai e tagata tafea lo latou nuu, faamoemoe, a e maise a latou tapuaiga.

O le va tau pea o Aikupito ma Papelonia, na toe lagolagoina ai foi e Ioakima Aikupito. O le tausaga TLM 598 na toe taliu mai ai loa Nepukanesa faatoilaloina Iuta, siomia Ierusalema i masina e 3, fasiotia ai ma Ioakima (2Tupu 24:6); a e avea lona atalii o Ioakina ma tupu o Iuta mo le 3 masina ona avea aai lea e Nepukanesa faa tagataotaua i Papelonia (2Tupu 25:27-30; 2Chron. 36:9-10).

Na ave uma e Nepukanesa le au malolosi ae tuu na o le au mamai ma vaivai, ona fai ai lea o Matania le atalii o Iosia (sui e Nepukanesa le igoa o Matania ia Setekaia, 2Tupu 24:17) ma tupu o e na totoe i Iuta (2Tupu 24:15-16).

E faalua ona osofaia e Nepukanesa ma faatafea Iutaia, ave ipu auro e fai ai sauniga ma taulaga o le Malumalu i Papelonia (Tanielu 1:2; Isaia 39:5-7; Ieremia 20:5), ma tuu ai i lona lava malumalu mo tapuaiga i ona atua.

O lea tulaga na faia e Nepukanesa, na taumafai ai o ia e suitulaga i Le Atua, a e avea Papelonia o le sui o Siona.

II. FAATAFEA ONA O TU MA AGA FAAPAUPAU, A E TOE SIOSIOMIA E ISI TU MA AGA FAAPAUPAU (Tan. 1:3-7)

E foliga mai na faia Tanielu ma ona soa ma eunuka (Isaia 39:7), o se tasi o tu anamua a atunuu Sasae Lata Mai (Ancient Near East), e faamaasiasi ma aveesea faamalosi ai le mamalu ma le tiute faatama tane o nei taulelea

tafea. O aoaoga uma na faia i nei taulelea, o taumafaiga uma ia e suia ai o latou mafaufau, ia galo ai o latou aiga, nuu, o tu ma aganuu, a e maise lo latou Atua.

8. Aisea, i lou lagona, na faatagaina ai e Le Atua Tanielu ma ona soa, atoa ma nisi Iutaia faamaoni, e ave faapologaina i Papelonia?

___________________________________________________________________________________________________

E le ititi mai i le tolu gagana na aoaoina Tanielu ma ona soa ia latou tautalatala ai, e saunia ai i latou e avea ma alii Kaletaia tusitusi: o gagana na tusitusia i ata eseese; o le gagana Arama, le gagana na faaaogaina lautele mo fesootaiga ma fefaatauaiga i va o malo i na ona po. O le avea

6

Page | 7

ma Kaletaia (tomai faapitoa i le atina’eina o faafanua o le vateatea), na manaomia ai foi ma le tomai i faiga faataulaaitu ma vavega a agaga o atua faapaupau.

O se tomai taua tele le vaai tau ma fetau. O le TLM 747 na valoia tonu ai e le au Kaletaia le gasetoto o le la. A e sili atu ai foi le taua o le tomai faapitoa i le vaai tau, o le tomai e faauigaina ai i fetu, atoa ma le lumanai o olaga o tagata soifua (horoscope).

9. E iai se aafiaga o le aai o nei tama i taumafa filifilia e Nepukanesa? _____________________________________________________________________________________________________________________

O le “filifilia” e le tupu o Nepukanesa o taumafa a taulelea uma nei e avea ma Kaletaia, o le ata lava lea o le pule e suia ai le “filifiliga” a Le Atua mai lava i le foafoaga i mea e tatau ona aai ai.

O le tuufaatasia foi o “mea ‘ai ma le uaina,” o le tasi lea o auala na faatinoina ai e Nepukanesa lana pule faatapuaiga e tetee atu ai i mea ‘ai e faaaoga i tapuaiga ma sauniga o le Malumalu o Le Atua Foafoa. O le aai la o nei taulelea i aso taitasi i nei “mea ‘ai ma inu i uaina” a le tupu, e le gata e faamalieina ai manaoga o le tino, a e faatinoina ai foi le usitaia i tapuaiga a Nepukanesa.

E pei lava ona faatonuina e Le Atua le au sa Levi e “tutu e auauna i Ona luma,” (2Nofo. 29:11), e faapena foi ona aoaoina e Napukanesa Tanielu ma ona soa e “tutu i ona luma” e auauna ma le faamaoni (Tan. 1:5). Tasi lea mafuaaga na suia ai e Nepukanesa igoa o taulelea nei e pei ona ta’ua i lalo:

Tanielu “O Le Atua Lo’u Faamasino,’” a e suia e Nepukanesa ia Pelesara (ia laveaiina e Paala lona ola)—Peitai o le igoa Peletisara na amusia ai e le Tusi Paia le igoa o le atua Papelonia.

7

Page | 8

Hanania “Alofa Tunoa o Le Atua,” suia e Nepukanesa ia Shada Aku (faatonuga a Aku [le atua Papelonia o le masina])—a e faaaogaina e le Tusi Paia o Sataraka e amusia ai le faatonuga a le atua Papelonia i le faaaogaina o le mataitusi “K” o le alefapeta a Iutaia.

Mesaelu “E Faapei o Le Atua,” sui e Nepukanesa ia Mushallim-Marduck (o ai e pei o Aku?)—a e faaaogaina e le Tsui Paia o Mesako, amusia ai le fesili e faaeaina ai Aku i le mataitusi lava lea e tasi o le “K” o le alefapeta Iutaia.

Asaria “Ua Fesoasoani mai Ieova,” na suia e Nepukanesa ia Ardi-Nabu, (le atua o le atamai)—A o le igoa a le Tusi Paia Apeteniko, Ape, o le upu Eperu e faalumaina ai le upu Papelonia Ardi, (auauna). A o le atua Papelonia o Nabu na faaigoaina e le Tusi Paia ia Nego, e amusia ai le atua Papelonia i le faaaogaina o le mataitusi o le “G” mai le alefapeta Eperu.

10. O le a se uiga o Tanielu e te molimauina i lona fesuiaia o igoa Papelonia e amusia ai o latou atua ma talitonuga faapaupau? _____________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________________

E lei nofonofo fua Le Atua e aunoa ma le faaalia o Lona tetee atu i nei faiga faamalosi a Nepukanesa e taumafai e soloiesea ai mafaufauga o tama Eperu i lo latou Atua ma a latou tapuaiga.

E le o nofofo fua foi Le Atua i le

aso. O loo silasila mai o Ia, o loo Ia

taitai mai, o loo Ia puipui mai, o loo Ia laveai

mai, ma Na faasoa mai Lona manuia i Ona tagata seia oo lava ina afio mai Lona Atalii e

toatasi e faapotopoto atu i

Lana fanau ia te Ia!

III. O LE TETEE A TAULELEA IUTAIA FAAMAONI(Tan. 1:8-16)

8

Page | 9

“A ua manatu Tanielu o le a le leaga . . .” E lei nofonofo fua foi Tanielu ma ana uo ia latou molimau faamaoni e mulimuli ma auauna ai i lo latou Atua tusa pe iu ai o latou ola:

Na filifili Tanielu ma ana uo latou te le faaaogaina mea ai ma uaina a le tupu, e le gata ina latou manatu i o latou soifua maloloina, a e na sili atu foi lo latou manatu e usitaia pea i Le Atua Foafoa o Le Na te silafia mea silisili, e aofia ai ma mea e tatau ona ‘aai ai ma feinu ai (Kenese 1:29).

A o tala atu o mea ‘ai ma le usitai i Le Atua soifua, o le filifiliga a Tanielu e faatauaina atili ai foi le mea moni i le soifuaga o le Kerisiano, o le faatuatua e aofia ai le olaga atoa i le tino atoa ma le agaga.

11. O a ni tulaga e mafai ona e faia e teena ai taumafaiga a Satani e faagalo lou Atua?

______________________________________________________________________________________________________________________________________________

O le uluai faaosoosoga o le tagata, o mea ‘ai. A e na toilalo ai Atamu ma Eva i se filifiliga ua aafia ai tagata soifua uma (Ken. 3). Ona saunia ai foi lea e Le Atua le lisi o mea e tatau ma mea e le tatau ona aai ai tagata soifua ona o le sootaga o mea ‘ai ma le olaga faapa’iaina (Levitiko 11:41-45).

Na faatonuina foi e Le Atua, a e maise lava i latou e galulue i le fata, ina ia le faaleagaina o latou tino i mea ai ma mea inu (Levitiko 10:8-11). O le mafuaaga lea na taua ai ia Tanielu ma ona soa le usitai pea i Le Atua

Foafoa e ui ina matautia le sala o le le usitai i lenei tupu malosi ma le saua.

E na o nai aso lava e 10, a e manino e le manaomia le uaina ma ni aano manu e maua ai e le tagata le soifua maloloina ma le fiafia.

O uiga faaalia foi o Tanielu, “Ona aioi atu ai lea o ia” (f8) i auauna a Nepukanesa e mautinoa ai o ia lava o se tagata e mafuta tele i Le Atua, e lei faaalia e Tanielu ni uiga faamaualuga, e ui na ia iloa tulaga uma o talitonu iai e silisili atu nai fuaufaga a Nepukanesa.

12. E faapefea ona tali atu le tagata o Le Atua pe a tofotofoina lona faatuatua? _______________________________________________________________________________________________________________

9

Page | 10

O le faapaiaina, e le o se alofaga pe se mafuaaga foi lea e aumau ai i ni nofoaga tuufua, e lafoaia le ‘ata fiafia, pe lafoaia foi o mea ‘ai lelei. O ni uiga faapea, e ono afaina ai le vaai a isi i le olaga Kerisiano moni, ma mafua ai ona tutupu a’e nisi o uiga e faasagatau mai i tapuaiga. O le tala a le alii tusitala o Abraham Heschel e faapea o le mea lilo o le olaga faaleagaga, “e maua lea i le avea ma tagata atoa ma tagata paia.”

O Tanielu ma ana uo, o ni taulelea tausaafia, na fiafia foi e fesagai ma soo se ituaiga tagata atoa foi ma tulaga eseese o le soifuaga. A e na ia le lafoaia lava ona talitonuga ma na faamaoni ai e auauna i lona Atua e aunoa ma se fefoifoiai.

13. O a ni tulaga tau le malo, aiga, e oo lava i tapuaiga ma lotu, e te manatu e tatau pea ona e usitai i le Afioga ma le inagalo o Le Atua tusa pe o le a lona taui?

___________________________________________________________________________

IV. O LE SAOLOTOGA (f17-21)

E iai taimi e foliga mai ai ua leai se Atua. Peitai e le tuulafoaiina lava e Le Atua Ona tagata. O lea ua toe vaaia foi Le Atua i le faaiuga o le mataupu e pei lava ona muai ta’ua o Ia i le amataga o le mataupu (f2).

I le amataga na “tuuina” atu ai e Le Atua nisi o ipu o le Malumalu i le tupu faapaupau o Nepukanesa. A o nei, ua Ia “foaiina” atu i taulelea e toafa le faautauta ma le atamai atoa ma le poto (f17).

O le faatulagaina o le veape “foaiina” (ntn) i le gagana Eperu, o le faamaoniga lea o le sootaga o tulaga nei e lua, ma faamanatu ai i le tagata faitau e mafuta mai lava Le Atua tusa pe nenefu i la tatou vaai.

O le faatasi ai o Le Atua i Ona tagata, o le siosiomaga autu lea o lenei mataupu atoa, e tusilima ai foi i Lona auai ma pulea mea uma e tutupu.

O Ia Na te “tuuina” mai ma Na “foaiina” mai.

O le atina’eina o taulelea Iutaia, e le ona o ni koleniga pe ni aoaoga a Nepukanesa, a o tulaga uma mai luga lava. E le o mea ai pe o le aofai o aso, a o le faatuatua o Tanielu ma ona soa i Le Atua soifua na laveaiina ai i latou.

14. E faapefea pe afai e lagona e le o mafuta mai Le Atua? _____________________________________________________________________________________________

E le gata la o le soifua maloloina, a e na faaopoopo ia i latou e Le Atua o Lona alofa tunoa, faatasi ai foi ma le poto ma le atamai.

O le vaai a le lalolagi, o tagata vaivai tagata faatuatua, e manatu foi e leai se sootaaga a le poto, ma le atamai i mea loloto (science) o le soifuaga, ma le faatuatua i le mau a le Afioga a Le Atua.

10

Page | 11

O se tasi foi manatu, e leai se sootaga a le lalelei, malosi, soifua maloloina, poto, ma le malosi i mea faaleagaga. Peitai, ua aoao mai Tanielu, o le poto o le mafaufaau, le malosi faaletino, ma le mafutaga ma le mana o Le Atua, e le tatau ona tuu eseeseina nei tulaga uma o le tagata atoa na faia ai e Le Atua.

15. O maua nei tulaga uma i taumafaiga a le tagata? _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Peitai, o nei tulaga uma o le tagata soifua, o mea alofa uma ia a le Alofa tunoa, e le gata o ni mea alofa a Le Atua i le tagata mai lava i foafoaga, a e tatau foi i le tagata ona sailia le faaaogaina sili o nei mea alofa uma a Le Atua mo le manuia o le fanau a tagata.

Na feiloai Le Atua ma taulelea Iutaia ma Na Ia foaiina iai le fiafia, olioli, ma le manuia i mea uma i le lotolotoi o latou puapuaga.

Peitai, e lei i gata ai iina fuafuaga a Le Atua mo nei taulelea. E le gata ina Ia saunia mo i latou le faaolataga mai tulaga o lo latou siosiomaga, a e na Ia saunia foi i latou mo le ola e faavavau i le Aai o le Ierusalema Fou.

O le iuga o lenei mataupu e faasino lea i le faaa’eina o le tafeaga o le nuu o Le Atua. Muamua, o le (mesia-Kuresa) na faauuina e Le Atua e ea ai le pologa o Lona nuu (2Nofoaiga Tupu 36:21-23), a e faapena foi ma le tali i talosaga ma molimoliga a le au perofeta i luma atu o Tanielu (Isaia 45:1-13).

16. O a ni aoaoga tatou te maua mai i lenei suesuega e faamalosia ai lou faatuatua a o e fesagai ma lu’iga ma faigata o le soifuaga? _____________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________________

11

Page | 12

Tusia e Pastor Eddie E. Erika, Grace ConnectionsMo fesootaiga: www.gcmelbourne.com; Facebook:: Grace Connections Melbourne; Email:

[email protected] or call 0422 865 580

Study based on the books, Secrets of Daniel, Wisdom and Dreams of Jewish Prince in Exile, by Dr Jacques B. Doukhan; Daniel and Revelation, Uriah Smith; Daniel, Wisdom to the Wise, by

Zdravko Stefanovic; and The Revelation of Jesus Christ by Ranko Stefanovic

12


Recommended