POTENCIJALNO OTKRIĆE DONJOTRIJASKE MAKROFLORE KOD RAME

Miro Pavličević, prof. geografije

SAŽETAK

Ramsko područje je iznimno složeno kako u geološko-petrološkom tako i u paleontološkom smislu, a

čija postojanost kopna može se pratiti unatrag oko 450 milijuna godina. Pored vrlo starih stijena silur-

devonske starosti, to potvrđuje i moguće paleontološko otkriće donjotrijaske makroflore u Rami s vrlo

vrijednim daljnjim posljedicama i mogućim novim otkrićima fosila, prije svega, paleozoološke

prirode.

Cilj ovog članka je, kroz preliminarnu analizu, sintezu i potencijalne nalaze donjotrijaske makroflore,

upoznati sve zainteresirane s otkrićem sa svrhom mogućeg doprinosa općem znanstvenom dobru te

baštini ramskog kraja. Do preliminarnih spoznaja u ovom radu došlo se koristeći metode kartografske

analize i terenskog rada kao i paleobotaničke i paleozoološke analize i sinteze te analogije.

U radu se prikazuje potencijalno otkriće donjotrijaske makroflore, koje bi u slučaju autentičnosti

impliciralo postojanje kopnene faze u trijasu, s daljnjom implikacijom pronalaska i drugih znakovitih

makrofosila trijaske starosti s posebnim naglaskom na fosile kralješnjaka.

Ključne riječi: Rama, paleontologija, otkriće, donji trijas, makroflora, fosili kralješnjaka

A  POTENTIAL DISCOVERY OF THE LOWER TRIASIC MACROFLORA NEAR RAMA

                                                  by

Miro Pavličević, geography professor

SUMMARY

The area of Rama is extremely complex, in terms of both, Geology and petrology,  and  paleontology, and whose stability of the mainland can be traced back for about 450 million years. In addition to the very old rocks of the Silurian-Devonian age,  this is also confirmed by the possible paleontological discovery of Lower Triasic macroflora in Rama with very valuable further consequences and possible new discoveries of fossils, above all, the ones of paleozoological nature.

The aim of this article is, using preliminary analysis, synthesis and potentional discoveries of Lower Triasic macroflora, that  everyone who is interested is introduced to the discovery, to make a possible contribution to scientific knowledge in general and for the heritage of the Rama region. The preliminary knowledge of the work is the result of using the methods of cartographic analysis and field - work, as well as paleobotanical  and paleozoological analysis and synthesis, and analogy.

The paper presents a potential  discovery of Lower Triasic macroflora, which, in the case of authenticity, implies the existence of land in the Triassic stages, with further implication of the discovery of other significant macrofossils of the Triassic age, too, with special emphasis on the vertebrate fossils.

 

Keywords: Rama, paleontology, discovery, Lower Triassic, macroflora, vertebrate fossils

UVOD

Od početka sustavnog istraživanja 1964. godine pa do završetka terenskih radova 1971. godine

kartiranjima na sekciji 53/3, dobiveni su rezultati sintetizirani prikazom na geološkoj karti i tumaču za

list Prozor. Utvrđene su mezozojske tvorevine s najrasprostranjenijim naslagama trijaske starosti. Pri

tome je ispitana i proučena mezozojska mikrofauna (Ksenija Vlahinić i Nadežda Laušević) i

makrofauna (Georgina Dutina, N. Laušević i J. Sofilj), te konodonte srednjeg trijasa (Ljiljana Jeličić)

kao i paleogena i neogena fauna (Blagica Stojčić i Milica Maglov), a tumač su napisali M. Živanović,

J. Sofilj i J. Pamić. U tom istraživanju i kartiranju nije otkrivena donjotrijaska flora sve do otkrića od

strane autora ovog članka. Do preliminarnih spoznaja u radu došlo se koristeći metode kartografske

analize i terenskog rada kao i paleobotaničke i paleozoološke analize i sinteze te analogije. Cilj ovog

članka je, kroz preliminarnu analizu, sintezu i potencijalne nalaze donjotrijaske makroflore, upoznati

sve zainteresirane s otkrićem sa svrhom mogućeg doprinosa općem znanstvenom dobru te baštini

ramskog kraja.

Teritorij općine Prozor-Rama matematički je smješten: između ϕ - 43⁰40′ 40″ - 43⁰ 52′ 45″ N i λ - 17⁰

22′ 30″ - 17⁰ 47′ 30″ E. Općina Prozor-Rama geografski je smještena u jugozapadnom dijelu Bosne i

Hercegovine, na sjeveru Hercegovačko-neretvanske županije. Najveći dio prostora Općine smješten je

unutar nadmorskih visina od 500 – 1000 m i s prosječnom visinom od oko 1100 m. Teritorij Općine

obuhvaća dio planinskih i pretežito krških masiva, od Raduše planine s najvišim vrhom Idovcem (1955

m – krov Općine), planinom Makljen (prijevoj Makljen na 1123 m) s Crnim Vrhom (oko 1400 m) na

sjeverozapadu, sjeveru i sjeveroistoku, Ljubuše planine na zapadu i jugozapadu s najvišim vrhovima

Lisac (1627 m), M. Ljubuša (1611 m), Janjčerica (1609 m) i Orlovača (1560 m), s juga Vran planinu s

najvišim vrhovima Runjavom glavom (1908 m), V. Vlajnom (1706 m) i Kitom (1511 m) (a najviši

vrh je V. Vran 2069 m koji pripada općini Jablanica), jugoistoka Blaćina (oko 1500 m) i Bokševica

planine (oko 1300 m), te dijelom istočne obronke planina iz Skupine Vranice s nadmorskim visinama

od oko 270 – 1500 m. Između njih središnje mjesto zahvaća Ramska tektonska potolina s

karakterističnim erozijsko-derazijskim brežuljkastim reljefom (sl. 1).

Sl. 1. Topografski smještaj i geoprometni položaj općine Prozor-Rama (Badanković, 2003; Pavličević,

2015)

U radu se prikazuje preliminarni opis donjotrijaske makroflore, koje bi u slučaju autentičnosti

impliciralo postojanje kopnene faze u trijasu, s daljnjom implikacijom pronalaska i drugih znakovitih

makrofosila trijaske starosti s posebnim naglaskom na fosile kralješnjaka – ribe te gmazove tekodonte

– pretke dinosaura.

1.OPĆA GRAĐA TERENA DONJEVAČKA STIJENA-VOLUJAK

Prema postojećoj složenoj tektonskoj shemi istok i sjeveroistok Rame, gdje je i otkrivena donjotrijaska

makroflora (sl. 2, 3 i 4), pripada tektonskoj jedinici Vranica - strukturna jedinica Inač-Tetrebina-Bukva

odnosno Zoni paleozojskih škriljevaca i mezozojskih vapnenaca (Dimitrijević i dr. , 1975).

Sl. 2. Prostorni obuhvat općine Prozor-Rama s lokalitetom mogućeg otkrića donjotrijaske makroflore

(strelica)

Izvor: Google Earth, 15.10.2015; Pavličević, 2015

Sl. 3. Osnovna geološka karta SFRJ, M 1 : 100 000, list Prozor, s mogućim otkrićem donjotrijaske

flore (strelica), (isječak karte OGK, 1:100 000, list Prozor, ŽIVANOVIĆ, SOFILJ, 1971)

Sl. 4. Tumač za OGK SFRJ - list Prozor (isječak karte OGK SFRJ, 1:100 000, list Prozor, ŽIVANOVIĆ , SOFILJ, 1971)

Područje pronalaska moguće trijaske makroflore, prije oko 250 milijuna godina, prema

paleogeografskim rekonstrukcijama pretpostavljenog izgleda ovog dijela Europe bilo je smješteno od

oko 15° do 20° s.g.š. U to vrijeme nastali donji trijas, na listu Prozor, može se samo mjestimice

razdvojiti na sajski (T₁¹) i kampilski potkat (T₁²) odnosno donji i gornji verfen u vrijeme prije oko 250

milijuna godina.

Upravo takva geološka složenost, mjesto pronalaska donjotrijaske makroflore s neraščlanjenim donjim

trijasom (T₁) te sajskim i kampilskim potkatom, karakteristična je i za lokalitet Donjevačka stijena-

Volujak.

Neraščlanjeni donji trijas sastoji se od tamnosivih pjeskovitih, pjeskovito - laporovitih i laporovitih

vapnenaca s mjestimice iskristaliziranim mineralom aragonitom (sl. 5) u kojima je registrirana školjka

Claraia clarai - tipični provodni fosil donjeg trijasa (sl. 6) te Anodontophora fassaënsis (sl. 7), a u

kampilskim naslagama Myophoria laevigata (sl. 8).

Sl. 5. Laporoviti i pjeskovito-laporoviti vapnenci s iskristaliziranim mineralom aragonitom

Sl. 6. Claraia clarai - tipični provodni fosil donjeg trijasa u kalcitom bogatom laporu

Sl. 7. Anodontophora fassaënsis u kalcitom bogatom laporu

Sl. 8. Myophoria laevigata u kampilskim naslagama

2.PALEOBOTANIČKO OTKRIĆE NA LOKALITETU DONJEVAČKA

STIJENA-VOLUJAK

U donjem trijasu, nakon PT izumiranja, je raspored kopnenih biljaka dosta homogen na sjevernoj i

južnoj polutki. Među papratnjačama došlo je do promjena iako se javljaju još i stariji oblici

podrijetlom iz mlađeg perma. Ukoliko se daljnjim detaljnijim paleobotaničkim istraživanjem pokaže

autentičnost pronađene makroflore u trijaskom horizontu, u tom slučaju na lokalitetu Donjevačka

stijena-Volujak kod Rame prisutni su oblici koji svojim izgledom sugeriraju na mogućnost pripadnosti

rodovima; papratnjača Sagenopteris (sl. 9) preslica (Equisetinae) Schizoneura (sl. 10) te mogućem

poznatom rodu Glossopteris (sl. 11). Svakako najveća specifičnost lokaliteta je mogućnost pronalaska

ostataka biljke roda Glossopteris, za koju se do sad smatralo da je bila zastupljena u južnim dijelovima

južnog kopna Gondvane, pri čemu bi u slučaju autentičnosti njezino otkriće u sjevernim dijelovima bio

nepobitan dokaz pripadnosti ovog lokaliteta, i nešto šireg područja, nekadašnjem južnom kopnu -

Gondvani.

Sl. 9. Potencijalna donjotrijaska kopnena flora - moguće sjeme paprati Sagenopteris

Sl. 10. Potencijalna donjotrijaska kopnena flora - Schizoneura

Sl. 11. Potencijalna novootkrivena vrsta donjotrijaske kopnene flore roda Glossopteris

ZAKLJUČAK

Ukoliko bi se pronalasci prikazane makroflore (kopnenih biljaka) pokazali kao autentični nalazi

trijaske flore to bi dopuštalo rekonstrukciju paleookoliša donjeg trijasa. Naime, školjkaš Claraia clarai

je tipični provodni fosil donjeg trijasa koji nije dubokovodan s amonitima (iako ga ima i on je u većini)

kako se to dosad spoznalo i opisivalo. Uglavnom su osim školjki bili istraženi i pronađeni amoniti, a

ovdje bi u slučaju autentičnosti otkrića, bila izvjesna mogućnost da je riječ o dosad nepoznatoj i

skrivenoj paleozajednici vrlo plitkog morskog priobalja - uvale ili zaljeva s obraslom močvarnom

(Hydropteraceae) vegetacijom na obalama tog morskog zaljeva. Neke preslice i paprati toga doba,

prelazile su visinu i od 15 m, pa bi prema tome moguće otkrivene kopnene biljke rodova paprati

Sagenopteris, potom preslice Schizoneura, kao i biljka mogućeg roda Glossopteris, registriranog do

sada na južnom paleokontinentu Gondvani, ukazivale na izvjesnu mogućnost da je i ovo područje

nekad pripadalo Gondvani.

U ovom slučaju bi pronađena donjotrijaska makroflora predstavljala golemi doprinos znanosti kao i

općem dobru te lokalnoj zajednici tj. baštini ramskog kraja. Te konačno, potencijalnim otkrićem

donjotrijaske makroflore dobili bi se preduvjeti za daljnja istraživanja i detaljniju rekonstrukciju

paleookoliša kao i moguće pronalaske kralješnjaka, tekodonata - evolucijskih predaka dinosaura,

letećih gmazova, krokodila, ptica te drugih ranomezozojskih životinja.

IZVORI I LITERATURA

Badanković, N., 2003: Pregledna karta Rame 1 : 1 000 000, (ur. Pavličević, M.), Hrvatsko katoličko

dobrotvorno društvo (ogranak Prozor-Rama), Prozor, Sarajevo.

Bognar, A. 1990: Geotektonska evolucija i neke temeljne strukturnomorfološke osobine Dinarida, u:

Znanstveno posvetovanje geomorfologov Jugoslavije: zbornik referatov, Krško, 18 do 23 junij 1990.,

Ljubljana, 259-270.

Chandler, F., Taplin, S., Bingham, J., 2005: Pretpovijesni svijet, Marjan tisak d.o.o., Split.

Herak, M., 1990: Geologija, postanak, tektonika, i dinamika Zemlje, razvojni put Zemlje i života,

geološka građa kontinenata i oceana, peto izdanje, Školska knjiga, Zagreb.

Pavličević, M., 2015: Prostorni obuhvat općine Prozor-Rama, u: Google Earth ( ur. Pavličević, M.)

(15.10.2015.)

Pavličević, M., 2012: Miocensko tektonsko jezero u Rami, http://www.rama-prozor.info (15.11.2015.)

Pavlović, Z., 1975: Osnovna geološka karta SFRJ, list Prozor, 1 : 100 000, (ur. Pavličević, M.),

Institut za geološka istraživanja, Sarajevo.

Tajder, M., Herak, M., 1986: Petrologija i Geologija, Školska knjiga, Zagreb.

Tišljar, J., 1994: Sedimentne stijene, Školska knjiga, Zagreb.

Topografska karta, 1 : 25 000, 1 : 50 000 i 1 : 100 000, list Konjic, Vojnogeografski institut, 1968. –

1985.

Vidović, M., Moićević, M., 1974: Tektonska karta SR Bosne i Hercegovine 1 : 1 000 000

Wikipedija, Slobodna enciklopedija, Prozor-Rama, http://www.hr.wikipedia.org/wiki/ Prozor - Rama (15.11.2015.)

Živanović, M., Sofilj, J., Pamić, J., 1975: Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Institut za geološka

istraživanja Sarajevo, u: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Osnovna geološka karta 1 :

100 000, Tumač za list Prozor, K 34-12 (redigirao i ur. Dimitrijević, M.), Beograd, 1975., Savezni

geološki zavod, 1-45.