B r o j 4 2 . / 4 3 . G o d i n a I I . 1 5 . s r p n j a 2 0 0 5 . B E S P L A T N I P R I M J E R A K w w w . h r v a t s k i - v o j n i k . h r € 2,10•CAD 3,00•AUD 3,30•USA 2,00•CHF 3,50•SIT 430,00•SEK 17,00•NOK 17,00•DKK 15,50•GBP 1,30 Diplomacija je izazov, ali i naporan posao ISSN 1330 - 500X PRINTED IN CROATIA R a z g o v o r P u k o v n i k M a r i n k o O g o r e c , n a Ë e l n i k O d j e l a b i l a t e r a l e u S l u æ b i z a m e u n a r o d n u o b r a m b e n u s u r a d n j u i a u t o r k n j i g e V o j n o - d i p l o m a t s k a p r a k s a Diplomacija je izazov, ali i naporan posao
Transcript
Broj 42./43. Godina II. 15. srpnja 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr
€2,
10•C
AD
3,0
0•A
UD
3,3
0•U
SA 2
,00•
CH
F 3,
50•S
IT 4
30,0
0•SE
K 17
,00•
NO
K 17
,00•
DKK
15,
50•G
BP 1
,30
Diplomacija je izazov, ali i naporan posao
ISSN
1
33
0 -
50
0X
PRIN
TED
IN C
ROA
TIA
RazgovorPukovnik Marinko Ogorec, naËelnik Odjela bilaterale uSluæbi za meunarodnu obrambenu suradnju i autor knjigeVojno-diplomatska praksa
Diplomacija je izazov, ali i naporan posao
2
Sa mo dan nakon te ro ri sti Ë kih na -pa da na Lon don, u sre di π tu NA -TO-a u Bru xel le su odræa na je
iz van red na sjed ni ca Sje ve ro at lant -skog vi je Êa na koj oj su sud je lo va lipred stav ni ci 26 ze mal ja Ëla ni ca NA -TO-a. Nakon sjed ni ce, baπ ka ko se ioË e ki va lo, glav ni taj nik NA TO-a, Ja -ap de Ho op Schef fer, jav no je iz ra ziode kla ra tiv nu pot po ru NA TO Ëla ni caVe li koj Bri ta ni ji i sta nov ni ci ma Lon -do na, us put jas no ustvrdi vπi ka ko sesvi jet nakon sva kog na pa da sve vi πeuj edin juje u bor bi pro tiv te ro riz ma.
“Ti do ga a ji su sa mo po sluæi li ja-Ë a n ju od lu ke sa vez ni ca da na sta ve
zaj ed ni Ë ke ope ra cije pro tiv te ro ri -z ma. Ovi do ga a ji ni su raz log za ko -le ban je, oni su prije raz log za udvos -truË a van je naπ ih na po ra”, ka zao jeJa ap de Ho op Schef fer.
Ia ko je jav nost od NA TO-a oË e ki -va la kon kret ne prij ed lo ge bor be pro -tiv te ro riz ma, pot pu no je jas no da ta -ko neπ to nije mo guÊe os mi sli ti do -slov ce pre ko no Êi. Nai me, an ti te ro ri -sti Ë ka bor ba vo di se po naj vi πe obav -jeπ taj nim ra dom, a epi log to ga supro na laæen ja te ro ri sti Ë kih Êe li jana za pa du, uni π ta van je ba za zaob uku na isto ku te kon kret noon emo gu Êa van je te ro ri sti Ë kih
aka ta kak vi su vi e ni u Lon do nu.Sto ga je zaj ed ni Ë ka iz ja va Ëla ni ca
NA TO-a, koju je jav no sti pre nioglav ni taj nik, po sve lo giË na. Poj ed -no stavl je no reË e no, pods jet imo, na -kon te ro ri sti Ë kih na pa da na Wash -ing ton i New York 11. ruj na 2001.go di ne, NA TO se poz vao na Ëla nak 5svoje ute mel ji teljske po vel je u koj ojstoji da je na pad na jed nu nje go vuËla ni cu na pad na sve zeml je Ëla ni ce.
Ne ven MI LA DIN
15. srpnja 2005.
London na meti terorista, NATO pruæa deklarativnu potporu
Za pad ni ana lit iË a ri slaæu se sa mo u jed -nom: do tra ge dije u Lon do nu mo ra lo jedo Êi prije ili ka snije. Jed no stav no, bri -tan ska po moÊ SAD-u dil jem svi je ta isu -vi πe je iri tant na te ro ri sti Ë kim or ga ni za -cij ama da bi one glav ni grad En gles kepo π te di le ne vi nih ærta va. Pod mu kli na -pad iz ve den je go to vo is tim na Ë e lomkao i u New Yor ku i Mad ri du. Ek splo zijesu od jek nu le u vrij eme naj veÊe pro met -ne guæve, u ju tarn jim sa ti ma, ka da jebroj ærta va, πto po gi nu lih, a πto ran je -nih, po ten cij al no naj ve Êi, i sto ga se mo -æe zakl juË i ti da je ko na Ë an epi log od
50-ak usmrÊe nih i 700 ran je nihmo gao bi ti ku di ka mo ka ta stro fal -ni ji.Ve li ka Bri ta ni ja, a po se bi ce pre -mij er To ny Bla ir, izvrsno su re a gi -ra li ne po sred no na kon na pa da.Sve sluæbe za duæene za ot klan jan je po -sl je di ca te ro ri sti Ë kih na pa da vrlo su br -zo bi le na mjes tu zlo Ëi na, te je ti me si -gur no spa π en ve lik broj æi vo ta, a po li ti -Ë a ri i jav ni rad ni ci smi ri va li su si tua cijusman juj uÊi ta ko po ten cij al nu pa ni ku uvi π e mi lij un skoj met ro po li. No, una toËsve mu, gor ka is ti na o broj nim ne vi nim
ærtva ma i una toË os je Êaju ne mo Êi Lon -do nË a na ka ko njiho vim æi vo ti ma uprav-l jaju lju di koj ima je sve tost ljud skog æi -vo ta pot pu no ne poz nat poj am, ipak bo lii ulij eva nes igur nost. Ne ra Ë u na mo liærtve, to je i bio cilj bo les nih umo va ko jisu na pa li u lon don skoj pod ze mnoj æe l -jez ni ci i di gli u zrak grad ski au to bus…
Ka ta stro fa u Lon do nu
JaËanje borbe protiv terorizma
SVIJET
Kawasaki OH-1 “Ninja”
ProliferistiËka sigurnosna inicijativa (ProliferationSecurity Initiative) SAD-a ima za cilj onemoguÊiti kri-jumËarske tokove oruæja za masovno uniπtavanjemorskim putevima, barem u onom dijelu koji se moæeizvesti presreta njem sumnjivih brodova i zapljenominkriminiranog tereta. Koncem 2004. godine prvauvjeæbavanja takvih scenarija poËele su pomorskesnage Japana, Australije, Francuske i SAD-a
Prije je uloga vojne diplomacijebila primarno informativno--analitiËka, dok se danas vojnadiplomacija temelji uglavnomna suradnji oruæanih snagazemalja koje meusobno razmjenjuju vojno-diplomatskepredstavnike
Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852
Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.
Tisak:AKD Agencija za komercijalnu
djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31
Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 6000 primjeraka
U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)
Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2005.
Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH
Na ovogodiπnjem prvenstvu u mornariËkompetoboju, koji je vjerojatno jedan od najteæihsportova danaπnjice, sudjeluje 95 natjecate -
lja. Oni se do 15. srpnja na sportskim tereni-ma u vojarni “Sv. Nikola” i u bazenu “SC
Poljud” natjeËu u pet disciplina. Prvenstvoje otvorio izaslanik ministra obrane dræavni
tajnik Mate Raboteg
S t r a n a 4
S t r a n a 2 3
Ia ko je OH-1 iskljuË i vo iz vid ni Ë ki he li ko pter,on je ne sa mo prvi ja pan ski po ku π aj iz ra de
tak ve vrste he li ko pte ra, veÊ za si gur no i ste pe ni ca pre ma ra zvoju prvog ja pan skog
bor be nog he li ko pte ra
S t r a n a 2 5
S t r a n a 8
Pukovnik Marinko Ogorec,autor knjige Vojno-diplo-matska praksa
Naslovnicu snimio Davor KIRIN
TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE
SprjeËavanje krijumËarenja oruæja za ma -sovno uniπtavanje prekomorskim putevima
Otvoreno 42. svjetsko vojno prvenstvo u mornariËkom petoboju
Knji ga Voj no-di plo mat ska prak sa, ko jaje ne dav no ob javl je na u iz dan ju Gol -den mar ke tin ga - Tehni Ë ka knji ga Za -
greb, au tor sko je dje lo na π eg su go vor ni ka,pu kov ni ka Ma rin ka Ogo re ca, na Ë el ni ka Od -je la bi la te ra le u Sluæbi za me u na rod nu ob -ram be nu su radn ju. Re cen zen ti dr. sc. Svjet -lan Ber ko viÊ, dr. sc. Stan ko Nick i gen e ralMi ro slav Jer zeË iÊ knji gu su ocij eni li kaosadræa jan i vrij edan rad ko ji sadræi ko ris nu iza niml ji vu gra u o me u na rod nim voj nimod no si ma i o sluæbi i æi vo tu voj nih iza sla ni -ka u inoz em stvu. Moæe se re Êi da je rij eË osvoj evrsnom pri ruË ni ku ko ji zah val juj uÊinaË i nu na ko ji je pi san moæe po slu æi ti πi ro -kom kru gu Ëi ta tel ja, mno go πi rem ne go πtosu voj ni iza sla ni ci, dje lat ni ci Ure da za voj neiza sla ni ke i pro to kol ili oni ma ko ji se ba veob ukom kan di da ta za te duæ no sti. Pu kov nikOgo rec se veÊ du gi niz go di na ba vi po slo vi -ma ve za nim uz bi la te ral nu su rad n ju i voj nudi plom ciju, a ka ko je i sam bio voj ni iza sla -nik u Ru skoj Fe de ra ci ji, mo æe mo slo bod nore Êi da se ve li ki dio knji ge te mel ji na spoz -naj ama i is ku stvi ma iz “prve ru ke”.
Ko ja je bi la ide ja vo dil ja ka da ste se od -luË i li na pi sa ti knji gu Voj no-di plo mat skaprak sa?
Os nov no je bi lo to πto kod nas ima vrloma lo li te ra tu re iz tog po druË ja, a i ta jeuglav nom na pi sa na joπ u do ba blo kov ske
po la ri za cije, ka da je ulo ga voj nog iza sla ni kabi la pot pu no dru kË i ja od ove koju ima da -nas. Nam je ra mi je bi la na pi sa ti knji gu ko jaÊe po sluæi ti naπ im voj nim iza sla ni ci ma ko jiveÊ ra de taj po sao, oni ma ko ji se za nje gatek pri pre maju, kao i svim dje lat ni ci ma ko jira de na po slo vi ma me u na rod ne voj ne i ob -ram bene su radn je. U pi san ju knji ge mno gosu mi ko ri sti la is ku stva iz vla sti te voj no-di -plo mat ske prak se, i to po se bi ce u de fi ni ra-n ju poj edi nih ter mi na, a is to ta ko i u kon ci -pi ran ju poj edi nih po glavl ja, po go to vo onogkoje do no si pre po ru ke voj nim iza sla ni ci ma.
Ka kav je od nos voj ne i kla si Ë ne di plo ma -cije i koje su to spe ci fi Ë ne za daÊe voj ne di -plo ma cije?
Voj na di plo ma ci ja nije na sta la od jed nomveÊ se kon ti nui ra no raz vi jala u sklo pu op Êedi plo ma cije, ta ko da je da nas u suv re me nimme u na rod nim od no si ma vaæan oblik me -udræav nog ko mu ni ci ran ja. Ona daje ve li kupot po ru kla siË noj di plo ma ci ji. »ak bih mo -gao re Êi da se ra di o dva pa ra lel na ko lo sij -eka pro π i ri van ja ukup nih bi la te ral nih i me -u na rod nih od no sa iz me u dvi je zeml je.
Prije je ulo ga voj ne di plo ma cije bi la pri -mar no in for ma tiv no-ana lit iË ka, dok se da -nas voj na di plo ma ci ja te mel ji uglav nom nasu radn ji oruæa nih sna ga ze mal ja koje me -u sob no razmjen juju voj no-di plo mat skepred stav ni ke. Cil je vi voj ne di plo ma cije su
RAZGOVOR
Prije je uloga vojne diplomacije bila primarno informativno-analitiËka, dok se danas
vojna diplomacija temelji uglavnom na suradnji oruæanih snaga zemalja koje meusobno
razmjenjuju vojno-diplomatske predstavnike. Dobar vojni izaslanik prije svega mora biti
fleksibilan u razmiπljanju, pristupaËan, komunikativan, u kontaktu s ljudima treba biti
jednostavan, tolerantan, poznavati dobro jezik, diplomatsku etiku, mora biti ugla en i,
naravno, poznavati svoju struku, odnosno vojnu znanost, jer mu je to sastavni dio posla
415. srpnja 2005.
Leida PARLOV
snimio Davor KIRIN
Diplomacija je izazov, ali i naporan posao
Voj na di plo ma ci ja nije
na sta la od jed nom veÊ se
kon ti nui ra no raz vi jala u
sklo pu op Êe di plo ma cije,
ta ko da je da nas u suv re -
me nim me u na rod nim od -
no si ma vaæan oblik me -
udræav nog ko mu ni ci ran ja.
Ona daje ve li ku pot po ru
kla siË noj di plo ma ci ji. »ak
bih mo gao re Êi da se ra di
o dva pa ra lel na ko lo sij eka
pro π i ri van ja ukup nih bi la te -
ral nih i me u na rod nih od -
no sa iz me u dvi je zeml je
p u k o v n i k M a r i n k o O g o r e c
• vojni izaslanik je dio diplomatskog
predstavniπtva, ali je u svom
radu autonoman i odgovoran
svom ministarstvu obrane
• Republika Hrvatska ima 18 vojno-
diplomatskih predstvanika
u svijetu
naËelnik Odjela bilaterale u Sluæbi za
meunarodnu obrambenu suradnju i
autor knjige Vojno-diplomatska praksa
po zi tiv na prez en ta ci ja vla stit ih oruæa nihsna ga, za π ti ta in te re sa svoj ih oruæa nih sna -ga u zeml ji doma Êi nu i proc je na oruæa nihsna ga zeml je doma Êi na. Ona po maæe op -Êem ra zu mij evan ju i su radn ji oruæa nih sna -ga dvi ju ili vi πe ze mal ja.
Koje oso bi ne mo ra ima ti voj ni iza sla nik dabi mo gao uspjeπ no obavl ja ti svoj po sao ?
Do bar voj ni iza sla nik prije sve ga mo ra bi tiflek si bi lan u raz mi πl jan ju, pri stu paË an, ko mu -ni ka ti van, u kon tak tu s lju di ma tre ba bi ti jed -no sta van, to le ran tan, poz na va ti dob ro je zik,di plo mat sku eti ku, mo ra bi ti ugla en i, na -rav no, poz na va ti svoju stru ku, od no sno voj nuzna nost, jer mu je to sa stav ni dio po sla.
Voj no-di plo mat ska pred stav ni π tva dje luju upra vi lu u sklo pu ve le po slan stva. Ka kav jeod nos ve le po sla ni ka i voj nog iza sla ni ka?
U na Ë e lu voj ni iza sla nik je bli ski su rad nikve le po sla ni ka i svih osta lih di plo ma ta u ve -le po slan stvu. Oba ve za mu je da uko li ko tre -ba sav je tuje ve le po sla ni ka i osta le di plo ma -te o pi tan jima iz po druË ja svoje dje lat no sti,te uko li ko tre ba sud je luje u ra du ko le gi jave le po slan stva. Od no si su vrlo jas no de fi ni -ra ni. Voj ni iza sla nik je dio di plo mat skogpred stav ni π tva, ali je u svom struË nom ra duu cij elo sti au to no man i od go vo ran svom mi -ni star stvu ob rane.
Bio sam prvi voj ni iza sla nik Re pu bli keHrvat ske u Ru skoj Fe de ra ci ji, ta ko da samtre bao pri na π em ve le po slan stvu u Mos kviotvo ri ti i ustroj iti voj no-di plo mat sko pred -stav ni π tvo. To je bio do sta zahtje van i od go -vo ran po sao, a ve li ku po moÊ u to me pruæi lisu mi svi dje lat ni ci na π eg ve le po slan stva,po go to vo ta da πn ji ve le po sla nik Hi do Bi π Ë e -viÊ i, na rav no, mo ja obi telj. Ka da sam do π aou Ru siju 2000. go di ne zeml ja je pro la zi lakroz tur bu lent no raz dobl je, ta ko da mo gure Êi da su moje Ëe ti ri go di ne pro ve dene udi plo ma ci ji bi le vrlo kom pleks ne. Bi lo jemno go raz li Ë it ih do ga an ja i si tua ci ja u koj -
ima smo i mo ja obi telj i ja mno go to ga nau -Ë i li. Mi slim da sam tij ekom bo rav ka u Ru si jina pra vio do sta, ia ko se, na rav no, uvi jek mo -æe na pra vi ti vi πe i bol je, ali ne smije se za -bo ra vi ti da je di plo ma ci ja pro ces ko ji traje ida se ni kak vi uspje si ne po stiæu brzo. Po go -to vo ne sen za cio nal ni - di plo ma ci ja, pa ta koni voj na, u na Ë e lu ne trpi sen za cio na li zam.
Spo me nu li ste obi telj. Kak vu ulo gu imasu pruænik voj nog iza sla ni ka?
Vrlo ve li ku. Su pruænik je na ne ki naË indru gi pol voj no-di plo mat skog pred stav ni ka ino si telj ve li kog dij ela pro to ko lar nih ob ve za iza da Êa, i u tom dij elu mo ra bi ti vrlo re pre-z en ta ti van. Krat ko reË e no, voj ni iza sla nik sa
su pruæni kom je tim. Su pruænik bi tre baopoz na va ti je dan svjet ski je zik i dio di plo -mat skog pro to ko la ko ji se od no si na nje ga.
Ka ko ste su ra i va li s voj nim iza sla ni ci madru gih ze mal ja ko ji su bi li ak re di ti ra ni uRu si ji?
Ka ko s kim. U na Ë e lu, kon tak ti su bi li dob -ri. Naj teæe mi je bi lo us po sta vi ti kon tak te svoj no-di plo mat skim pred stav -ni ci ma la tin sko-ame ri Ë kih ze -mal ja, i to prije sve ga zbog je -zi Ë ne ba rij ere. Oni ni su go vo ri -li ni ru ski ni en gles ki, a ja neznam πpan jol ski, ta ko da je snjima bi lo iz nim no teπ ko ko -mu ni ci ra ti.
Kak va je ulo ga voj no-di plo -mat skog zbo ra i koje su nje -go ve za daÊe?
Unu tar voj no-di plo mat skogzbo ra sve zeml je imaju for mal -no jed na ko mjes to, ali se uprak si ne moæe re Êi da svi voj -ni iza sla ni ci imaju is tu vaæ nost,jer to na vrlo kon kre tan naË inde fi ni ra me u na rod ni po loæaj ige o po li ti Ë ka ulo ga njiho vihdræa va. To je oso bi to vidlji vo uve li kom di plo mat skom zbo ru,kao πto je to onaj u Ru si ji, ko jije broj io vi πe od 200 voj nih di -
RAZGOVOR
15. srpnja 2005.5
Hrvat ska ima 18 voj no-di -
plo mat skih pred stav ni ka, i
to 15 voj nih iza sla ni ka,
jed nog po moÊ ni ka voj nog
iza sla ni ka i dva voj na sa-
v jet ni ka u sklo pu voj nih
mi si ja, ne ra Ë u naj uÊi voj nu
mi siju pri NA TO-u, ko ja je
u us troj be nom sklo pu
Sluæbe za NA TO i PfP.
Man dat naπ ih voj nih iza -
sla ni ka traje Ëe ti ri go di ne.
Broj man da ta nije ogra ni -
Ë en, ali se idu Êi moæe do -
bi ti tek nakon dvi je go di ne
pro ve dene u do mo vi ni.
UobiËajeno je da su vojni
izaslanici Ëina pukovnika -
brigadira, a Ëesto i
generala
Voj na di plo ma ci ja, kao dio op Êe di plo -ma cije jed ne dræa ve, u suv re me noj me -u na rod noj kon stel aci ji ima spe ci fi Ë nui vrlo od go vor nu za da Êu.... Nje zin po vi -jes ni put, od pre go vo ra voj nih za pov je -d ni ka o uv jet ima ka pi tu la cije i oko nË a -n ja bit ke do visoko obrazovanih di plo -mata, usko je ve zan za ra zvoj me u na -rod nih od no sa i di plo ma cije u glo ba lu.
Voj ni di plo mat je dio glo bal nog di plo -mat skog ko mu ni ci ran ja, Ëi ji iz vo ri in -for mi ran ja su na Ë el no jav nog ka rak te rapa se, su klad no to me, voj ni di plo mat neraz li kuje u ve Êoj mje ri od “ci vil nog”,jer jed na ko ta ko pred stavl ja svoju zem-l ju i za stu pa nje zi ne in te rese, pre ciz nijeoruæane sna ge.
(Iz knjige Vojno-diplomatska praksa)
(Isto)
Tijekom mandata u Ruskoj
Federaciji s kolegom iz
Velike Britanije
plo ma ta te pred stavl jao kon glo me ratraz li Ë it ih lju di i po li ti Ë kih in te re sa, ne -rij et ko i me u sob no su prot stavl je nih.
Di plo ma ci ja je lij ep po sao, ali kao isva ki dru gi ima i dob re i lo πe strane.Lij ep je uto li ko πto ko mu ni ci ra te s dru -gim lju di ma, do la zi te na mjes ta i do in -for ma ci ja do koj ih se u na Ë e lu teæe do -la zi, a lo π ije strane su to πto ipak æi vi teËe ti ri go di ne u stra noj zeml ji, πto Ëes to
nije la ga no, po go to vo ako ima te dje cuπkol ske do bi ko ja se mo raju pri la go a -va ti no voj sre di ni, po se bi ce no vim πko -l skim pro gra mi ma. Na rav no, mno goto ga ovi si i o to me u koj oj ste zeml ji.Tre ba se pri vik nu ti na no vu sre di nu,men ta li tet lju di, kli mat ske pri li ke. Jasam se vrlo teπ ko pri vik nuo na gla so vi -tu „ru sku zi mu“ i na tem pe ra tu ru odmi nus 37 stupnje va. Uk rat ko, di plo ma -ci ja sva ka ko jest iza zov, ali ako se æe lira di ti po π te no, to je ipak na po ran po -sao. Slo bod no se moæe iz vu Êi zakl juË akda je di plo mat ski po ziv na po ran iza zov.
U knji zi ste se osvrnu li i na ra zvojHrvat ske voj ne di plo ma cije.
Da, sma trao sam da se tre ba osvrnu tii na to tzv. he roj sko do ba stva ran ja ira zvo ja hrvat ske voj ne di plo ma cije, πtoje doi sta i bi lo. Po Ë e lo se s dva-tri Ëo -v je ka a, uv jet no reË e no, pra va voj nadi plo ma ci ja po Ë ela se raz vi ja ti kad jefor mi ran Ured za voj ne iza sla ni ke ipro to kol. Prvi obli ci me u na rod ne voj -ne su radn je, pa u skla du s tim i svo -j evrsne voj no-di plo mat ske ak tiv no sti,za po Ë e le su s do la skom sna ga UN -PRO FOR-a u Hrvat sku i for mi ran jemod go va raj uÊe struk tu re za ve zu s timsna ga ma. Prvim hrvat skim voj nim iza -sla ni ci ma, upu Êi va nim na svoje voj neduæ no sti joπ tij ekom Do mo vin skog ra -ta, prio ri tet je bio pro mi can je is ti ne oDo mo vin skom ra tu i prez en ta cijahrvat skih i na cio nal nih voj nih cil je va.
Ko li ko Re pu bli ka Hrvat ska ima ak re -di ti ra nih voj nih iza sla ni ka i ka ko jeor ga ni zi ran njihov rad?
Re pu bli ka Hrvat ska ima 18 voj no-di -plo mat skih pred stav ni ka, i to 15 voj nihiza sla ni ka, jed nog po moÊ ni ka voj nogiza sla ni ka i dva voj na sav jet ni ka u
sklo pu voj nih mi si ja, ne ra Ë u naj uÊi voj -nu mi siju pri NA TO-u, ko ja je u us troj -be nom sklo pu Sluæbe za NA TO i PfP.Man dat naπ ih voj nih iza sla ni ka trajeËe ti ri go di ne. Broj man da ta nije ogra ni -Ë en, ali se idu Êi moæe do bi ti tek nakondvi je go di ne pro ve dene u do mo vi ni.Ina Ëe, tra jan je man da ta odre uje sva kazeml ja se bi, a mi slim da je di plo mat skistaæ u ne koj zeml ji od 3 do 4 go di nenaj op ti mal ni ji. U Ru si ji je, na prim jer,re kor der u voj no-di plo mat skom staæubio voj ni iza sla nik Mo zam bi ka ko ji jeta mo pro veo 22 go di ne.
Naπi se voj ni iza sla ni ci sa staju jed -nom go di πn je, a tak va je prak sa i uve Êi ni dru gih ze mal ja. Sa sta nak, ilika ko mi kaæe mo - raπ Ëlam ba voj nihiza sla ni ka, or ga ni zi ra se ka ko bi seraz mij eni la mi πl jen ja, sta vo vi i upoz -na lo osta le ko le ge sa si tua ci jom uzem l ji pri ma tel ji ci, te ka ko bi voj niiza sla ni ci do bi li kon kret ne na put ke zasvoj rad u iduÊ em raz dobl ju. U skla dus neis pi sa nom voj no-di plo mat skomprak som, uo bi Ë aj eno je da su voj niiza sla ni ci Ëi na pu kov ni ka-bri ga di ra, aËes to i gen era la. Naπi pro pi si na vo deda je naj niæi Ëin ko ji voj ni iza sla nikmoæe ima ti pu kov nik, dok je ve Êi nanaπ ih voj nih iza sla ni ka Ëi na bri ga di ra.
Ko li ko Vam is ku stvo iz di plo ma cijekoje ste ste kli tij ekom bo rav ka u Ru -si ji po maæe u sa da πn jem po slu?
Sa da ra dim na ko or di na ci ji ak tiv no -sti naπ ih voj nih iza sla ni ka i ko or di na -ci ji ob ram bene bi la te ral ne su radn je snaπ im zeml ja ma part ne ri ma, ta ko dami is ku stvo koje sam ste kao tij ekombo rav ka u Ru si ji uve li ke po maæe u ra -du. Mi slim da je to bio dio u mo za i kumoj ih dos ada πn jih ak tiv no sti ko ji mije bio iz nim no pot re ban, mo gao bihËak re Êi i ne za o bi la zan za ob na π an jeda na πn je duæno sti.
RAZGOVOR
15. srpnja 2005.6
Raπ Ëlam ba in for ma ci ja i for mu la -ci ja izvjeπ Êa Ëi ne naj vaæni ji seg -ment ana lit iË kog ra da voj nogiza sla ni ka. Uj ed no to je naj kre a -tiv ni ji dio nje go ve dje lat no sti,ko ji naj bol je po ka zuje nje go vustruË nost i os po sobl je nost za po -sao koj im se ba vi.
Te meljne za daÊe hrvat ske voj nedi plo ma cije usmje rene su na pro -mo vi ran je bi la te ral ne ob ram benesu radn je, πi ren ju ra zu mij evan ja ipov je ren ja i ra zvoju πi ro kog spek -tra zaj ed ni Ë kih ak tiv no sti. Na mul ti la te ra nom pla nu hrvat -ska voj na di plo ma ci ja usmje re naje prije sve ga na ula zak u NA TO,ali uj ed no re a li zi ra i dru ge mul ti -na cio nal ne ini cij ati ve, pre teæi tore gio nal nog ka rak te ra.
Od 2002. go di ne hrvat ska voj nadi plo ma ci ja ima svog pred stav ni kau Uj edin je nim na ro di ma (DPKO).Val ja oË e ki va ti da Êe u per spek ti vipo stroj be hrvat skih oruæa nih sna -ga bi ti joπ vi πe an gaæi rane u mi -rov nim i hu ma ni tar nim mi sij amaraz li Ë i tog ka rak te ra... Ti me seotva ra joπ jed na stra ni ca u ra zvojuhrvat ske voj ne di plo ma cije.
(Isto)
(Isto)
(Isto)
MORH
7
Uugod nom am bij en tu ho te la“Ari stos” u za gre ba Ë kom nas -el ju Bu zin 29. je lipnja or ga ni -
zi ran okru gli stol Marshall Cen tra iMarshall klu ba Hrvat ska. Ni ti du -ga Ë ak na ziv “Ju go is to Ë na Euro pa -put od sta bil no sti do pro spe ri te ta -iza zo vi i pro ble mi” nije ob uhva tiocij elu nje go vu nam je nu i sadræaj,kon tekst je bio joπ πi ri. Poz dra vnigo vor odræao je iz vrπ ni di rek torhrvat skog Klu ba bri ga dir Mla denNa kiÊ. Os im pre da van ja eminent -nih struËn ja ka u ve zi s na ve de nim
te ma ma na sku pu je de talj -nije pred stavl jen Mar shallCen tar. To je, na sa mompo Ë et ku, uË i nio nje gov di -rek tor John Rose, ko ji seos im to ga uk rat ko osvrnuona bu duÊ nost Cen tra (do2015. go di ne). Ta sli ka je uuskoj ve zi sa svjet skim kre tan jima,ta ko da je za pra vo dan je dan za -nim l jiv pres jek mo guÊe svjet ske bu -duÊ no sti. Dje lo van je Cen tra u Hr -vat skoj Rose je naj bol je opi sao re ka -vπi ka ko je “vrlo po no san na vrlo vi -
so ki struË ni i ljud ski po -ten cij al hrvat skih po laz -ni ka ko ji su pro π li krozob ra zov ni su stav Cen -tra”, a njiho va is ku stva“æe le se ko ri sti ti u bu -duÊ em ra du Cen tra”.
Dob ra or ga ni za ci ja bi la je pot krij ep -l je na i svim mo gu Êim pro mo tiv nimma te rij ali ma pu tem koj ih su se sak tiv no sti ma ove ugled ne me u na -rod ne in sti tu cije mo gli upoz na ti sviza in te re si ra ni, pa se i prij avi ti zaËlan stvo u Marshall klu bu.
Su dio ni ci okru glog sto la su os impre da vaËa (sa bor ski za stup nik dr.sc. Kreπ i mir Δos iÊ, dr. sc. Dra ganLo za nË iÊ iz MORH-a, prof. dr. sc.Mla den Sta ni Ë iÊ, dr. sc. Vlat koCvrti la, sav jet nik Preds jed ni ka RH,te dr. sc. Da mir Ku π en iz MVP-a), teËla no va hrvat skog Klu ba bi li i bi vπi,ali i mo gu Êi bu du Êi po laz ni ci Cen -tra iz MORH-a i OS-a, te dru gihdræav nih tij ela.
Do ma goj VLAHO VIΔ
Od 17. do 23. ruj na 2005. go di -ne odræat Êe se u Dub rov ni kuËetvrti u ni zu CBMTS - In du -
stry se rije znan stve nih sku po va podna slo vom CBMTS-In du stry - IV,“The Third World Con gress on Che -mi cal, Bio lo gi cal and Ra diolo gi calTer ro rism” (CBMTS In du stry - IV“Tre Êi svjet ski kon gres o ke mij -skom, bio lo πkom i ra diolo πkom te ro -riz mu”). Or ga ni za to ri kon gre sa suame ri Ë ka tvrtka ASA Inc. - Ap pli edSci en ce and Ana ly sis, Ab er de en,Ma ry land, SAD, Me u na rod ni or -ga ni za cij ski od bor i Mi ni star stvoob rane Re pu bli ke Hrvat ske.
Hrvat ski or ga ni za cij ski od bor, podpreds je dan jem po moÊ ni ka mi ni straob rane za ob ram be nu po li ti ku Igo ra
Po ka za, sa stavl jen je od pred stav ni -ka Mi ni star stva ob rane, su rad nihmi ni star sta va i tij ela dræav ne upra -ve, kao i znan stve nih in sti tu ci ja. Nakon gre su se oË e kuje sud je lo van jeoko 250 znan stve ni ka i pro fes io na -la ca iz po druË ja sprjeË a van ja πi re-n ja znan ja i tehno lo gije u po druËjuoruæja za ma sov no uni π ten je, po -stup ka suv re mene detek cije i iden ti -fi ka cije ke mij skih i bio lo πkih ag en sai ra dio ak tiv nih tva ri, osob ne i ko lek -tiv ne za π ti te, de kon ta mi na cije, pro -sud be mo gu Êih posl je di ca, kao ime di cin skog tret ma na u sluË ajuNKB te ro riz ma iz 45 ze mal ja svi je ta.
Sve oba vi je sti o kon gre su, kao πtosu: pro gram, prij avl ji van je, prij avara do va i saæe ta ka, smjeπ taj, ko ti za -
ci ja i osta lo, za in te re si ra ni mo guna Êi na web stra ni ca ma kon gre sa:http://www.as anltr.com.
Za kon takt i daljnje do go vo remoæe te se ob ra ti ti Or ga ni za cij skomod bo ru Ëije se sje di π te na la zi uUpra vi za ob ram be nu po li ti ku,Sluæba za ob ram be nu po li ti ku i pla -ni ran je, Ili ca 256 b, 10000 Za greb(kon takt oso be: pu kov nik dr. Slav koBo kan, tel: 378 6695 ili 091/6637287, fax: 378 6700,ema il: slav ko.bo [email protected] i bri -ga dir mr. sc. Zvon ko Oreho vec, tel:4567 866 ili 091/504 3839 iema il: zvon [email protected]).
15. srpnja 2005.
CBMTS - Industry IV
TreÊi svjetski kongres o kemijskom, bioloπkom
i radioloπkom terorizmu
Okrugli stol Marshall Centra
Sni m
io D
a vo
r K
I RIN
Sni m
io D
a vo
r K
I RIN
Opπ ir ni ja naj ava je na
www.hrvat ski-voj nik.hr
Direktor Centra dr. John
Rose istaknuo je visoki
struËni i ljudski potencijal
hrvatskih polaznika koji su
proπli kroz obrazovni sus-
tav Centra
815. srpnja 2005.
REPORTAÆA
Otvoreno 42. svjetsko vojno prvenstvo u mornariËkom petoboju
Na ovogodiπnjem prvenstvu u mornariËkom petoboju, koji
je vjerojatno jedan od najteæih sportova danaπnjice, sudjeluje 95 natjecatelja. Oni
se do 15. srpnja na sportskim terenima u vojarni “Sv. Nikola” i u bazenu “SC
Poljud” natjeËu u pet disciplina. Prvenstvo je otvorio izaslanik ministra obrane
dræavni tajnik Mate Raboteg, koji je zahvalio Meunarodnom vijeÊu za vojni sport
(CISM) na povjerenju koje su ukazali Hrvatskoj ratnoj mornarici dodijelivπi joj odgo -
vornu i zahtjevnu ulogu organizatora tako velikog meunarodnog natjecanja
Usplit skoj voj ar ni “Sve ti Ni ko la”10. srpnja sveË a no je otvo re no42. svjet sko voj no prven stvo u
mor na ri Ë kom pe to boju. Ce re mo ni jiotvo ren ja ko ja je za po Ë ela sveË a nimde fi le om spor ta πa i spor taπ i ca izsvih 15 ze mal ja su dio ni ca na zoË i lisu, uz pred stav ni ke MO-a i OS RH,sluæbe nog pred stav ni ka Me u na -rod nog vi je Êa za voj ni sport (CISM)i naj vi πi pred stav ni ci vla sti Split skeæu pa nije i gra da Spli ta, pred stav ni cidi plo mat skog zbo ra te broj ni dru gigo sti i uz va ni ci iz sport skog i jav -nog æi vo ta.
CISM-e pu kov nik Mi ka elMi neur. Ono πto vi dim naovom sta dio nu sa mi su pob -jed ni ci! Re pu bli ka Hrvat ska,oruæane sna ge RH i gradSplit iskoristili su pri li ku iprihvatili iza zov da po kaæuna ma i os tat ku svi je ta ovupre div nu zeml ju, nje zi nu gos -tol ju bi vost, ku ltur nu baπ ti nu,svoje or ga ni za cij ske spo sob -no sti i po sveÊ enost spor tukao vaæ noj spo ni prij ateljstvaiz me u lju di”, re kao je pu -
kov nik Mi neur te je do dao ka ko suRe pu bli ka Hrvat ska, OS RH i gradSplit uloæi li mno go tru da ka ko bi πtouspjeπ nije or ga ni zi ra li to prven stvo.
Prven stvo je otvo rio iza sla nik mi -ni stra ob rane dræav ni taj nik Ma teRa bo teg, ko ji je zahva lio Me u na -rod nom vi je Êu za voj ni sport(CISM) na pov je ren ju koje su uka -za li Hrvat skoj rat noj mor na ri ci do -di je li vπi joj od go vor nu i zahtjev nuulo gu or ga ni za to ra ta ko ve li kog me -
u na rod nog nat je can ja. Is tak nuo jeda MO i OS RH-a pri daju ve li kuvaænost pro mi can ju sport skih ak tiv -no sti i ra zvoju spor ta me u svoj impri pad ni ci ma te da je za to i dod je laor ga ni za cije tog nat je can ja priz na-n je CISM-e Re pu bli ci Hrvat skoj zata kav rad. Iz ra zio je i svoje po π to -van je CISM-i zbog pro mi can ja na-Ë ela prij ateljstva, zaj ed ni π tva, so li -dar no sti, ra zu mij evan ja i su radn jete duhov nog i tje les nog zdravl jame u pri pad ni ci ma oruæa nih sna gaze mal ja dil jem svi je ta.
U sklo pu sveË a no sti otvo ren japrven stva preds jed nik Or ga ni za cij -skog od bo ra ka pe tan boj nog bro daAn te Ur liÊ i sluæbe ni pred stav nikCISM-e pu kov nik Mi ka el Mi neurpo loæi li su vi jen ac i za pa li li svi jeÊena spo men-ploËi po gi nu lim pri pad -ni ci ma HRM-a, a odræa na je ipress-kon fe ren ci ja na koj oj su seno vi na ri upoz na li s or ga ni za ci jom inaË i nom ra da Me u na rod nog vi je -Êa za voj ni sport u Ëij em je Ëlan stvu126 ze mal ja svi je ta, a spor taπ i -voj -ni ci se pod okril jem CISM-e i podmo tom “Prij ateljstvo kroz sport”nat jeËu u 28 spor to va.
Na ovo go di πn jem prven stvu umor na ri Ë kom pe to boju, ko ji je vje -roj at no je dan od naj teæih spor to vada na πn ji ce, sud je luje 95 nat je ca te -l ja. Oni se do 15. srpnja na sport -skim te re ni ma u voj ar ni “Sv. Ni ko -la” i u baz enu “SC Pol jud” nat je Ëuu pet dis ci pli na: utr ci s mor na ri Ë -kim pre pre ka ma, pli vaË koj utr cispa π a van ja æi vo ta, utr ci pli vaË keko ris no sti, utr ci po mor skih vjeπ ti nai am fi bij skoj kros-utr ci, a sva senat je can ja bo duju poj edi na Ë no iekip no.
Na pi sa la i sni mi la Lei da PAR LOV
Prijateljstvo kroz sport
Prvenstvo je otvorio dræavni tajnik
MORH-a Mate Raboteg
Natjecalo se 95 natjecatelja iz 15 zemalja
U z obi lje æa va nje svih praz ni kako ji se sla ve u do mo vi ni a ko jekao pri pad ni ci kon tin gen ta is -
to ta ko dos to jan stve no obi lje æa va mou mi si ji, sa gle da va ju Êi nji ho vu vaæ -nost i na πe vri je me pro ve de no u mi -si ji, za pov jed nik kon tin gen ta boj nikTi ho mir Ze bec od lu Ëio je da uz obi -lje æa va nje Da na dræ av nos ti pro ve de -mo i Me dal Pa ra de. S ob zi rom nana πe vri je me pro ve de no u mi si ji i uzdru ge ut je ca je, spa ja nje dva vaæ nado ga a ja u je dan po ka za lo se op ti -mal nim i naj bo ljim rje πe njem pro sla -ve oba do ga a ja.
Me dal Pa ra dePri pre me za obi lje æa va nje oba do -
ga a ja i uru Ëi va nje NA TO me da ljapri pad ni ci ma kon tin gen ta za sud je lo -va nje u ISAF mi si ji za po Ëe le su os ni -va njem ko or di na cij skog od bo ra ko jije bio za duæ en za pla ni ra nje i or ga ni -za ci ju Me dal Pa ra de, uz po moÊ isvih os ta lih pri pad ni ka kon tin gen ta.
Bi lo je po treb no do go vo ri ti i odra di timno go sas ta na ka, osi gu ra ti pros tor,poz va ti gos te, iz ra di ti pro to kol, ka kobis mo se po ka za li u naj bo ljem svjet lu.Sve je odra e no na vri je me i s ve li kommo ti va ci jom sva kog po je din ca, jerosim do bi va nja me da lje i sve ga ono ga
πto ona predstav lja ja ko nam je sta lopo ka za ti se i do brim do ma Êi ni ma iugod nom sre di nom, gdje je sva komgos tu dra go do Êi i pro ves ti vri je me.
Uz rad ko or di na cij skog od bo ra, ve li -ki po za din ski po sao or ga ni za ci je i pri-h va ta gos ti ju odra di li su pri pad ni ci 2.kon tin gen ta, njih sed mo ri ca ko ji su ti -je kom svo je pr ve mi si je ISAF IV, do bi -li NA TO me da lju ko ja se uru Ëu je sa -mo jed nom. Oni su svo jim ne se biË nimra dom i za la ga njem omo gu Êi li svi mana ma da se u mi ru pri pre mi mo i do bi -je mo me da lje. Ka da je zavr πi la sve Ëa -nost i is pra Êe ne su dræ av ne i zas ta vekon tin gen ta, po Ëe lo je ne for mal nodruæ e nje s dra gim nam gos ti ma.
Dar ka ra bi nje ra - ta li jan ski kriæPr vo druæ e nje to ga da na or ga ni zi ra -
no je unu tar Spa nish ba ra ser vi ra njemhlad nih na rez aka i pi Êa, dok je dru gidio za po Ëeo u pos li je pod nev nim sa ti -ma u hr vat skom kam pu uz na da le kopoz na ti i naj bo lji ro π tilj u Ka bu lu. Tutre ba is tak nu ti po je din ce ko ji su ne u -mor no, pr ko se Êi uzav re lom sun cu, sa -ti ma bri nu li oko ro π til ja ka ko bi svebi lo na vri je me. Tog pos li je pod ne va ive Ëe ri naπ kamp je bio iz nim no po pu -lar no mjes to u Cam pu Wa re hou se.Prih vat gos ti ju i pro sla va odræa ni suis pod no vo sa gra e ne te ra se na pros -to ru na πeg kam pa, - prek ras ne drve nekon struk ci je prek ri ve ne bam bu so vimsta blji ka ma, te ra se ko ja joπ Ëe ka svo jeime, a ko ja Êe os ta ti kao trag krea tiv -nos ti 5. HRV CON-a i nas li je e mno -gi ma ko ji do la ze iza nas.
Dod je la me da lja bi la je jed no stav na iskrom na, bez ve li kih ce re mo ni ja. Sveje iz ve de no u skla du s Obred ni komOSRH. Mno gi VIP gos ti su se pri kl ju -Ëi li dod je li me da lja ta ko da je at mos fe -ra bi la vi πe pri ja telj ska ne go sluæ be na.
U tje dan da na za ne ko li ci nu pri -pad ni ka 5. HRV CON-a to je bi ladru ga me da lja ko ju su pri mi li. Nai -me, 18. lip nja je na pri god noj sve Ëa -nos ti u ta li jan skom kam pu In vic tiade ve to ri ci pri pad ni ka na πeg kon tin -gen ta do di je ljen ta li jan ski kriæ u sje -Êa nje na ope ra ci ju u Af ga nis ta nu, auz do puπ te nje ta li jan skog mi nis traobra ne do di je lio nam ga je za pov jed -nik ITAL FOR X. Ini ci ja ti va je kre nu -la od veÊ spo mi nja nih ka ra bi nje ra sko ji ma ima mo iz nim no do bru su rad -nju na svim po lji ma. Zauzvrat je ka -ra bi nje ri ma uru Ëe na znaË ka vojnepo li ci je s pos ve tom na Ëel ni ka UVP-a.
Uz tak ve pri god ne do ga a je, ka dase opus ti mo i po ku πa mo pro ve se li ti,naπ rad unu tar us troj be nih cje li na uko ji ma smo ras po re e ni od vi ja se bezpro ble ma. Ka ko se na la zi mo u zad -njoj tre Êi ni na πeg bo rav ka u mi si ji,svje do ci smo pri pre ma za od la zakna πih ko le ga iz dru gih na ci ja iz mi si -je, ko ji ni su doπ li ka da i mi. Ne ki sudoπ li ra ni je a ne ki kas ni je i sa da su upri pre ma ma za po vra tak svo jim do -mo vi ma. Za nas to zna Ëi do la zak no -vih ko le ga, πto iza zi va i nos tal gi ju,ali zna Ëi i upoz na va nje no vih pri pad -ni ka, ko or di na ci ju, te po nov ni za mahi po di za nje rad nog ela na.
9
Dod je la me da lja bi la je jed no stav na i skrom na, bez ve li kih ce re mo ni ja. Sve je iz ve de -
no u skla du s Obred ni kom OSRH. Mno gi VIP gos ti pri kl ju Ëi li su se dod je li me da lja
ta ko da je at mos fe ra bi la vi πe pri ja telj ska ne go sluæ be na. Sve je odra e no na vri je me
i s ve li kom mo ti va ci jom sva kog po je din ca, jer osim do bi va nja me da lje i sve ga ono ga
πto ona predstav lja ja ko nam je sta lo po ka za ti se i do brim do ma Êi ni ma
Iz Afganistana Robert MIKAC
15. srpnja 2005.
Dan dræavnosti i dodjela NATO medalja
PETI HRV CON U MISIJI ISAF VII
Ceremonija dodjele NATO medalja
Pripadnici hrvatskog
kontingenta u
sveËanom stroju
U Pa kis ta nu æi ve uglav nom Pa -kis tan ci. Pre ciz ni Ame ri kan cisu iz ra Ëu na li da Êe ih kon cem
Hr va ta ko ji πl ja ka ju za in ter na cio nal -ne tvrt ke i to sa æe na ma i dje com.Nji ho ve su su pru ge uglav nom trud -ne. Pre ma ne kim pe si mis tiË nim proc -je na ma upla πe nih Pa kis ta na ca za ne -ko li ko go di na oni bi mo gli pos ta tidru gi na rod po broj nos ti u Pa kis ta nu.
Æi vot u ku ti jiStal no bo ra viπ te Hr va ta u Pa kis ta nu
je Is la ma bad. Ia ko glav ni grad, on jema nji gra diÊ za ov daπ nje pri li ke. Ne -ma ni mi li jun sta nov ni ka. Gra de gauæ ur ba no pos ljed njih tri de se tak go di -na i pod sje Êa na sve mo der ne gra do -ve bez πar ma. Iz me u πi ro kih ale jako je dra gi Bog ovih da na ne hla di niu po noÊ is pod 40 stup nje va, po re da ni
su sek to ri ko ji straπ no pod sje Êa ju naku ti je. Ku ti je se zo vu G-9, 10 ili 11,ili F-6, 7 ili 8. Ku ti ja ima bez broj i unji ma æi ve lju di. Sva ka ku ti ja u sre di -ni, iz me u zgra da ko je predstav lja justra ni ce ku ti je, ima svoj tri jem na ko -jem se je de, pi je Ëaj, ku pu je, pro da je,πi πa, zno ji i pu πi. Lju di mo gu æiv je ti ujed noj ku ti ji zau vi jek, bez stvar ne po -tre be da za vi re u sus jed nu ku ti ju.
U jed noj od ku ti ja, ko ja se zo ve F-10,u ve li koj zgra di ko ja se zo ve ParkTo wers, u tro sob nom sta nu na de ve -
tom ka tu æi ve Hr va ti, vojni pro -ma tra Ëi. Stan pri pa da si nu po -koj nog ge ne ra la Ag he Mu ham -ma da Yah ya Kha na, biv πeg na -Ëel ni ka Glav nog sto æe ra pa kis -tan ske voj ske, a za tim i pa kis -tan skog pred sjed ni ka, ko ji jepred sjed ni ko vao pri je Zu l fi qa raAli Bhut ta. O ulo zi Yah ya Kha namiπ l je nja his to ri Ëa ra su po di je -lje na. Kao uos ta lom o sva kompred sjed ni ku. Na kon πto se zanje go va man da ta Ban gla deπosa mos ta lio, oni ko ji su sma tra lida ni je va l jao op tuæ i va li su ga zapret je ra no kon zu mi ra nje al ko ho -la. Poπ to Ëov je ka ni sam osob no
poz na vao, a ka ko ni o po li ti ci ne mampoj ma, na vest Êu sa mo slje de Êe: pr vo,kad ot vo ri te In ter net skuæ it Êe te da jeYah ya Khan imao ne po nov lji vu fri zu -ru kak vu pre fe ri ra ju ne ki mu π kar cikad oÊe la ve, s us mje ra va njem pre os -ta lih dla ka oko uπi ju pre ma sre di ni, uËe mu je, mis lim bio svjet ski πam pion,jer je ni od Ëega us pio na pra vi ti πi π kei dru go, nje gov sin, ko ji za raz li ku odnje ga ima gus tu cr nu ko su, nas ta vioje oËe vim sto pa ma.
Khan mlai vo li na vra ti ti u hr vat skistan. Dok ne ko li ko pu ta bro ji sta na ri -nu poË ne mu ca ti, pa on da za traæihlad no pi vo pos li je æes ti ce. To do is tapo mo gne, jer mu ca nje od mah pres ta -ne. Na po kon odus ta ne od bro ja nja.
On da se uvi jek iz no va po Ëi nje di vi tisve mu πto je hr vat sko i na πim pre div -nim ob ser ve ri ma ko ji ma po Ëi nje te -pa ti, u ko je kaæe ne iz mjer no vje ru je,pa vi πe ne Êe bro ja ti sta na ri nu is po -Ëet ka, ali stal no dræi ru ku na dæe pu uko ji je sta vio lo vu. Na kon ne ko li kopi va ko ji ma ga ne stig ne te po nu di tijer ih pri je to ga on sam za traæi, ob -vez no svra ti u to a let, va lj da da se po -Ëeπ l ja, i od ta mo grom ko na gla si daje ja ko za do vo ljan pos je tom.
NoÊ 25. lip njaFeπ ta je bi la lu di lo. Pro sla vu su
uve li Ëa li svi na πi dra gi pri ja te lji ko jisu bi li u Is la ma ba du. I na πa Du brav -ka Ma ri ja no viÊ Pro liÊ iz DPKO, ko jaje te ve Ëe ri do pu to va la iz New Yor ka.
Emo ci je su ta ko æes to ko obu ze lene ke ob ser ve re da je To mo Pa vi ËiÊ,dok su ga na kon zdra vi ce lju bi li, sa -mo uzvi ki vao: Stop abu se! Dir lji vo jevid je ti le de ne pro fe sio na l ce kad do -dir nu svo ga se nio ra i DCMO-a ipret vo re se u nje æ nu ra zi gra nu dje Ëi -cu. Ne nad maπ ni Ivi ca Lov riÊ Ze mone u mor no je sa ti ma iz du πe re ci ti rao–uku Be go vi Êa, sve dok ga u to meiz ne nad ni san ni je pre ki nuo...
Svi vi ko je zna mo i vo li mo te ste no Êibi li s na ma. I svi oni ko je ne zna mo augra di li su se be u ovo πto da nas ima -mo i πto Êe mo ima ti. Æiv je la, Hr vat ska!Znaj da nas tvo ji us pje si snaæe. I no veces te i ve li ke no go met ne pob je de. Lju -be te tvo ji vojni ci iz Kaπ mi ra!
1015. srpnja 2005.
Iz Indije Davor »ULJAK
DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP
NoÊ 25. lip nja. Feπ ta je bi la lu di lo. Pro sla vu su uve li Ëa li
svi na πi dra gi pri ja te lji ko ji su bi li u Is la ma ba du. Svi vi
ko je zna mo i vo li mo te ste no Êi bi li s na ma. I svi oni ko -
je ne zna mo, a ugra di li su se be u ovo πto da nas ima mo i πto Êe mo ima ti. Æiv je la, Hr -
vat ska! Znaj da nas tvo ji us pje si snaæe. I no ve ces te i ve li ke no go met ne pob je de.
Lju be te tvo ji vojni ci iz Kaπ mi ra!
veseljeNije bitan sluh za pjesmu veÊ za veselje
Proslava Dana dræavnosti u Islamabadu
Islamabad
N a kon πest mje se ci, ko -li ko se na la zim u MI -NUR SU, a ko je sam
pro veo na TS-u Mi jek, doπ loje vri je me i za no vu duæ nost.Na kon mo je za mol be, a uzsu glas nost za pov jed ni kaTS-a i za pov jed ni ka sek to ra,sti gla je i za po vi jed vojnogza pov jed ni ka mi si je, ma ar -skog ge ne ral boj ni ka o momprem jeπ ta ju u gra diÊ Tind -ouf u Alæ i ru. No va duæ nostsluæ be nog je na zi va G4, od -nos no lo gis tiË ki Ëas nik.
Pos ljed nja bor ba s pi jes komKa da bih re zi mi rao πto sam do sa da
odra dio u mi si ji bi lo bi to ot pri li keova ko: tri de se tak de æu rs ta va, osamduæ nos ti Ëas ni ka za si gur nost zraË -nog pro me ta, πest da na u pri pre mi,se dam de se tak pro ma traË kih op hod njiu zo ni od go vor nos ti i pe de se tak da naod mo ra. O pri je e nim ki lo me tri mane æe lim ni raz miπ l ja ti. U sva komslu Ëa ju, do is ta je vri je me za pro mje -nu oko li ne i duæ nos ti. Ka ko je obi Ëajna svim TS-ima, ka da ko le ga pro ma -traË na puπ ta mjes to sluæ be, oni ko jios ta ju pri pre ma ju mu opro π taj. Na -rav no, ka ko smo mi TS s naj ve Êimbro jem da na pjeπ Ëa nih olu ja, mojnas ljed nik na mjes tu G5 pri pre miomi je tzv. sand-par ty, mo ju pos ljed njubor bu s pi jes kom. Pr va bor ba s pi jes -kom bi la je ka da sam do πao na Mi jekpri je πest mje se ci, a red je da ta ko izavr πim. Ovaj put ni su mi bi le do -puπ te ne ru ka vi ce i mas ka za zaπ ti tuno sa i us ta. Na kon ovog uvod nog di -je la, za pov jed nik TS-a odræ ao je ma ligo vor te mi za æ e lio us pjeh na no vojduæ nos ti, na kon to ga smo raz mije ni lipo klo ne, te pre da li bar jak UN-a. Bi la
je to mo ja pos ljed nja noÊ na Mi je ku.Uju tro je sa mo tre ba lo do Ëe ka ti he -
li kop ter i oti Êi, ali opet u skla du spra vil ni kom, ne pos red no pri je od las -ka svi pro ma tra Ëi bi li su pros tro je ni usve Ëa nom pos tro ju, na kon Ëe ga jeper so nal ni Ëas nik pro Ëi tao za hval ni -cu za sve odra e no na TS-u, ko ju mije uru Ëio za pov jed nik TS-a. Na konto ga, sve Ëa no sam po di gao bar jakUN-a ko ji su poz dra vi li svi pro ma tra -Ëi. Moæ da sve to zvu Ëi jed no stav no,ali ovi Ëas ni ci su mi pos ta li kao obi -telj pa mi od la zak ni je bio ni ma lojed no sta van. U prat nji za pov jed ni kaTS-a obi πao sam pos troj te se poz dra -vio sa sva kim po seb no. Bi li su tu Ëas -nik iz Fran cus ke, Ëas ni ci iz Ga ne,Ma le zi je, Ke ni je, Egip ta, Hon du ra sa,Ki ne, Ni ge ri je i Ru si je. Sve re domvrs ni Ëas ni ci od ko jih se do is ta mo glodos ta to ga nau Ëi ti, ali i oni su bi liza in te re si ra ni da πto vi πe Ëu ju i nau -Ëe o mo joj do mo vi ni.
Trag pr vog Ëas ni ka iz Hr vat skeKa ko sam bio pr vi Ëas nik iz Hr vat -
ske na Mi je ku, nas to jao sam da izame ne os ta ne πto vi πe. Je dan zid hod -
ni ka u spa va o ni ci ure diosam sli ka ma iz Hr vat ske,ma pom, vojnim oz na ka ma una πim oruæ a nim sna ga ma tema lim zas ta vi ca ma. U na πojje knji æ ni ci za idu Êe Ëas ni keiz Hr vat ske os ta lo i po neπ toknji ga, ali i hr vat ski bar jak ubla go va o ni ci, ka ko bi se oniko ji tu dou na kon me ne os -je Êa li jed na ko do bro i ugod -no kao i ja. Imao sam sre Êuda je pos ljed njeg da na mogbo rav ka u pos jet TS-u sti gaoi za pov jed nik vojnog di je lami si je, ko jem smo pred is tim
he li kop te rom ko jim Êu ja oti Êi pri re -di li sve Ëa no pos tro ja va nje. Bi lo je topo ma lo i sim bo liË no, uvi jek net kodo la zi na TS ali, na æa lost, net ko mo -ra i oti Êi. Ovaj put ja sam bio taj ko jije na od las ku. VeÊ su tra ge ne ral Êena pus ti ti mi si ju a na TS do la zi no vivojni pro ma traË. Na kon vojniË kogpoz dra va i za æ e lje ne do bro doπ li ce naTS, je di no πto sam mo gao re Êi bi lo jei da se vi di mo u Tind ou fu. Bio je toge ne ra lov pos ljed nji pos jet Mi je kupri je no πto na kon svog is pu nje nogman da ta na pus ti po dru Ëje mi si je.Pos ljed nji poz drav TS-u, svo jim ko le -ga ma i pos ljed nji po gled upu Êen pla -ni ni Mi jek, ko ja nam je pruæ i la uto -Ëiπ te u svom pod noæ ju. Ka ko bis mose dræ a li stro gog re da le te nja, s Mi je -ka smo od let je li pre ma TS-u Ag wa -nit, a na kon to ga da lje, pre ma TSAw sard, gdje nas je Ëe kao UN-ovzra ko plov ko jim smo ko naË no doπ lido za pov jed niπt va mi si je u La ay ou -neu. Pri je no πto se ko naË no upu timza Tind ouf, imam ne ko li ko da na od -mo ra, ko je Êu pro ves ti na Ka nar skimoto ci ma, a na kon to ga no vi iza zo vi,no va oko li na, no vi lju di.
15. srpnja 2005.11
Ka ko je to obi Ëaj ka da ko le ga pro ma traË na puπ ta mjes to sluæ be, oni
ko ji os ta ju pri pre ma ju mu opro π taj. Moj nas ljed nik na mjes tu G5 pri -
pre mio mi je tzv. sand-par ty, mo ju pos ljed nju bor bu s pi jes kom. Na -
kon to ga za po v jed nik TS-a odræ ao je ma li go vor te mi za æ e lio us pjeh
na no voj duæ nos ti. Ka ko sam bio pr vi Ëas nik iz Hr vat ske na Mi je ku,
na s to jao sam da iza me ne os ta ne πto vi πe. Je dan od zi do va hod ni ka u spa va o ni ci
ure en je sli ka ma iz Hr vat ske, ma pom, vojnim oz na ka ma iz na πih oruæ a nih sna ga te
ma lim zas ta vi ca ma i hr vatskm bar ja kom u bla go va o ni ci
Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO
Vrijeme za novu duænost
DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO
Posljednji put na okupu promatraËi TS-a Mijek
1215. srpnja 2005.
REPORTAÆA
Satnija za dubinsko izvianje 350. Vob na pjeπaËkoj hodnji
Na πirem podruËju sjevernog Velebita i LiËkog polja, satnija za
dubinsko izvianje 350. Vob od 27. lipnja do 1. srpnja provela je
pjeπaËku hodnju “Velebit 05”, koja je za razliku od prethodnih bila
taktiËki mnogo zahtjevnija i obuhvaÊala je niz specifiËnih aktivno -
sti s elementima alpinizma i svladavanja vodenih prepreka
Za lju bi tel je pri ro de i pla ni na ren -ja vrle ti Ve le bi ta su pra va at rak -ci ja, mjes to od mo ra i uæi van ja,
Pri pre me za tu zahtjev nu ak -tiv nost, tij ekom koj ih je tre -ba lo raz ra di ti sve tak ti Ë keza daÊe, pri pre mi ti opre -mu, pro ve sti ob uku,kon tak ti ra ti i us po sta vi tisu radn ju s Na cio nal nimpar kom sje ver ni Ve le biti ci vil nim zdra vstve -nim in sti tu cij amate os igu ra ti svupot reb nu lo gi -sti Ë ku pot po ru,tra jale su go -to vo tri mjes -eca. Oso bi to sevo di lo ra Ë u na osi gur no sti, ta ko daje cij elo vrij eme na te re nu bi lo i sa ni -tet sko vo zi lo i me di cin ski tehni Ë ar,ali na svu sre Êu nije bi lo pot rebe zain ter ven ci jom.
Vjeæba je or ga ni zi ra na ka ko bi seprov je ri la psiho fi zi Ë ka izdrælji vost,orij en ta ci ja na te re nu, prov je ri le spo -sob no sti vo e vo di tel ja sku pi na, vjeπ -ti na svla da van ja vo de nih pre pre ka,upravl jan je Ëam ci ma, al pi ni sti Ë ke spo -sob no sti, odræa van je ve ze, ali i neman je vaæno, ne go na pro tiv iz nim nobit no, prov je ri la i tes ti ra la ro ni la Ë ka ial pi ni sti Ë ka opre ma ko ja je iz nim no
vaæna i o koj oj ovi si uspjeh u pro ved biza daÊe, kao i si gur nost lju di, o Ëe muse u zahtjev nim i opas nim za da Êa mas koj ima se mo gu sus re ta ti pri pad ni ci350. Vob mo ra oso bi to vo di ti ra Ë u na.
Pod punom opremom 60 kmTij ekom pet da na iz vid ni ci su pod
pu nom opre mom prop jeπ aË i li go to vo60 km. Ho da lo se po zahtjev nom,jed nim dij elom i teπ ko prohod nompla nin skom te re nu, i to po ne o bil -jeæe nim sta za ma, izbje ga vaj uÊi ko -mu ni ka cije, a tre ba lo je svla da ti i
zahtje van pla nin ski us -pon od 600 m. U
to me su se oso -bi to do ka za li
za pov jed ni -ci sku pi na,ko ji bi ubu duÊ no stitre ba li bi tiza pov jed -ni ci des eti -na, i koj imaje to bi lo iprvo pra votes ti ran je
dob ro is pu ni li svoje za daÊe. Uprav-l jan je des ant nim Ëam ci ma, na vi ga ci -ja, iskrca van je na oba lu i ron jen je,ak tiv no sti su koje su se pro vo di le naKruπ Ë iÊ kom jez eru, a u njima je sud -je lo va la i ro ni la Ë ka sku pi na.
Na Rav nom Da bru, gdje smo i mipos je ti li sa tniju za du bin sko iz vi a-n je, uv jeæba va le su se al pi ni sti Ë kevjeπ ti ne. Ka ko bis mo po raz go va ra lisa su dio ni ci ma vjeæbe i mi smo mo -ra li svla da ti, ba rem za nas zahtje vanpla nin ski us pon do lit ice niz koju suse spu πta li iz vid ni ci. Ia ko se go to vo
po lo vi ca su dio ni ka vjeæbe prvi putsus re la s al pi niz mom, vjeπ to su sespu πta li niz 80 me ta ra vi so ku ka me -nu stij enu. Za do vol jan je bio i Ëa sni -Ë ki nam jes nik Jos ip Go lu biÊ, za pov -jed nik al pi ni sti Ë ke des eti ne, is kus nial pi nist ko ji se tom dis ci pli nom ba viveÊ vi πe od des et go di na i ko ji je cij -elo vrij eme pom no pra tio ak tiv no stina stij eni te da vao pot reb ne upu te isav je te iz vid ni ci ma.
Za oc je nu vjeæbe upi ta li smo nat po -ruË ni ka Pe tra Kam pi Êa, vo di tel javjeæbe. “Tij ekom vjeæbe si mu li ra na jestvar na si tua ci ja za kak vu pri pad ni cisa tnije mo raju bi ti u sva kom tre nu tkuspre mni”, re kao nam je nat po ruË nikKam piÊ, te je do dao da su sve ak tiv -no sti pro ve dene us pjeπ no i u za da -nom vre me nu. Is tak nuo je i da je uvjeæbi sud je lo va lo do sta no vih mla -dih lju di ko ji su, ka ko je re kao, po ka -za li da su spre mni bi ti u tak voj po -stroj bi. Iz sva ke se vjeæ be iz vla Ëe po -u ke, ka zao je nat po ruË nik Kam piÊ,ta ko da se vi di πto se moæe po bol jπ a -ti, gdje se na po ri mo raju sman ji ti, agdje po ve Êa ti, te je naj avio ka ko Êeidu Êa vjeæba bi ti joπ zahtjev ni ja, jerÊe se sve ra di ti u po kre tu. Na Rav -nom Da bru sa tni ji su u nad zo ru bi liboj nik Dra æen Res sler, zam je nik za -pov jed ni ka 350. Vob, i stoæer ni na -red nik To mi slav Ka Ë a rik, prvi do Ë a -snik boj ne.
“S vjeæbom ‘Ve le bit 05’ za vrπ i li smoπes tom jes eË ni ci klus ob uke. Sve za -daÊe koje su stavl jene pred nas uprotek lom raz dobl ju is pun jene su, πtopotvruje i ova vjeæba, a ta ko Êe mona sta vi ti i u bu duÊe, na rav no, uz po -dig nu te stan dar de.” - re kao je boj nikRes sler, te je pri pad ni ci ma 350. VobËes ti tao, ka ko je re kao, na po stig nu -tim vrhun skim re zul ta ti ma, u svoje iu ime za pov jed ni ka 350. Vob pu kov -ni ka Gor da na Cvet ni Êa.
Lei da PAR LOV, snimio Tomislav BRANDT
“Velebit 05”
Bo ra vak u Cam pu Ri ple y idu Êihda na na stavl jen je pro ved bomboj nih cil jan ja sa stan dar dnim
pjeπ a Ë kim na o ruæan jem na cio nal negar de. Svi pri pad ni ci hrvat skog kon -tin gen ta ima li su upu ca van je i kva li fi -ka ciju s puπ ka ma M16 A2. Do sti zan jenor me u kva li fi ka ci ji na M16 A2 bioje i uv jet za na sta vak dal jeg pro gra maob uke. Slje de Êi ko rak bi lo je in stink -tiv no boj no ga an je koje je tra jalo cij -e li dan, bez pre ki da. Taj dan je sva kipri pad nik na π eg vo da pros jeË no is pu -cao 500 ko ma da boj nog strel ji va, asve za to da idu Êi ko rak na πe ob ukepro e πto si gur nije. Slij edio je upad uku Êu i Ëi πÊ en je s bi no mi ma, πto se ta -ko er pro vo di lo boj nim strel ji vom izahtij eva lo je mak si mal nu oz biljnost ikon cen tra ciju i pri pad ni ka NGMN ina π eg vo da. Za pov jed nik sa tnije “Bra -vo” sa tnik Ross sa svoj im Ëa sni ci ma iprvim do Ë a sni kom, Ëa sni ci 2. pjeπ a Ë -ke boj ne i gen era li Na cio nal ne gar deMin ne so te ni su πte di li rij eËi pohva lena ra Ë un naπ ih pri pad ni ka, u πto smose mo gli uv je ri ti pri li kom obi la ska za -pov jed ni ka Na cio nal ne gar de gen eralboj ni ka She e li ta, bri gad nog gen era laTro sta, za pov jed ni ka boj ne pu kov ni kaZim mer ma na i osta lih vi so kih Ëa sni -ka. Bio je doj mljiv tre nu tak ka da jeza pov jed nik vo da, kao naj bol jim voj -ni ci ma u des eti na ma, Draæe nu Gran -dver ge ru (1. gbr), De a nu »ikva ru (2.gbr) i Be ri sla vu Pe tri no vi Êu (3.gombr)do dij elio bo deæe koje je do bio od za -pov jed ni ka sa tnije, a ko ji sim bo li zi -raju tra di ciju “Bra vo” sa tnije, od no snoRed Bull di vi sion i nje zin glav ni mo to“do posl jedn jeg Ëov je ka”.
Pos jet hrvat skog iza slan stvaVi so ko hrvat sko voj no iza slan stvo
obi π lo je vod 22. lipnja, pre dvo e nozam je ni kom na Ë el ni ka GSOS-a RHgen eral pu kov ni kom Slav kom Ba ri -Êem te gen era li ma Ma rij anom Ma re -ko viÊ em, Jos ipom Stoj ko viÊ em, bri ga -
di rom Da mi rom Ter ziÊ em, pu kov ni -kom Mi jom Ha rπ an ji jem, boj ni komJam ni Êem i sa tni com Ive ko viÊ, ko ji sunam pre nij eli pohva le ame ri Ë ke stra -ne na ra Ë un hrvat skog vo da. Naπigen era li obi π li su voj ni ke i pra ti li ob -uku pri pad ni ka vo da tij ekom Ëi πÊ en jakuÊe, pra te Êi cij elu ak tiv nost iz vi de o -ro o ma. Bi lo je ugod no Ëu ti rij eËi pu -kov ni ka Shi el dsa, spe cij al nog sav jet -ni ka za pov jed ni ka NG pri uruË i van jupri god nog da ra i iz ri can ju pohva la iËes tit ki po ruË ni ku Zden ku Fi a li, i topred hrvat skim ve le po sla ni kom uSAD-u gos po di nom Ne ve nom Ju ri -com, gen era lom Ba ri Êem i osta limËla no vi ma hrvat skog voj nog iza slan -stva, te Ëa sni ci ma Na cio nal ne gar deMin ne so te za uspjehe vo da i nje gakao za pov jed ni ka. I za sluæio je to.Svoj im izvrs nim poz na van jem ob uË -nih lek ci ja i kom petent no π Êu, na ob -
raz bom, pri preml je no π Êu te pro fes io -nal nim voj ni Ë kim sta vom i po na π a -n jem. Kao uo sta lom i svi pri pad ni civo da. Od prvog do Ë a sni ka nad na red -ni ka Mla de na Pu kπe ca, au to ri te ta za -pov jed ni ka des eti na i voj ni ka te vrs -nog znal ca svo ga po sla, bez koj egpro ved ba ob uke ne bi bi la na vi so kojta zi ni, ne za o bi laz ne ulo ge po ruË ni kaNi ko le Brzi ce, ko ji je u ulo zi Ëa sni kaza ve zu bio ne sa mo to ne go i do dat niin struk tor ko ji je po ma gao u ob uci i
na kva li te tan naË in pre no sio pri pad -ni ci ma vo da svoje steË e no zna n je.Na red ni ci Alen Sa bo (1. gbr), Kri sti -jan Dan ko (2. gbr) i Zlat ko Jan ko viÊ(3. gombr), za pov jed ni ci des eti na sasvoj im vo a ma ti mo va i voj ni ci mamo gu bi ti za do voljni πto su svoj imame ri Ë kim ko le ga ma mo gli pri ka za tispo sob nost i ob uË e nost hrvat skih voj -ni ka. Vje roj at no zbog svih po zi tiv nihdoj mo va i po hva la na ad re su hrvat -
skog vo da, ni ti du go, na -por no pu to va n je ni ti neis -pa va nost zbog vre men skeraz li ke ni su mo gli uma n -ji ti za do voljstvo na li ci maka da smo slet je li u naπglav ni grad.
Ne do pu πtaj uÊi se bipre ten ci oz nost i raz me ta -n je ve li kim rij eË i ma, zak-l juË uj em, kao svoj evrsni
izvjes ti telj “Hrvat skog voj ni ka”, daMORH i GSOS RH, a to su uo sta lomne ko li ko pu ta potvrdi li i naπi naj vi πivoj ni duænos ni ci, ko ji su i sa mi bi lisvje do ci pohva la, imaju raz lo ga bi tiza do voljni uË in kom pro ve dene za -daÊe i pri pad ni ka ovo ga vo da, a pre -ma rij eË i ma na Ë el ni ka GS-a gen era lazbo ra Lu ci Êa te hrvat skog ve le po sla -ni ka u SAD-u, RH se s pra vom po no -si svoj im oruæa nim sna ga ma Ëi ji smopred stav ni ci bi li u SAD-u.
15. srpnja 2005.13
REPORTAÆA
Drugi ciklus obuke u Campu Ripley u Minnesoti
Zavrπetak obuke i posjet hrvatskog izaslanstvaDrugi ciklus obuke u Campu Ripley protekao je joπ intenzivnije. Pripadnici hrvatskog
pjeπaËkog voda nauËili su mnogo novoga i svladali obuku pokazavπi svoje sposobno -
sti i kvaliteta i nakon svega mogu biti zadovoljni πto su svojim ameriËkim kolegama
mogli pokazati kakva je obuËenost hrvatskih vojnika
Tekst i fo to gra fije Bran ko TI ΔAC
U Campu Ripley
Tijekom obuke
1415. srpnja 2005.
REPORTAÆA
Zavrπetak regionalnog i 5. prvenstva OSRH u vojnom petoboju
Osnovni uvjet za sudjelovanje na ovom prestiænom natjecanju jest
visoka fiziËka i psihiËka te borbena spremnost sudionika. Na
regionalnom prvenstvu najbolji su bili Nijemci, dok je najbolja
ekipa hrvatskog prvenstva bila iz 350.Vob
Za prote kli tje dan u Hrvat skojvojs ci s pra vom bi se mo glo re -Êi da je bio sport ski. Nai me,
odræa no je joπ jed no re gio nal no voj -no prven stvo, te 5. prven stvo OSRH u voj nom pe to boju, Ëi ji je doma -Êin bi la Do Ë a sni Ë ka πko la u Jas tre -bar skom. Zeml je su dio ni ce re gio -nal nog nat je can ja bi le su Nje ma Ë -ka, Au stri ja, »eπ ka, Poljska, Slo ve -ni ja i Hrvat ska, dok su se na 5.hrvat skom prven stvu is ku π a li pri -pad ni ci 9 hrvat skih po stroj bi : 33.inæen je rij ske bri ga de, Boj ne za spe -cij al na dje lo van ja, 350. Vob-a,ZZIO-a, HKoV-a, 353. Vos-a, 354.Vos-a, dvi je eki pe 2. gbr i eki pa3. gombr.
Voj ni pe to boj kao voj ni sport imasvoju du gu i bo ga tu po vi jest, a ko -rij eni mu seæu do dav ne 1974. go di -ne. Ta da je, nai me, odræa no prob nonat je can je koje je or ga ni zi rao za Ë et -nik i ini cij ator ovog spo ja sport skihdis ci pli na, fran cu ski sa tnik Hen riDeb rus. No, nije zan ema ri va ni po -vi jest koju voj ni pe to boj ima uhrvat skim okvi ri ma. Nakon odræa -nog 1. prven stva HV-a u voj nom
pe to boju, on je po stao poticaj za us -pjeπ ni ji ra zvoj tog spor ta u OS RH,a ti me i uspjeπ nij eg pred stavl jan jana πe dræa ve u voj nom spor tu name u na rod noj ra zi ni.
Sva ka ko je pot reb no is tak nu ti ka -ko je os nov ni uv jet za sud je lo van jena ovom pres tiænom nat je can ju vi -so ka fi zi Ë ka i psihi Ë ka, te da ka ko ibor be na spre mnost su dio ni ka. To jena ovo go di πn jem nat je can ju bi lo ivi πe ne go vidlji vo. Mir na ru ka ipre ciz nost po ka za li su se veÊ prvo -ga da na nat je can ja na au to mat skomstre li π tu “Vra pË an ski po tok“. Spo -sob nost nat je ca tel ja is ku π a -va na je u pre ciz nom, te u br -zom ga an ju. Neπ to dru k Ë ijevjeπ ti ne traæene su iduÊ egda na u voj ar ni “Dr. An te Sta -rË e viÊ“ u Jas tre bar skom,gdje se trË a lo na sta zi duæi -ne 500 me ta ra s dva des etpre pre ka. Uz elek tron ski su -stav mje re n ja, bi la je la kovidlji va ne sa mo kon cen tri -ra nost i spret nost, veÊ i brzi -na su dio ni ka nat je can ja. Sli -Ë ni kri te ri ji bi li su pre sud ni i
u pli van ju s pre pre ka ma na baz eni -ma Sve ta Ja na. Bi le su joπ dvi je dis -ci pli ne za os vaj an je bo do va: ba can -je bom be i kros. Ia ko su nat je ca tel jiu sva koj dis ci pli ni po ka za li uv jeæba -nost i spre mnost, naj fa sci nant nije jebi lo bi ti su dio nik njiho ve izdrælji vo -sti u svla da van ju posl jedn je od petdis ci pli na - is trË avan ju propi saneduæi ne od 8000 me ta ra. Ka da je iposl jedn ji nat je ca telj pro π ao mjes tona sta zi oz na Ë e no kao FI NISH,tehni Ë ki i sport ski dio nat je can japri ve den je kraju. Da ka ko, slij edioje na juz budlji vi ji dio za nat je ca tel je- pro glaπ en je naj bol jih. Na sveË a no -sti za ta va ran ja, koj oj su na zoË i liiza sla nik na Ë el ni ka GSOS-a RHgen eral boj nik Mla den Krul jac, za -pov jed nik ZIO-a i preds jed nik Or -ga ni za cij skog od bo ra nat je can ja bri -ga dir Mar jan Bi π kiÊ, za pov jed nikDo Ë a sni Ë ke πko le boj nik Ivan Ma -giÊ te broj ni voj ni duænos ni ci, naj -uspjeπ nij im nat je ca tel jima do dij e -l jene su za sluæene me dal je i peha ri.Uz Ëes tit ke koje su nat je ca tel jimaupu ti li Ëla no vi Or ga ni za cij skogod bo ra, te iza sla nik na Ë el ni kaGSOS-a RH, a koj ima se i mi ovimpu tem pri druæuj emo, re gio nal novoj no i 5. hrvat sko prven stvo u voj -nom pe to boju i sluæbe no je pri ve de -no kraju.
Andreja DE»AK, snimio Dubravko KOVA»
Tjedan u ozraËju sporta
Regionalno
Ekipno: 1. NjemaËka 2. Austrija 3. Hrvatska
Individualno: 1. Martin Reichart - NjemaËka
2. Andrej Sonnenberg - NjemaËka
3. Martin Engels - NjemaËka
5. Hrvatsko prvenstvo
Ekipno: 1. 350. Vob 2. 2. gbr - 1. ekipa3. ZZIO
Individualno: 1. Miroslav Kralj - ZIO2. Danijel DikπiÊ -ZIO3. Luka VukoviÊ - 2. gbr
Desetnik Miroslav Kralj - ZIO - najbolji vojnik OSRH
Rezultati natjecanja
Plivanje s preprekama
Prve tri pobjedniËke ekipe prvenstva OS RH u
vojnom petoboju
Dje lat ni ci boj ne za raz mi ni ran jena la ze se u pet voj nih ob je ka tagdje Ëis te te ren od min sko ek s -
plo ziv nih sred sta va. Jed na sa tni jaan gaæi ra na je na Ëi πÊ en ju πl ju nË a rena Ple su, voj ar ne u Pe trin ji i skla di -π ta Gro ma Ë nik kod Sla von skog Bro -da, a dru ga na Ëi πÊ en ju man jeg di-j ela voj ar ne Luπ Ë iÊ u Kar lov cu i vo-j ar ne Ka men sko, gdje je smjeπ te na33. inæen je rij ska bri ga da. Od nat -po ruË ni ka Ran ka Sai la, za pov jed ni -ka vo da pi ro tehni Ë ara, ko ji su u vo-j ar ni Luπ Ë iÊ, saz na li smo da se ak ci -ja Ëi πÊ en ja zeml ji π ta pri vo di kraju ida, na svu sre Êu, ni su pro na eneveÊe ko li Ë i ne MES-a, a koje bi bi lovrlo teπ ko uni π ti ti zbog bli zi ne stam -be nih zgra da. S ak ci jom Ëi πÊ en javoj nog pro sto ra gra a ni su pra vo -dob no upoz na ni pu tem lo kal nih me -di ja, kaæe nat po ruË nik Sai li, ta ko danije bi lo ni kak vih nes po ra zu ma nipri tuæbi ko ji bi us po ri li tu ak ciju.
Prostor pretrpan MES-om i UBS-omMno go ve Êi opseg ak tiv no sti imaju
pi ro tehni Ë a ri u voj ar ni Ka men sko.Zbog bli zi ne prve crte boj iπ ta u Do -mo vin skom ra tu, ali i zbog Ëin je ni ceda su voj ar ne Ka men sko i Me ku πjeko ja je u bli zi ni i koju tek tre ba raz -mi ni ra ti, bi le sre di π te inæen je rije ne -ka da πn je JA, pro stor iza uæeg kru gavoj ar ne bio je pretr pan MES-om iUBS-om. Ukup na po vrπi na on eË i π-Ê enog pro sto ra je 175.000 me ta raËe tvor nih a nat po ruË nik Nen adMaj cen, za pov jed nik sa tnije, kaæeda je pla ni ra no da se u srpnju ak ci japri ve de kraju. Gle da no ka ta star ski,raz mi ni ra se po druËje 155 m od vo-j ar na pre ma sje ve ru i sje ve ro za pa dui 70 m pre ma za pa du, pre ma se luSaj evac. Ne ka da se raz mi ni ra van jeiz vo di lo sa mo po dij elo vi ma, kaæeprvi do Ë a snik sa tnije des et nik Ro -bert Ru ka vi na, nije bi lo kon ti nui ra -
nog ra da, πto je i raz log da se raz mi -ni ran ja u voj ar na ma Luπ Ë iÊ i Ka -men sko ni su prije za vrπ ila. Da jepo druËje koje pri pa da voj ar ni Ka -men sko doi sta bi lo on eË i πÊ enoMES-om i UBS-om, po ka zuju slje -deÊe broj ke: pro na e no je oko 330pro tup jeπ a Ë kih mi na, 13 pro tuo klop -nih i negdje oko 1300 uboj nih sred -sta va - strel ji va, trombl on skih mi na,itd. Iz oË i πÊ enih par ce la koje suobil jeæene πta po vi ma pra vil no po re -da ni ma vi di se da mi ne ni su na sum -ce po stavl jane, veÊ se to ra di lo plan -ski i du go traj no. Ta ko smo, kaæenat po ruË nik Maj cen, na izmjen cena la zi li na red po tez nih mi na, redna gaz nih, pa opet red po tez nih. Uv -je ti ra da za pi ro tehni Ë a re na tom po -druËju su vrlo teπ ki. To je po druËjebi lo uz prvu crtu ob rane pa je zbog
boj nih dje lo van ja zeml ji π te za siÊ enome ta lom, πto pi ro tehni Ë a ri ma on e -mo gu Êa va rad s mi no detek to ri ma.Nai me, na sva ki ko ma diÊ me ta ladetek tor zvo ni, pa se vi πe ne zna jeli rij eË o mi ni ili je laæna uz bu na isto ga pi ro tehni Ë a ri prib je ga vaju ra -du s pi pa li com. Da bi pro stor bio upot pu no sti Ëist, pi ro tehni Ë ar mo raiz ve sti 800 ubo da pi pa li com na jed -nom Ëe tvor nom me tru zeml ji π ta podku tem od 45 stupnje va i do du bi neod 20 cm. Ka ko je to po druËje do stamo Ë var no ili se brzo stvrdne s pre -stan kom ki πe, Ëes to se do ga a da
mi ne ili is pli vaju ili se zeml ji π te sle -gne pa pi ro tehni Ë ar mo ra uba da tipi pa li com u tlo dubl je od 20 cm.Stroj za raz mi ni ran je, mla ti li ca
MV-4, ne moæe zahva ta titlo na to li koj du bi ni pa jenje go va ulo ga na tom po -druËju vi πe usmje re na naot klan jan je ve ge ta cije. Pi -ro tehni Ë ar na te re nu pro -ve de pet sa ti dnev no ipros jeË no pre gle da 25-30Ëe tvor nih me ta ra zeml ji π -ta. Pre ma nor ma ti vu,stroj za raz mi ni ran jemoæe oË is ti ti 1500-2000
Ëe tvor nih me ta ra zeml ji π ta dan ju, noda to nije pot pu no Ëi πÊ en je do kaz jei Ëin je ni ca ka ko priz vo aË tak vogstro ja ja mËi da se njime moæe oË is ti -ti tek 60% zahvaÊ enog zeml ji π ta, aosta lo je po sao pi ro tehni Ë ara.
Os im po slo va na hu ma ni tar nomraz mi ni ran ju voj nih ob je ka ta, boj nasud je luje u ni zu vjeæbi koje or ga ni -zi ra Sre di π te za me u na rod ne voj neope ra cije u Ra kit ju. Is to ta ko, uz je -dan vod ko ji je pro π ao spe cij ali sti Ë -ku ob uku za PfP spre ma se i dru gi,zam jen ski vod ko ji Êe za ne ko li koda na pro Êi is tu tak vu ob uku.
15. srpnja 2005.15
REPORTAÆA
Bojna za razminiranje na razminiravanju u vojarni LuπËiÊ i Kamensko
Mine postavljene planski, a uvjeti rada teπkiDa je podruËje koje pripada vojarni Kamensko doista bilo oneËiπÊeno MES-om i
UBS-om, pokazuju sljedeÊe brojke: pronaeno je oko 330 protupjeπaËkih mina,
13 pro tuoklopnih i negdje oko 1300 ubojnih sredstava - streljiva, tromblonskih mina,
itd. Iz oËiπÊenih parcela vidi se da mine nisu nasumce postavljane, veÊ se to radilo
planski i dugotrajno
Milenka PERVAN STIPIΔ, snimio Tomslav BRANDT
Protuminski stroj mlatilica MV-4 na zahtjevnom
zemljiπtu vojarne “Kamensko” viπe sluæi za
otklanjanje vegetacije
Kod ËiπÊenja zemljiπta pirotehniËar u
jedan Ëetvorni metar tla mora ubosti
800 puta pipalicom
U RA CVI AC-u je 5. i 6. srpnja odr -æa no dvana es to zas je dan je Me u na -rod ne sav je to dav ne sku pi ne (Mul ti -na tio nal Advi so ry Group - MAG),nad zor nog tij ela RA CVI AC-a.
Zas je dan jem je preds je dao bri ga -dir Ma rin Ra du iz Ru munjske. Svedræa ve Ëla ni ce MAG-a ras pravl jalesu prven stve no o bu duÊ no sti RA -CVI AC-a od no sno o nje go voj bu du -Êoj ulo zi re gio nal nog sre di π -ta za “De fen ce Con ver sion” (pre -nam je na voj nih ob je ka ta, nekret ni -na i osobl ja), prom je na ma u struk -tu ri ka dro va RA CVI AC-a, izmje na -ma u te meljnim do ku men ti ma RA -CVI AC-a u svjet lu ob ram bene kon -ver zije, pro ra Ë un skim pi tan jima RA -
CVI AC-a, te iz bo ru iduÊ eg preds je -daj uÊ eg MAG-a. No mi na ciju zapreds je dan jem MAG-om u iduÊ emraz dobl ju is tak nu lo je bu gar sko iza -slan stvo.
Dr. Bu sek iz ra zio je pot po ru ja Ë a-n ju ulo ge RA CVI AC-a kao re gio nal -nog sre di π ta za ob ram be nu kon ver -ziju.
T.V.
U or ga ni za ci ji Sluæbe za zdra -vstve nu za π ti tu Upra ve za ljud skeres ur se i Hrvat ske sto ma to lo πke ko -mo re pot kraj pro π log mjes eca u Do -mu hrvat skih bra ni tel ja u Pu liodræan je dvod nev ni teË aj struË nogusa vrπ avan ja voj nih i ci vil nih dok to -ra sto ma to lo gije pod na zi vom “En -do don ci ja, pre ven ti va i res to ra tiv nasto ma to lo gi ja”.
“Ut je caj ra ta na stan jeoral nog zdravl ja pri pad ni -ka HV-a” iz nio po dat keko ji su re zul tat istra æi van jana uzor ku od 640 voj ni kakod koj ih je na pravl jenkom ple tan oral ni sta tus.Kod prve, tzv. rat ne sku pi -ne od 336 is pi ta ni kautvre no je da ima “mno -go vi πe pa to lo πkih dæe po vai vi πe is klju Ë e nih sek sta na -ta, za raz li ku od kon trol ne,mir no dop ske (304 is pi ta ni -ka) ko ja ima mno go vi πe
zdra vih sek sta na ta. “To po ka zuje dastres izaz van ra tom i rat nim ope ra -cij ama uve li ke πte ti oral nom zdrav -l ju pa se iz to ga na meÊe i zakl juË akka ko i pro fes io nal ni voj ni ci spa dajuu vi so ko ri zi Ë nu sku pi nu za ra zvojpa to lo πkih pro ce sa u us noj πupl ji ni.Svrha tog istraæi van ja i re zul ta ta jepri do nij eti bol joj pre ven ci ji oral nihbo le sti kod vi so ko ri zi Ë nih sku pi nate bol joj or ga ni za ci ji sto ma to lo πkeskrbi na te re nu. Dr. stom. sa tni caSan dra Lo nË ar u pre da van ju podna zi vom “Post trau mat ski stres ni po -re me Êaj i pa ra don ti tis” iz nij ela jestav da ne ga ti van stres ima ve lik ut -je caj na pa cij en tov imu no lo πki su -stav. Do kaz je u Ëin je ni ci “za π to supa ra don ti ti si, i to ag re siv ni i kro ni Ë -ni obli ci, u gen era li zi ra nom i uz na -pre do va lom obli ku pri sut ni u po ve -Êa nom opsegu kod pa cij ena ta obo -l je lih od PTSP-a”. Ka kav je ut je cajpuπ en ja na zdravl je oral ne sluz ni ceiz nij ela je u svo me pre da van ju mr.
sc. Ma ri ja Blaæa no viÊ, dr. stom. Onakaæe ka ko i puπ en je sman juje imu -ni tet oral ne sluz ni ce, pa ia ko onone ut jeËe iz rav no na in ci den cije ka -rij esa, nje gov je ut je caj na oral nestruk tu re vi π es truk, oso bi to ako sekom bi ni ra s kon zu ma ci jom al koho -la. Ma lig ni te ti u us noj πupl ji ni su upo ra stu, oso bi to kod mla dih puπ a Ëa,a istraæi van ja u posl jedn ja dva de-s etl je Êa po ka zuju da je puπ en je je -dan od naj vaænij ih ri zi Ë nih Ëim be ni -ka za na sta nak pa ra dont ne bo le sti.Po da ci u tom ra du re zul tat suistraæi van ja pro ve de nih me u pri -pad ni ci ma HV-a. U sklo pu edu ka -cije o πtet no sti puπ en ja na op Êestan je or ga niz ma i oral no zdravl je,kaæe se u tom iz la gan ju, “pot reb noje raz mo tri ti mo guÊ no sti uvo en japre ven tiv nih pro gra ma u sto ma to lo -πke or di na cije, kao te melj ni ko tin -ske na dom jes ne te ra pije, a ko ji seuspjeπ no pro vo de u ne kim zeml ja -ma EU-a”. Na dvod nev nom teË aju,na koj em je sud je lo va lo vi πe od sto -ti nu voj nih i ci vil nih dok to ra sto ma -to lo gije, uz joπ niz za niml ji vih pre -da van ja s po druË ja stru ke pri ka za naje iz loæba s naj no vi jim ma te rij ali mai den tal nom opre mom. TeË aj je,kaæe ko or di na to ri ca teË aja iz Sluæbeza zdra vstve nu za π ti tu dr. stom. Ma -ri ja Pu dar, vi π es tru ko ko ri stan zasva kog po laz ni ka, od do bi van ja no -vih spoz naja do ko ris nih sav je ta, πtoÊe pri do nij eti kva li tet nij em ra dudok to ra sto ma to lo gije unu tar voj nogsu sta va.
M. PER VAN STI PIΔ
1615. srpnja 2005.
Godiπnja konferencija MAG-a
OSRH
StruËni teËaj doktora stomatologije
snim
io T
. B
RAN
DT
15. srpnja 2005.
Sluæba za zdra vstve nu za π ti tu MORH-a,u su radn ji sa Sa ni tet skom upra vomGSOS-a RH, pro π log mjes eca or ga ni zi ra -la je struË ni se mi nar ve te ri nar ske spe ci-j al no sti u ho te lu “Za greb” u Spli tu.
Se mi na ru su os im dje lat ni ka ve te ri nar -ske stru ke na zoË i li i ci vil ni pre da vaËi sVe te ri nar skog fa ku lte ta i Ve te ri nar skogure da Gra da Za gre ba te odræa li pre da -van ja iz ak tu al ne pro ble ma ti ke ci vil nogve te ri nar skog jav nog zdra vstva. Dje lat ni -ci ve te ri nar ske stru ke iz pro ved be nih ve -te ri nar skih po stroj bi u svoj im su izvjeπ Êi -ma raz ra di li pro ble ma ti ku voj nog ve te ri -nar stva. Iz me u osta log na se mi na ru supred stavl je ni ope ra tiv ni po stup ci prij amana mir ni ca s træi π ta te uvo en je HACCPsu sta va u ob jek te prehrane πto Êe ola kπ a -ti nad zor. Utvre no je da propi sa ni no vinaË in ve te ri nar sko-zdra vstve nih na zo ra
hrane u ob jek ti ma prehrane, MO i OS-aRH, ko ji se prim jen juje od svibnja ovego di ne, a koj im je pro ve de na ka te go ri za -ci ja ob je ka ta su klad no ra zi na ma ri zi ka teutvre na di na mi ka i opseg nad zo ra, dajeoË e ki va ne re zul ta te. Tim je mje ra ma si -gur nost hrane po dig nu ta i kvan ti ta tiv no ikva li ta tiv no na ve Êu ra zi nu. Na se mi na ruje, iz me u osta log, po moÊ nik mi ni straÆeljko Go rπ iÊ po dij elio zahval ni ce zastva ran je te mel ja ve te ri nar ske stru keHV-a 15-ori ci dje lat ni ka.
M. P. S.
Prvi na ra π taj ka de ta MORH-a pos jet ioje 66. bVP, ra di upoz na van ja or ga ni za -cije i ra da voj ne po li cije OS RH.
Ka det ima je prez en ti ra na pov jes ni ca,ustroj i za da Êa po stroj be, kao i vaænostin te gri ran ja rat nih is ku sta va i no vih na -Ë ela i or ga ni za cije ra da, te prom jene si -
gur no sne si tua cije i poj ave no vih ugro za.Nakon te o ret skog pri ka za, ka det ima je iprak tiË no de mon stri ra na opre ma i ob uË e -nost VP kroz pri god ni TT zbor na o ruæa -n ja i opre me ko ji se ko ri ste u mi rov nojmi si ji ISAF.
Ve li ko za ni man je je izaz va la vjeæbasluæbe nih po li cij skih pa sa, ka da su pri -ka za ni seg men ti iz vjeæbi po sluπ no sti,re ak cije na na pad i pri kaz ra da psa zadetek ciju dro ga. Po tom je usli je di la kra -Êa prez en ta ci ja bo ri la Ë kih vjeπ ti na koj i -ma se ko ri ste u VP-u, i to ob ra nu odnen ao ruæa nog i na o ruæa nog na pa da Ëa,te njiho vo pri vo en je. Za kraj, ka det imaje pred stavl jen i dio ra do va kri mi na li s-ti Ë ke VP.
OJI
OSRH V I J E S T I
U viπednevni posjet HRM-u i gradu Spli -
tu doplovili su ratni brodovi ratne mor -
narice SAD-a. U Zapovjedniπtvu HRM-a i
postrojbama HRM-a organiziran je prijam
i posjet brodovima RM SAD-a. USS je
spa silaËki brod RM USA i bio je na vezu u
ratnoj luci Lora od 11. do 13. srpnja.
Drugi brod je amfibijski nosaË helikoptera
koji je bio na vezu u Sjevernoj luci od 12.
do 14. srpnja. Programom posjeta za oba
broda pla niran je koordinacijski sastanak
na bro do vima izmeu posada i Ëasnika
Flote HRM-a te predstavnika VP-a OSRH
i MUP-a.
Ratni brodovi SAD-a u Splitu
Seminar veterinara
1. struËni suradnik - nastavnik - dræavnisluæbenik, ustrojbeno mjesto: I. vrste -jedan izvrπitelj, mjesto sluæbe: Zagreb,rad se zasniva na neodreeno vrijeme uzprobni rad od 3 mjeseca.Uvjeti: • VSS, VII/1• profesor francuskog jezika i knjiæevnostii engleskog jezika i knjiæevnosti• poloæen dræavni struËni ispit• francuski jezik obvezan, a kao drugijezik prednost ima engleski jezikNa oglas se mogu javiti osobe bezpoloæenog dræavnog struËnog ispita uzuvjet da ga poloæe u roku godinu dana odprijama u sluæbu.
Uz prijavu kandidati su obvezni priloæiti:• diplomu• dokaz o poloæenom dræavnom struËnomispitu• domovnicu• rodni list - potvrdu o nekaænjavanju• æivotopis• dokaz o radnom staæu
Prijave s dokumentacijom potrebno jedostaviti do 20. srpnja 2005. godine naadresu Zapovjedniπtvo za zdruæenu izo-brazbu i obuku “Petar Zrinski”, Ilica256b, 10 000 Zagreb.
Dodatne informacije mogu se dobiti natelefon 01/3786-699 ili 01/3786-213.
Nakon us pjeπ no ob novl je nog i odræa nogSport skog da na na Ja ru nu, Od s jek zakva li te tu æivl jen ja Per so nal ne sluæ be pob -ri nuo se da i dje lat ni ci na π eg mi ni star stvai OS-a ko ji se ba ve bij elim spor tom do -biju pri li ku ogle da ti se na nat je can ju.
Dvod nev ni te ni ski Tur nir “Svet ice2005.” za vrπ en je 1. srpnja na is to i me -nim zeml ja nim te ni skim te re ni ma, apob je du u kon ku ren ci ji dvana es to ri ceigra Ëa od nio je Ma ti ja Ar aË iÊ u fi na lupob je di vπi To mi sla va Vi bov ca. Pob jed ni ku “ut jeπ noj” kon ku ren ci ji bio je gen era lGor da n »aË i Ê.
Turnir je otvorio mi ni star ob rane Be ri -slav Ro nË e viÊ iz ra zivπi svoju po drπ kuovoj, a i svim bu du Êim sport skim ak tiv -no sti ma unu tar MORH-a i OS-a.
Split (Divulje) 2 i licenca za obavljanjesamostalnog rada
zdravstvena struka dr. stomatologije Zagreb, Pula, poloæeni struËni ispitSplit (Divulje) 1 i licenca za obavljanje
samostalnog rada
II.Prednost imaju kandidati sa zavrπenom izobrazbom za priËuvne Ëasnike i kandidati s treÊim ili viπim stupnjem znanja engleskog, njemaËkog,francuskog ili talijanskog jezika.
III.Osim navedenih, kandidati moraju ispunjavati i sljedeÊe uvjete:- da je odsluæio vojni rok u Republici Hrvatskoj (muπkarci),- da ima iskljuËivo dræavljanstvo Republike Hrvatske,- da ima visoku struËnu spremu,- da nije stariji od 30 godina (odnosno 35 godina za kandidate sa zavrπenom izobrazbom za priËuvne Ëasnike),- da ispunjava ostale uvjete propisane Zakonom o sluæbi u OS RH (Ël. 19., 20. i 25.)
IV.Prijave na oglas podnose se ispunjavanjem prijavnice i prilaganjem potrebne dokumentacije u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta kandidata.Preko ureda za obranu kandidati Êe biti pozivani na dvodnevne zdravstvene preglede, psihologijska ispitivanja, razgovor s personalnim Ëasnikom, prov-jeru znanja stranih jezika i motoriËke provjere.Uz prijavnicu potrebno je priloæiti domovnicu, rodni list, uvjerenja o prebivaliπtu, o nekaænjavanju, o odsluæenom vojnom roku (muπkarci), diplomu iostale dokumente traæene ovim oglasom.
V.Ministarstvo obrane Êe u postupku odabira iskljuËivati kandidate na temelju sluæbenih podataka iz vojne evidencije, neispunjavanja uvjeta oglasa, rezu -ltata psihologijskih ispitivanja i zdravstvenih pregleda i drugih provjera prema propisima za prijam u djelatnu vojnu sluæbu.
VI.Prijave na oglas podnose se zakljuËno sa 25. 07. 2005. godine
15. srpnja 2005.
PO» ET KOM lipnja ame ri Ë ka tvrt-ka Bell He li co pter oba vi la je prveprob ne le to ve svog tehno lo πkog de -mon stra to ra koj eg je no mi ni ra la naARH (Ar med Re con na is san ce He li -co pter) nat jeË aju. Nat jeË aj je ob jav-l jen tij ekom pro sin ca pro π le go di nezbog pot re ba US Ar my, od no sno na -ba ve no vog la kog iz vid ni Ë ko-bor be -nog he li ko pte ra, ko ji bi uz iz vi a-n je, bor be nu pot po ru ko pne nimsna ga ma, spe cij al ne za daÊe, sluæio ikao “la ki” trans port ni he li ko pter.
Bel lov prij ed log te mel ji se na po -stoj eÊoj plat for mi, od no sno na la -kom jed no mo tor nom he li ko pte ruBell 407, te no si svoj evrsnu rad nuoz na ku Bell 407 ARH. Na he li ko -pter je um jes to dos ada πn jeg mo to raRolls - Ro y ce 250-C47B ugra entur bov ra til ni mo tor Hon eywell
HTS900 opreml jendvo ka nal nim FA DECsu sta vom. Opre ma -n je he li ko pte ra unu -traπn jom opre momobavl je no je u su rad -n ji s tvrtka ma Lock -he ed Mar tin, Rock -
well Col lins, Flir Sy stems, FlightSa fe ty (FSI) i Com pu ter Sci en cesCor po ra tion, a tij ekom prvih le to vaBell 407 ARH bio je na o ruæan ne vo -e nim ra ke ta ma Hy dra 70.
ARH pro gram je po kre nut s nam -je rom zam jene po stoj eÊe iz vid ni Ë -ko-bor bene plat for me, od no sno he -li ko pte ra OH-58D Kiowa War rior, tebi u iduÊ em raz dobl ju od 2006. do2011. za pot rebe US Ar my bi lo na -bavl je no 354 ARH he li ko pte ra. Vrij -ed nost ARH pro gra ma proc jen jujese na oko 2,5 mi lij ar di ame ri Ë kihdo la ra. Uz Bel lov 407 ARH dru give li ki tak mac na nat jeË aju je prij ed -log tvrtki Boe ing i MD He li co pters,od no sno njihov he li ko pter AH-6MELB (Mis sion Enhan ced Lit tleBird).
S ob zi rom na to ka ko je tij ekom
pro π le go di ne ot ka zan daljnji ra zvojhe li ko pte ra RAH-66 Co manche, USAr my je ras po loæi va fi nan cij skasred stva usmje ri la u ra zvoj dru gih„cost ef fec ti ve“ plat for mi, te je ta kouz ARH pro gram us po red no po kre -nut i LUH (Light Uti li ty He li co pter)pro gram koj im se ka ni za mij eni tipo stoj eÊe he li ko pte re UH-1 i OH-58A/C. Ko na Ë na od lu ka o pob jed ni -ku ARH nat jeË aja tre ba la bi se do -nij eti tij ekom ljet nih mjes eci ovego di ne.
Uz te meljne tehni Ë ke od li ke he li -ko pte ra 407 ARH, u tvrtki Bell He li -co pter na vo de i dru ge pred no stisvoje plat for me, pri Ëe mu is ti Ëu ka kose za trans port na ne ku dru gu lo ka -ciju he li ko pter moæe vrlo brzo i la kopri pre mi ti za trans port avio ni maC-130, od no sno da nakon isto va ra izavio na he li ko pter moæe bi ti ope ra ti -van za samo 15 mi nu ta. Uz to is ti Ëuvrlo raz gra na tu mreæu tehni Ë ke pot -po re na vi πe od 180 lo ka ci ja u svi je -tu, πto ga po ten cij al no Ëi ni vrlo za -niml ji vim i stra nim na ruË i tel jima iz -van Sje di n je nih Ame ri Ë kih Dræa va.
I. SKEN DE RO VIΔ
20
BRI TAN SKA tvrtka Qi net iQ pot -pi sa la je ugo vor vrij edan 17,4 mi li -j una ame ri Ë kih do la ra s fi li pin skimvla sti ma za prvu od tri fa ze pro gra -ma mo der ni za cije tri iz va no bal napa trol na bro da klase Emi lio Ja cin to(ne ka da πn ja kla sa Pe a cock). Pa tro-l ni bro do vi te klase slje de Êih su ka -rak te ri sti ka:
- dul ji na 62,6 m, is tis ni na 750t (pripu nom opte reÊ en ju),
- brzi na 25 Ëv, au to no mi ja 2500mil ja pri brzi ni 17 Ëv. Po sa du Ëini 6Ëa sni ka i 25 mor na ra.
Ra do vi Êe se iz vo di ti u bro do gra di -li π tu Kep pel Ba tan gas na Fi li pi ni -ma. OË e kuje se da Êe cij eli proj ekttra ja ti 24 mjes eca i tre bao bi bi ti za -vrπ en do stu de nog 2006. go di ne.
Fa za 1 sa stoji se iz slje deÊ eg:
- gen eral ni re mont au to mat skogbrod skog to pa OTO Mel ara ka li bra76 mm,
- ugradn ja po stol ja za je dan MSI25 mm ob ram be ni su stav na krme nidio bro da,
- zam je na po stoj eÊ eg GSA7 SeaAr cher ra da ra no vim Ra da mec1500, ko ji Êe bi ti ugra en na top ka -ko bi os igu rao dje lo van je u svimvre men skim uv jet ima ka ko po da nuta ko i no Êu,
- ugradn ja i in -te gra ci ja no vihelek tri Ë nih i na -vi ga cij skih su -sta va, ukl juË u -j uÊi Ul tra Elec -tro nics su stavopskrbe elek -
triË nom en er gi jom, ra dar Sper ryMa ri ne Brid ge Ma ster E se rije, Ra -ythe on gi ro-kom pas te opre mu zaGPS (Glo bal Po si tio ning Sy stem).
Fa za 2 sa stoji se od ugradn je dvano va diz el ska mo to ra.
Fa za 3 sa stoj at Êe se od ugradn jeno vog si gur no snog su sta va, ko ji Êenajvje roj at nije ukl juË i va ti no ve pro -tu poæar ne pum pe, kao i su stav suz -bij an ja poæa ra.
M. PTIΔ GRÆELJ
“QinetiQ” modernizira filipinske ophodne brodove
Poletio Bellov ARH
NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
15. srpnja 2005.
KU VAJ TSKA voj ska, od no snoEmi ro va gar da ras pi suje nat jeË aj zana ba vu naj man je 60 ko ta Ë nihoklop nih trans por te ra. Prvo je bi lapla ni ra na na ba va 123 oklop natrans por te ra za opre man je dvi jemeha ni zi rane boj ne, ali je taj brojsman jen na po la. Na ba va bi se mo -gla kom bi ni ra ti s na ba vom joπ 60ko ta Ë nih oklop nih vo zi la za pot rebeku vaj tske Na cio nal ne gar de.
Ku vaj tska Na cio nal na gar da usvom sa sta vu veÊ ima 70 ko ta Ë nihoklop nih vo zi la Ste yr-Da i mler-PuchPan dur I 6x6 koje je pro iz ve la ame -ri Ë ka tvrtka AV Techno lo gy.
U lje to 2005. odræat Êe se pro beza in te re si ra nih tvrtki, a to su BAESy stems Land Sy stems s vo zi lomDes ert Pi ranha, Pa tria Vehic les s vo -zi lom AMV, Ste yr-Da i mler-Puch svo zi lom Pan dur II te GAZ s vo zi lomBTR-90. Sva su vo zi la u po gon skojkon fi gu ra ci ji 8x8.
Ne ki ana lit iË a ri proc jen juju ka koupra vo Pi ranha ima naj vi πe πan sejer ih je u re giju dos ad is po ruË e novi πe od 1000. Na la ze se u sa sta vusau dij ske, oman ske i ka tar ske voj -ske. Tre nu ta Ë no se mo gu na ruË i tiinaË i ce Pi ranha III i IV, a rij eË je ovrlo mo der nim oklop nim vo zi li ma sno vim, pro stra nij im oklop nim tij e -lom, jaË im mo to ri ma, no vim ov je -som i dru gim po bol jπ an jima u od no -su na naj ras pro stran je niju inaË i cuPi ranha II.
Pan dur II 8x8 po stoji sa mo kaopro to tip, a po Ë et kom 2005. por tu -gal ska ga je voj ska izab ra la kao no -vo oklop no vo zi lo. Is to je rij eË o mo -der nom oklop nom vo zi lu dob rihzna Ë aj ki koje joπ nije os igu ra lo ve Êutræi π nu za stupl je nost, kao πto je tosluË aj s Pi ranhom. Pa tria AMV jefin sko oklop no vo zi lo koje su dos adizab ra le poljska i fin ska voj ska, dokje ru ski GAZ BTR-90 pro iz ve den uman jim ko li Ëi na ma za pot rebe ru -ske voj ske. BTR-90 je naj no vi ji iz da -nak du gov jeË ne sov jet ske/ru ske obi -tel ji oklop nih vo zi la BTR-60/70/80.
M. PE TRO VIΔ
Kuvajt kupuje
borbena vozila
NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
VOJSKE SVIJETA
Kao jed nu od tri bal ti Ë ke zeml jekoje su is to dob no pri stu pi leNA TO-u iz dvoj ili smo Li tvu te
Êe mo je po ku π a ti pri bliæi ti naπ im Ëi -ta tel jima sa staj ali π ta offse ta ili in -du strij ske ko op era cije, od no snokom pen za cije, ka ko se sluæbe no vo -di u Li tvi. Li tva je smjeπ te na u is toË -noj Euro pi, na Bal ti Ë kom mo ru, soko 3,6 mi lij una sta nov ni ka, a gra -ni Ëi s Ru si jom, Poljskom, Bje lo ru si -jom i Lat vi jom. In du strij ski sek tor jeuglav nom oslon jen na pro iz vodn jualat nih stroj eva, pro iz vodn ju elek -tro mo to ra i opre me za ra fi ne rije,bro do gra di li π ta man jih bro do va, op -ti Ë ke kom ponen te, elek tro ni Ë kekom ponen te i dr.
Prije 1990. go di ne, u vrij emeSSSR-a, na po druËju Li tve bi li suin sta li ra ni znat ni ka pa ci te ti za pro -iz vodn ju dij elo va top ni Ë kih oruæja,odræa van je ten ko va i bor be nih vo zi -la, kao i odræa van je he li ko pte ra iavio na MiG. Nakon 1990. go di nesve na rudæbe iz Ru sije su ob ustav-l jene, a in du strij ski ka pa ci te ti sude va sti ra ni, πto zbog ne or ga ni zi ra -no sti, πto zbog ne rij eπ e nog sta tu sadræav nog vlas ni π tva. Nakon osa mo -stal jen ja i od vaj an ja od SSSR-a1991. go di ne, Li tva je in ten ziv nopri pre ma la svoje gos po dar stvo zain te gra ciju u EU i NA TO. Da bi πtoprije za do vol ji la uv je te za prij am uNA TO, 1999. go di ne je po stig nut
do go vor par la men tar nihstra na ka da se ob ram be -ni pro ra Ë un s ta da πn jih1,05 % BDP po dig ne napros jeË nih 2 %, kao πtoje i u dru gim NA TOzeml ja ma. U go di na mapo slije to ga pro ra Ë un jeslij edio trend ra sta da bi2001. go di ne do sti gaosamo 1,4 % BDP. Po nov -
nim do go vo rom po li ti Ë kih stra na katre bao je do 2004. go di ne bi ti 2 %,no on je i u tim go di na ma dos eg nuosamo 1,7 % BDP. U pro ce su pri -bliæa van ja NA TO-u 2002. go di neusvoj eno je 12 pro gra ma za po sti -zan je stra teπ kih cil je va, me u koj -ima je proj ekt BAL TNET re gio nal -nog zra Ë nog nad zo ra u sklo pu od -go va raj uÊe NA TO struk tu re, ko ji supot po mo gle Nor veπ ka i SAD.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
15. srpnja 2005.22
Obrambena industrija u Litvi nije osobito razvijena, a nabave iz inozemstva se nastoje pokriti offset ugovorima
kako bi se pridonijelo gospodarskom jaËanju zemlje
Offset u Litvi
Josip MARTIN»EVIΔ MIKIΔ
Litva ne raËuna u skoroj buduÊnosti na super-
moderne avione nego Êe ostati na avionima L39
Radioureaji tvrtke Harris Corpora tion
su zahvaljujuÊi offset sporazumu naπli
svoje mjesto u oruæanim snagama Litve
VOJNA TEHNIKA
SprjeËavanje krijumËarenja oruæja za masovno uniπtavanje prekomorskim putevima
15. srpnja 2005. 23
Ame ri Ë ki preds jed nik Ge or geW. Bush odræao je 11. vel ja Ëepro π le go di ne na Na tio nal De -
fen se Uni ver si ty go vor u koj em jeupoz nao na zoË ne, ali i cij eli svi jet, sno vim mje ra ma koje vla da SAD-anam je ra va prim jen ji va ti ra di su prot -stavl jan ja πi ren ju oruæja za ma sov nouni π ta van je i nje go vom krij umËa -ren ju mor skim pu te vi ma. “U si tua -ci ji smo u koj oj je nu kle ar ni ma te rij -al, ke mij sko i bio lo πko oruæje svejed no stav nije na ba vi ti, iz ra di ti, skri -va ti i trans por ti ra ti. Na o ruæa ni sa -mo jed nom bo Ë i com bio lo πkog ag e -n sa ili ma lom ko li Ëi nom ra dio ak tiv -nog ma te rij ala do voljnom za iz ra du“prlja ve” nu kle ar ne bom be, ma lesku pi ne fa na ti Ë nih te ro ri sta ili Ëakpoj edi ni ne sta bil ni reæi mi mo gu po -sta ti prij etn ja ve li kim sila ma, svoj imsus je di ma ali i svjet skom mi ru”- iz -ja vio je tom pri go dom ame ri Ë ki
preds jed nik. Taj do ga aj otvo rio jepo zor ni cu za Pro li fe ri sti Ë ku si gur -no snu ini cij ati vu (PSI).
Na sa stan ku spo me nu te me u na -rod ne ko a li cije odræa nom 3. i 4. ruj -na 2004. go di ne u Pa ri zu usvoj enasu os nov na na Ë ela za po du zi man jepo mor skih ak ci ja sa za da Êompres re tan ja i pre gle da sumnji vihplo vi la.
ProliferistiËka sigurnosna inicijativa (Proliferation Security Initiative) SAD-a ima za cilj onemoguÊiti krijumËarske
tokove oruæja za masovno uniπtavanje morskim putevima, barem u onom dijelu koji se moæe izvesti presreta -
njem sumnjivih brodova i zapljenom inkriminiranog tereta. Koncem 2004. godine prva uvjeæbavanja takvih sce-
narija poËele su pomorske snage Japana, Australije, Francuske i SAD-a Pripremio Igor SPICIJARIΔ
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
US D
oD
US D
oD
Bi vπa tvrtka Iri di um LLC te me-l ji la je svoj po slov ni plan napret po stav ci po koj oj bi bi lo
pot reb no ne ko li ko mi lij una ko ris ni -ka, mahom po slov nih lju di ko ji Ëes -to pu tuju, spre mnih pla Êa ti od tri do
pet USD po mi nu ti za upo ra bu krat -ko traj nih te le fon skih us lu ga. To træi -π te nije zaæiv je lo, a tvrtka je ostav-l je na bez ikak ve mo guÊ no sti za na -mi can je ope ra tiv nih sred sta vanuænih za vra Êan je nje zi nih go le -mih du go va od 4 do 5 mi lij ar diUSD (uz joπ 1 mi lij ar du USD po tro -π e nih za rad i odræa van je in fra -struk tu re ko ja je ukl juË i va la i 12 ze -maljskih po staja dil jem svi je ta). Uko lo vo zu 1999. tvrtka je ban kro ti ra -la, a ima la je oko 30 000 ak tiv nihko ris ni ka. Pre mda je Iri di um nu dione ko li ko na pred nih us lu ga pre komo bil nih te le fo na, njiho vi prij enos niko mu ni ka cij ski se to vi bi li su pre ve -li ki i pre teπ ki. Upra vo to, kao i ne -ko li ko dru gih Ëim be ni ka, od bi lo jemno ge po ten cij al ne ko ris ni ke.
Iri di um Sa tel li te, ko ji je za po Ë eo spruæan jem us lu ga u travnju 2001.,mo rao je oz biljno sre za ti tro πko veka ko bi op stao na træi π tu. Pro gramres truk tu ri ran ja ostva rio je tre nu ta Ë -
nu uπte du za tva raj uÊi sve ze malj skepo staje os im dvi je - jed ne u Ari zo niza po slov ne ko ris ni ke, te dru ge naHa vaj ima za po seb ne pot rebe mi ni -star stva ob rane. Tvrtka je pre go va -ra la s Boe in gom oko ugo vo ra za sa -te lit sku pot po ru. Res truk tu ri ran je jepo luË i lo æel jene re zul ta te. Go di πn jiope ra tiv ni tro πko vi sa da su sa mo 8% tro πko va koje je Iri di um imaoprije ban kro ta. To je ve li ko sman -jen je koje ja mËi ren ta bil nije po slo -van je te sta bi lan po loæaj na træi π tu.
Tvrtki ne ini cij al ne ana li ze pot vr -u ju ka ko Êe po stoj eÊa sku pi na od66 ope ra tiv nih sa te li ta (plus 13 re-z er vnih) bi ti u funk ci ji do 2010. go -di ne. Ne o vis ne stu dije iz ra ene uoæuj ku 2003. pod vod stvom tvrtkiBoe ing i The Ae ro spa ce Corp. re -zul ti ra le su po mi can jem to ga da tu -ma na 2014. go di nu.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
15. srpnja 2005.24
Tvrtka Iridium, nakon poslovnog kraha 1999. okrenula se vojnim korisnicima te stvorila unosnu træiπnu niπu
Komercijalne satelitske komunikacije za potrebe vojnih korisnika (II. dio)
GD
C4S
GD
C4
S
Ra zvoj no ve bor bene let je li ceve li ki je iza zov za sva ku dræa -vu, jer ne sa mo da zahtij eva
vrlo ve li ka fi nan cij ska ula gan ja, veÊtraæi i vi so ku tehno lo πku raz vi je nostzeml je. Opra vda nost tak vog proj ek -ta Ëes to leæi u nam je ri dræa ve da ga,os im za do vol jen ja vla stit ih zahtje vaza tak vim he li ko pte rom, us pije pla -si ra ti na svjet sko træi π te, Ëi me bi seve li kim dij elom kom pen zi ra la vi so -ka ula gan ja u nje gov ra zvoj. No vi jiprim jer to ga jest i ra zvoj juæno a fri Ë -kog bor be nog he li ko pte ra Ro o i valk,Ëije je stva ran je, ali i daljnji op sta -nak, uv je to va no upra vo nje go vimpro daj nim uspjehom na svjet skomtræi π tu bor be nih he li ko pte ra. »ak sei pro iz vo aË Ro o i val ka, tvrtka Den elAvia tion, u nje go vom ra zvoju ko ri -sti la mno gim kom ponen ta ma s he li -ko pte ra koje je li cenc no pro iz vo di lazbog sman jen ja krajn je cij ene pro iz -vo da, ali i zbog ne do voljnog tehno -lo πkog znan ja za sa mo stal nu iz ra dutih kom ponen ti.
Sli Ë an prim jer u ra zvoju no vog he -li ko pte ra pruæa i tvrtka Kawas akiHe a vy In du stri es (KHI), ko ja se ipo red to ga πto je Ja pan u sa momteh no lo πkom vrhu, uve li ke ko ri sti is -
ku stvi ma steË e nim pro iz vodn jomhe li ko pte ra po li cen ci. Tvrtka Ka -was aki pro iz vo di he li ko pte re joπ od1954. godine, ali svi nje ni he li ko pte -ri mahom su li cenc no pro iz ve denelet je li ce ame ri Ë kog po rij ekla. Je danod nje nih pro iz vo da je i iz vid ni Ë kihe li ko pter OH-6J, ko ji je li cenc nopro iz ve de ni ame ri Ë ki Hug hesOH-6A. Ja pan ska voj ska (JGDSF -
Ja pan Ground Self-De fen ce For ce)oda bra la je OH-6J kao zam je nu zahe li ko pte r Bell H-13 i avio n Ces snaL-19 u ulo zi iz vid ni Ë kih let je li ca, priËe mu je veÊ i Bell H-13 bio li cenc nopro iz ve den pro iz vod ori gi nal nog he -li ko pte ra Bell 47.
15. srpnja 2005. 25
Kawasaki OH-1 “Ninja”
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
Ia ko je OH-1 iskljuË i vo
iz vid ni Ë ki he li ko pter,
on je ne sa mo prvi
ja pan ski po ku π aj
iz ra de tak ve vrste
he li ko pte ra, veÊ
za si gur no i ste pe ni ca
pre ma ra zvoju prvog
ja pan skog bor be nog
he li ko pte ra
RATNO ZRAKOPLOVSTVO
Zo ran KES ER
Prvi pro to tip
Uzadn je tri go di ne ki nes ka jerat na mor na ri ca doæiv je la ve li -ki uz let, to li ki da su se Sje di-
n jene Dræa ve oz biljno zab ri nu le.Prvo je 25. svibnja 2002. po ri nutprvi ra za raË klase Guangzhou, dabi veÊ 31. li sto pa da is te go di ne uvo di za vrπ io i dru gi ra za raË is te kla -se. I dok je joπ uvi jek tra jalo opre -man je dva no va ra za ra Ëa, 29. trav -nja 2003. po ri nut je prvi ra za raËklase Lanzhou, ko ja je vrlo sliË naame ri Ë kim ra za raË i ma klase Ar leighBur ke. Dru gi ra za raË ove klase po -ri nut je 30. li sto pa da 2003. Sva Ëe ti -ri ra za ra Ëa tre nu ta Ë no su u fa zi in -ten ziv nog is pi ti van ja, te se oË e kujeda Êe u ovoj ili naj ka snije slje de Êojgo di ni po Ë e ti gradn ja no vih ra za ra -Ëa klase Guangzhou i Lanzhou.
Uz tak vu kon ku ren ciju poj ava fre -ga ta Ty pe 054 pro πla je go to vo ne -
No va kla sa ki nes kih fre ga ta (na -vod no Êe se iz gra di ti prva se ri ja odËe ti ri fre ga te) pre dvi e na je kaozam je na za za star je le fre ga te klase
Ji anhu, Ëije je odræa van je po sta lone ra cio nal no. Rij eË je o mo der nimrat nim bro do vi ma koj ima je os no-v na nam je na ophodn ja otvo re nimmo ri ma i za π ti ta ki nes kih in te re sa uvo da ma po li ti Ë ki os jetl ji vog po druË -ja Sprat ley oto Ë ja i u Juænom ki ne -skom mo ru. Za pra vo im is tis ni na odoko 3000 to na omo gu Êa va da obav-l jaju svoje za daÊe i na otvo re nimmo ri ma Tihog i In dij skog oce a na.
Ia ko imaju vrlo na pred nu kon -struk ciju sa ste alht od li ka ma, rij eËje o pri liË no mo der nim ali jef ti nimbro do vi ma, pri Ëe mu je uπte dauglav nom ostva re na ugradn jom jed -no stav nog na o ruæan ja i elek tro ni Ë -kih su sta va.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
15. srpnja 2005.26
RATNA MORNARICA
Potpuno u skladu s naglim razvojem kineske ratne mornarice i fregate klase Ma’anshan suvremeni su ratni
brodovi velikih borbenih moguÊnosti
Fregate klase Ma’anshan (Type 054)
Tomislav JANJIΔ
Pri Ëa o ra zvoju MiG-a 9 is to -dob no je pri Ëa o po Ë et ku ra -zvo ja suv re me nog sov jet skog
rat nog zra ko plov stva, ali i o naj -slav nij em sov jet skom proj ekt nombi rou MiG, ko ji je na stao pod vod -stvom Ar te ma I. Mi koj ana, Mihai laI. Gu re vi Ëa i Vla di mi ra A. Ro mo di -na. Os no van je 8. pro sin ca 1939.kao Ek spe ri men tal ni proj ekt ni biropri Dræav noj tvor ni ci avio na Broj 1.,ta man na vrij eme da njihov prvi lo -vaË ki avion I-61/MiG-1 (oz na kapro to ti pa I-200) ue u se rij sku pro -iz vodn ju prije nje ma Ë kog na pa dana Sov jet ski Sa vez. Ia ko je ime bi -roa po slije pro mij en je no u “Proj ekt -
ni bi ro A. I. Mi koj ana”, svi pro iz ve -de ni avio ni do bi li su oz na ku MiGpo prvim slo vi ma pre zi me na Mi ko -jan i Gu re viË. Na jes en 1941. bi ro jezbog si gur no snih raz lo ga prem je -π ten u grad Ku bij πev (da nas Sa ma -ra), da bi ga u prol jeÊe 1942.,nakon slo ma na cis ti Ë kih na po ra daosvoje Mos kvu, vra ti li u glav nigrad Sov jet skog Sa ve za, te je podime nom “MiG proj ekt ni bi ro” do -dij el jen u sa stav Ek spe ri men tal netvor ni ce avio na broj 155, na ad re siLen jin grad ska ave ni ja 6, gdje sena la zi i da nas, ia ko je uli ca u me -uv re me nu prei me no va na u Prvibo tin ski pri laz.
Ka ko seMiG-1 u bor ba -ma nije po ka zaonaj bol jim (imaoje ve li ke pro ble -me sa sta bil no π -Êu i upravl ji vo -πÊu) ubr zo jeraz vi jen MiG-3,koj ih je na pra -vl je no ne ko li koti su Êa. Ia ko seMiG-3 po ka zaobol jim odMiG-a 1, nje go -
va po kretl ji vost u zra Ë noj bor bi nijebi la osobita te je zbog mak si mal nebrzi ne od 630 km/h na vi si ni od7000 me ta ra uglav nom rabl jen u iz -vid ni Ë kim za da Êa ma. U me uv re -me nu je raz vi jen MiG-5 - teπ ki dvo -mo tor ni lo vac, koj ih nije mno go pro -iz ve de no. Na os no va ma MiG-ova 1i 3 1943. raz vi jen je MiG-7 ko ji jetre bao ot klo ni ti sve uo Ë ene ne do -stat ke svoj ih prethod ni ka. OË i gle -d no se u to me nije uspje lo u do -voljnoj mje ri jer MiG-7 ni ka da nijeuπ ao u se rij sku pro iz vodn ju.
Ta ko je proj ekt ni bi ro MiG kraj II.svjet skog ra ta do Ë e kao u vrlo ne po -voljnom po loæaju, po se bi ce u od no -su na proj ekt ni bi ro Ja kovl jev, ko jije sov jet skom rat nom zra ko plov stvudao naj bol je lo vaË ke avione. U bo-l jem je po loæaju bio i proj ekt ni bi roLa voËkin, ko ji je svoje lov ce La-5NFi La-7 u ve li kim se rij ama pro iz vo diosve do kraja II. svjet skog ra ta. Zbogto ga ne Ëu di da su Mi ko jan i Gu re -viË svoju posl jedn ju πan su za op sta -nak vid je li u Stal ji no vom zahtje vuza ek spres nim ra zvoj em prvog sov -jet skog lov ca na mlaz ni po gon.
2715. srpnja 2005.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
VOJNA POVIJEST
Prvi sovjetski lovac na mlazni pogon MiG-9 imao je velike nedostatke. UnatoË tome mogao se uspjeπno nositi s
tadaπnjim ameriËkim i britanskim konkurentima
Mikojan/GureviË MiG-9 (Fargo)
Razvoj mlaznih aviona 1937.-1950.
Domagoj MI»IΔ
Mikojan/GureviË MiG-9 (Fargo)
Li ba non je bio po π te en bli sko is -to Ënih ra to va iz 1967. i 1973.go di ne. Nakon krat ko traj nog
gra an skog ra ta 1958. go di ne zem-l ja je uæi va la des etl jeÊe razmjer nesta bil no sti i gos po dar skog ra sta.No, pril jev pa les tin skih izbje gli canakon ra ta 1948., a po tom i 1967.go di ne, iz mij enio je et ni Ë ku sli kuzeml je i pre o kre nuo je zi Ë ac na va gipo li ti Ë kih sna ga u zeml ji na stra numus li man skog sta nov ni π tva. Nakonπto je Jor dan 1970. prot je rao pa les -tin ske fe daj ine sa svog te ri to ri ja,no vi val pa les tin skih izbje gli cazapl jus nuo je Li ba non te su Pa les -tin ci po Ë et kom se dam des et ih go di -na Ëi ni li des eti nu li ba non skog sta -nov ni π tva. Prot je ri van je iz Jor da na,a po tom i pri bliæa van je Egip ta i Iz -ra ela sre di nom se dam des et ih go di -na, Pa les tin ci su doæiv je li kao ra -zoË a ran je i na pu πtan je po drπ kearap skog svi je ta pa les tin skoj stva ri.
Na pro blem pri sut no sti PLO-a nali ba non skom te ri to riju na do ve za lose stal no ak tu al no pi tan je po loæajara stuÊ eg mus li man skog sta nov ni π -tva koje je traæi lo ve Êa po li ti Ë ka pra -
va i kraj do mi -na cije li ba non -skih krπ Êa na.Po ve zi van jePLO-a s do mi -cil nim li ba non -skim mus li ma -ni ma stvo ri loje jaz pre makrπ Êan skom
sta nov ni π tvu Li ba no na. U na stoj a -n ju da sprij eËi pro dubl ji van je na pe -to sti, li ba non ska je vla da joπ 1969.da la Pa les tin ci ma πi ro ku au to no -miju u izbje gli Ë kim kam po vi ma te upo druËju uz duæ iz ra el ske gra ni ce,
dok se PLO ob ve zao da se neÊe mij -eπ a ti u li ba non sku unu traπn ju po li -ti ku. Nakon πto su do bi li odrij eπ eneru ke, pa les tin ski ge ril ci su s li ba -non skog te ri to ri ja iz vo di li na pa dena sje ver Iz ra ela na πto je Iz ra el uz -vra tio od maz dom na Li ba non. U
jed noj tak voj ak ci ji u travnju 1973.me ta iz ra el skog ko man do skog na -pa da bio je i stoæer PLO-a u glav -nom gra du Be i ru tu. Li ba non ska jevla da po ku π a la zau sta vi ti pa les tin -ske pre ko gra ni Ë ne ak cije te 1969. i1973. go di ne do la zi do ve Êih su ko -ba iz me u li ba non ske voj ske i pa -les tin skih ko man do sa.
Po Ëe tak li ba non skoggra an skog ra ta
U travnju 1975. na pad na jed nubej rut sku crkvu izaz vao je od go vorkrπ Êan skih fa lan gi sta i ma sakr Pa -les ti na ca. Bor be iz me u PLO-a i li -ba non skih mus li ma na s li ba non -skom voj skom re zul ti ra le su pu ca -n jem zeml je po et ni Ë kim πa vo vi ma ipre stan kom funk ci o ni ran ja sre di π -n je vla sti. Zeml ja je po dij el je na napo druËje pod nad zo rom krπ Êan skihmi li ci ja, mi li ci ja su nit skih i πij it skihmus li ma na, Dru za te pa les tin skihge ri la ca. Glav ni grad Be i rut ta ko erje po dij el jen na dij elo ve pod nad zo -rom krπ Êan skih mi li ci ja i pod kon -tro lom mus li man skih sna ga.
Po Ë et kom 1976. go di ne pre va gu ura tu po Ë e le su od no si ti mus li man -ske mi li cije, no si tua ciju Êe u lipnjupre o kre nu ti ula zak Si rije u li ba non -ski rat. Dva des et ti su Êa si rij skih voj -ni ka le git im no je po zi vom li ba non -skog preds jed ni ka Fra ny eha uπ lo ubor be pro tiv mus li man skih mi li ci ja iPLO-a te je do jes eni sta vi lo podsvoj nad zor po lo vi cu zeml je. Od lu -ka Si rije da una toË pro tivl jen jima uarap skom svi je tu in ter ve ni ra u li ba -non skom gra an skom ra tu na stra nikrπ Êan skih mi li ci ja re zul tat je proc -jene da bi pob je da PLO-a is pro vo ci -ra la ula zak Iz ra ela na li ba non ski te -
28 15. srpnja 2005.
Kronika bliskoistoËnog sukoba (VIII. dio)
Rat se preselio u LibanonIako je Libanon bio poπteen ratova 1967. i 1973. godine, unutraπnji politiËki problemi, povezani s palestinskim
izbjegliËkim valom, pretvorili su zemlju u najdugotrajnije bliskoistoËno æariπte. Libanonski ratni mozaik upotpuni-
lo je mijeπanje Sirije i Izraela u zbivanja te kratkotrajni pokuπaj posredovanja Zapada u konfliktu slanjem vojnih
kontingenata u Libanon
Hrvoje BARBERIΔ
DOSSIER
Iz ra el ski tenk
na pre duje kroz
pred gra e
Be i ru ta
Go di ne 1975. Li ba non se pre tvo rio u
boj no pol je
ri to rij. Ko ri ste Êi se kao po vo dom ot -mi com ci vil nog au to bu sa na sje ve ruIz ra ela, u oæuj ku 1978. u Li ba no nuje in ter ve ni rao Iz ra el. Iz ra el ska jevoj ska uni π ti la pa les tin ske ba ze ipot je ra la ge ril ce PLO-a na sje ver.Pod pri ti skom Uj edin je nih na ro da,ali tek nakon πto je na ju gu Li ba no -na stvo rio si gur no snu zo nu, Iz ra else u lje to 1978. po vu kao iz Li ba no -na. Nakon na pa da na obi telj bi vπ egli ba non skog preds jed ni ka Fra ny ehau lipnju 1978. pre ki nu ti su dob riod no si Si rije i krπ Êan skih sku pi na uLi ba no nu, a Si ri ja je na pa la krπ Êan -ske fa lan gi ste.
U lipnju 1982. Iz ra el se po nov novra tio u Li ba non, a po vod je bio pa -les tin ski po ku π aj aten ta ta na iz ra el -skog ve le po sla ni ka u Ve li koj Bri ta -ni ji. Iz ra el ske voj ne ko lone na pre -do va le su pre ma sje ve ru Li ba no nauni π ta vaj uÊi pa les tin ske ba ze te supe ti dan od po Ë et ka ak cije Iz ra el cikon tro li ra li ot pri li ke tre Êi nu li ba -non skog te ri to ri ja. Na po druËju do -
li ne Be kaa su ko bi le su se iz ra el ska isi rij ska voj ska ko ja je po ku π a la za π -ti ti je di ni ce PLO-a na sje ve ru Li ba -no na. Iz ra el ci su okruæi li ne ko li koti su Êa pa les tin skih bo ra ca u Be i ru -tu. Njiho va je op sa da tra jala ne ko li -ko mjes eci te je na posl jet ku potkrajko lo vo za 1982. uz ame ri Ë ko po sre -do van je do go vo re no po vla Ë en jePLO-a s po druË ja Li ba no na u dru gearap ske zeml je.
Vod stvo PLO-a i ve Êi na fe daj inaoti π li su u Si riju, a Jas ser Ara fat jeoti π ao u iz gnan stvo u Tu nis, dok jene ko li ko ti su Êa ge ri la ca PLO-aosta lo na po druËju do li ne Be kaa uLi ba no nu. Po vla Ë en je PLO-a nad -gle da va le su me u na rod ne mi rov nesna ge, a pa ra lel no s po vla Ë en jempa les tin skih bo ra ca u Li ba non su
sti gle i prve fran cu ske mi rov ne sna -ge koj ima Êe se po slije pri druæi tiame ri Ë ki i ta lij an ski voj ni ci. Iz ra el -ska voj na pob je da omo gu Êi la je krπ -Êan skim fa lan gi sti ma da izab eru zapreds jed ni ka li de ra krπ Êan skih mi li -ci ja Ge ma y e la. Nakon Ge ma y e lo -vog uboj stva, krπ Êan ski fa lan gi sti suubi li vi πe od osam sto ti na pa les tin -skih ci vi la u izbje gli Ë -kim kam po vi ma Sab ra iSha ti la na po druËju za -pad nog Be i ru ta.
Kraj krπ Êan ske do mi -na cije u Li ba no nu
Nakon se rije na pa daraz li Ë it ih li ba non skihmi li tant nih sku pi na naiz ra el ske voj ni ke u ruj -nu 1983. Iz ra el je po Ë -eo iz vlaË i ti tru pe sa sje -ve ra Li ba no na koje suse zadræa le u po gra niË -nom poj asu na ju gu Li -ba no na πi ro kom dvana -est ki lo me ta ra. Upli tan je u li ba non -ski rat re zul ti ra lo je ostav kom pre -mij era Be gi na u ko lo vo zu 1983., avoj ni an gaæman u Li ba no nu Iz ra eluje do nio vi πe od 1200 po gi nu lih voj -ni ka. U is to su vrij eme te ro ri sti Ë kina pa di Hez bol laha na za pad ne voj -ne i di plo mat ske cil je ve po Ë et kom1984. ima li za posl je di cu kraj za -pad ne voj ne na zoË no sti u Li ba no nu.
U jes en 1989. u sau dij skom gra duTa i lu Ëla no vi sta rog li ba non skogpar la men ta, ko ji su pred stavl jalisve li ba non ske et ni Ë ke i vjer skezaj ed ni ce, do nij eli su no vi ustav.Ustav je pre dvi dio ve Êa po li ti Ë kapra va ve Êin skog mus li man skog sta -nov ni π tva te je for mal no prav no oz -naË io kraj krπ Êan ske do mi na cije Li -ba no nom. No, je dan od vo a krπ -Êan ske zaj ed ni ce, gen eral Ao un,od ba cio je po li ti Ë ko rjeπ en je iz Tai lazbog ne rij eπ e nog pi tan ja si rij skevoj ne na zoË no sti u Li ba no nu. Po-Ë et kom 1990. li ba non ske sna gevjer ne no vom preds jed ni ku Hra wi -ju uz po moÊ si rij ske voj ske po Ë in juofen zi vu na voj ne sku pi ne loj al negen era lu Ao u nu. Nakon vi π em jes -eË nih bor bi, u li sto pa du 1990.sloml jen je ot por Ao u no vih po stroj -bi i po raæe na je nje go va en kla va uis toË nom Be i ru tu. Po ra zom Ao u nasloml je na je voj na moÊ li ba non skekrπ Êan ske zaj ed ni ce i uklon je naposl jedn ja pre pre ka spo ra zu mu izTai la. Posl je di ca li ba non skog gra -an skog ra ta bio je rast po li ti Ë kemo Êi li ba non skih mus li ma na, dokje krπ Êan ska zaj ed ni ca iz gu bi la po -vla π te ni po loæaj ko ji je uæi va la od
ko lo nij al nih vre me -na. Li ba non ska jevoj ska preuz elanad zor nad zeml jomi ras pu sti la ve Êi numi li ci ja, no sku pi nepo put πij it skog Hez -bol laha osta le su idal je snaæne. Si rij -ska do mi na ci ja uzeml ji, ko ja je joπ1991. go di ne bi laza peË aÊ ena spo ra -zu mom o prij atelj -stvu i su radn ji, pro -teg nu la se na iduÊedes etl jeÊe i pol te je
kon tin gent si rij skih voj ni ka bio uLi ba no nu do oæuj ka ove go di ne.De ve des et ih je go di na Li ba non uπ -ao u raz dobl je gos po dar ske i po li ti -Ë ke sta bi li za cije ko ja je bi la pre ki -nu ta tek uboj stvom bi vπ eg preds -jed ni ka Ha ri ri ja
2915. srpnja 2005.
DOSSIER
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
Li ba non ska krπ Êan ska zaj ed ni ca du go
je do mi ni ra la zeml jom
Bor ci PLO-a po vla Ëe se iz Be i ru ta
Men achem Be gin
30
GledajuÊi naπ obrazovni sustav, od predπkolske dobi pa sve dosveuËiliπta, kao i brojne znanstvene radove te sredstva javnogpri opÊavanja, Ëovjek se zapita - πto nam se dogaa? Zatrpanismo mnoπtvom nevaænih i manje vaænih stvari koje su iz pod -ruËja materijalnog, a nitko nas ne uËi kako se ponaπati ako obo -li mo od raka ili ako nam je netko blizak narkoman. NemoÊnismo pred samoubojstvima i brakorazvodnim parnicama. Nitkone odgovara na pitanja zaπto smo roeni i zaπto umiremo, zaπtomo ramo æivjeti i trpjeti, zaπto se troπe enormna sredstva za nao -ru æanje a milijuni umiru od gladi, zaπto se ubijaju nevina djecaabortusima ili pak starci i bolesni eutanazijom, zaπto su namzatvori i popravni domovi prebukirani, zaπto sve viπe pijemotab lete za smirenje i patimo od nesanice,... Na gomilu pita nja“zaπto” jedan je profesor znao odgovoriti svojim studentima:“Svi recepti za æivot nalaze se u Bibliji, otvorite je!”
Mirko ΔOSIΔ
15. srpnja 1965. Prve slike s MarsaSvemirski brod Mariner 4, koji je lansiranpotkraj studenog 1964. a nosio je na sebitelevizijsku kameru i joπ nekoliko znan stve -nih instrumenata za prouËavanje Marsovepovrπine, stigao je sredinom srpnja 1965.na svoje odrediπte. Neπto poslije ponoÊi
15. srpnja Mariner 4 je poËeo slati slike Marsove povrπine. Na os -no vi tih fotografija znanstvenici su zakljuËili da kanali koji prolazeMarsovom povrπinom nisu kanjoni rijeka, kako je to ameriËki astro -nom Percival Lowell zakljuËio gledajuÊi Marsovu povrπinu svojimteleskopom u XIX. stoljeÊu. Ti kanali jesu bili rijeËni, ali prije viπesto tina milijuna godina. Misija Mariner 4 pribliæila nam je planet zakoji se opravdano pretpostavlja da je na njemu nekad postojao æi -vot, a moæda postoji i danas skriven od naπih pogleda.
17. srpnja 1938. Krivi smjer CorriganU tridesetim godinama XX. stoljeÊa mnogi suludo hrabri avanturisti ruπili barijere u svla-davanju zraËnih prostranstava pomoÊu zra ko -plova. Jedan od njih bio je i Teksaπanin Do u -glas Corrigan. Prvi put svijet je Ëuo za njega1927. kada je bio jedan od mehaniËara slav -nog Charlesa Lindberga na povijesnom letu
preko Atlantika. No, Corrigan je æelio slavu samo za sebe. Desetgodina poslije kupio je stari zrakoplov predvien za otpad, preure-dio ga i napravio pothvat. Naπao je sponzore i krenuo na put iz Ka -li fornije u New York. U to vrijeme transkontinentalni letovi viπe ni -su bili nikakva novost, no Corrigan je privukao pozornost jer je letiou tako loπem i starom zrakoplovu da su mu svi odreda predvialipad prije dolaska na cilj. Corrigan je ipak uspio, a kada je stigao uNew York, sve okupljene je zaËudio novim suludim planom. Traæio jespon z ore koji bi mu odmah omoguÊili let preko Atlantika u Europu.Nit ko, naravno, nije pristao, no Corrigan je ipak skupio dovoljno zagorivo do Kalifornije. Poletio je 17. srpnja 1938. prema zapadu, aonda iznenada promijenio smjer za 180 stupnjeva i nestao u obla ci -ma iznad Atlantika. Kada je 28 sati kasnije sletio u Dublinu tvrdio jeda mu se kompas potrgao te da je izgubio smjer i da pojma nemaka ko se naπao u Irskoj. AmeriËka letaËka asocijacija mu je zbog svo-jeglavosti oduzela letaËku licencu, a simpatizeri su mu iskovali nadi-mak “Krivi smjer Corrigan”. Na posljetku mu je letaËka dozvola ipakvraÊena, a na povratku u Ameriku je doËekan kao heroj.
DUHOVNOST
15. srpnja 2005.
Leon RIZMAUL
• ameriËki akcijsko-fantastiËni (117 min.)• distributer: Blitz film i video• redatelj: Steven Spielberg• glavni glumci: Tom Cruise (Ray Ferrier),Justin Chatwin (sin), Dakota Fanning (kÊi)Godine 1898. britanski pisac George Herbert Wells napisao jeapokaliptiËni prikaz invazije Marsovaca na naπ planet. GeorgeH. Wells æivio je u svijetu koji nije poznavao film i televiziju.Imao je veliku maπtu i osim o Marsovcima, prvi je pisao o Ëov-jekovom putu na Mjesec ili o vremenskom stroju. Nije ni slu tiokako Êe buduÊi naraπtaji ozbiljno shvatiti njegov ru ko pis.Besmrtnost “Ratu svjetova” osigurao je drugi velikan show--bussinesa Orson Welles. On je knjiæevni predloæak adap ti raou radiodramu, ali tako da je sluπatelje uvjerio da uæivo svje-doËe radioprijenosu invazije Marsovaca na Zemlju. Za vladalaje op Êa panika i tisuÊe ljudi su bezglavo poËeli bje æati pred na -padom izvanzemaljaca. O toj radio pred stavi i da nas se priËakao o najveÊoj manipulaciji u povijesti elektroniËkih medija, azanimljivo je da su poslije tog Wellesovog pre pada na ljudskeæivce u parlamentima diljem svijeta doneseni brojni zakonikojima je zabranjena uporaba medija na taj na Ëin. Viπe odstotinu godina poslije nastanka knjige, “Rat svjetova” je joπjedanput adaptiran, ovaj put je prebaËen na filmsku vrpcu.UËinio je to treÊi velikan - Steven Spielberg, ud ruæen s jednimod najpopularnijih glumaca da naπ njice To mom Cruiseom skojim je uspjeπno suraivao na svom po s ljed njem projektu(“Specijalani izvjeπtaj”). Njih dvo jica, te iz vrsna priËa i gomilanovaca u budæetu za produkciju obeÊavali su mnogo, no to senije dogodilo. Osim go mile spektakularnih efe kata i izvrsneglume Dakote Fanning u ulozi djevojËice su o Ëene s pro paπÊusvijeta, u ovom se filmu nema πto hvaliti. Cru isovo pre glu m -ljivanje i slaba reæija na ve li su me na zak lju Ëak da je ovo naj -loπiji Spielbergov film. Rat svjetova jedno je od najneoËekiva -nijih filmskih razo Ëa ranja u posljednjih nekoliko godina, a svi -ma koji æele vidjeti dobar znanstveno-fantas tiËni film umjestoovoga mogu top lo preporuËiti posljednju epi zodu Lu casovih“Ratova zvijezda” ili “Batman-poËetak” (joπ uvijek su u kinu, auskoro i u videoteci).
Ivan PekliÊ: “Kriæevci u Domovinskom ratu do 15. 1. 1992.”,
Kriæevci, 2000.
Nikolina PETAN
Leon RIZMAUL
FILMOTEKA
Rat svjetova - War of the worlds (kino)
Recepti za æivot
15. srpnja 2005.
WEB INFOMILITARIA
31
Rijetkost je na we -bu pronaÊi in ter -net izdanje tisko -
vi ne, a da je k to mubes platno. No, ovaj putrijeË je baπ o takvomizda nju, ili da budemopre cizniji, ri jeË je o ma -gazinu o zra ko plov stvuu kojem je naj veÊi diosa dr æaja besplatan. Tose po naj prije odnosi nasve tekstove i reporta -
æe, na jave i arhivu, dok, na æalost, fo to gra fije bez log inpassworda ne moæete dow nloadati, veÊ ih moæete pregle-davati u niæoj rezoluciji (440x265), πto je do voljno tek zaekransku rezoluciju (72 dpi).Site je vrlo profesionalno odraen, update se obavlja sva -kodnevno, a ako bismo procjenjivali vrijednost i atrak-tivnost tekstova i novosti, tad bismo siteu mogli dati dostavisoku ocjenu. Raznolikost tema i tematskih cjelina je veli-ka, te stoga moæe zadovoljiti ukus velikog broja Ëitatelja iposjetitelja. Zanimljivo je da na dnu sitea postoje linkoviprema drugim tiskovinama istog nakladnika, tj. internetverzijama Timesa za mornarice, kopnenu vojsku, marince ivojsku opÊenito. Svakako, linkovi koje obvezno treba pos-jetiti.
Ivan BELINEC
1. Francuska kapitulacija pred Nijem -cima potpisana je u proljeÊe 1940. u:A kolibiB rijeËnom broduC vagonu
2. Charles de Gaulle u Englesku je prebjegao:A ratnim brodomB avionomC Ëamcem
4. Zapovjedniπtvo snaga slobodne Fran cuske seod svibnja 1943. nalazilo u:A BritanijiB LibijiC Alæiru
5. Pariz je osloboen od Nijemaca ukolovozu godine:A 1943.B 1944.C 1945.
www.airforcetimes.com
Ujes en 1942.fel dma rπ alMont go me ry
u sje ver noj je Af -ri ci pod svoj imza pov jed ni π tvomimao 1100 ten ko -va, od ko jih je 270bi lo ti pa Sher mani 210 ti pa Grants,s joπ sto ti nu u pri -Ëu vi. Nje go va jear mi ja broj ala230 000 lju di ras -po dj el je nih u 86ja kih boj ni, pot po -mog nu tih top ni π -
tvom od 940 poljskih i 1500 pro tu ten kov skih to po va, amo gla je ra Ë u na ti i na po moÊ 9000 zra ko plo va.
Pod Mont go me ryj evim su za pov jed ni π tvom bi li ifran cu ski voj ni ci. Osta lo je za bil jeæeno ka ko strog iz -raz li ca, a ka dπ to i po ma lo za straπ aj uÊi iz gled, ni su bi -li rij et kost me u fran cu skim ko lo nij al nim Ëa sni ci mako ji su u ra nim go di na ma II. svj. ra ta za po vi je da lipjeπ a Ë kim i top ni Ë kim boj na ma sa stavl je nim od bo ra -ca koje je Char les de Gaul le sku pio na raz li Ë it im stra -na ma svi je ta i ofor mio svoju Slo bod nu fran cu sku bri -ga du. Jed na je boj na te bri ga de sti gla iz Po li ne zije,dru ga iz za pad ne Af ri ke, a po se bi ce su cij en je ni bi libor ci Sen egal ci. Njiho vi su za pov jed ni ci no si li odo rekoje su bi le mjeπ a vi na bri tan skih i fran cu skih dij elo vaod jeÊe i opre me. U sva kom sluË aju, uvi jek su no si liuske ka pe fran cu skog po mor skog pjeπ a π tva, s la kopre poz natl ji vim sim bo lom - zlat nim si drom, ko ji sene rij et ko po navl jao i na vrhu ov rat ni ka, na mjes tugdje se u ne kim voj ska ma svi je ta (prim je ri ce u bel gij -skoj), no si oz na ka Ëi na.
Neu bi Ë aj eno je, pak, bi lo da se tak va oz na ka pri pad -no sti u obli ku tro ku ta stavl jala na bri tan sku vje trov kus dva prsna naπ i ve na dæe pa, steg nu tu u stru ku. Dru giro man ski do da tak na ang lo o do ru bi le su oz na ke Ëi no -va na epo le ta ma: pri ka za ni Ëa snik je po ruË nik jer imadvi je zlat ne pru ge na pla voj pod lo zi, a da je pri pad nikSlo bod ne fran cu ske bri ga de, go vo ri oz na ka - πtit s lo -ren skim kriæem na lij evoj pod lak ti ci.
