WINDOWS kurs

8/15/2019 WINDOWS kurs

1/43

Operativni sistem(OS) je dio računara koji upravlja njegovim resursima izvršava naredbe korisnika.Korisnik radi na nekoj aplikaciji (unosi tekst, slušamuziku, projektuje, računa, ...). Aplikacija (na primjer MS ord za obradu teksta)koristi operativni sistem (npr. indo!s) da bi izvršila obradu podataka na"ardveru.#ako da bi gra$čki prikaz odnosa korisnika i računara izgledao kao na

slici.

Aplikativni softver Aplikativni softver ili prosto aplikacije se koriste za izvršavanje odre%eni"

poslova na računaru& obrada teksta, tabelarni proračuni, crtanje, obrada slikeobrada zvuka, komponovanje, kreiranje animacija, učenje, zabava itd. Aplikacije suonaj dio računara koji krajnji korisnik najviše koristi.

Aplikacije koriste operativni sistem da bi pristupile "ardveru. 'bog toga seaplikacije kreiraju i prilago%avaju za razne operativne sisteme. rugim riječimaaplikacija izra%ena za indo!s obično nee raditi na *+ koji koristi inu- S. Aplikacije mo/emo podijeliti na aplikacije opšte namjene i aplikacije specijalnenamjene. 0ajpoznatije aplikacije opšte namjene u Windows OS su& Microsoft Word za unos i obradu teksta, Microsoft Excel za tabelarnu obradu podataka, Microsoft PowerPoint za kreiranje prezentacija, Microsoft Access za kreiranje baza podataka, Microsoft rontPa!e za kreiranje 12 stranica (ovi" pet aplikacija su dio

programskog paketa Microso3t 4ice koji je namijenjen svakodnevnomkancelarijskom poslovanju),

"nternet Explorer za čitanje 12 stranica, Ado#e P$otoS$op za kreiranje i obradu slike, %orel&'AW za kreiranje gra$ka i crte/a itd.

Aplikacije specijalne namjene su prilago%ene konkretnim poslovnim procesima ubankarstvu, statistici, $nansijskom poslovanju, itd. ve aplikacije se obično rade za

konkretne ustanove, za konkretnu zakonsku regulativu itd.

WINDOWS-XP Microsoft Windows je operativni sistem koji je stvoren od strane kompanije

Microso3t i on omoguava da pokreete aplikacije i da organizujete svoje podatkeMicroso3t 5ista je najnovija verzija indo!s S.snovni element gra$čkog okru/enja je proor (!indo!). tuda i nazivnajpopularnijem S, ndo!s (prozori). Sva komunikacija sa korisnikom i sve

1

A P L I K A C I J A

( M S W o r d )

O P E R A T I V N I

S I S T E M

( W i n d o w s )

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://pics.computerbase.de/artikel/347/17.png&imgrefurl=http://www.computerbase.de/artikel/software/2004/service_pack_2_windows-xp-cd/&h=195&w=326&sz=16&tbnid=UliF499eE0IJ:&tbnh=68&tbnw=114&hl=en&start=4&prev=/images%3Fq%3DWindows%2BXP%2Blogo%26hl%3Den%26lr%3D


2/43

aplikacije se izvršavaju u posebnim prozorima. vo je opšte pri"vaeni standardkod svi" gra$čki" S.

Rad sa mišem

Miš je neop"odan ulazni ure%aj pri radu sa indo!s6om i ostalim gra$čkimS. Slu/i za označavanje objekata, nji"ovo kopiranje i premještanje, zadavanjenaredbi itd. *omjeranje miša po podloi (mouse pad) prati pomjeranje pokazivačana ekranu monitora. Miš ima najmanje 7 tastera (lijevi i desni). Miš se koristdesnom rukom ali se mo/e podesiti i za lijevu. Kratko pritiskanje tastera na mišu senaziva klik (click). a biste kliknuli na neki objekt, na njega najprije morate dovesti

pokazivač.*ritiskanje lijevog tastera je lijevi klik, a desnog tastera desni klik. 8etirnajkorišenije 3unkcije tastera su&

• lijevi klik ili samo klik najčeše se koristi za selektovanje startovanje objekata.

• desni klik najčeše se koristi za aktiviranje opadajueg menija koj vam daje pristup do najčeši" naredbi tog objekta. 0pr. desnim klikomna 9ec:cle 2in otvorie se meni koji je različit od menija za M:

0et!ork *laces.

• dvostruki ili dupli klik (dva puta brzo uzastopno pritiskanje lijevog

tastera, desni nema 3unkciju) najčeše se koristi za startovanjeobjekata tj. aplikacija.

• povlaenje (dragg and drop) (postupak selektovanja objekta lijevimtasterom zatim pomjeranje miša dok je lijevi taster konstantnopritisnut, i otpuštanje tastera na /eljenu poziciju. 0ajčeše se koristi zapomjeranje i premještanje objekta. Sličnim postupkom samo sa desnimtasterom miša dobijaju se pored mogunosti pomjeranja objekta i nekedodatne opcije.

UkljuČivanje i iskljuČivanje pc raČunara

UkljuČivanje pc raČunara

9ačunar se uključuje kao i ostali električni ure%aji, pritiskom na dugme zauključenje (power ) koje se nalazi na prednjoj strani kuišta. 0akon pritiska naprekidač upalie se lampica i čuete zvuk rada ventilatora i okretanja čvrsti"diskova. Mogu se pročitati in3ormacije o procesoru, gra$čkoj kartici, 9AMmemoriji, "ard diskovima itd. ve in3ormacije zavise od tipa "ardvera i prikazuje i"*"OS (2asic ;nput utput S:stem je primitivni so3tver ugra%en u "ardver). 2;Stestira "ardver, a zatim učitava S ako ga na%e na nekoj spoljašnjoj memoriji ("arddisk, +,


3/43

iskljuČivanje pc raČunara

*ravilno isključivanje računara započinjemo zatvaranjem svi" pokrenuti"programa i ne preporuČuje se iskljuČenje raČunara na power dugme. #omo/e da uzrokuje gubitak neki" podataka ili ošteenje S6a. 0ovija kuišta nedozvoljavaju da tako isključite računar (pritiskom na po!er ništa se nee desiti).

*rocedura za pravilno isključivanje računara se zove s$utdown (spuštanje) ilturn o+ (isključenje) računara. Svaki S ima jednostavan način za pokretanje oveprocedure. *rvo se klikne (kad se ka,e samo -klikne. uvijek se misli na lijeviklik ) na dugme Start u donjem lijevom uglu ekrana. 0a taj način se aktivira(=otvara>)start meni (Start menu). 0a dnu menija se nalazi naredba /urn o+computer ili S$ut &own (isključiti računar) (sl. ?). Klikne se na tu naredbu i naekranu se pojavi prozor (sl.7).

3

izgled ekrana pri izvršavanju

6

0akon učitavanja prona%enog S6a na ekranu sepojavi karakteristična slika (izgled gra$čkogokru/enja), na slici je izgled gra$čkog okru/enjakod indo!s6a @*. ra$čka okru/enja razni" Ssu, i po izgledu i po načinu korišenja, slična. #okorisnicima omoguuje lakše učenje i rad narazličitim S.

*rilikom uključivanja računara na kome jeinstaliran indo!s @* pojavie se ekranpodijeljen na dva dijela. 0a lijevom dijelu jelogo Microso3t6a i poruka koja 5as upuujeda kliknete na sličicu na desnom dijeluekrana ispod koje obično piše ime onoga komo/e da radi na tom računaru. Kadkliknete na sličicu otvorie se polje za unospass!ord6a tj. lozinke. 0akon učitavanjalozinke pritisnite tipku Enter0 0ormalno,

ako nemate pass!ord sistem e odma"nastaviti učitavanje S. (0apomena& sistemprepoznaje velika i mala slova tako damorate voditi računa kada unositepass!ord).


4/43

sl. ? sl. 7Kad se klikne na neku od ponu%eni" opcija (>dugmadiB) dešava se sledee&/urn O+ 6 računar se isključuje (najčeša procedura)'estart 6 računar se isključuje, a zatim automatski uključuje (>resetuje seB).

'esetovanje (restartovanje) raunara koristimo kad neki novi program tra/irestartovanje i ponovno pokretanje računara ili nakon dugog rada kada računarsporije radi kao i kad računar zablokira. *rimjer korišenja 'estart6a je u slučajukad računar blokira tj. neki od korisnički" programa ne reaguje.Korisno ga jekoristiti nakon instalacije nekog programa.

Stand *1 6 računar prelazi u stanje mirovanja, troši manje energije i pritiskombilo kojeg tastera

na tastaturi ili mišu se vraa u početno stanje,%ancel 6 odustaje se od isključenja računara i nastavlja se sa radom.

lementi gra!Čkog okruŽenja Windows XP "#$I%


5/43

Poadina ili #ack!round je slika koja se prostire du/ cijelog ekrana semtask#ara0ijalog za podešavanje osobina desktopa se dobija kada se mišem stane nadesktopu van ikonica i kliknite na desno dugme miša i izabereteProperties.tvorie se prozor &ispla1 Properties koji sadr/i D tab6ova. /eme (t"emes) 6 slu/e za izbor i promjenu pozadine, ikonica itd, &esktop C omoguava promjenu slike na desktop6u (tzv. tapeta 6 !allpaper)

njegov sadr/aj (dugme %ustomied &esktop). Klikom na %ustomie &esktopmo/ete promjeniti izgled ikonica M1 %omputer4 M1 5etwork Places4 M1

&ocuments i 'ec1cle *in. Screen Saver 6 slu/i za odre%ivanje =čuvara ekrana>, programa koji se poslije

vremena neaktivnosti korisnika aktivira i izcrtava slike po ekranu što produ/ava vijek ekrana.

Appearance C slu/i za izbor boje prozora, vrste slova itd. Settin!s C slu/i za podešavanje najva/nije karakteristike ekrana. 'bog toga

treba biti oprezan i ne eksperimentisati previše. 9azna eksperimentisanja mogudovesti do privremenog gubitka slike sa monitora.

Ikonice"konice (icons) su različite sličice prikazane na desktopu. Ako ste prvi put

pokrenuli računar onda ete vidjeti samo jednu koja se zove korpa a otpatke ilirecikla,u (9ec:cle 2in). ;konice su u stvari prečice za pokretanje odre%eni"programa koji postoje na računaru kao i prečice za razna mjesta na računaru. Akose na ikonicu odradi dvostruki klik onda e se startovati odgovarajui prozorStartovanje podrazumijeva otvaranje prozora u kome e se program izvršiti. Ako seklikne na ikonicu ona e biti selektovana (odabrana). Selektovana ikonica i njennaziv e promijeniti boju.;konica mo/e da se pomjera povlačenjem lijevim tasterom miša. #o je jedan odnačina za raspore%ivanje ikonica po desktop6u. Standardne ikonice na desktop6u su&

moj raunar moja

dokumentamoja mjesta u

mre,i

korpa asme7e ilirecikla,u

&ask'ar/ask#ar (linija ili traka poslova) koji se obično nalazi u dnu desktop6a

#askbar sadr/i oznake svi" poslova (tasks) koji se trenutno obavljaju. Kako se sviposlovi (programi) obavljaju u prozorima, taskbar sadr/i du!mad otvoreni"prozora. Koristei ovu dugmad mo/ete mijenjati aktivne prozore (prozor sa kojim setrenutno radi se naziva aktivnim). sim dugmadi, u desnom ošku taskbar6a se

nalazi o!lasna ta#la (0oti$cation area). #u su obavještenja o datumu i vremenu, oprispjeloj poruci, o stanju štampača ili modema itd. 0ajčeše se u taskbar6u doStart menija nalazi i traka a #ro startovanje aplikacija (Euick aunc") nakojoj se nalaze sličice (ikonice) najčeše korišeni" aplikacija.

5

Quick Launch Notification areaDugme otvorenog prozora


6/43


7/43


8/43


9/43

*olo/aj prozora se mo/e mijenjati njegovim pomjeranjem po desktop6u. *okazivačtreba pozicionirati na /itle *ar (bilo gdje) a zatim prevlačenjem premjestiti prozorKad je pokazivač pozicioniran treba lijevim tasterom povui prozor do /eljenelokacije na desktop6u. 0aravno, prozor maksimalne veličine se ne mo/e pomjerati.

asno je da čovjek u jednom trenutku mo/e raditi samo jedan posao. ;sto je pri radu sa računarom. akle, u jednom trenutku je aktivan samo jedan prozor. #ajprozor je potpuno vidljiv i njegov indikator (traka) u taskbar6u se izdvaja od ostali". Ako je potrebno da se promijeni aktivni prozor to se radi klikom na njegov indikatoru taskbar6u. #ako%e, mo/e da se klikne i na dio tog prozora, ako se on vidi na

desktop6u. 0ekima je lakše to raditi sa tastature kombinacijom tastera Alt i /a#( Alt se dr/i pritisnuto, a /A*6om se bira aktivni prozor).

'avršetak rada na nekom programu podrazumijeva zatvaranje prozora ukojem se program izvršavao. 'atvaranje prozora se vrši klikom na dugme %lose togprozora. rugi način je kombinacija tastera Alt i = (Alt se dr/i pritisnuto, a zatimse pritisne 3unkcijski taster =). #reba napomenuti jednu va/nu stvar& svaki posao u indo!s6u se mo/euraditi na više načina. Korisnici sami odabiraju način obavljanja neki" poslova. #uosobinu posjeduju svi gra$čki orjentisani S.

)ad sa aplikacijama

< podmeniju Pro!rams od Start menija nalaze se naredbe za startovanjeaplikacija. Koje e sve aplikacije imati računar zavisi od njegove namjene i /eljekorisnika. Aplikacije se instaliraju na računar tek nakon instalacije operativnogsistema. 0aravno, operativni sistem, aplikacije i uslu/ni programi koštaju. ;pak, dabi korisnik mogao da radi osnovne kancelarijske poslove i bez dodatni" aplikacija veina operativni" sistema u sebi ima neke prostije aplikacije (za računanje, unosteksta, crtanje, slušanje muzike, gledanje video zapisa, prostije igrice itd). #o jeslučaj i sa indo!s6om.

9

Ako /elite da vam računar sam rasporedi otvoreneprozore onda kliknite desnim tasterom na prazanprostor taskbar6a i izaberite neku od opcija& %ascade

Windows (kaskadno raspore>eni proori)4 /ile Windows 9oriontall1 ("orizontalno prozorimapokriven ekran) ili /ile Windows


10/43

indo!s posjeduje jedan meni u okviru Pro!rams podmenija koji se zove Accessories (pri#or ). < ovom meniju se nalaze priručne aplikacije kojeomoguavaju osnovni rad na računaru. Korisno i" je znati i ovdje emo pomenutineke.

%alculator (di!itron ili kalkulator ) je aplikacija koja omoguavaobavljanje matematički" operacija. igitron se startuje kao i ostale aplikacije iz

Start menija&?.kliknite na Start,7.kliknite ili samo postavite pokazivač na Pro!rams4N.u Accessories meniju izabere se opcija %alculator i pokrene se program u

novom prozoru.

Kao što se vidi prozor sadr/i neke poznate elemente. Ako neki" nema značida nijesu potrebni za ovaj program (Status bar, #oolbar, Ma-imize dugme nijeaktivno itd ). *o de3ault6u se pojavljuje prvi izgled digitrona (standardna verzija) Ako se /eli rad sa komplikovanijim matematičkim proračunima klikne se na


11/43

sredstava bira se jedno od nji" (olovka, četka, gumica, kantica sa bojom, makazeitd), a klikom na boje izabere se neka od nji". 'atim se na radnoj površini kao napapiru lijevim ili desnim tasterom miša povlači pokazivač. 'a neke alate je dovoljani klik (kantica za boju, pipeta itd). *okazivač e imati drugačiji oblik odstandardnog. blik e zavisiti od vrste alata koja je izabrana.

Kada naslikate /eljenu sliku zatvorite prozor (završite rad sa aplikacijom)*rozor se nee odma" zatvoriti več e se pojaviti novi. #akvi prozori koje aplikacijasama otvara nazivaju se dialo! #ox 6ovi (dijalo! #oksovi). ni se koriste da biprogram o nečemu in3ormisao ili pitao korisnika (>za dijalog izme%u aplikacije i

korisnikaB).Konkretni dijalog boks je jedan od najčeši" kod svi" indo!saplikacija. Kroz njega aplikacija pita korisnika šta da radi sa slikom. Kasnije emo vidjeti kako se podaci (slike) pamte u računaru te zato ovu neemo zapamtitiakle, na pitanje emo odgovoriti sa 5e (5o) tako što emo kliknuti na dugme 5oili pritisnuti tipku 5 (5 je podvučeno). Sad je programu >sve jasnoB i prozor e sezatvoriti.

5otepad (#ilje,nica) je prosta aplikacija za unos tekstualni"podataka i nalazi se u Accessories podmeniju. ;ma veoma prost prozor bez toolbar6

ova i lako se koristi. Samo treba kliknuti na radnu površnu (pokazivač e poprimitiizgled " ) i početi unos teksta.

#ekst se unosi pomou tastature, a specijalni tasteri imaju ranije objašnjene3unkcije. Koristi se za pisanje prostiji" programa i unos prostiji" tekstova. Koristan

je i za učenje 3unkcija tastera te ga kao takvog probajte. Kad završite unos tekstazatvorite aplikaciju ne pamtei podatke. ijalog boksa se malo razlikuje od onog iz*aint6a ali mu je značenje isto. *itanje je direktnije (>&o 1ou want to save t$ec$an!esB C &a li ,elite da snimite promjeneO) i češe se koristi kod aplikacija. ;ovog puta emo kliknuti na 5o0

0a ovaj način se startuju sve aplikacije pomou Start menija. Sve e seizvršavati u prozorima i sve se isto zaustavljaju tj. isključuju. Ako se prilikom radaili isključenja pojave neki dijalog boksovi pa/ljivo i" pročitajte i odgovorite na nji" 5odite računa da na pitanja koja ne razumijete odgovarate sa %ancel i takoodustanete od nepoznate akcije. 0a taj način neete ugroziti vaš računar i podatkeu njemu.

Fajlovi i folderi

9anije smo rekli da računar mo/e i da pamti (memoriše) podatke. #ako%eranije smo pomenuli i tipove računarske memorije (glavna i spoljašnja) i jedinice zamjerenje kapaciteta memorije (2 6 bajt).

< pret"odnoj glavi smo unosili neke podatke (računali na digitronucrtali,...) ali i" nijesmo pamtili u računaru. ;pak, slika koju smo crtali je postojala naekranu dok nijesmo zatvorili prozor Paint6a. akle, računar je =pamtioB naše

11

ftp://ftp.rmbasic.com/updates/readme.txt


12/43

akcije po radnoj površini i to u glavnoj ili 9AM memoriji (jer je ona brza ali privremena). Kad smo napuštali program, Paint nas je =upozorio> (pitao) da li/elimo da trajno zapamtimo podatke (sliku). Mi smo =odgovorili> da ne /elimo ipodaci (slika) su se trajno izgubili. a smo /eljeli da zapamtimo podatke računar bii" pamtio na nekoj spoljašnjoj memoriji (jer ona trajno čuva podatke), najčeše na"ard disku. Mo/e i na ) na "ard disku ili nekoj drugoj memoriji.

< svim S se koristi neka 3orma koja grupiše 3ajlove i poma/e u

organizovanju podataka u računaru. va 3orma se često naziva folder (folder ),3ascikla, direktorijum (director1 ), katalog itd. 0aravno, i 3olderi moraju imatsvoje ime da bi i" razlikovali. older mo/e sadr/ati 3ajlove ili pod3oldere ili i jedno drugo. #o sve zavisi samo od korisnika.

*odaci se pamte na spoljašnjoj memoriji u obliku 3ajlova organizovani" u3oldere.

ajl čine tri elementa& ?. putanja do njega 7. ime N. ekstenzija.< istom 3olderu ne mogu biti dva 3ajla sa istim imenom i istom ekstenzijom tj

imena 3ajlova moraju biti različita ako su im iste ekstenzije. 0pr. u 3olderu pod

nazivom pro#a postoji 3ajl pod imenom dnevnik0doc i ako pokušate kreirati 3ajl saistim imenom i istom ekstenzijom pojavie se prozor sa porukom kao na slici.

12


13/43

ajlovi sa istim imenom i ekstenijom mo!u se nalaiti u raliitimfolderima (direktorijumima)0 9ecimo, u 3olderu pro#a se nalazi 3ajl pod nazivomdnevnik0doc i u M1 &ocuments se tako%e nalazi 3ajl sa istim imenom ekstenzijom.

@edan folder mo,e sadr,ati fajlove sa istim imenom a raliiti$

ekstenija0

)ad sa folderima i fajlovima

*rilikom instaliranja operativnog sistema instaliraju se i sistemski3ajlovi i 3olderi (nji" koristi operativni sistem). 0a primjer 3olderi indo!s*rogram iles itd.

13


14/43

< 3olderu Pro!ram iles se smještaju 3ajlovi neop"odni za 3unkcionisanjeinstaliranog aplikativnog so3tvera. older Windows sadr/i 3ajlove koji omoguavajuda sistem po pravilu 3unkcioniše i to su 3ajlovi S i ne bi trebali da se modi$kuju.

Kao i ostali S i Windows =prepoznaje> 3oldere (direktorijume) Windows sve prikazuje u obliku ikonica. ;konice podsjeaju na 3asciklu i imajusvoje ime.

older koji sadr/i sve 3ajlove i 3oldere koje se nalaze na jednom računarunaziva se M1 %omputer0 vostrukim klikom na na ikonicu otvorie se prozor kojipokazuje šta sad/i 3older M: +omputer.

older % prikazuje sard/aj "ard diska koji je na računaru i taj se sadr/ajmo/e pogledati dvostrukim klikom na sličicu iznad %0

'a razliku od 3oldera koji se razlikuju samo po imenu, 3ajlovi se razlikuju i potipu podataka. asno je da S mora praviti razliku izme%u zvučnog, tekstualnog, video ili nekog drugog tipa podataka. Kako je u indo!s6u sve prikazano u oblikuikonica tako razne vrste 3ajlova imaju razne ikonice. Rta više, postoji i mnogo vrstaistog tipa podataka. 0a primjer, postoji više vrsta 3ajlova (više vrsta ikonica) zatekstualne 3ajlove. #o je zbog toga što postoji više aplikacija za rad sa tekstualnim3ajlovima pa svaka od nji" ima svoj izgled ikonice za svoje 3ajlove. ;sti je slučaj i saostalim tipovima podataka. akle, izgled ikonice 3ajla zavisi od aplikacije koja jekreirala ili koristila taj 3ajl.

14

*ostoje u indo!s6u 3olderi koji imaju spenamjenu (M1 &ocuments4 Printers itd) i nji"ovi" ikonica se malo razlikuju od standa("me i Windows).

;me

older M: +omputer sadr/i nekolikopod3oldera koji sadr/e 3ajlove i 3oldere&

A &6sadr/i 3ajlove i 3oldere koji se nalaze nadisketi.%6sadr/i 3ajlove i 3oldere koji se nalaze na"ard disku.&6sadr/i 3ajlove i 3oldere koji se nalaze nakompakt disku.;zme%u diskete, "ard diska ili kompaktdiska nema suštinske razlike jer se nanjima smještaju podaci. isketa imamanje kapaciteta ali je je3tina i prenosivaza razliku od "ard diska koji je teško

ute =3ascikle> su 3olderi a ostal3ajlovi koji se nalaze u 3olderu %

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.perceptek.com.au/kteam/docs/images/setup_2.gif&imgrefurl=http://www.perceptek.com.au/kteam/docs/install_manual.html&h=54&w=49&sz=2&tbnid=IoPPrGvsPnAJ:&tbnh=54&tbnw=49&hl=en&start=393&prev=/images%3Fq%3Dwindows%2Bfolder%2Bicon%26start%3D380%26hl%3Den%26lr%3D%26sa%3DNhttp://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.perceptek.com.au/kteam/docs/images/setup_2.gif&imgrefurl=http://www.perceptek.com.au/kteam/docs/install_manual.html&h=54&w=49&sz=2&tbnid=IoPPrGvsPnAJ:&tbnh=54&tbnw=49&hl=en&start=393&prev=/images%3Fq%3Dwindows%2Bfolder%2Bicon%26start%3D380%26hl%3Den%26lr%3D%26sa%3DNhttp://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.perceptek.com.au/kteam/docs/images/setup_2.gif&imgrefurl=http://www.perceptek.com.au/kteam/docs/install_manual.html&h=54&w=49&sz=2&tbnid=IoPPrGvsPnAJ:&tbnh=54&tbnw=49&hl=en&start=393&prev=/images%3Fq%3Dwindows%2Bfolder%2Bicon%26start%3D380%26hl%3Den%26lr%3D%26sa%3DNhttp://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.perceptek.com.au/kteam/docs/images/setup_2.gif&imgrefurl=http://www.perceptek.com.au/kteam/docs/install_manual.html&h=54&w=49&sz=2&tbnid=IoPPrGvsPnAJ:&tbnh=54&tbnw=49&hl=en&start=393&prev=/images%3Fq%3Dwindows%2Bfolder%2Bicon%26start%3D380%26hl%3Den%26lr%3D%26sa%3DN


15/43

'a prepoznavanje tipa 3ajla, osim izgleda, koristi se i dodatak imenu 3ajla kojse naziva ekstenija (?le extension). vaj dodatak je uglavnom troslovni i tačkomse odvaja od imena 3ajla. 0a primjer, pismo.t#t je 3ajl pismo koji je tipa t#t (asocirana tekst). ;pak, najčeše se tip 3ajla prepoznaje po ikonici.

;mena 3ajlovima i 3olderima daje korisnik. *ostoje neka ograničenja i pravilakoji" se treba pridr/avati prilikom imenovanja 3ajlova i 3oldera&

• ime treba da asocira na sadr/aj 3oldera ili 3ajla,

• du/ina imena je ograničena na BCC karaktera ali se tu ubrajaju i oznaka

spoljašnje memorije i 3oldera i pod3oldera u kojima se 3ajl ili 3older nalazi (značda je samo ime krae),

• imena treba da budu što kraa,• izbjegavajte korišenje slova (, 7, š, > i ,) i praznog prostora u

imenima zbog mogui" problema sa starijim verzijama operativni" sistema,• ime ne smije da sadr/i sledei" G znakova& D F ; G H I

. ,• isto se tretiraju mala i velika slova u indo!s6u,• u istom 3olderu ne mogu biti dva 3oldera istog imena,• u istom 3olderu ne mogu biti dva 3ajla sa istim imenom i istog tipa.

Slijedi prikaz nekoliko standardni" indo!s 3ajl ikonica za poznatetipove podataka, naziv programa koji i" koristi i ekstenzija&

• tekstualni 3ajl, 0otepad, ekstenzija 0txtF

• obra%en tekst, Microso3t ord, ekstenzija 0docJ

• tabelarni proračun, Microso3t 1-cel, ekstenzija 0xlsF

• prezentacija, Microso3t *o!er *oint, ekstenzija 0pptF

• baza razni" podataka, Microso3t Access, ekstenzija 0mdf F

• slika, *aint ili A+See, ekstenzija 0#mp, 0jp!F

• audio6video zapis ($lm), indo!s Media *la:er, ekstenzija 0aviJ

• audio zapis (zvuk), inamp, ekstenzija 0mpK4 0wmaF

15


16/43

• izvršni program, sam se izvršava, ekstenzija 0exeF

• privremeni podaci, nema odgovarajue aplikacije za obradu ovakvog3ajla, ekstenzija 0tmp4

• nepoznat tip podataka, nema odgovarajue aplikacije, ekstenzija 0xxx .

Pregled sadrŽaja foldera i fajlova

< indo!s S je uobičajeno da korisnik sve svoje podatke čuva u okviru

3oldera M1 &ocuments. 0a desktopu postoji ikonica za otvaranje ovog 3oldera.upli klik na ovu ikonicu otvara prozor u kojem se vidi sadr/aj ovog 3oldera. 0aovaj način (duplim klikom) se otvaraju i svi ostali 3olderi. ;zgled M1 &ocuments

prozora e zavisiti odračunara (podešavanjai sadr/aja). #u viditeogroman broj razni"3oldera i 3ajlova*omou klizača mo/etepogledati kompletansadr/aj ovog 3oldera.

16

Ako /elimo sadr/aj 3oldera vidjeti na neki druginačin kliknimo na komandu


17/43

Ako /elite vidjeti šta sadr/i 3older M1 Pictures (moje slike) otvorite gaduplim klikom i vidite njegove 3ajlove. Ako /elimo da se vratimo nazad u M1&ocuments dovoljno je da kliknemo na dugme *ack (naad) na toolbar6uprozora.

;sto e se desiti i ako kliknemo na dugme LP (!ore).0a ovaj način se vrši vraanje iz pod3oldera. akle, ovdje je M1 Pictures

podfolder (su#folder ) 3oldera M1 &ocuments0 *regled sadr/aja i prelazak iz jednog u drugi 3older je vrlo jednostavan& dupli klik na ikonicu, odnosno klik nadugmad *ack ili Lp0

5eoma lako se mo/e vidjeti koji podaci su zapameni u spoljašnjojmemoriji. *regledanje sadr/aja 3ajlova i 3oldera (čitave spoljašnje memorije) sesvodi na dupli klik na nji"ove ikonice. 0akon uvida u podatke dovoljno je zatvoritiprozor.

Kreiranje novog foldera

*rije nego što kreirate 3older morate odlučiti gdje ete ga kreirati

0ajčeše se 3olderi kreiraju u M1 &ocuments:u ili nekom njegovom pod3olderuakle, otvorimo (dupli klik) 3older M1 &ocuments. dlučili smo da u njemukreiramo 3older 2nji!a0 Mo/ete to uraditi na više načina od koji" e se ovdje naiobjašnjenja za dva načina.

0 Kliknite na komandu ile iz menu #ar 6a (komandne linije), a u okvirunje na komandu 5ew (novi) i izaberemo opciju older0 0a radnojpovršini e se pojaviti ikona 3oldera pod nazivom 5ew older0 ;me je još aktivno (plavo) i dovoljno je unijeti tastaturom ime 2nji!a (unašem slučaju), kliknuti Enter ili lijevim klikom na praznu radnupovršinu i 3older je kreiran.

17

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.columbia.k12.mo.us/dre/back%2520button.jpg&imgrefurl=http://www.columbia.k12.mo.us/dre/tsunami.html&h=47&w=47&sz=2&tbnid=4-ieEEmsONgJ:&tbnh=47&tbnw=47&hl=en&start=319&prev=/images%3Fq%3DBack%2Bbutton%26start%3D300%26hl%3Den%26lr%3D%26sa%3DN


18/43

B0 Kliknemo desnim tasterom na praznu radnu površinu 3oldera. 0a ovajnačin se poziva tzv. kontekst ili dodatni meni (context menu). Meni je dobio takav naziv jer njegov izgled zavisi od mjesta gdje se nalaziopokazivač kad ste kliknuli desnim tasterom (preporučujemo čestokorišenje ovog menija i za druge operacije jer nam njegov sadr/ajukazuje šta mo/emo raditi sa izabranim objektom). akle, voditeračuna da pokazivač bude na praznom dijelu radne površine 3olderakad desnim tasterom kliknete. Ako to nije slučaj onda neete dobit/eljeni meni.

*rilikom kreiranja novo! foldera (5ew older ) dok je još aktivno plavounijeete ime koje /elite a u slučaju promjene imena izvršiete naredbu 'enamekoja e kasnije biti detaljno objašnjena.

18

Meni koji sepojavio morada ima istunaredbu 5ew0Kliknite na5ew , a zatimna older .statak je istikao i u prvomslučaju.


19/43

Kreiranje novog fajla

9ekli smo da su 3ajlovi konkretni podaci apam7eni u raunaru. 5idjelismo da se podaci (test, slika, matematički izrazi itd.) unose u računar pomouaplikacija. ajlove kreiraju aplikacije. ok foldere kreira operativni sistem*ostoji više načina za kreiranje 3ajlova. edan od nji" je sledei&

otvorimo prozor od 3oldera u kojem /elimo kreirati 3ajl (najčeše je to M1&ocuments ili neki njegov pod3older). 'atim ili koristei kontekst meni ili prekomenu #ar 6a (komandne linije), kao i za 3oldere, do%emo do naredbe 5ew . <

donjem dijelu menija naredbe 5ew se nalazi spisak najčeše korišeni" tipova3ajlova. < ovom dijelu se nalazi i /ext &ocument tip (.doc tip). Ako izaberemo ovaj(ili neki drugi) tip u 3olderu e se kreirati njegova ikonica kao na slici. Koristeitastaturu treba unijeti ime 3ajla (recimo Kn"iga) i klikom na površinu prozora (ilipritiskom na 1nter) 3ajl e biti kreiran.

2reiranje novo! fajla u odre>enom folderu nai snimiti nešto na disk0

19


20/43

Snimanje novog fajla

/elite li zapamtiti sliku (podatke). akle, ako /elite zapamtitpodatke trebate i" snimiti na neku spoljašnju memoriju kao 3ajl. 0aravno, neete3ajl snimiti bilo gdje nego u odre%eni 3older.

Startujte aplikaciju Paint0 0acrtajte opet sliku i pokušajte da zatvorite

prozor. *ojavie se dijalo! #oks kao i ranije, ali sada /elite da zapamtite podatke(sliku) i zbog toga ete kliknuti na dugme Nes.

Ako ne biste snimili ovu sliku, 3ajl illi neki drugi dokument koji ste napravilion ne bi ostao u memoriji vašeg računara prilikom njegovog gašenja ili zatvaranjaprograma u kojem se nalazi. 'a snimanje 3ajlova postoje dvije opcije& Save i Save

As0 bje naredbe se nalaze u meniju ile.

Save As< slučaju snimanja novog 3ajla ako izaberete bilo koju od ove dvije naredbe

otvorie se dijalo! #oks kao na slici koji je standardan za sve aplikacije uindo!s6u. 'ove se Save As (snimi kao...) i pomou njega korisnik precizira gdje ipod kojim imenom e da snimi 3ajl. Korisnik mo/e i da izabere tip 3ajla u koji ezapamtiti podatke.

20

Save as t1pe (snimi kaotip)

ile name (ime fajla)vdje treba unijeti ime novog3ajla

ugmad& Save (snimi) %ancel (odustani)

#raka sa =mjestima> gdjese 3ajlovi najčeše

Sadr/aj izabranog 3oldera ilispoljašnje memorije i pripadajuitoolbar

Save in (snimi u)older na nekoj spoljašnjojmemoriji gdje se smješta 3ajl

Save in je dio u kome se mora vidjeti ime 3oldera ili spoljašnje memorije

gdje /elite snimiti 3ajl. *o de3ault6uindo!s nudi M1 &ocuments ili neki odnjegovi" pod3oldera. < ovom slučaju nudise M1 Pictures zato što ste crtali sliku.

Ako želite da promijenite lokacijudovoljno je da kliknete na strelicu upolju Save in i izaberete novi folder ilineku drugu spoljašnju memoriju.Mo/e se kliknuti i na neke od ponu%eni"


21/43

9ecimo, /elite da snimite odre%eni 3ajl u 3olderu Po!lavlje koji se nalazi u3olderu Moj folder na &isk:u %. (%FMoj folderFPo!lavlje)

Kliknete na strelicu u polju Save in i izaberite 3ocal &isk %4 zatim Moj

folder pa Po!lavlje0

< slučaju da "oete da se vratite na pred"odni 3older kliknite na dugme za vraanje na =gornji> 3older.

0a isti način ako /elite da izaberete neku drugu lokaciju kliknite na strelicu iizaberite jednu od ponu%eni" lokacija.

ile name je polje u koje treba upisati ima fajla koji se snima. Aplikacijauvijek =nudi> neko de3ault ime (untitled document itd) ili prvu liniju vašeg teksta*rimijetiete i da je ovo polje selektovano, što znači da se odma" pomou tastaturemo/e unijeti ime. akle, dovoljno je otkucati ime ili (ako polje nije selektovano C

=plavo>) onda se prvo klikne na njega.

21

inu ovog dijalog boksa zauzima dio u kom je prikazan sadr/aj odabranogera ili spoljašnje memorije. ;znad njega je pripadajui toolbar koji je isti kao iasičnom 3older prozoru. < njemu

samo najpotrebnija dugmad za& kreiranje novog 3oldera, vraanje na =gornji> it"odni 3older

Save as t1pe je polje u kojem se vidi ili bira tipfajla. 5e smo rekli da se 3ajlovi me%u sobom razlikujupo tipu. 9ecimo, nije isti tip podataka crno6bijele ili slikeu boji, ili 3otogra$je kreirane digitalnim aparatom itd. Aplikacija uvijek postavi de3ault6ni tip 3ajla i u veinislučajeva korisnici ga ne mijenjaju. Ako se /elipromijeniti tip klikne se na strelicu u desnom kraju poljai iz menija se izabere neki drugi. Spisak ponu%eni"

tipova u meniju je ograničen i zavisi od vrste podataka.0ee se u spisku pojaviti tip 0txt kad Paint kreira slike, a


22/43

< najveem broju slučajeva korisnik samo unese ime 3ajla i klikne na dugmeSave i 3ajl je kreiran.

Ako /elite snimiti kopiju ovog 3ajla tako%e koristite naredbu Save As samo vodite računa da kopije 3ajla imaju različita imena ako i" snimate u istom 3olderu.

Save< pred"odnom je objašnjeno da ako prvi put snimate 3ajl i kliknete Save

otvorie se dijalog boks Save As. Ako /elite da mijenjate 3ajl koji je ve ranijesnimljen na vašem računaru i /elite da te promjene sačuvate kliknite na naredbuSave iz menija ile ili na toolbar6u.

Kako u tom slučaju samo presnimavate postoje7i snimak fajla neetemorati da podešavate gdje snimate, ni pod kojim nazivom itd. jer e sve promjene#iti apisane u tom istom fajlu.

*ada promijenite ne+to u fajlu a ,elite da sauvate i njegovunepromijenjenu ver(iju kliknite nared'u Save As +to 7e vam omogu7iti dai(mijenjeni fajl sauvate na drugom mjestu pod drugim imenom, dok 7estari fajl ostati nepromijenjen

Pravljenje preČica - kraĆi put do podataka

*odaci se najčeše pamte u M1 &ocuments6u. a bi koristio te podatkekorisnik mora prvo da otvori M1 &ocumets, zatim neki od njegovi" 3oldera i nakraju da prona%e 3ajl. 8esto korisnik radi na nekom 3ajlu (podacima) svakodnevno i/eli da su mu ti podaci lako dostupni. Sa druge strane, rekli smo da sve što jenajpotrebnije, korisnik čuva na desktop6u. 0aravno, nije preporučljivo da se 3olderii 3ajlovi kreiraju na desktop6u.

9ješenje za ove potrebe je u preicama (s$ortcuts) do odre%eni" 3ajlova ili3oldera u računaru. Preice (s$ortcuts) su sliice koje se naješ7e nalae na

22

0akon što se unesu sve potrebne in3ormacije (lokacija,ime i tip) potrebno je kliknuti na dugme Save i 3ajl e bitizapamen. Ako se korisnik predomisli i /eli da odustaneod snimanja podataka dovoljno


23/43

desktopu i onaavaju se ikonicama koje se ralikuju od ostali$ po tome štoimaju strelicu u donjem lijevom u!lu0

0aravno, ikonice prečica imaju svoje ime. *o de3ault6u prečica ima istuikonicu kao i objekat na kojeg pokazuje (3ajl ili 3older) sa dodatkom strelice.

vostrukim klikom na prečicu otvorie se 3older, 3ajl ili pokrenuti program u

zavisnosti da li je to prečica za 3older, 3ajl ili program. *rečice se kreiraju na višenačina, a ovdje emo objasniti dva načina.

0

23

*rvi način je pomou niza dijalo! #oksova zakreiranje prečice. *rvo se odabere 3older ilispoljašnja memorija gdje e se prečica napraviti.Klikne se desnim tasterom miša kad je pokazivačna radnoj površini 3oldera ili na desktop6u. ;zotvorenog kontekst menija se izabere opcija 5ew (kao i pri kreiranju 3ajlova i 3oldera). ;z menija

0akon toga se pojavi dijalog boks %reateS$ortcut(kreiraj preicu) koji od korisnika tra/i dase odredi 3ajl ili 3older do koga e prečica voditi.Korisnik mo/e da ukuca tačnu lokaciju objekta (3ajlaili 3oldera), a mo/e da ga izabere. Svakako je lakšepokazati na /eljeni objekat. *otrebno je kliknuti na

tvorie se novi dijalog boks *rowse for folder (tra,i folder ) u kojem se vidi sadr/aj desktop6a.

;spred poznati" ikonica se nalazi znak kojiomoguava =grananje> objekta na pod3oldere. #rebakliknuti na ispred M: ocuments6a i vidjee se

;zaberete 3older i kliknete na njegovu ikonicu.dma" e njegov sadr/aj biti vidljiv u prozoru. 0aovaj način se izabere jedan objekat (3ajl ili 3older).0a primjer, izaberete 3older knji!a iz M:ocuments6a. Kada je knji!a selektovana dovoljnoe kliknuti na du me O2 .

vaj e se prozor zatvoriti, a u pret"odni e bitiunijeta lokacija /eljenog. 'atim treba kliknuti nadugme 5ext da bi prozor promijenio izgled.


24/43

B0rugi način je krai i obavlja se prostim =prevlačenjem> ikonice na /eljeno

mjesto desnim tasterom. 'a primjer emo kreirati prečicu na neki 3ajl (recimo tekst3ajl knji!a). tvorite M1 &ocuments i u njemu e se vidjeti 3ajl knji!a. esnimtasterom miša prevucite ikonicu 3ajla knji!a na desktop. Kada pustite taster mišapojavie se meni koji nudi opcije& %op1 9ere (kopiraj ovdje), Move 9ere(premjesti ovdje), %reate S$ortcuts 9ere (kreiraj preicu ovdje) i %ancel(odustani od kreiranja). ;zaberete opciju %reate S$ortcuts 9ere (kreiraj

preicu ovdje)i kliknite na nju. 0akon toga je prečica kreirana. Ako se izabereopcija %ancel započeta operacija se obustavlja.

5apomena ne maximiirati proor fajla ili foldera a koji ,elitekreirati preicu0

K0#ako%e, mo/ete kreirati prečicu tako što kliknete desnim tasterom miša na

dati 3older i iz pomonog menija izaberete naredbu %op10 'atim kliknete desnimtasterom miša na radnu površinu nekog 3oldera ili na desktop6u u zavisnosti od togagdje ete da kreirate prečicu i otvorie se meni iz kojeg kliknite na Paste

S$ortcut.

24

< novom prozoru se od korisnika tra/i da unese imeprečice. *o de3ault6u je uneseno ime kao i objekta nakoji pokazuje prečica (knjiga). Ako korisnik /eli dapostavi drugo ime treba ga samo unijeti pomoutastature. Kad je ime pri"vaeno ili unijeto klikom nainis$ prečica je kreirana.


25/43

Postavljanje preČica u Start meniju

0apravite prečicu na neki od načina koji su pred"odno objašnjeni. Kliknitelijevim tasterom miša na prečicu i nepuštajui taster miša povucite sličicuprečice na Start0 Sačekajte dok se neotvori startni meni i ne puštajutaster miša pro%ite kroz njegovestavke. Kada odlučite gdje da postaviteprečicu, stanite iznad /eljene stavke pustite taster miša.

Promjena imena fajlovima, folderima i preČicama (Rename)

Ako ste pogriješili prilikom unošenja imena 3ajla, 3oldera ili prečice ili /eliteda mu promijenite ime, to mo/ete uraditi na nekoliko načina.

0 edan od načina je upotrebom kontekst menija. *otrebno je kliknuti desnimtasterom kada je pokazivač na /eljenoj ikonici. *ojavie se kontekst menikoji sadr/i razne naredbe za manipulaciju tom ikonicom. Sadr/aj menija zavisod vrste ikonice (3ajl, 3older ili prečica). 0eke naredbe su uvijek prisutne uovim menijima a me%u njima je naredba 'ename (preimenovati)0 0akonizbora ove naredbe potrebno je samo unijeti novo ime pomou tastatureKada unesete ime pritisnite Enter ili kliknite van ikonice. 0a slici je datprimjer promjene imena 3oldera knji!a u novo ime.

B0 rugi način je pomou naredbe iz komandno! menija. *rvo trebaselektovati 3ajl knji!a tako što na ikonicu kliknete lijevim dugmetom miša iikonica e da poplavi. Kad je ikonica selektovana sve naredbe iz komandnogmenija se odnose na nju. 'atim treba kliknuti na naredbu ile i iz padajuegmenija izabrati naredbu 'ename0 0akon što otkucate novo ime kliknitemišem negdje na prazno mjesto ili kliknite na Enter .

25


26/43

0a iste načine se mijenja ime i prečicama. 0ekim 3olderima i 3ajlovima se nemo/e promijeniti ime. < pitanju su sistemski 3ajlovi i 3olderi (nji" koristi operativnisistem i promjena bi izazvala probleme pri radu). 0a primjer 3olderi indo!s i*rogram iles itd.

Brisanje fajlova, foldera i preČica (Delete)

;ako spoljašnje memorije mogu da prime ogromnu količinu podatakakapacitet im je ograničen. 'bog toga je brisanje podataka va/na 3unkcijaoperativnog sistema. Korisniku neki 3ajlovi, 3olderi ili prečice više nijesu potrebni prosto i" /eli obrisati i osloboditi prostor. 0eki 3ajlovi i 3olderi se ne mogu brisati nauobičajeni način. #o je slučaj sa sistemskim i zaštienim podacima.

vo je osjetljiva i za podatke opasna operacija jer se mo/e nepa/njom ilgreškom uništiti dugogodišnji rad korisnika. 'bog toga je smišljen jedan me%ukoraku brisanju podataka. vaj me%ukorak ili me%uprostor u koji se smeštaju podaci koje

korisnik izbriše se zove, u indo!s6u, 'ec1cle *in (2orpa a otpatke ilirecikla,u)0 'nači sve podatke koje obrišete mo/ete nai u 'ec1cle *in6u ipovratiti. ;konica za 'ec1cle *in se nalazi na desktop6u.

Sve dok su podaci u 'ec1cle *in4 nije oslobo%en prostor na spoljašnjojmemoriji gdje su se podaci nalazili. a bi se prostor oslobodio, a podaci trajnouništili potrebno je izbrisati objekat iz korpe ili =isprazniti> čitav 'ec1cle *in. #o jedrugi korak u brisanju podataka nakon koga se podaci mogu povratiti samo uspecijalnom slučaju a inače ne mogu.

;sto kao i za kreiranje 3ajlova, 3oldera i prečica, postoji nekoliko načinabrisanja isti". *očnimo od, više puta korišenog, kontekst menija. brisaemo, tj.premjestiti u 'ec1cle *in 3older knji!a0

26


27/43

0ajlakši način brisanja korišenjem tastera &elete ili &el. ovoljno jeselektovati objekat i pritisnuti pomenuti taster. 0akon toga potvrdite brisanje kaou pret"odnom načinu.

2risanje ikonica se mo/e uraditi i prostim prevlačenjem do'ec1cle *in6a. vaj način brisanja ikonica je pogodan za ikonice koje se nalaze nadesktop6u. Kao primjer, izbrišite prečicu M1 &ocuments sa desktop6a. #o se mo/euraditi povlačenjem i lijevim i desnim tasterom miša.

27

Aktivirajmo kontekst meni 3olderaknjiga (desni klik na3older). < menijubiramo opciju &elete (#risati). Kako jeovo =opasna> operacija indo!s pitakorisnika da potvrdi brisanje podataka.akle, pojavie se dijalog boks %on?rmolder &elete (potvrda #risanjafoldera). *itanje je >&a li ste si!urnida ,elite da #acite folder .2nji!a isav nje!ov sadr,aj u 2orpuGB (>Are:ou sure :ou !ant to remove 3olderTknjigaO And move all its contents to t"e9ec:cle 2inOB.). Klikom nadugme Nes (da) 3older e se preseliti u'ec1cle *in, a na 5o (ne) e se

;sti postupak je i pomou naredbe &eletekoja se nalazi u okviru menija ile izkomandne linije. 0akon selektovanja 3oldera(klik na 3older) klikne se na komandu ile,zatim na njenu opciju &elete. 0akon toga jepostupak kao u pret"odnom primjeru.

Ako ste sigurni da /elite ukloniti ikonicuednostavnije je lijevim tasterom. akle, lijevimtasterom povučemo ikonicu do 9ec:cle 2in6a. Kad9ec:cle 2in promijeni boju (kao da je selektovan)


28/43

H

Pritiskom tastera S$ift&elete i#risa7ete trajno dokument #esmještanja u 'ec1cle *in0 Ovu opciju vam ne preporuujemo ato

do#ro ramislite kada ,elite da je upotrije#ite0 HBrisanje vie ikonica istovremeno (selektovanje vie ikonica)

*rimijetili ste da prije svake operacije nad 3ajlom ili 3olderom morate daselektujete (onaite) dati 3ajl ili 3older. #o je neop"odna operacija koja mora dase uradi prije bilo kakve druge operacije kako bi računar znao šta je to sa čime vi"oete da nešto uradite. 5idjeli ste da se selektovanje o#avlja lako 6 kliknitelijevim tasterom miša na ikonicu koju ,elite i ona 7e poplaviti što je nak da

je selektovana. 8esto postoji potreba da se obriše više ikonica. Mo/ete to uraditi tako što eteselektovati ikonicu po ikonicu i onda i" pojedinačno brisati, ali ima načina da se touradi br/e i lakše. *otrebno je samo selektovati više ikonica istovremeno. ; za ovopostoji više načina.

Lo#iajeno je da se !rupisane ikonice selektuju povlaenjem4 a ra#acanepomo7u %trl tastera0

28

Ako to uradimo desnim tasterom, kada pustimotaster pojavie se meni sa samo dvije opcije&Move 9ere (premjesti ovdje) i %ancel0 asno jeda Move 9ere premješta ikonicu u 9ec:cle 2in.

0 *rvi način selektovanja ikonica je jednupo jednu. *otrebno je samo dr/ati pritisnut taster%trl i klikom na ikonice redom i" selektovati. Svee selektovane ikonice promijeniti i boju (pode3ault6u u plavu). Sada je potrebno desnimtasterom kliknuti na neku od nji". *ojavie sepoznati kontekst meni iz kojeg treba izabratinaredbu &elete. 0akon potvrde sve ikonice e bitiobrisane. 9ecimo selektujte 3oldere knji!a iud,#enik ali ne i 3ajl pismo u 3olderu M1

B0 rugi način je da selektujeteikonice pomou miša i to u slučaju kada suikonice geometrijski raspore%ene u oblikupravougaonika. 0aime, povlačei lijevimtasterom pokazivač obu"vatite /eljene ikonice

sjenkom koju širi pokazivač. 0akon puštanja


29/43

=0 Selektovanje više ikonica u nizu mo/ete izvršiti pomou tastera S$iftKliknuti na prvu ikonicu u nizu pa dr/ei pritisnut S$ift kliknite i na poslednjuikonicu u nizu koji /elite da selektujete.

.raĆanje i('risani/ fajlova, foldera i preČica ")estore%

Ako ste se nakon brisanja u"vatili za glavu i uzviknuli =ao> nije sveizgubljeno. brisani podaci vas čekaju u 'ec1cle *in (2orpa a otpatke ilirecikla,u). 5eoma i" je lako vratiti na mjesto odakle ste i" izbrisali.

PraŽnjenje korpe "mpt0 )ec0cle 1in%

S obzirom da obrisani podaci u 9ec:cle 2in6u zauzimaju prostor u memorijitreba trajno obrisati podatke i osloboditi memoriju za nove. #o ete uraditi tako štoete podatke obrisati iz Korpe ili je isprazniti.

29

K0 Ako /elite selektovati sve ikonice uprozoru najbolje je koristiti naredbu iz komandnogmenija. Klikom na Edit otvorie se meni iz kogatreba izabrati naredbu Select All (selektuj sve) ilikombinacijom tastera %trl A (piše u nastavkunaredbe Select All)0 vim e sve ikonice bitiselektovane i pomou kontekst menija se mogu i

?. *otrebno je otvoriti (startovati) 'ec1cle*in (dupli klik). < prozoru Korpe se nalaze sveobrisane ikonice. Kliknite na onu koju /elite dapovratite (na pr. pret"odno obrisanu prečicu).'atim kliknite na komandu ile iz komandne linijepa na opciju 'estore ( vrati4 o#novi, ...). 0akontoga ikonice više nee biti u Korpi ve tamo odakle je obrisana.

7. ; ovdje je kontekst meni

najkrai put do rešenja. Kliknite desnimtasterom na ikonicu prečice M1 &ocuments. ;z kratkog kontekst menijaizaberite opet opciju 'estore i ikonica je vraena na deskto .

0ajlakši način za ovu operaciju je iz kontekst menija9ec:cle 2in6a. Kliknete desnim tasterom na 9ec:cle 2ini pojavie se kontekst meni. Klikom na Empt1 'ec1cle*in (praniti 2orpu). Korpa e biti ispra/njena. vo semo/e odraditi i pojedinačnim brisanjem objekata izKorpe. < kontekst meniju svake ikonice u Korpi postojinaredba &elete. Klikom na ovu naredbu selektovane


30/43

Kopiranje podataka ( !op" # Paste )

Korisnici vrlo često imaju potrebu za kopiranjem neki" podataka (3ajlova il3oldera). *odaci se najčeše kopiraju na drugu spoljašnju memoriju (+, gdje /elite da kopirate tepodatke. *ošto su podaci privremeno smješteni negdje

'atvorite prozor M1 &ocuments6a i napovršini desktop6a kliknite desnimtasterom. pet se pojavljuje kontekst meni iiz njega birate opciju Paste (lijepi).indo!s kopirane podatke iz +lipboard6a

=lijepi> na mjesto gdje ste kliknuli. ;sto biuradili i da ste trebali bilo gdje drugo da

*rvo otvorite M1 Pictures. Selektujtesve 3oldere tako što kliknete na nji"

dok dr/ite pritisnut %trl0 'atimkliknete na naredbu Edit iz komandnelini e i o et izaberete naredbu %o 0


31/43

Kako su objekti i nakon kopiranja ostali u +liboard6u mogue i" je kopirati više putana razne lokacije. bjekat ostaje u +lipboard6u, najčeše, dok ga drugi (naredbom%op1 ) ne istisne ili se računar ne isključi.

*opiranje podataka na 2e+ memoriji

leš memorija (las$ Memor1) je ure%aj za smještanje podataka koji jebio glavni medijum za prenošenje i ar"iviranje podataka do pojave +6a, a kasnije i5 ure%aja i medijuma. Ako disketu /elite formatirati ili kopirati prvo otvoriteM1 %omputer i kliknite desnim klikom miša na ikonicu.

tvorie se pomoni meni iz kojeg ete izabrati naredbu ormat (3ormatiranje) il%op1 &isk (kopiranje diskete).

31

5ratite se u M1 &ocuments (*ack ) itu kreirajte novi 3older moje slike0'atim otvorite novi 3older moje slike0< komandnoj liniji njegovog prozoraizaberite opet naredbu Edit pa poznatuopciju Paste0 Kopije 3oldera su sepojavile u prozoru.

*ostoji još načina za kopiranja objekata, a jedanod nji" je i opcija koju ste vidjeli u Edit meniju&%op1 /o older00 (kopiraj u folder ). *rincip je isti,selekovane objekte kopirate na neku lokaciju.*omou ove naredbe otvarate dijalog boks kojimdolazite do lokacije za kopiranje. vdje se nalaze svespoljašnje memorije koje posjeduje vaš računar (Popi

disk,


32/43

Kao što je ve objašnjeno, kopiranje dokumenta na neku od spoljašnji" memorija(lopp:, las" memorija itd) mo/e se izvršiti pomou naredbi %op1 i Paste. Kliknitedesnim tasterom miša na dokument koji /elite da kopirate i iz kontekst menijakliknite na naredbu %op1 . < zavisnosti /elite li da kopirate dokument na Popi disku

ili Pas" memoriji otvorite ikonice ili .

0a praznoj površini otvorenog prozora (Popp:, Pas" memorija itd) kliknite desnimtasterom miša i otvorie se kontekst meni iz kojeg birate opciju Paste0

Premje+tanje podataka "3ut - Paste%

0akon kopiranja isti podaci se nalaze na dva ili više različiti" mjesta. < nekimsituacijama potrebno je izvršiti premještanje podataka (na primjer, snimili ste 3ajna pogrešnom mjestu). *remještanje tog 3ajla mo/ete obaviti tako što&

6 prvo prekopirate taj 3ajl tamo gdje /elite da se on zaista nalazi,6 a zatim obrišete (delete) sa lokacije na kojoj se on nalazio (sa koje ste

kopirali).Kao što mo/ete primjetiti ovakav način premještanja se obavlja iz dva koraka i toprvo kopiranje (%op1 i Paste), a zatim brisanje (delete) 3ajla. a bi sepojednostavila procedura postoji mogunost premještanja 3ajlova (%ut6Paste). <tom slučaju računar kopira podatke na novu lokaciju i briše i" automatski sa starelokacije. Kad se neki podatak premješta mora se S dati do znanja šta /elitepremjestiti (3ajl, više 3ajlova, 3older itd) i gdje to /elite premjestiti (kao kodkopiranja).


33/43

.

rugi način je pomou naredbi iz komandne linije. *remjestite sve 3ajloveiz M1 Pictures6a u novi 3older slike koji je u M1 &ocuments0

5ratite se u M1 &ocuments (*ack ) i tu kreirajte novi 3older slike0 'atim otvoritenovi 3older slike i u komandnoj liniji njegovog prozora izaberite naredbu Edit papoznatu opciju Paste0 Svi 3ajlovi su se pojavili u prozoru slike dok i" u 3olderu M1Pictures više nema.

33

0a primjer, "oemo da premjestimo 3ajl pismo iz 3olderaM1 &ocuments na desktop. *rvo je potrebno otvoriti3older M1 &ocuments i desnim tasterom kliknuti naikonicu 3ajla pismo0 *ojavie se kontekst meni i trebakliknuti na naredbu %ut (sijeci). vim je 3ajl iskopiranna privremeno mjesto u operativnoj memoriji(%lip#oard) slično kao kod kopiranja. 5izuelno, razlika ješto e ikonica 3ajla koji se premješta postati providna.

stalo je kao i kod kopiranja. =*oka/ete> gdje /elite dapremjestite podatke. *ošto su podaci privremenosmješteni negdje, slično kao kod kopiranja, mogu se

stavite prozor M1 &ocuments6aotvoren i na površini desktop6akliknete desnim tasterom. *ojaviese kontekst meni iz koga biratenaredbu Paste (alijepi).

Windows podatke iz +lipboard6a=lijepi> na mjesto gdje ste kliknuli

iz prozora M1 &ocuments se

*rvo otvorite M1 Pictures i selektujete sve3ajlove. 'atim kliknete na naredbu Edit izkomandne linije i izaberemo naredbu %ut0


34/43

Oso'ine fajlova, foldera i preČica "Properties%

Svaki objekat (predstavljen ikonicom) u indo!s6u ima svoje osobine

(Properties). 'nate da postoje razni tipovi ikonica i zbog toga e osobine zavisitiod vrste ikonice. o osobina ikonica se lako dolazi. esni klik na ikonicu e otvoritikontekst meni i zadnja naredba u meniju je Properties (oso#ine). Klikom naProperties otvorie se prozor sa svim in3ormacijama o ikonici.

*očnimo od 3ajlova. 9ecimo, interesuje vas kada ste kreirali 3ajl, kolikomemorijskog prostorazauzima, koja ga aplikacijakoristi itd

;spod je in3ormacija o adresi lokacije tog 3ajla.

Adresa lokacije se sastoji od oznake spoljašnje memorije i naziva 3oldera pod3oldera u kojem se nalazi 3ajl.Spoljašnje memorije se u indo!s6u označavaju velikim slovom abecede dvotačkom.


35/43


36/43

0a isti način se mogu dobiti in3ormacije o selektovanim ikonicama.

akle svaka ikonica ima neke in3ormacije o sebi. 0e samo ikonice, ve i taskbar,toolbar6ovi itd. 0a primjer, in3ormacije o vašem računaru mo/ete lako dobiti. 0adesktop6u je ikonica M1 %omputer . esnim klikom ete otvoriti njen kontekstmeni i izabrati poznatu naredbu Properties0 0a slici se vidi izgled dva tab6a jednog programa.

pšte in3ormacije (naziv operativnog sistema, verziju, serijski broj, tip procesorabrzinu kloka i veličinu 9AM memorije) nalazi se u Qeneral tab6u.

36

Qeneral tab je isti kao i kod3ajla, osim tipa gdje piše da jeriječ o prečici (s$ortcut).rugi tab (S$ortcut) dajein3ormacije o 3ajlu do kojeprečica vodi (o njegovom tipu,lokaciji i adresi). #u su idugmad za pronala/enje

odredišnog 3ajla (ind/ar!et), promjenu sličice(%$an e "con) i na redna

0a primjer, selektujte par3ajlova i 3oldera. esnimklikom na neku od

selektovani" ikonicaizaberete opcijuProperties. < prozoru zain3ormacije pojavie sezajedničke in3ormacijeselektovani" ikonica,'avisno od tipa ikonica(3ajlovi, 3olderi ili prečice)


37/43

Ako /elite detalje o "ardveru računara kliknuete na tab 9ardware pa na dugme&evice Mana!er (menad,er ure>aja). #o je program za pregled detaljni"in3ormacija i upravljanje djelovima "ardvera računara.

Promjena ikonice preČica "3/ange Icons%

*o de3ault6u prečice imaju isto ime i istu ikonicu kao cilj na koji pokazuju#o se naknadno mo/e promijeniti. ;zgled ikonice se veoma lako mijenja.tvorimo prozor Properties od prečice i izaberemo tab S$ortcut0

Otvaranje fajlova i('orom aplikacije "Open wit/444%

*odaci iz svakog 3ajla se otvaraju u tačno odre%enoj aplikaciji. *o ikonicama i tipu3ajla prepoznajete koja je aplikacija u pitanju. *onekad korisnik /eli da isti 3ajotvori u nekom drugom programu. 0aravno, taj program mora =razumjeti> tu vrstupodataka. 0a primjer, ako je 3ajl tekstualni ne mo/e se učitati u program zaslušanje muzike. svemu tome brine operativni sistem.

0a lak način se mo/e izabrati aplikacija u kojoj /elimo da se otvori neki 3ajl. *rvotreba startovati kontekst meni od 3ajla (desni klik na ikonicu 3ajla).

37

Kliknite na dugme+"ange;con

0a primjer kliknite desnim klikom na ikonicu pismo0< kontekst meniju treba kliknuti na podmeni Open

Wit$ (otvori sa). vaj podmeni nudi spisak odgovarajui" programa u kojima se mo/e otvoriti3ajl. *rvi na spisku je de3ault6ni program.

Ako korisnik ne na%e /eljeni program u spisku biraopciju %$oose Pro!ram (#irati pro!ram). vazadnja opcija nudi preporučene ('ecommended) isve ostale (Ot$er) programe korisniku. 0akonizbora programa podaci iz 3ajla e se učitati unjegov prozor. Ako korisnik izabereneodgovarajuu aplikaciju program e gain3ormisati da ne re ozna e odatke.


38/43

tvorite 3ajl pismo (otvara ga 5otepad po de3ault6u) u WordPad6u. WordPad jeprogram za obradu teksta ugra%en u indo!s. ; on mo/e da otvori tekstualni 3ajlKlikom na ime ( WordPad) program se startuje i učita 3ajl (pismo).

Pronala$enje podataka "Searc/%

Kako u M: ocuments6u ima veliki broj 3ajlova i 3oldera, vremenom mo/dazaboravite u koji ste 3older stavili neki 3ajl ili kako je naziv 3ajla koji vam jepotreban. *osebno, ako je to 3ajl kreiran koju godinu unazad. staje vam da sateprovedete otvarajui redom 3oldere i 3ajlove i pokušavajui da na%ete pravi. #o jeproblem sa kojim se svakodnevno susreu korisnici. perativni sistemi pru/aju mogunost automatskog pronala/enjapodataka. 'a to je u indo!s6u zadu/en program Searc$ (tra,iti)0 a bi pronašli/eljeni 3ajl ili 3older morate znati neke pojedinosti. no što karakteriše svaki 3ajl 3older su& ime, tip, veličina, datum kreiranja i sadr/aj. Korisnik ne mora da znatačne karakteristike 3ajla (3oldera). 0aravno, brzina pronala/enja zavisi od tačnostipodataka koje korisnik zna. o programa Searc$ ( jedan od podmenija u Start6u) se mo/e doi na više načina.

'a pronala/enje 3ajlova i 3oldera birate komandu or iles of olders (a fajlovei foldere).

0a oba načina doiemo do prozora Searc$ 'esults (reultati tra,enja). <lijevom dijelu prozora Searc$ 'esults (e-plorer bar) se nalaze opcije zapronala/enje podataka. Mo/ete odabrati šta /elite da tra/ite&

38

Korisnik mo/e da postavi da se u ovomprogramu uvijek otvara ovaj tip 3ajla (tekstualnisa ekstenzijom .t-t). #o je promjena de3ault6neaplikacije za taj tip 3ajla. vo se posti/e

čekiranjem kvadratia ispred opcije Alwa1s uset$e selected pro!ram to open t$is kind of ?le (uvijek koristi selektovani program za

rugi način je pomou kontekst menija.Kliknete desnim tasterom na 3older u kojemtra/imo podatke (npr. M1 &ocuments).*ojavie se kontekst meni iz kojeg trebaizabrati opciju Searc$0


39/43

etaljnije objašnjenje opcije All ?les and folders (svi fajlovi i folderi) je sledeedovoljno je kliknuti na strelicu ispred opcije ili na njen naziv. *okazivač e imatioblik desne šake sa ispru/enim ka/iprstom (to je standardni izgled pokazivača zapretra/ivanje po ;nternet6u).0akon klika e se u e-plorer bar6u pojaviti opcije za pronala/enje podataka. <odgovarajua mjesta treba unijeti podatke ili nji"ove djelove o tra/enim 3ajlovima il3olderima.

Ako korisnik zna tačno ili pribli/no vrijeme kad je 3ajl mijenjan ili veličinu 3ajla tomo/e ubrzati pronala/enje. a bi ste unijeli ove podatke potrebno je da kliknete nastrelice desno od naziva i explorer #ar e se proširiti.

39

slike, audio i video zapise, tekstualna dokumenta, sve 3ajlove i 3oldere, kompjutere ili osobe, in3ormacije ili podatke sa ;nterneta

;me ili dio imena tra/enog 3ajla (npr. pismo4 pis4ism itd).*olje za sadr/aj 3ajla. Korisnik se mo/e sjetiti nekosadr/aja ili dijela sadr/aja (za tekstualne 3ajlove)

*olje 3ook in odre%uje gdje se podaci tra/e iovo polje je slično polju Save in0

atum poslednjepromjene 5eličina 3ajla

odatne opcije

atum poslednje promjenedokumenta& ne sjeam se,

prošle nedelje, prošlog mjeseca, prošle godine ili

5eličini 3ajla& ne sjeam se, mala 6 manja od ?JJ K2, srednja C manja od ?M2,

velika C vea od ?M2 ili unesite veličinu.


40/43

0akon unosa potrebni" podataka klikne se na dugme Searc$ i čeka narezultat. 9ezultat e se pojaviti na radnoj površini prozora.

0a primjer /elite da na%ete sve 3ajlove iz M: ocuments6a koji su& modi$kovaniprošle nedelje, manje od ?JJK2, da im ime počinje slovom p i da su tekstualni.

Program 50 3omputer

*omou programa M1 %omputer mo/e se upravljati računarom. StartujteM1 %omputer i pogledajte šta se nalazi u =vašem računaru> (dupli klik). ;zgled M1%omputer prozora e zavisiti od računara.

40

0apredne opcije& izabrati tip 3ajla iz padajueg menija, pretraga sistemski" 3oldera, pretraga skriveni" 3ajlova i 3oldera pretraga uključuje pod3oldere, praviti razliku izme%u mali" i veliki"

slova, pretraga i ure%aja za ar"iviranje

Ako nijestezadovoljni mo/ete sepomou dugmeta*ack vratiti i unijetinove podatke iliizmijeniti neke. Svo vrijeme e vas pratiti=vjerni /uko> koji esvojim nju"om naitra/ene podatke.


41/43

41

0a radnoj površini vidite ikonice 3ocal &isk(%)4 %& &rive (&) i lopp1 (A)0

Ako iz kontekst menija "ard diska (desni klik naikonicu) izaberete Properties dobiete in3ormacije onjemu. Saznaete ime diska (E/), tip (3ocal &isk Clokalni disk ili ugra%eni disk), koji 3ajl sistem koristi

(5/S C 0e! #e"nolog: ile S:stem), iskorišeni(Lsed) i slobodni (ree) prostor diska. #u je i dugmeza čišenje diska (&isk %leanup).

Ako /elite da vidite sadr/aj "ard diska(lokalnog diska +&) odradiete dupli klik nanjegovu ikonicu.

Ako /elite vidjeti šta se nalazi u 3olderu Windows samo odradite dupli klik na njegovuikonicu.vaj 3older sadr/i sve va/ne programekoji su potrebni da bi S indo!s @* radio.vdje se nalazi ogroman broj razni" 3oldera i3ajlova. *omou klizača mo/ete pogledatikompletan sadr/aj ovog 3oldera. 0a isti načinmo/ete pregledati sadr/aj drugi" spoljašnji"


42/43

Windows Explorer Koristei M1 %omputer mo/ete manipulisati sa 3ajlovima i 3olderimaMo/da je jednostavnije kada se koriste dva radna panela prilikom kopiranjapremještanja itd. < tu svr"u u dijelu M1 %omputers6a koji se zove Explorer #arizaberete opciju olders0 rugi način je izbor opcije Explore iz M1 %omputerkontekst menija.

;sti prozor mo/ete otvoriti kada kliknete na meni Start zatim na Accessories pa na Windows Explorer . < Explorer #ar 6u e se pojaviti nova radna površina u kojoj

su prikazani 3olderi u obliku stabla. 5idite da je esktop početak ovog stabla. Svešto se nalazi na desktop6u prikazano je kao njegov pod3older (M: ocuments, M:+omputer, M: 0et!ork *laces, 9ec:cle 2in itd).

42

Klikom na plus isped imena 3oldera (npr. M1 &ocuments) prikazae se svi njegovi pod3olderi itako redom. Ako korisnik /eli da objedini(=prikupi>) pod3oldere onda treba kliknuti naminus : ispred imena 3oldera. 0a ovaj način se

mijenja izgled (Explore) panela.


43/43

vaj izgled programa M1 %omputer se često naziva Windows Explore0 'boge$kasnosti pri radu Explore naredbu imaju svi kontekst meniji 3oldera. #o jenajkrai put startovanja programa M1 %omputer sa 3older 1-plore panelom.

rugi panel ne mijenja izgled dok se u lijevom neselektuje neki konkretan 3older. Ako se 3olderselektuje (klik na ikonicu) panel e prikazatinjegov sadr/aj. 0a ovaj način korisnik imamogunost kombinovanja sadr/aja dva panela.

Date post:	05-Jul-2018
Category:	Documents
Upload:	vladimirstefanovic
View:	237 times
Download:	1 times

WINDOWS kurs

Documents